POČETNAARHIVA
PROMOCIJA NOVOG LIČKOG ČASOPISA
SEMINAR TRADICIJSKOG SVIRANJA
POSJET BUGARSKIM VRŠNJACIMA
TRADICIJA: LIČKA I INDIJANSKA KAPA
NASTUP NA DASKAMA VIDRE U ZAGREBU
RADOVI ZAGREBAČKE LIKOVNE AKADEMIJE
MIHIĆEV DOPRINOSI LIČKOJ JESENI
POZIV DJECI I RODITELJIMA
DOGLUMILI DO ZAGREBAČKIH DASAKA
EUROPSKA NOĆ ISTRAŽIVAČA 27. rujna
MNOGI ZNAJU ZA SPAŠAVATELJE IZ GOSPIĆA
HGSS SLAVI
RAČUNALA LOVINAČKIM UČENICIMA
MIRIS JORGOVANA
131 GODINA OD ROĐENJA ANDRIJE ŠTAMPARA
LIKOVNI AMATERI PONOVNO ODUŠEVLJAVAJU!
I OVE GODINE VIŠKOVLJNI SU NA VELEBITU
ČUDNA SIMBIOZA
KAKO SU ŽIVJELI NAŠI STARI
U Zagrebu održan Celebrity Day
Doktor Lee kod Briksa
STIŽE KINESKI DOKTOR
SLAVONCI ZALUTALI U LICI
ROĐENO 11 BEBA
ZAŽELI BOLJI DONJI LAPAC
ZNANSTVENO O UČITELJU
LIČKA MAJKA OD UTJEHE
KONCERT KLAVIR ČETVERORUČNO
ŠTAMPAREVI TRAGOVI U KINI
UČITELJSKA IZLOŽBA
PREMIJERA FILMA LIČKA MAJKA
KAMO U SREDNJU ŠKOLU
SLOVENSKO SREBRO
ZDRAVSTVU TREBA VIŠE NOVACA
VILA VELEBITA PONOVO DRUGA
KRUGOVI NA POVRŠINI
DESETLJEĆE PROGRAMA
MUZIKALNI LIČANI
ZA PUBLIKU NAJBOLJI DUKATI I MIKIĆ
MIKIĆEVE ČAK TRI PJESME
USPJEH ROBOTIČARA
NAJVIŠE LAJKOVA HRVOJU JURKOVIĆU IZ OTOČCA
PRVO OBILJEŽAVANJE U HRVATSKOJ
DANI OTVORENIH VRATA CRVENOG KRIŽA
DRAGUTIN ROSANDIĆ - DRAGO
ZNAČAJNA PROŠLOST LOVINCA I OKOLICE
NOVA POTRAGA ZA TALENTIMA
SUDJELOVALI I OTOČKI ROBOTIČARI
I DŽAMIJE SU BILE VOJNI OBJEKTI
SKUP ZNANSTVENIKA

Muzej Like Gospić

PROMOCIJA NOVOG LIČKOG ČASOPISA

Pisat će se o povijesnim i inim temama popularnim stilom.

NA promociji je bio i msgr. biskup u miru Mile Bogović/Foto Muzej Like
NA promociji je bio i msgr. biskup u miru Mile Bogović/Foto Muzej Like
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. listopada 2019. u 18.30 sati

GOSPIĆ - Sinoć je u Muzeju Like promoviran prvi broj časopisa Likamvs. Ravnateljica Muzeja, dr. sc. Tatjana Kolak je u uvodnom pozdravu istaknula da je časopis nastao kao želja da se široj javnosti predstavi rad Muzeja, njegov fundus te muzejske djelatnosti koje se zbivaju unutar zidova i stoga su uglavnom nepoznate širem krugu.

Upravo zbog popularizacije, edukacije i promocije rada Muzeja Like, Likamvs je koncipiran kao stručni, a ne kao znanstveni časopis. U prvom broju nalaze se radovi isključivo radnika Muzeja. Uredništvo očekuje da će im se pridružiti vanjski suradnici kojima je kulturna baština Like u fokusu interesa.

Glavna urednica Likamvsa, dokumentaristica Marija Rukavina-Vranić posjetiteljima je predstavila radove ovog prvijenca koji je izazvao pozornost gospićke javnosti. Časopis će izlaziti jednom godišnje u tiskanom obliku i besplatan je za posjetitelje muzejskih prostora, a dostupan je i u PDF obliku na poveznici www.muzejlike.hr - ali nažalost ne morate se truditi još nema časopisa na njihpovoj službenoj stranici.

OSVRT MARKA ČULJATA:
Dobivši časopis prije nekoliko dana s radoznalošću smo ga najprvo prolistali, a zatim je uslijedilo pozornije čitanje probranih naslova. Časopis je moderno uređen, kockastog je formata, a za to je "kriva" dugogodišnja vanjska suradnica Muzeja dipl. ing. grafike Ivana Pavičić, inače rođena Budačanka.

Odmah da krenem s primjedbom da mi se ne sviđa nepotpisivanja autora članaka punim imenom i prezimenom, jer se netko odlučio na inicijale koje treba svako malo dešifrirati u šifrarniku na početku časopisa što je frustrirajuće. Osim toga autore treba potpisati odmah ispod naslova i eventualnog podnaslova kojih u ovom broju uopće nema, a ako ih ima onda su postali antifrile u tekstu - gdje im nije mjesto. Antifrile u tisku znači posve nešto drugo, a ne natuknicu. I još jedna profesionalna zamjerka: dobar dio slika nije potpisan što je diletantska falinga suvremenog polupismenog internet novinarstva koji objavi po koju stotinu slika bez potpisa.

No nije sve tako crno, kako možda neko vidi. Tekst koji me je zagolicao je onaj o pivskoj boci nekadašnjeg gospićkog najbogatijeg trgovca Divoseljanina Ristovića, koju je pronašao mladi Gospićanim Vladimir Šulentić i poklonio Muzeju. Kroz tu povijesnu bocu Tatjana Kolak ispriča odličnu priču o prošlosti Gospića. Pivovara je izgorjela prije mnogo godina i nikada nije obnovljena u Kaniži Gospićkoj, a vuče korijene iz Vojne krajine. Netradgom je nestala i Ristovićeva ledaru u koju je "uvozio" led iz Novčice u Gospiću.

Pučko učilište Gospić

SEMINAR TRADICIJSKOG SVIRANJA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. LISTOPADA 2019. U 12.30 SATI

GOSPIĆ - Pučko nastavlja s organizacijom seminara sviranja tradicijskih instrumenata sa Stjepanom Večkovićem, glazbenik, solista na tradicijskim glazbalima u Ansamblu narodnih plesova i pjesama hrvatske LADO. Seminar se održava od 25. do 27. listopada.

Prvog dana, 25. listopada petak radit će se od 16.00 do 19.00 sati, drugog dana dvokratno od 10 do 13 i od 15. do 19 sati. U nedjelju, posljednjeg dana seminara 27. listopada radit će se od 10 do 14 sati.

Kotizacija po članu iznosi 100.00 kn. Prijave se primaju do 23. listopada. Kandidati na seminar mogu ponijeti i svoje instrumente: samica, mij, gajde, dvojnice, diple, gusle…). LPS)

Međunarodna suradnja Gimnazije Gospić

POSJET BUGARSKIM VRŠNJACIMA

Gimnazijalci u Sofiji
Gimnazijalci u Sofiji
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. listopada 2019. u 22.45 sati

GOSPIĆ - Učenici Gimnazije Gospić: Iva Rukavina, Paula Matanović, Antonia Mesić, Božana Živković i Rea Klobučar u okviru projekta Gift- The magic of Knowledge pod vodstvom mr. sc. Edite Klobučar i prof. Antonije Pavelić nazočili su C4 mobilnosti u Sofiji, Bugarska, pod nazivom Curious Minds.

Kao pripremu za ovu mobilnost učenici su morali osmisliti prezentaciju svoje države, grada, škole, a posebna zadaća im je bila pripremiti projekt pod nazivom Healthy Food. U dogovoru s mentoricom prof. Antonijom Pavelić odabrana je prigodna tema "Lički krumpir". Pratili su i sudjelovali u cijelom procesu od sadnje do berbe krumpira u suradnji s Osnovnom školom dr. Jure Turića, što su i prikazali u Bugarskoj na predstavljanju projekta.

Već prvog radnog dana vrlo uspješno su se predstavili u školi 2. SU "Akad. Emiliyan Stanev", Sofia. Nakon čega kroz petodnevni radni tjedan slijede aktivnosti vezane za kromatografiju, kriminologiju te strukturu ćelija izvođene u laboratorijima škole. Učenici su bili osobito zadovoljni posjetom Sofia University and Centre for Applied Studies and Inovation gdje su imali priliku susresti se s mladim znanstvenicima i njihovim radom. Zadnji dan je bio rezerviran za testiranje znanja iz područja biologije i kreativne radionice u kojima su radili u međunarodnim timovima.

Osim radnog dijela uživalo se i u upoznavanju kulturnih spomenika u Sofiji, prijemu kod gradonačelnika u zgradi Nacionalnog muzeja povijesti, europskoj prijestolnici kulture za 2019. Plovdivu, na studijskom putovanje pod nazivom "Back to the Past" kao i posjetu pod nazivom "Bulgarian Revival Traditions" u gradiću Koprivshtiza koji je muzej na otvorenom, gdje se u sklopu dogovorenih aktivnosti pravio i pekao tradicionalni kruh. (LPS)

Nova izložba u gospićkom Pučkom

TRADICIJA: LIČKA I INDIJANSKA KAPA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. LISTOPADA 2019. U 22 SATA

GOSPIĆ - Nakon što je Etnografski muzej u Zagrebu u suradnji s Hrvatsko-američkim društvom početkom listopada predstavio izložbu Tradicijska oglavlja lička kapa i basket hat, postav izložbe dolazi i u Gospić.
Izložba će biti otvorena u Pučkom otvorenom učilištu dr. Ante Starčevića, 15. listopada u 19.30 sati.

Hrvatsko-američko društvo je 2006. u suradnji s Nacionalnim muzejom Američk HATih Indijanaca iz Washingtona pokrenulo međunarodni projekt nazvan Red Rocks Arts & Crafts Festival. Cilj je povezati pojedince, udruge i institucije iz Hrvatske i SAD-a koje djeluju na području kulturne baštine i autohtonog stvaralaštva, te predstaviti posebnosti hrvatske izvorne baštine i umjetnosti kao i one sjevernoameričkih domorodaca. Svake godine se odabire nova tema, postavi se hrvatsko-američka paralela, koji predstavljaju gosti -umjetnici iz Sjedinjenih Američkih Država i Hrvatske putem predavanja, izložbe, koncerta, radionica, filmskih projekcija.

Tema ovogodišnjeg 13. Festivala su tradicionalna pokrivala za glavu s prikazom povijesnih modela i današnjim primjerima očuvanog umijeća izrade Ličke kape i Kalifornijskog 'košarastog' šešira (basket hat). (LPS)

Amatersko kazalište Gospić

NASTUP NA DASKAMA VIDRE U ZAGREBU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. LISTOPADA 2019.

GOSPIĆ - Amatersko kazalište gostovalo je u nedjelju na pozornici scene Vidra kazališta Kerempuh u Zagrebu s svojom predstavom "Žene u crvenom". Deseta izvedba predstave na zagrebačkim kazališnim daskama polučila je dosta smijeha, zabave i zanimljivih glumačkih rola koje je publika nagradila velikim pljeskom i riječima pohvale.

Našim glumcima potporu su i riječi pohvale izrazili: Mate Matišić, dramatičar, scenarist, skladatelj i glazbenik, Matko Elezović, kazališni pisac i jedan od najizvođenijih hrvatskih komediografa, glumac Vinko Kraljević, Kostadinka Velkovska, hrvatska kazališna, filmska i televizijska glumica, Drago Asić, plesač i glumac, predsjednik udruge Vila Velebita Nikola Kostelac i članovi udruge, redatelj Želimir Bijelić kao i mnogi prijatelji, članovi obitelji i dragi gosti.

Bio je to još jedan zapažen nastup gospićkih kazalištaraca, ugodno druženje, stvaranje novih poznanstava i vjetar u leđa za daljnje kazališne aktivnosti. (LPS)

Nova izložba u Likovnoj udruzi Lika u Gospiću

RADOVI ZAGREBAČKE LIKOVNE AKADEMIJE

Otvaranje nove likovne izložbe u Gospiću
Otvaranje nove likovne izložbe u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. LISTOPADA 2019. U 21.40 SATI

GOSPIĆ - Večeras je u galeriji Likovne udruge Like otvorena izložba radova studenata i diplomaca Akademije likovne umjetnosti iz Zagreba. Svoje radove izložili su studenti Ivan Barun, Helena Bosnić, Ana Marija Maravić, Mia Matijević i Nikola Žabčić, te diplomac Grgur Akrap. Uz slike i skulpture na povećem monitoru vrtilo su se i dvadesetak animiranih filmova.

- Naši studenti i alumniji, mlade kreativke i kreativci "transferiraju" svoje konkretne interdisciplinarne radove i sebe u nove i druge, drugačije prostore, ambijente, situacije… U ovome slučaju to je Gospić i više ne pričamo ili gledamo opet samo virtualno, podatkovno transferiranje… već pravu vrijeme-prostor-osoba komunikaciju. To je snaga i Moć Umjetnosti i ovih mladih ljudi koji znaju gdje su i što rade.- napisao je u katalogu izložbe Danko Friščić, prodekan za međunarodnu i međusveučilišnu suradnji koji je i otvorio izložbu.

Iz Zagreba su stigli i autori studentica Helena Bosnić i Grga Akrap. (M.Čuljat)

Ad hoc

MIHIĆEV DOPRINOSI LIČKOJ JESENI

Mihić u razgovoru s posjetiteljima Galerije
Mihić u razgovoru s posjetiteljima Galerije
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. listopada 2019. u 16.30 sati

Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Čelnici stranke Milana Bandića jučer su se sjetili i brzoglasom obavijestili o današnjem dolasku istoimenog političara iz glavnog grada. Nekako smo termin u 14 sati uspjelu uglazbiti u današnju satnicu jer je bilo otvaranje JUL-a (Jeseni u lici) na kojoj nije bilo za vidjeti njegove stranačke lokalne lidere.

Uspio sam očistiti karticu od snimaka otvaranja i pet minuta prije termina stići na lokaciju koja je na Marti u samom centru ličke metropole u "maloj kući" nekadašnjeg trgovca Mihića. Naime, tu je Bandić iznajmio napušten stan, jer je znano da u Gospiću ni on i neki drugi ne mogu dobiti adekvatan poslovni prostor, to mislim na ostale bezbrojne stranke i strančice. Taj je stan u nasljedstvu obitelji Mihić, a ispod stana je omalena Galerija za druženje akademskog slikara Sergija Mihića, koji je prije nekoliko godina došao iz Zagreba živjeti u Gospiću i Karlobagu, gdje su mu korijeni po baci Budak.

Na katu je Mihić u dogovoru s bandićevcima za njegov današnji dolazak priredio izložbu svojih slika, ali ipak pravi je doživljaj, zahvaljujući opet tome Bandiću, bio u lokalu gdje je prije godinama bio frizerski salon na početku Ulice popa Frana Biničkog, na uglu s Kaniškom. Naime, Mihać je tu dobivši u povratu lokal, otvorio Galeriju za druženje i u kojoj se okupilo dosta Gospićana, tako da je su ljudi saznali za taj jedinstvenu kutak ličke metropole. Bilo mi je ugodno upoznati dvojicu umjetnika Mihića i Josipa Starčevića poznatijeg kao Ćele koji je isto umjetnik. Inače Mihić i njegova supruga Maina uz blagdane svečarski ured izlog Galerije.

Kako Bandić nije bio na vidiku ni nakon deset minuta kašnjenja napustio sam zborno mjesto jer više cijenim svoje novinarske obveze nego nekog zagrebačkog vječnog gradonačelnika fontana. Inače ni ovo ne biste čitali. Ali, ipak mi se čini ovim boljom informacijom nego političarenje.

Iz rada DND-a Gospić

POZIV DJECI I RODITELJIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. LISTOPADA 2019.

GOSPIĆ - Društvo "Naša djeca" i ove godine poziva svu zainteresiranu djecu da se uključe u aktivnosti koje će biti organizirane u periodu od 2. do 14. listopada da se s roditeljima prijave Društvu.
Plesne radionice "Ritmix"- koja će se odvijati u dvije skupine- Mini Ritmix- za djecu do 5 godina i Ritmix- za djecu od 6 godina na dalje. Radionice "Kreativko" - za djecu školske dobi. Djeca vrtićke dobi u kreativnim i zabavnim aktivnostima mogu sudjelovati u sklopu aktivnosti Igraonica, koja će također krenuti s radom od 14. listopada.

Pozivamo roditelje neka se jave na mobitele:
Za Plesnu radionicu "Ritmix" - 099/641 -2656 ili 099/410-4951,
Za radionicu "Kreativko" - 099/410-4951,
Kao i upitom u inbox Facebook stranice DND- a Gospić.

DND poziva i mlade, koji su navršili 15 godina, kao i velike da im se pridruže u volontiranju! Volontirati se može dugoročno u aktivnostima: Lutkarska skupina, Aktivnosti za djecu u bolnici, Igraonica za djecu, Radionica "Kreativko" te u Kreativnim radionicama za velike, te kratkoročno u aktivnostima: Dječji tjedan, Božićni sajam, Uskrsni sajam.
Pozivamo zainteresirane da nam se jave na telefone 098/ 926 -4081 ili 099/410-4951 kao i na Facebook stranicu. (DND)

Iz rada Amaterskog kazališta Gospić

DOGLUMILI DO ZAGREBAČKIH DASAKA

Kazalištarci su imali više gostovanja tijekom ljeta, a nastavljaju ih i ove jeseni.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. rujna 2019. u 18 sati

GOSPIĆ - Lipanj i srpanj bili su iznimno aktivni za članove Amaterskog kazališta. Ovogodišnjom hit predstavom nastaloj prema tekstualnom predlošku Davora Špišića "Žene u crvenom", ostvarili su zanimljiva gostovanja, susrete i dojmove kako struke tako i publike koja ih je u različitim krajevima lijepe naše ispratila s ovacijama.

- Iznimno me veseli ovogodišnja kazališna sezona, različita gostovanja, percepcija predstave Žene u crvenom i dakako ono što uvijek posebno naglašavam jesu naše glumice koje su i ovaj put uložile nevjerojatnu energiju, trud i pokazale zavidno glumačko umijeće koje svakom novom kazališnom predstavom, različitih žanrova, dolaze do izražaja.-voditeljica kazališta i jedna od redateljica istoimene predstave prof. Anela Serdar-Pašalić.

Nakon premijere u Gospiću, potom selekcije za 59. Festival Hrvatskih kazališnih amatera u iščekivanju poziva na Festival, prionuli su pomnoj razradi mogućih gostovanja koja su i ostvarili u lipnju i u srpnju. Na 59. Festival ove godine nisu otišli, odlukom selektora Želimira Bijelića koji ih je u Gospiću posebno pohvalio i izrazio želju da bi svakako ponovno gledao njihovu predstavu. Očekivanja su jedno, realnost drugo!

Lipanjska gostovanja bila su u Pučkom otvorenom učilištu M. C. Nehajeva u Senju Senj, Vikendu amaterskih kazališta u Koprivnici - Ludens teatar, Pakoštane - nastup na otvorenom. U srpanj nastup u Pučkom otvorenom učilištu u Ogulinu, pa u Karlobagu u Mediteranskom vrtu Kava, na Međunarodnom kazališnom Alkafest 2019. u Sinju i u matičbom mjestu - Glumci u Gospiću 2019.
Jesenska kazališna sezona započela je radno, odrađeno je i prvo gostovanje u Otočcu gdje je predstava izvrsno primljena od strane publike, a 6. listopada slijedi zagrebačka praizvedba Žena u crvenom u kazalištu Vidra što je gospićkim glumcima osobita čast i privilegija. NA ovom gostovanju zahvaljuju se Gradskom uredu za kulturu grada Zagreba i Tediju Lušetiću.

- I dalje krećemo u novu kazališnu sezonu, u novu predstavu, kao jedna sretna i vesela družina koju krasi zajedništvo, predanost radu i onda je i uspjeh zagarantiran! -izjavila je voditeljica Serdar-Pašalić. (LPS)

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

EUROPSKA NOĆ ISTRAŽIVAČA 27. rujna

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. rujna 2019. u 18 sati

ZAGREB - Europska noć istraživača u Republici Hrvatskoj dio je inicijative koja se održava posljednjih desetak godina u gradovima diljem Europe zadnjeg petka u mjesecu rujnu.

Prošle su godine četiri hrvatska grada bili domaćini Europske noći istraživača (Zagreb, Split, Pula i Rijeka), a ove godine priči se pridružuje i Osijek. Projekt se provodi u sklopu Marie Sklodowska Curie aktivnosti Okvirnog programa EU za istraživanje i inovacije u periodu od 2014.-2020. godine, broj Ugovora o potpori 818748.

Osamnaest hrvatskih institucija iz sustava znanosti, visokog obrazovanja, javne uprave i privatnog sektora provodi projekt te će sudjelovati u organizaciji i ovogodišnje Europske noći istraživača 27. rujna 2019. godine od 17.00 do 22.00 sata na sljedećim lokacijama:

Osijek - Dvorište Rektorata
Rijeka - Tower Center Rijeka
Split - Podrumi Dioklecijanove palače, Riva
Zagreb - Europski trg, Tunel Grič.

Europska noć istraživača okupit će na frekventnim mjestima gradova hrvatske znanstvenike koji će interaktivnim sadržajem djeci i odraslima približiti znanost i svoj rad.

Sve se može pratiti i na službenim stranicama društvenih mreža: Facebook, Instagram i Twitter.

- Posjetite nas 27. rujna i podržite naše istraživačice i istraživače, a istodobno se i dobro zabavite! - pozivaju organizatori.

30. obljetnica HGSS-a u Gospiću

MNOGI ZNAJU ZA SPAŠAVATELJE IZ GOSPIĆA

Sve je počelo prvim oštarijskim seminarom

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. rujna 2019. u 14.20 sati

GOSPIĆ - Danas je počelo obilježavanje 30. obljetnice ustroja HGSS u Gospiću. Sve je počelo prvim seminarom za spašavatelje koji je bio u Baškim Oštarijama i koji je uspješno položila prvih šest planinara, a među njima je bio i Ante Vujnović, prvi pročelnik službe čija je obitelj bila na svečanosti.

O tome je na svečanoj sjednici danas govorio Josip Brozičević, sadašnji pročelnik HGSS-ove stanice za koju se pročulo i van hrvatskih granica po akcijama u vrletima Velebita.

- Moramo biti ponosni na vaš rad, na velika humana djela za koja se zna u cijeloj Europi, i dalje možete računati na potporu.- rekao je na svečanosti Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića.

- Ova stanica je dio jedinstvenog nacionalnog sustava spašavanja, ima najveće i najteže područje, ali savršeno izvršava zadaće.-rekao je Josip Granić, pročelnik HGSS-a.

- Ovo jwe velika obljetnica za ovakav rad koji nije ostao nezapažen. Prirodno okružje je izazov i spasioci uvijek moraju biti spremni i u kondiciji. Kroz HGSS se razvija i višenamjenska helikopterska služba za koju planiramo nabavku prvih pet helikoptera. - rekao je Damir Trut, izaslanik ministra unutarnjih poslova.

Sutra će na središnjem trgu biti izložba opreme HGSS-a, a u subotu će biti otkrivena spomen ploča prvom predsjedniku Antu Vujnoviću na zgradi službe u Kaniži. (MAČ)

HGSS SLAVI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. rujna.30 sari 2019. u

GOSPIĆ - Prošlo je tri desetljeća kako je Ante Vujnović, jedan od najzaslužnijih gospićkih planinara, u dogovoru sa Stipom Božićem i drugima 15. rujna 1989. utemeljio sekciju Gorske službe spašavanja. Bio je on veliki ljubitelj ne samo Velebita, već svih planina, a jednom prilikom na seminaru 1996. mu je pozlilo i nije preživio.

Ovaj jubilej Služba će proslaviti 12., 13. i 14. rujna. Prvog dana biti će svečana sjednica a u 15 sati helikopterska vježba na nogometnom stadionu na Balinovcu. Idućeg dana u prijepodnevnim satima biti će predstavljena oprema gospićke stanice na središnjem gradskom trgu. Trećeg dana s početkom u 11 sati na zgradi HGSS-a u Kaniži bit će otkrivena spomen-ploča utemeljitelju stanice, i otvorit će se izložba dokumentarne fotografije o njihovom radu. LPS)

Zagarebačka Algebra donirala

RAČUNALA LOVINAČKIM UČENICIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. rujna 2019. u 9 sati

LOVINAC - Uoči početka nove školske godine stigla je vrijedna donacija računala za lovinačke učenike. Naime, Visoko učilište Algebra iz Zagreba doniralo je čak 13 računala malim lovinačkim informatičarima koji kao grupa djeluju u KIC-u.

Poklon je uslijedio nakon iznenađenja koje su priredili lovinački robotičari osvojivši drugo mjesto na Croatian Makers državnom natjecanju. Robotići su uspjeh postigli na skromnim starim računalima. Donaciju su u Locinac dovezli predstavnici Algebre Hrvoje Balen i Milan Mirko, a zahvalila im se ravnateljica škole Marija Tonković istakavši da je do sada na računalima moglo raditi samo šestero učenika. (LPS)

Stiže kazalište iz Županje

MIRIS JORGOVANA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. rujna 2019. u 17.30 sati

GOSPIĆ - 6. rujna u 20 sati u goste stiže Gradsko amatersko kazalište iz Županje s predstavom Snježane Puljić "Miris jorgovana", za koju je redatelj Marko Sabljaković na Festivalu dobio nagradu za najbolju režiju.

Obiteljska je to drama prožeta retrospektivnim slikama događaja iz prošlosti. Predstava izaziva intrigantnost prožetu obiteljskim odnosima, paralelizmima, korelacijama prošlosti i sadašnjosti, a posebice pregrštom trenutaka bujice ljudskih emocija. U samome naslovu krije se znakovita metaforičnost, ujedno i osnovna poveznica događanja u drami. Priča prati dvije obitelji u slavonskome selu kasnih poslijeratnih godina 20. stoljeća koje je život isprepleo neočekivanom, nemilosrdnom sudbinom i zamršenim odnosima pod utjecajem postupaka negdašnjih konvencija kojima se nisu mogli odupirati, kao što je recimo sklapanje brakova sinova i kćeri prema roditeljskom dogovoru. Sudbina je ovo ljudi jednoga mjesta i određenoga vremena koje veže samo jedna riječ, odnosno ljubav. (LPS)

Rođendan još jednog velikana s korijenima u Lici

131 GODINA OD ROĐENJA ANDRIJE ŠTAMPARA

Zbog problema u svojoj zemlji Štampar je razvio narodno zdravlja u ostatku svijeta

 
 

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. rujna 2019.

BRODSKI DRENOVAC - Na današnji dan, 1. rujna 1888., prije točno stotinu trideset i jedne godine u Brodskom Drenovcu rodio se svjetski velikan, liječnik socijalne medicine, higijeničar i humanist, dr. Andrija Štampar.

Rođenjem Slavonac, podrijetlom Ličanin, iz Čanka, što je posebno isticao i na čega je iznad svega bio ponosan, sa svojom stručnošću i iznimnim organizacijskim sposobnostima dao je veliki doprinos razvoju i unapređenju zdravstvene zaštite i medicinske znanosti, od država bivših Jugoslavija, te širom cijeloga svijeta, od Europe, Amerike, Kanade i Afrike, pa sve do dalekih zemalja istoka, Kine i Indije. Gdje god je djelovao ostavio je neizbrisiv i nezaboravan trag uz poznatu svoju izreku: - Zaštita zdravlja ne smije biti ničija privilegija, nego jednako mora i treba biti dostupna svima, bez obzira na stalež i imovinsko stanje.

Kao značaj i veličinu djelovanja i rada dr. Andrije Štampara treba istaknuti njegovo sudjelovanje u organizaciji i osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije, ravnopravnog tvorca njenog prvog Ustava, te prvog predsjedavajućeg na Osnivačkoj skupštini 1948. godine u Ženevi. Na području Republike Hrvatske, a i u državama regije osnovao je dr. Štampar preko dvije stotine i pedeset Domova zdravlja i raznih sanatorija, a njegovim znanjem, zaslugom i zalaganjem osnovane su mnoge medicinske obrazovne ustanove i institucije, od Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, Centralnog higijenskog zavoda u Beogradu, Institut za malariju u Trogiru, Škole za medicinske sestre u Rijeci, bolnice za plućne bolest na Strmcu kod Nove Gradiške i još mnogo toga što je doprinijelo kvaliteti zdravstvene zaštite u onom vremenu, kad je prosvjećenost o zdravlju i mogućnost liječenja bila daleko ispod današnjeg nivoa. Za vrijeme svog bogatog znanstvenog radnog vijeka Štampar bi je rektor Medicinskog fakulteta u Zagrebu , dekan zagrebačkog sveučilišta, a u posljednjih devet godina svog života bio je predsjednik HAZU. Umro je 26. lipnja 1958. godine u Zagrebu.

Kada se i u ovakvim prigodama prisjećamo dr. Andrije Štampara, nije pretjerano reći, da ovaj znanstvenik i humanist svjetskih dometa i razmjera pripada u sam vrh hrvatskih velikana koji su svojim znanjem i djelima na određen način doprinijeli razvoju svjetske znanosti, u ovom slučaju zdravstva i medicine. Vrlo često se dr. Andriju Štampara zaboravlja i njegovo djelo ne vrednuje i ne prezentira na način kako on to zaslužuje, pa tako u današnjoj hrvatskoj javnosti mnogi i ne znaju što je i tko je bio dr. Andrija Štampar, pa čak i u liječničkim krugovima, u što se osobno uvjerio potpisnik ovih redova. Žalosno je da za Andriju Štampara više znaju u Kini, nego li u njegovoj domovini Hrvatskoj. Nije to nikako dobro, i zato bi ovog velikana trebalo više spominjati i od njegova imena na neki način stvoriti hrvatski nacionalni brend , isto kao i od Nikole Tesle i svih ostalih koji su svoj znanstveni rad i svoje hrvatsko podrijetlo prenijeli na svjetsku pozornicu znanosti.

Možda će ovom pridonijeti već odavno najavljivano uređenja rodne kuće dr. Andrije Štampara u Brodskom Drenovcu koja bi trebala postati spomen muzej ovog svjetskog velikana. Bez obzira na sva dosadašnja obećanja s realizacijom još uvijek se nije krenulo, i ako tome daju čvrstu i uvjerljivu potporu gradonačelnica Grada Pleternice Antonija Jozić i župan Požeško-slavonske županije, Alojz Tomašević. Velika bi šteta bila, da sve ostane na obećanjima i dobroj namjeri, jer Požeško-slavonska županija osim baruna Franje Trenka i dr. Andrije Štampara, i još poneke, u svjetskim razmjerima povijesnih ličnost, nema većih i zanimljivih osoba koje bi kao nacionalnu i svjetsku prepoznatljivost trebalo ponuditi današnjim svjetskim i domaćim nomadima, turistima, baruna Trenka u Kutjevu i Trenkovu, a dr. Štampara u Brodskom Drenovcu. Pa zašto onda to ne iskoristiti?

Pogledajte i video zapis o Štamparu na poveznici:

https://www.youtube.com/watch?v=xaZiXGYX9ko


Hrvatski sabor kulture

LIKOVNI AMATERI PONOVNO ODUŠEVLJAVAJU!

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. KOLOVOZA 2019. U 12 SATI

ZAGREB - Susret likovnih stvaralaca Hrvatskog sabora kulture nastavlja svoje godišnje putovanje po Hrvatskoj, ovog puta u Galeriji grada Krapine i to po 35. puta!

Posjetitelji i ljubitelji likovne umjetnosti, ali i Tjedna kajkavske kulture, ove će godine uživati u radovima svih likovnih tehnika, od crteža, akvarela, ulja do skulpture, origamija i intarzije. Ovogodišnja tema natječaja bila je voda pa će se posjetitelji iznenaditi na koje se sve načine može doživjeti vodu.

Na već tradicionalni likovni natječaj Hrvatskog sabora kulture prijavilo se 279 autora iz 21 udruge te 27 samostalno prijavljenih autora. Prostor Galerije grada Krapine krasit će 108 odabranih radova u kojima će svi zainteresirani zasigurno uživati. Radove su odabrali akademski slikar Tomislav Buntak te kustos u mirovini Zoran Homen što osigurava kvalitetu izložbe i radova koji su nerijetko mogu mjeriti s onim profesionalnima.

Otvorenje izložbe je 7. rujna kada se obilježava i Tjedan kajkavske kulture, a zatvaranje je 5. listopada. Tada će se okupiti svi autori i primiti nagrade i priznanja za svoje radove u srcu Zagorja. (LPS)

Više na poveznici www.hrsk.hr/index51.php?pIDm1=9&pIDm2=39&pIDm3=0&pPg=0&pIDcl=895&pToken=0a71306830c188a69134346e0f73dd2d4a468356


JUBILARNO 15. HODOČAŠĆE IZ VIŠKOVA U KRASNO

I OVE GODINE VIŠKOVLJNI SU NA VELEBITU

Ovogodišnji hodočasnici iz Viškova
Ovogodišnji hodočasnici iz Viškova
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. kolovoza 2019. u 10 sati

VIŠKOVO/KRASNOI - Prije 15 godina, Luka Matanić, danas član Župnog pastoralnog vijeća Župe Sv. Matej i predsjednik Odbora za hrvatske branitelje Općinskog vijeća Općine Viškovo, inicirao je i organizirao prvo hodočašće pješice iz Viškova do svetišta Majke Božje Krasnarske, svetoga i ponosnog ličkoga svetišta.

- Prvu godinu hodočastili smo samo nas četvorica. Zahvaljujući medijima i dobrim ljudima hodočašće su prepoznali hodočasnici i iz ostalih župa. Hodočašće je, hvala Bogu postalo prepoznatljivo i tradicionalno. Iako je hodočašće dugo i naporno, tri dana, preko 120 kilometara, zahvala molitva i vjera u Majku Božju jači su od bilo kakvog fizičkog napora.- kaže Matanić.

Hodočasnici svake godine, pa tako i ove, pored svojih osobnih molitvi, mole se i zahvaljuju Blaženoj Djevici Mariji. Mole se za sve svoje pokojne, za sve koji su dali svoje živote u temelje hrvatske domovine. Mole se za sreću i zdravlje svojim obiteljima, rodbini, hrvatskom narodu, svim ljudima dobre volje i mir u cijelom svijetu, za sretniju, uspješniju, prosperitetniju i Hrvatsku sa više mladih i sretnih obitelji. Zahvaljuju dragoj Majci Božjoj na svim dobrima koje im je podarila i koja će podariti.

Ove godine iz Viškova hodočasti 16 hodočasnika, krenuli su 12. kolovoza u 04,00 ispred crkve Sv. Matej. Hodočasnike je svečano i na poseban način blagoslovio monsinjor Ivan Nikolić, župnik župe Sv. Matej u Viškovu u nedjelju, 11. kolovoza na župnoj misi u 10 sati i nakon kratke molitve i blagoslova ispratio 12.08. u 04,00 sata.

Posebno je za istaknuti da je hodočašće prepoznatljivo, a dokaz tome je da su se pored dosadašnjih hodočasnika iz Viškova, Kastva i Matulja, ove jubilarne 15. godine pridružile dvije mlade hodočasnice iz Viškova. Svake godine hodočasnici imaju potporu u duhovnom i materijalnom smislu, kako od crkvenih, državnih i lokalnih institucija te fizičkih i pravnih osoba kojima i ovaj put velika hvala u ime svih hodočasnika kao i u osobno ime.

- Dragi vjernici, dragi ljudi dobre volje, molimo se za uspjeh našim hodočasnicima, da mirne duše i vjerom u Majku Božju Krasnarsku izdrže ovaj fizički napor, sretno stignu u Krasno i vrate se svojim domovima.-poručuje Matanić koji je ponosan da se hodočašće koje je inicirao i dalje organizira širi i povećava, a žali što zbog zdravstvenih razloga ne smije fizički hodočastiti. (LPS)

Sezona kiselih krastavaca

ČUDNA SIMBIOZA

Tisa je nikla u ogranku - jabuke.

Sadnica tise na ogranku jabuke
Sadnica tise na ogranku jabuke
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. kolovoza 2019. u 13.15 sati

Piše i slika Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Luka, esi čuja za simbiozu tise i jabuke.- pita sam drito u glavu prijatelja šumarskog inženjera Luku Radoševića.

Luka j' pomislija da radim š njim neku šegu, jer tolko i ja znam da tisa (Taxus baccata) nije parazit, odnosno poluparazit, ka primirice imela (Viscum) koja služi i ka lik, a tisa j' svi znaju - otrovna. Za une koji nisu znali imela se drži bilogorice i hrani se sokovim stabla domaćina: kruške, jabuke, topole … Ali ova kombinacija crnogorica i voćka su odista čudnovate. Simbiozu smreke koja j' nika na truloj smreci vidija sam prilikom ednog obilaska prašume na Štirovači. Moja baba kata sama je kalemila dvi vrste jabuka na jednom stablu i bile su odlične.

Ovizi dana moj susid Radak vidija j' nešto čudno a svojoj jabuci. Iz edne rupe di je ko zna kada otpilija granu pa j' ostala rupa nika j' tisa, koje sam ja sve do lani ima dosta u dvorišću. Zazva me da i ja pogledan jutros, poa zam se čuja i s Lukom.

Inače tisu je teško ugojiti, raste samoniklo u osoju i voli puno vlage, mislim vode. Lovcu ju vole krast iz šume iako je zaštićena da bi im poslužila ka podloga za razne trofeje.

Već godinama imam u dvorišću i hibiskus, plavi i bili (Hibiscus moscheutos). Sada su mi se u živici spojili u 'edno tilo i izgleda ka' hikiskus duokolor. Bome Lipo.

Nije to sve, jošte u ratu stri Vlade Rosandić, nabavija mi je dva trse loze za brajdu koje je svojevrimeno uzgoja Dane Pervan, sve susidi u okolici Čardaka. Taj moj tudum je jopet dobro ridija, bit će zobanja, ali i miomirisa po cilom šoru.

Međunarodna arheološka suradnja nastavljena u Piplici

KAKO SU ŽIVJELI NAŠI STARI

Način života Japoda zainteresirao je i Amerikance.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1.kolovoza 2019. u 21 sat

Piše: dr. sc. Tatjana Kolak


GOSPIĆ - Prošlog mjeseca izvršena je prva faza međunarodnog znanstvenog projekta kojeg provodi Muzej Like Gospić u suradnji s dr. sc. Emily Zavodny sa Sveučilišta na Floridi. Projekt pod nazivom Risk and Reward: the emergence of complexity in Bronze Age Lika, Croatia, stipendiran je na temelju Natječaja koji je odobrio National Geographic u travnju ove godine.

Suradnja između dr. sc. Emily Zavodny i dr. sc. Tatjane Kolak iz Muzeja Like Gospić, započela je još 2014., zatim predavanjem o japodskoj prehrani koje je Zavodny održala 2016. u Muzeju Like te konačno provedbom rekognosciranja Zavodny i Kolak 2017.

Shodno tim rezultatima, projekt se temeljio na terenskom istraživanju na japodskom gradinskom naseobinskom lokalitetu Piplica u Lovincu kako bi otkrili uzroke promjena u sociološkoj strukturi društvenih zajednica srednjeg i kasnog brončanog doba središnje Hrvatske, odnosno nastanak i formiranje japodskih zajednica. Kakav je bio okoliš, što je uvjetovalo migracije, podjednako ljudske i životinjske? Stoga su najprije provedena probna arheološka iskopavanja kako bi se dobili potrebni arheobotanički i arheozoološki te antropološki uzorci koji će se dalje obrađivati u američkim laboratorijima. Kroz rezultate na temelju ispitivanja stabilnih izotopa i datiranjem pomoću radioaktivnog ugljika, Zavodny i Kolak očekuju nove spoznaje o načinu života japodskih zajednica, proisteklom iz uvjeta tadašnjeg okoliša i njegovih promjena. Osim Zavodny i Kolak, u iskopavanju je sudjelovao i arheolog Dalibor Šušnjić te pomoćna ekipa iz Gospića.

FOTOSOFIA 14

U Zagrebu održan Celebrity Day

Fotosofia u zagrebačkoj tvornici zabave.

Sudionici Fotosofije na Zrinjevcu/Foto Eni Lea Hoyka
Sudionici Fotosofije na Zrinjevcu/Foto Eni Lea Hoyka
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. lipnja 2019. u 17 sati

ZAGREB - Sve je prštalo od odličnih ideja i dobre zabave u zagrebačkom Katranu gdje je u carstvu komičara Marija Petrekovića održan 14. Celebrity Day. Ondje su polaznici Fotosofije, besplatnog seminara pod vodstvom fotografa Damira Hoyke, snimali kreativne portrete glazbenika, sportaša, glumaca, tv-voditelja...

-Svaki put me ponese pozitivna energija, i zaigranost polaznika seminara, tako da rado pristajem na svakakve ludosti. Ovaj put su me skinuli do pasa, a slijedeći, tko zna? No, mislim da ću skidanje do kraja ipak prepustiti nekome mlađem, a ja ću i iduće godine biti na raspolaganju za neke druge originalne ideje. -rekao je zagrebački glumac Goran Grgić.

Stalna gošća Celebrity Daya je meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar koja je na set došla unaprijed pripremljena, s jasnom vizijom svog portreta.
-Ovo je idealna prilika za snimanje 'otkačenih' fotografija. Napokon sam realizirala ideju koju već godinama nosim u svojoj glavi, a to je da me fotograf snima dok po meni pljušti voda k'o iz kabla! -otkrila je Dunja Mazzocco Drvar.

I TV voditeljici Barbari Kolar također se ostvarila dugogodišnja želja - da je napokon javnost doživi i kao mladenku. I to ne bilo kakvu.
- Uživam na snimanjima koja su atipična i čiji rezultat nisu samo dokumentarne fotografije, već i priča. Iako sam se odlično zabavila na svim setovima, naviše sam uživala u ulozi pomahnitale mladenke.- rekla je Barbara koja je, na jednoj od fotografija, za svog mladoženju odabrala organizatora Fotosofije - Damira Hoyku.

-Ovo je bilo jedno od snimanja na kojima osjetiš da si kao Alisa propao u drugi svijet - svijet u kojem su svi šašavi. To ti se očito dogodi kad u Petrekovićevo carstvo prepuno inspirativnih interijera i 'pomaknute' rekvizite, umiješaš raspoložene modele. Zato sam beskrajno zahvalan svima na setu - od seminarista do domaćih zvijezda - što su pucali od kreativnosti i ponovno pomaknuli svoje granice.- rekao je Hoyka. (LPS)

Doktor Lee kod Briksa

Tretman je na strunjači za jogu
Tretman je na strunjači za jogu

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. lipnja 2019. u 18:450 sati, dopuna 16. lipnja 2019. u 14 sati

GOSPIĆ - Ugledni Kinez Lee Xiang Ming liječnik, doktor, bioenergetičar, iscjelitelj, kung fu majstor, majstor istočne medicine ovaj vikend je kod Briksa u njegovom sportskom centru.

Danas je trebalo pričekati za tretman kod njega, a sve kratko traje a povremeno i pomalo bolno, ali isplati se. Brojne su titule koje nosi, majstor i učitelj Qi Gonga, liječnik tradicionalne kineske medicine i akupunkture, počasni član Međunarodnog društva za prirodnu medicinu u Tokiju, dobio je certifikat za najboljeg kiropraktičara u Europi.

Samo za čitatelje Ličkih novina Lee i Briks su demonstrirali nekoliko kung fu pokreta. Bilo je zadivljujuće, a Briks se saznao nešto novih pokreta. Sporazumijevali smo se na hrvatskom jeziku, a interesirala ga je i prošlost Like.

Dr. Lee ostaje i sutra, u ponedjeljak kod Briksa. Sviđa mu se i ostaje i u utorak, pa će put Zagreba.
(M. Čuljat)

Idući vikend u Briksovom centru Gospiću

STIŽE KINESKI DOKTOR

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. lipnja 2019. u 21 sati

GOSPIĆ
- Li Xiang Ming liječnik, doktor, bioenergetičar, iscjelitelj, kung fu majstor, majstor istočne medicine idućeg vikenda dola u Briksov sportski centar.

Brojne su titule koje nosi, majstor i učitelj Qi Gonga, liječnik tradicionalne kineske medicine i akupunkture, počasni član Međunarodnog društva za prirodnu medicinu u Tokiju, dobio je certifikat za najboljeg kiropraktičara u Europi.

U rodnoj Kini liječio je i posljednjeg kineskog cara Pu Yia. Ogromna je lista boljki u kojima Lee Xiang Ming pomaže svojim pacijentima od fizičkih - bolovi u vratu, leđima, išijas, reuma, do tjeskoba, depresija, mršavljenja, slabokrvnosti, neplodnosti, tlaka...iscjeljitelj.

U Hrvatsku je stigao iz Mađarske i - oženio se: - Život u Hrvatskoj je jako kvalitetan, ali ljudi se previše brinu. Tuga uništava zdravlje. (LPS)

Slučajni susret u Brušanima

SLAVONCI ZALUTALI U LICI

Da ima i toga kad se zaborave korijeni.

Slavonci su završili u Brušanima umisto u Bužimu
Slavonci su završili u Brušanima umisto u Bužimu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. lipnja 2019. u 12:45 sati

Pribiližija Marko Čuljat, unuka babe Kate Markove iz Oršić drage u Ričicama

BRUŠANE - Nikidan mi je zazvonila klepka. Sitija me se Đuro Mesić, po imenu Slavonac, a po prezimenu Brinjak. Upoznali smo se na štreki u Vukšiću nama potlje Oluje kad je doša u berbu četnički mina oko Ličkog Osika. Eto nije svako zlo za zlo, nekad se steknu i novi poznanici. Ja sam bija dopisničar Večernjaka, a on pirotehničar. Oba smo u pemzijama i kratimo vrime knjigama. Ne samo da i' čitamo vengo i' i pišemo, svak za sebe i ne pripisujemo edan od drugoga jerbo su nam interesi drugovačiji.

Tad mi je javija da će danaska doći s autobusom Likota iz udruge Vrilo mudrosti u Slavonskom Brodu, i pita moremo li se trevit u Brušanima.
- Moremo kako ne bi mogli, otpovrnem ja.
- I sinoć mi se nakon lajka slike na njegovu fejsu javija SMS-om kada stižu.

Malkice su zakasnili, ali kasne i vlakovi, a ne da ne bi niki bus bez voznog reda. Jučer su obišli Krasno i Zavižan i spavali na Oštarijama. Kad su došli do crikve u Brušanima, upita edan kako mi je ime i esam li ja Mile. Veljo da nisam neg Marko, što ga je zbunilo. Oša je u bus i donija niku leteru i veli da sam ja Mile iz Bužima.
- E, nisam Mile, i ovo nije Bužim vengo - Brušane. - reče mu ja.
Un se zblenija, a nikolko ljudi ga priupita što će sada. Kako pojma nemaju u Lici nisam im moga objasniti di se nalazi Bužim, jedini je uavertija Đuro, kad sam reka da moraju prudužiti dalje do Smiljana i pored Tesline kuće u taj Bužim. Nastaj muk. Edan je pridložija da idu u Sveti Rok, a drugi reče da se tamo s nikim nisu dogovarali.
Brzo su se pokupili i sili u autobus i nastavili put kuće.
U tome kratkom susretu sazna sam da je udruga osnovana odmah nakon porivrata i da j' prvi prisidnik bija niki Lovinčić Marko, a da j' danaska Zvonko Petanović. Imaju stotinjak članova i na izletu i' je pola. Pofalili su se da pripremaju knjigu o Ličkim tragovima u Brodu.

Opća bolnica Gospić

ROĐENO 11 BEBA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. svibnja 2019. u 12:30 sati

GOSPIĆ - Ovih dana u Rodilištu Opće bolnice svjetlo dana ugledalo je čak 11 beba: Lana, Nina, Lucija, Miloš, Emily, Željka, Leon, Nela, Maša, Željko i Dragan. Nešto slično dogodilo se i prije pet godina.

od kojih je jedna rodjena carskim rezom, ostale prirodnim putem.

Nešto vise je ženske novorođenčadi, sedam je djevojčica, nego muške, imamo dakle četiri mala muškaraca! Samo je jedno dijete rođeno carskim rezom. - kaže Sandra Ćubelić, ravnateljica Bolnice.

Bembače smo danas snimali na ginekološkom odjelu gdje je privremeno smješteno rodilište a razlog je gradnja i rekonstrukcija kirurških operacijskih sala financiranih iz EU fondova. Rodilište je upola manje nego prije pa pomalo vlada pozitivna gužva i uzavrela radna atmosfera ali to vrijedne djelatnike rodilišta ne ometa u svakodnevnom poslu i aktivnostima, čak i u uvjetima ponovljenog Baby booma! (MaČ)

Uvodno predstavljanje projekta

ZAŽELI BOLJI DONJI LAPAC

Skrb o 85 starijih osoba.

Žene uključene u projekt Za bolji Donji Lapac/snimio Miro Tomić
Žene uključene u projekt Za bolji Donji Lapac/snimio Miro Tomić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. svibnja 2019. u 11 sati

Pripremili Snježana Krezic i Miro Tomić

DONJI LAPAC - Održano je uvodno predstavljanje programa "Zaželi - Program zapošljavanja žena", projekta "Zaželi bolji Donji Lapac" koji je izrađen uz potporu Razvojne agencije LIRA Ličko-senjske županije.

Na prezentaciji u Kulturnom domu kraljice Katarine, bili su načelnik Općine Donji Lapac Ilija Obradović i njegov zamjenik Miro Tomić. Predstavljeni su svrha, cilj projekta i ciljne skupine. Projektom se zapošljava deset žena koje će skrbiti o 85 starijih i nemoćnih osoba iduće dvije godine. Ciljevi projekta su: povećati osjećaj vrijednosti kod žena u nepovoljnom položaju na tržištu rada, edukacija zaposlenih žena kako bi im se povećala konkurentnost na tržištu rada, pomoć u svakodnevnim aktivnostima starijim i nemoćnim osobama i/ili osobama u nepovoljnom položaju i razvoj kvalitete života u lokalnoj zajednici.

Projekt ima veliki značaj za općinu Donji Lapac jer se provedbom smanjuje stopa nezaposlenosti i pruža pomoć starijim i nemoćnim osobama što općinu pretvara u kvalitetnije mjesto za život. Ukupna vrijednost projekta je 1,6 milijuna kuna i financira se iz sredstava Europskog socijalnog fonda u potpunom iznosu. Razdoblje provedbe projekta je 30 mjeseci, odnosno do 2021.

Partneri projekta su: Hrvatski zavod za zapošljavanje Gospić, Centar za socijalnu skrb Gospić i KUD Kraljice Katarine iz Donjeg Lapca. (LPS)

Proslava 100. obljetnice Učiteljske škole u Gospiću

ZNANSTVENO O UČITELJU

Uzvanici na današnjem učiteljskom skupu
Uzvanici na današnjem učiteljskom skupu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. svibnja 2019. u 12:15 sati, dopuna u 20 sati

GOSPIĆ
- Pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović danas je prigodnom svečanošću obilježena 100. obljetnica početka rada Učiteljske škole. U sklopu proslave Odjel za nastavničke studije organizirao je i znanstveni skup 6. dani Šime i Ante Starčevića koji će trajati dva dana pod naslovom: Učitelj - između tradicije i suvremenosti.

Na početku skupa pročitana je poruka predsjednice i čestitka uz taj veliku jubilej. Čestitke su uputili msgr. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup i Darko Milinović, ličko-senjski župan, a o odgoju i obrazovanju učitelja u proteklih stotinu godina govorila je SAnja Vrcić-Mataija, pročelnica Odjela. Tijekom svečanosti nastupio je i studentski pjevački zbor.

Zanimljivo je da je danas na skupu nazočio i Ante Bežen, prvi diplomac Pedagoške akademije iz 1965. koji je nedavno otišao u mirovinu kao sveučilišni profesor metodike hrvatskog jezika. Bežen je imao i izlaganje na skupu.

U popodnevnim satima odabrali smo poslušati izlaganja o troje ličkih književnika i nastavnika. Tako je o na temu Jure Tutić (1861.-1944.) - pedagog i dječji pisac govorila Ivana Odža iz Splita. Temu: Bioetičke i filozofsko-odgojne teme u Manje Kovačević (1929.-2011.) iznio je msgr. Draženko Tomić, s Učiteljskog fakuteta u Zagrebu i župnik Plaškog i Saborskog. Ni Grga Rupčić ovaj put nije zaboravljen. Anja Matešić iz Zadra obradila je temu: Grga Rupčić- učitelj i pjesnik Like. (MAČ)
(MaČ)

Gospićka premijera dokumentarca o marijanizmu

LIČKA MAJKA OD UTJEHE

Predstavljen je znanstveno nastavni film autorice Hrvojke Mihanović-Salopek.

Pred početak gospićke pšremijera  filma o Gospi/Snimio Marko ČULJAT
Pred početak gospićke pšremijera filma o Gospi/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. svibnja 2019. u 21 sat

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ
- Predvečer je u kinu Korzo bila lička premijera i predstavljanje dokumentarnog filma Lička majka od utjehe u kome je prikazano štovanje Bogorodice u sakralnoj, književnoj, glazbenoj, povijesno-umjetničkoj i etnološkoj baštini na području Gospićko-senjske biskupije. Voditeljica projekta, scenaristica i redateljica je dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek iz HAZU-a. Voditeljica premijere bila je doc. dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić, a o filmu su govorili gospićko-senjski biskupi i sama autorica.

- Gotovo da nema župe koja ne štuje Majku Božju. U teškim vremenima narod je potražio utjehu i nadu i uz njenu pomoć sačuvao vjeru. Nakon Drugog svjetskog rata opet je najjači vapaj bio Majci Mariji. Vapaji su oživjeli ponovo za vrijeme Domovinskog rata. Marija je bila utočište. Film otkriva stvarnost marijanske pobožnosti kroz prošlost i našeg hoda u budućnost.- rekao je msgr. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup.

- Precima zahvaljujemo što su nam ostavili brojne objekte koje ćemo ostaviti za budućnost.-rekao je Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića i domaćin premijere zahvaljujući autorima filma.

- U našoj biskupiji 86 je župnih crkava, a 18 ih je posvećeno je Blaženoj Djevici Mariji. Tri su župne crkve u Buniću, Boričevcu i Palanci Male Gospe i sve ti su uništene u Drugom svjetskom ratu. Tri su prostenjarske crkve u Trošmariji, Krasnu i u Oštarijama Ogulinskim, njoj su posvećene i 24 filijalne crkve i kapele. Kako je prvi župan ličko-senjski Ante Frković predložio, Gospa od Krasna je zaštitnica Gospićko-senjske biskupije jer objedinjava narod s obadvije strane Velebita pa i šire. Duša projekta je Hloverka Mihanović-Salopek, hvala joj što je u niz od 11 filmova uvrstila i ovaj. - rekao je msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru.

- Lika je u srednjem vijeku bila kulturni centar Hrvatske i centar pismenosti. Možda sam tragala za tim srednjovjekovnim sjajem Like. Kada se vide ostaci objekata i njihova veličina izgledaju kao da se Notr Dam preselila u Liku. Željela sam vratiti glagoljaško pjevanje u Liku gdje je i poniklo, a u filmu sviraju i dvojice. Željela sam Liku predstaviti na jedan novi način.- rekla je autorica filma Hloverka Mihanović-Salopek.

Pučko učilište Gospić

KONCERT KLAVIR ČETVERORUČNO

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. SVIBNJA 2019. U 17 SATi

GOSPIĆ - Pučko otvoreno učilište dr. A. Starčevića pripremilo je za srijedu 22. svibnja koncert s početkom u 20 sati i besplatnim ulazom. Biti će to koncert zagrebačkih pijanistica Ive Ljubičić i Kosjenke Turkulin, klavir četveroručno.

Iva Ljubičić i Kosjenka Turkulin istaknute su hrvatske mlade pijanistice, obje sa brojnim nastupima. Djeluju od 2012. Njihov repertoar obuhvaća niz djela od klasika do 21. stoljeća i uključuje najvažnije skladbe pisane za klavir četveroručno. Dosad je duo nastupao u brojnim hrvatskim gradovima i u inozemstvu. Prije tri godine osnovale su Zagrebački festival klavirskih dua u Zagrebu te okuplja najbolje hrvatske pijaniste, čembaliste i orguljaše u vidu komornog muziciranja za dva instrumenta ili četveroručno. (LPS)

Tragom naših ljudi u svijetu

ŠTAMPAREVI TRAGOVI U KINI

Uređuje se njegova rodna kuća u Brodskom Drenovcu.

Andrija Štampar za vrijeme boravka u Kini/Arhiva obitelji Štampar
Andrija Štampar za vrijeme boravka u Kini/Arhiva obitelji Štampar
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. svibnja 2019. u 9:30 sati

Pripremio Franjo Franjo Memedović
Fotografije arhiva obitelji Štampar i F. Memedović

U današnje vrijeme kada se dinamiziraju gospodarski, a i politički odnosi između NR Kine i Republike Hrvatske , nikako se ne smiju zanemariti i zaboraviti niti odnosi između ove dvije zemlje, koji su se kroz povijest uspostavljali i događali, sve tamo od Marka Pola, pa do ovih današnjih dana.

Jedno visoko mjesto u stvaranju i slaganju dobrih kinesko-hrvatskih odnosa, zasigurno zauzima i dr. Andrija Štampar, rođen 1. rujna 1888. u Brodskom Drenovcu, liječnik socijalne medicine, humanist i higijeničar, te priznati i poznati znanstvenik širom svijeta, od Amerike, Kanade, Afrike do Azije i njene najmnogoljudnije zemlje , Kine.

Dr. Andrija Štampar, po rođenju slavonac ličkih korijena, (Štampari potječu iz sela Čanak), boravio je u Kini u nekoliko navrata, između 1932. i 1936. godine, gdje je kineskim zdravstvenim djelatnicima prenosio znanja i iskustva iz područja socijalne medicine i o značenju higijene na opće stanje zdravlja, što je vrlo značajno utjecalo na ondašnju reorganizaciju kineskoga zdravstva. Ovakva poduka, uz tradicionalnu kinesku medicinu, u onom vremenu, uvelike je pridonijela kvaliteti života u toj zemlji dalekoga istoka .

Poznato je da su kinezi vrlo kulturna nacija i da dobro učinjeno svome narodu nikada ne zaboravljaju i zbog toga i u današnjem vremenu, nakon devedeset i više godina od posjeta dr. Andrije Štampara Kini, njegova djela prema ovom narodu nisu zaboravljena i njegovo ime još u uvijek živi u znanstvenoj i kulturnoj zajednici današnje Kine. Ako slučajno današnjeg turista iz Kine priupitate za dr. Andriju Štampara, nije nemoguće da ne dobijete odgovor, da zna o kome se radi, jer je dr. Štampar bio veliki prijatelj kineskoga naroda, kao između ostalog, i cijeloga svijeta.

Kada jednoga dana rodna kuća dr. Andrije Štampara, u njegovom rodnom Brodskom Drenovcu, bude uređena kao spomen obilježje na ovog svjetskog znanstvenika, nije isključeno da će njeni posjetitelji biti i turisti iz daleke i prijateljske zemlje Kine. Kako su kineski turisti poznati po tome da im cilj njihova putovanja i odabira destinacija nisu more i sunce, nego kulturna, znanstvena, tradicijska i povijesna dobra zemlje u koju dolaze, razlog je za pretpostaviti, da bi upravo zbog toga, a naravno i zbog dr. Andrije Štampara, Brodski Drenovac mogao biti odabir njihova dolaska i posjeta.

U rukopisu Likapedije pronalazimo:
Njegovi djed i baka nakon što su dobili sina Androzija - Ambrozija (26. I. 1862.), kad je imao dvije godine, napustili su rodni Čanak kraj Ličkog Lešća i Bunića, i pješice se zaputili u Novu Gradišku. Tamo se njegov otac zaposlio kod stolara u dobro stojećoj obitelji Julija Matokovića. Nadarenog dječaka Ambroza, nakon završene Građanske učione u Novoj Gradiški Matoković šalje na školovanje u Učiteljsku školu u Petrinji, koju Ambroz uspješno završava 1880./81. godine. Nakon školovanja odlazi u Brodski Drenovac, gdje radi kao prvi školovani učitelj. Tamo se vjenčao s Katarinom Srbljanin, s kojom je imao petero djece: Jelisavu, sinove Andriju i Mira te Vjekoslavu i Mariju. Š. u Osnovnu školu upisan u rodnom selu, drugi razred završava u selu Vrbica, a nakon što mu je otac premješten u selo Mrzović tu nastavlja školovanje i završava treći i četvrti razred. U prvi razred Kraljevske velike gimnazije, danas Gimnazija Matije Antuna Reljkovića, u Vinkovcima upisan je u školskoj godini 1898./89. koju je maturirao 1906. Medicinu upisuje na Sveučilištu u Beču gdje je i diplomirao (1911) u roku od pet godina i dva mjeseca. Za studija je objavio preko 70 članaka i brošura, uglavnom namijenjenih zdravstvenom prosvjećivanju te je održao niz javnih predavanja u Beču i domovini. Za studija Š. se zbližio sa socijalno-medicinskim idejama svojih profesora Juliusa Tandlera i Ludwiga Telekyja, koji će mu proširiti poglede na medicinu i njezinu ulogu u društvu.


Muzej Like Gospić

UČITELJSKA IZLOŽBA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. SVIBNJA 2019. u 14:45 sati

GOSPIĆ - Putujuća izložba Hrvatskog školskog muzeja "Učiteljice i učitelji u Hrvatskoj 1849. - 2009." koja je krenula prije deset godina stigla danas je otvorena u Muzeju Like. Izložba je otvorena uz današnji Međunarodni dan muzeja, a posevćena je stoljeću početka rada Učiteljske škole. U jednoj vitrini ima nekoliko domaćih izložaka koji se čuvaju u Muzeju Like. (MAČ)

USKORO U GOSPIĆU

PREMIJERA FILMA LIČKA MAJKA

Za vrijeme svete mise u vrtači na Velebitu na blagdan Velike Gospe/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Za vrijeme svete mise u vrtači na Velebitu na blagdan Velike Gospe/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. SVIBNJA 2019. U 15 SATI

GOSPIĆ - U utorak 21. svibnja s početkom u 18 sati u kinu Korzo održati će premijera i predstavljanje dokumentarnog filma. Radi se o 11. po redu znanstveno-obrazovnom filmu "Lička majka od utjehe" štovanje Bogorodice u sakralnoj, književnoj, glazbenoj, povijesno-umjetničkoj i etnološkoj baštini na području Gospićko-senjske biskupije.

Voditeljica projekta, scenaristica i redateljica je dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek, HAZU-a, producenti filma su Alojzije Prosolija i Laudato TV. Film će Gospićanima predstaviti mons. mr. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup ordinarij, mons. dr. sc. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru, redateljica dr. sc. Hrvojka Mihanović-Salopek te doc. dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić, s gospićkog učiteljskog odjela. (LPS)

Dileme na kraju osnovne škole

KAMO U SREDNJU ŠKOLU

Gospićka osnovna škola
Gospićka osnovna škola
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. svibnja 2019. 12 sati

GOSPIĆ - Osnovnoškolcima koji završavaju školovanje nastavnici iz turističko-ugostiteljskog aktiva Strukovne škole i predstavnik Sunce koncerna Filipom Benjakom održali su predavanje u Osnovnoj školi dr. Jure Turića.

Osmaši su bili na prezentaciji o mogućnosti upisa u trogodišnja zanimanja za kuhara i konobara u svome gradu. Učenicima su uopznati stium, za sada, dobrim zanimanjem u kome se može raditi barem ljeti. Benjak je mladim Gospićanima čak ponudio i stipendije od 1200 kuna mjesečno.
Trenutno dva učenika Strukovne škole primaju stipendije te će na kraju školske godine odraditi ljetnu praksu u Hotelu Alan u Starigrad-Paklenici, gdje im je osiguran smještaj, prehrana, pedagoški nadzor i stručni mentor. Nakon završetka školovanja učenicima je osigurano zaposlenje.

Šteta je što se u ličkom metropoli ne vodi više brige o školovanju mladih naraštaja i što se čelnici školstva s političarima na zauzmu i poduzmu za školovanje atraktivnih zanimanja kojih je svakim danom sve više i više a gospićka strukovna škola se zaledila na mehaničarima, električarima, konobarima, kuharima i knjigovođama s pretežito lošom praktičnom nastavom. (LPS)

Novi uspjeh otočkih robotičara

SLOVENSKO SREBRO

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. SVIBNJA 2019. u 22:30 sati

GOSPIĆ - Mladi hrvatski robotičari i na drugom značajnijem međunarodnom natjecanju u ovoj godini osvojili su brojna priznanja. Nakon Austrije, sada se iz Slovenije vraćaju s mnoštvom zlatnih, srebrnih i brončanih odličja. Imali smo 18 ekipa a kući se vraćamo s 15 medalja: osam zlatnih, pet srebrnih i dvije brončane.

Ekipa RoboOtočac u sastavu: Mihovil BIĆANIĆ, David KOLAK, Marija OREŠKOVIĆ i Karlo KOLAK Osnovne škole Zrinskih i Frankopana iz Otočca koju vodi mentor Igor Naprta osvojila je srebrnu medalju

O tome javlja Školski portal na poveznici:
www.skolskiportal.hr/clanak/11855-opet-sjajni-roboticari-18-ekipa-8-zlatnih-5-srebrnih-i-2-broncane-medalje

Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske

ZDRAVSTVU TREBA VIŠE NOVACA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. svibnja 2019. U 17:30 SATI

OPATIJA - Izgradnja Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu i provedba Nacionalnog plana borbe protiv raka dva su najveća projekta Ministarstva zdravstva u ovoj godini.- istaknuo je ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić, na otvorenju tradicionalne proljetne Konferencije Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPZ) Hrvatske u Opatiji na kojoj je 400 sudionika.

- Kroz prioritetne liste prošle godine je 24.500 teško bolesnih ljudi odmah došlo do liječnika, osigurano je stotinu milijuna kuna za uređenje bolnice u Puli i isto toliko za bolnicu u Rijeci, a zahvaljujući sredstvima EU počele su s radom dnevne bolnice.- rezimirao Kujundžić projekte koji su provođeni posljednje dvije godine iu dodao da je funkcionalno povezivanje dvanaest bolnica dalo rezultate, a uskoro će javnosti biti predstavljen i rad Nacionalnog centra za robotiku u KBC-u Rebro.

Osigurana su sredstva za Hitnu pomorsku medicinsku službu, radi se projekt sanitetskih helikoptera u suradnji s MORH-om i MUP-om. Kujundžić je pozvao sve u Hrvatskoj da se uključe u raspravu kako osigurati više sredstava da se zadrži ili poveća sadašnja razina zdravstvene zaštite. Za skupe lijekove posljednjih pet godina troškovi su povećani za duplo i ministar poručuje da se uz sadašnje izdvajanje neće moći zadržati razina kakva se očekuje.

- Za desetak godina biti će dvostruko više oboljelih od karcinoma i ako želimo kvalitetnu zdravstvenu uslugu za sve građane ubuduće morati ćemo i više izdvajati za zdravstvo.- rekao je Kujundžić.

Dr. Dražen Jurković, direktor UPUZ-a u svom izlaganju na početku rada Konferencije rezimirao je sve najvažnije probleme i izazove u hrvatskom zdravstvu, naglasivši da je ukupan dug zdravstva prošle iznosio 6,3 milijarde kuna, a dospjeli dug 3,1 milijardu. Ukupni iznos sanacija od 1994. do 2018. iznosi 18,7 milijardi kuna, a u 2018. 488 milijuna kuna.

- Rokovi plaćanja HZZO-a su u okviru zakonskih propisa, za razliku od rokova plaćanja lijekova zdravstvenih ustanova koji dosežu od sto pa do više od tisuću dana.- rekao je Jurković. (LpS)

Potvrđena kvaliteta gospićkih pjevača

VILA VELEBITA PONOVO DRUGA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. svibnja 2019. u 23 sata

ZAGREB - Na državnom natjecanju tradicijskog pjevanja, koje se održava svake dvije godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog natjecalo se i pet pjevačkih zborova. Gospićki zbor Vile Velebita pod ravnanjem Danka Ivšinovića ponovo je zauzeo drugo mjesto. Time je potvrđeno da spada u sam vrh.

- Bio je to najbolji nastup u 12 godina postojanja. Kaže Ivšinović

U Lisinskom su Gospićani otpjevali Vilu Velebita, Ča si mi se naricala i Posavski drmeš i natpjevavao se s Mješovitim pjevačkim zborom Chorus Carolostadien iz Karlovca, i sa zagrebačkim zborovima: Akademskim zborom Arhiton, Zborom Pravnog fakulteta Capella juris i Mješovitim pjevačkim zborom Židovske općine u Zagrebu Lira. Ovim uspjehom gospićki zbor stekao je sve uvjete za suradnju Zagreba i Gospića s europskim kulturnim centrima.

U Lisinskom su pjevali: Janja Vrban, Ana Vrban, Ana Štampar, Ankica Rudelić, Mica Šulentić, Vesna Bunčić, Slavica Adžija, Ivana Krajcar, Anica Isaković, Dunja Kos, Marijana Buneta, Ana Sekulić, Leonarda Ružička, Ivanka Knež, Nevenka Ivančević, Olga Bublić, Ada Maras, Marija Kovačić, Ante Adžija, Ivica Vrban, Valter Krajcar, Ivan Buneta, Milan Štimac, Branimir Mikić, Ivica Pavletić i Josip Ivšinović. (LPS)

Deseta knjiga Milana Rupčića

KRUGOVI NA POVRŠINI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. svibnja 2019. 20:30 sati

GOSPIĆ - Ovih dana u našu redakciju stigla je još jedna knjiga književnika i pjesnika Milana Rupčića iz Zagreba (71) - Krugovi na površini, zbirka aforizama, haiku i limerick pjesama.

Rupčić ima ličke korijene po majci u Rastoci gdje je i odrastao kod djeda Martina i završio prva četiri razreda Osnovne škole, tako da je naučio i ličku ikavicu iako je rođen u Vrbovljanima kraj okučana. U svojim knjigama uz pjesme ima i priča i tradicijskih napjeva.

U predgovoru ovoj desetoj knjizi Maja Grubišić piše:
- Stihovi Milana Rupčića stvaraju galeriju umjetničkih slika koje otvaraju dušu čitatelja i bude emocije. Veličanstvena priroda Rastoke, u kojoj je odrastao, oblikovala ga je, prvenstveno kao čovjeka, a onda i kao vrsnog umjetnika.
Njegove knjige mogu se kupiti u knjižarama Školskih novina. (MaČ)

Prevencija nasilja u Gospiću

DESETLJEĆE PROGRAMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. SVIBNJA 2019. U 20 SATI

GOSPIĆ - Nacionalni program Prevencija nasilja u mladenačkim vezama već se provodi desetu godinu.

Surađuju Odjel za nastavničke studije Sveučilišta u Zadru, Gimnazija i Strukovna škola. Studenti treće godine u okviru kolegija Psihologija komuniciranja pod vodstvom doc. dr. sc. Anele Nikčević-Milković pripremaju se za vođenje četiri radionice s učenicima, Tako pripremljeni studenti vode radionice s učenicima trećih razreda srednjih škola. Radionice se izvode koristeći se suvremenim metodama i oblicima odgojno-obrazovnog rada pa učenici crtaju strip, gledaju edukativne filmove, glume, interaktivno vode rasprave, izgrađuju svoje stavove i uvjerenja o ovoj temi i drugo.

- Cilj radionica je u kratkom vremenu sa što više srednjoškolaca razjasniti uvjerenja o dobroj i sigurnoj vezi, povećati poznavanje svojih prava u vezi, podići razinu prepoznavanja nasilja u mladenačkim vezama, unaprijediti prepoznavanje osobne izloženosti i svojeg nasilnog ponašanja u vezi, osvijestiti spremnost na prekidanje nasilnih obrazaca u vezi te povećati spremnost na traženje i pružanje pomoći u slučaju nasilja u vezi, danas mladenačkoj, a u budućnosti obiteljskoj.-kaže Nikčević-Milković.

Dosadašnja istraživanja pokazuju da je 87 posto mladih u dobi od 16 i 19 godina imalo iskustvo veze, a ulazak u prvu ljubavnu vezu pomaknuo se na nižu dob u odnosu na ranije, da je 70 posto mladih doživjelo neki oblik nasilja u vezi, a 43 posto je priznalo da su se u vezi nasilno ponašali. Ponašanje kontrole i dominacije u vezi mladi često ne prepoznaju kao nasilje. Prema partneru često su nasilni zbog straha od prekida veze. Klinička iskustva pokazuju da obiteljsko i partnersko nasilje u odrasloj dobi često započinje u adolescentskim vezama kada se uspostavlja obrazac nasilnog rješavanja sukoba u bliskim odnosima. Program se provodi u preko 50 sredina u Republici Hrvatskoj, a nositelji programa su Društvo za psihološku pomoć, Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo obrazovanja, Nizozemskim Matra programom i Gradom Zagrebom te je dio šireg projekta suzbijanja nasilja u obitelji u RH. (LPS)

Prva obljetnica GGC-a

MUZIKALNI LIČANI

Zvonimir Kos dokazao je da i Ličani imaju sluha za glazbu.

Polaznici Gospićkog glazbenog centra/Snimio MArko Čuljat Lika press Gospić
Polaznici Gospićkog glazbenog centra/Snimio MArko Čuljat Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. svibnja 2019. u 15:55 sati, video dopuna u 20:45 sati

Pripremio Marko ČULJAT


GOSPIĆ - Danas je domjenkom polaznika tečaja Gospićkog glazbenog centra (GGC) obilježena 10. obljetnica početka rada.

- Do sada je kroz Centar prošlo 200 polaznika iz svih dijelova Like do Brinja, Rakovice i Udbine. Polaznici se obučavaju sviranju harmonike ili klavira, a uče i glazbenu teoriju (solfeggio). Danas tečaj ima 40 polaznika iz Gospića, Perušića, Brinja i Rakovice. Kaže Zvonimir Kos, voditelj GGC-a.

Do sada su tri polaznika nastavila školovanje na Srednjoj glazbenoj školi u Rijeci, a danas jedna polaznica ima velike izglede za nastavak školovanja. Naime, u Centru se može obaviti i polaganje Niže glazbene škole. Polaznici imaju mogućnost izbora programa između onog slobodnog ili po programu Niže glazbene škole. Do sada su godišnje imali po nekoliko koncerata tijekom godine na koje im dolaze i ugledni glazbenici i pjevači. Osim toga, u Centru se održavaju i salonski koncerti za 20 slušatelja na kojima polaznici izvode skladbe koje su savladali.

Nakon zajedničkog slikanja mladih glazbenika Kos je uz pomoć nekolicine polaznika pripremio roštilj te pjesmi, sviranju i veselju gotovo nije bilo kraja.

PRVI LIČKI VLOG S KONCERFTA SAMO ZA ČITATELJE LIČKIH NOVINA

youtu.be/Po0tQiEAOSk

VELIKI USPJEH SLAVONSKO LIČKOG PJESNIKA BRANIMIRA MIKIĆA

ZA PUBLIKU NAJBOLJI DUKATI I MIKIĆ

Mikić je sudjelovao s tri pjesme, jedna je druga po ocjeni stručnog žirija.

Širokobriješki Dukati pjevaju Mikića u Pažegi/Foto pozega.eu
Širokobriješki Dukati pjevaju Mikića u Pažegi/Foto pozega.eu
11. svibnja 2019. 11:40 sati

POŽEGA - Kako javlja portal pozega.eu na sinoć održanom festivalu Zlatne žice Zlatne doline ansambl "Ruže" iz Subotice s pjesmom "Ej tamburo"(glazba Sebastijan Kantur, tekst Ninoslav Radak,te aranžman S. Kantur i Matija Temunović) osvojio prvu nagradu stručnog suda, a drugui je TS "Zvona" iz Đakova sa pjesmom "Otet' ću te zlato moje"(glazba i aranžman Tomislav Jakobović, tekst Branimir Mikić).

Više od 400 posjetitelja u dvorani Osnovne škole Vilima Korajca najviše glasova dalo TS "Dukati" iz Širokog Brijega za pjesmu "Šešir" koju je na stihove Branimira Mikića uglazbio Božo Bole Zovko i aranžirao Branimir Jovanovac.

Ovime se eto još jednom potvrdila kvaliteta Branimira Mikića šumara iz ravne Slavonije koji danas nastupa na natjecanju pjevačkih zborova s Vilom Velebita iz Gospića. (MaČ)

Pjesnik i šumar ponovo na Festivalu tamburice u Požegi

MIKIĆEVE ČAK TRI PJESME

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. svibnja 2019. u 14:45 sati

POŽEGA/SVETI ROK - Kako javlja požeški portal pozega.eu/zlatni-glas-zlatne-doline-2019-u-kaptolu-nastupa-90-izvodaca-i-to-8-tamburaskih-sastava-4-pjevacke-skupine-8-pjevaca-i-3-solistice sutra, u petak, održava se 45. Festival tamburaških pjesama "Zlatni glas Zlatne doline 2019.". Na Festivalu će biti izvedeno 19 novih pjesama. Dio izvođača pratit će Festivalski orkestar kojega čini šest svirača na tamburama osječke Tamburaške škole Batorek, a pojačat će ih još harmonikaš i bubnjar! Nastupa 90 izvođača i to osam tamburaških sastava, četiri pjevačke skupine, osam pjevača i tri solistice.

Za Festival je tri pjesme napisao slavonsko-lički šumar Branislav Mikić iz Svetog Roka. Pjesmu Veseljak izvode tamburaši Patriota iz Gospića, Šešir tamburaši Dukati iz Širokog Brijega, a treću Otet ću te zlato moje tamburaši Zvona iz Đakova. (LPS)

Evo jedne Mikićevje pjesme i Dukata koja ima 40 tisuća lajkova:

youtu.be/q7Ipw4zlTIU

KIC LOVINAC

USPJEH ROBOTIČARA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. svibnja 2019 u 20:30 sati

LOVINAC - KIC Lovinac pokrenuo je projekt "Lovinački robotići" u rujnu prošle godine. Na starim, doniranim računalima sa zastarjelim Windovsima vista, i samo s jednim novim, grupa od šest učenika petog razreda Osnovne škole krenula je na robotiku. O tome smo nedavno već pisali u izvješću sa znanstvenog skupa. Mali su to genijalci koji su sa starim kantama uspjeli ostvariti 3D printanje.

U prvim kolima Croatina makers lige osvajali su prva mjesta u Regiji Gospić u svojoj dobnoj skupini. Do sad su provedena četiri kola natjecanja CM lige, lovinački robotičari ostvarili su najbolji rezultat na svim kolima natjecanja.

Potvrdu njihovog rada i truda donose preliminarni ukupni rezultati Lige za ovu školsku godinu jer su ostvarili maksimalan broj bodova s najkraćim vremenom od svih ekipa u Hrvatskoj.

Za malo mjesto kao što je Lovinac, i s uvijetima u kakvim su počeli, ovakav rezultat je vrijedan divljenja. Lovinački robotičari će zajedno s mentorom, Sinišom Radulovićem, 25. svibnja ići na završno natjecanje u Zagreb, gdje se nadaju potvrdu dosadašnjih rezultata. (A. M.)

Natječaj za županijske fotografije

NAJVIŠE LAJKOVA HRVOJU JURKOVIĆU IZ OTOČCA

Surovi Velebit Hrvoja Jurkovića iz Otočca
Surovi Velebit Hrvoja Jurkovića iz Otočca
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. SVIBNJA 2019. u 20 sati

ZAGREB - U konkurenciji 3667 fotografija, stručni žiri je prva tri mjesta dodijelio autorima iz Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske i Osječko-baranjske županije. Autori iz Primorsko-goranske i Zadarske županije ponovno su bili najaktivniji s više od 500 prijavljenih fotografija po županiji. Upravo zbog velikog odziva, u odabiru najboljih fotografija iz svih hrvatskih županija presudile su nijanse. U kategoriji fotografije s najviše prikupljenih lajkova na Facebooku, u postav izložbe ulaze samo dvije fotografije, a prva je "Surovi Velebit" Hrvoja Jurkovića, iz Otočca, s osvojenih 16.298 glasova.

Od nagrađenih fotografija priređuje se izložba četvrtog kruga foto natječaja "Volim svoju županiju" biti će 17. svibnja u Šibeniku, nakon čega kreće na putovanje po Hrvatskoj.(LPS)

Međunarodni Dan svjetlosti

PRVO OBILJEŽAVANJE U HRVATSKOJ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. svibnja 2019. u 8:30 sati

ZAGREB - Projekt Međunarodni Dan svjetlosti u Hrvatskoj pridružuje se inicijativi organizacije UNESCO koja je 16. svibnja proglasila za International Day of Light.

Toga dana emitirana je prva laserska zraka u nama znanoj povijesti - naime, Theodore Harold Maiman konstruirao je 1960. prvi laser kojemu je aktivna tvar bio kristal rubina stimuliran bijelom svjetlošću. Poslije je nastao prvi plinski laser, sa smjesom helija i neona - 1961., prvi poluvodički laser - 1962., te prvi tekućinski laser -1963. Zbog kvalitete svjetla i drugih naprednih karakteristika, laseri se koriste u svim područjima ljudske djelatnosti. Danas laseri pokrivaju valne duljine zračenja od dalekoga ultraljubičastoga pa sve do dalekog infracrvenoga područja, a radi se i na konstrukciji lasera u području rendgenskoga zračenja.

Laseri su tehnologija koja značajno preobražava naš dosadašnji način života. Više od dvadeset Nobelovih nagrada dodijeljeno je za doprinose različitih istraživanja na području lasera i njegove primjene. U zadnjih dvadeset godina čak devet puta Nobelova nagrada za fiziku pripala je znanstvenom polju istraživanja o laserima. Laseri su proslavljeni i kao dio popularne kulture, a možda najpoznatiji primjer su futuristički laserski mačevi iz Ratovi zvijezda.

Svrha Međunarodnog dana svjetlosti je da usmjeri našu pozornost na fenomen svjetlosti, svjetla, te bolje razumijevanje i uvažavanje njene uloge i važnosti koju ima u životima ljudi, podjednako na područjima znanosti, medicine, komunikacije, energije, tehnologije, koliko i u sferama kulture, obrazovanja i održivog razvoja.

Ima li Hrvatska što reći i dati svijetu kad je riječ o svjetlu i svjetlosti?
Iznenađujući i autentičan odgovor dat će Međunarodni dan svjetlosti u Oris Kući arhitekture u Zagrebu u petak, 17. svibnja s početkom u 16:30. Predstavljaju se četiri teme - četiri potpuno različite priče o svjetlosti iz Hrvatske - i nekoliko iznenađenja, jer svjetlost je nadahnuće i život! (LPS)

Uz Dan Crvenog križa

DANI OTVORENIH VRATA CRVENOG KRIŽA

Gospićki interventni tim CK/Foto arhiva Lika pressa
Gospićki interventni tim CK/Foto arhiva Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. svibnja 2019. u 13:45 sati

GOSPIĆ - Gradsko društvo Crvenog križa povodom obilježavanja Dana Crvenog križa 8. svibnja i Tjedna Crvenog križa od 8. do 15. svibnja priređuje Dan otvorenih vrata Crvenog križa i više manifestacija.

Na sam Dan, 8. svibnja u KIC-u s početkom u 19 sati biti će prezentacija rada Gradskog društva Crvenog križa što će biti popraćeno izložbom radova koju su pripremili učenici Osnovne škole dr. Jure Turića Gospić, Osnovne škole dr. Ante Starčevića -Klanac i Područne škole Bilaj, na temu Crvenog križa.

U sklopu obilježavanja Tjedne Crvenog križa organizirane su razne manifestacije:
10. svibnja - mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi od 9 do 11 ispred zgrade Fine u centru grada,
13. svibnja - pokazna vježba članova Interventnog tima Služba spašavanja na vodi u 10 sati na Murkovića bentu na Novčici,
14. svibnja -Učlanjenje polaznika dječjeg vrtića Pahuljica Gospić i
15. svibnja -mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi u Perušiću 9 do 11 sati. (LPS)

In memoram

DRAGUTIN ROSANDIĆ - DRAGO

Protekle noći umro je poznati gospićki i hrvatski metodičar hrvatskoga jezika. Otišao je učitelj učitelja.

Profesor Rosandić na predavanju u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa Gospić snimio Marko Čuljat, 2012.
Profesor Rosandić na predavanju u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa Gospić snimio Marko Čuljat, 2012.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. svibnja 2019. u 11 sati

Piše Marko ČULJAT


ZAGREB - Prošle noći umro je prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, poznatiji tisućama studenata i prijateljima kao profesor Drago (89). Rosandić je bio dugogodišnji profesor metodike hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Predavao je i na europskim sveučilištima. U krugovima metodičara nazvan je ocem nove metodike hrvatskog jezika.

Rođen je u Kaniži Gospićukoj, baš na onome oštrom S zavoju, gdje su mu živjeli sestra Ana i drugi brat Vlade kod kojih je rado svraćao. Jedan njegov brat bio je učitelj u Lovincu, stari ga se Lovinčani sjećaju po nadimku Gešo. Rado je dolazio i u Gospić bilo kao predavač, bilo kao promotor neke knjige. U Domovinskom ratu zajedno je s Perom Budakom obišao gospićko ratište kako bi bodrio hrvatske branitelje. Proveli su ugodne trenutke i s braniteljima na Gujini u Vukišću, na crti obrane Ličkog Osika, mislim Starog. Volio je pomagati autore iz ovog, ličkog dijela, Hrvatske. Tako je autoru ovih redaka s punim srcem uradio, možda svoju posljednju recenziju trećeg izdanja Ričnika ličke ikavice. Bilo je to početkom prošle godine.

U rukopisu Likapedije pronalazimo da je iz Gospića kao učenik Učiteljske škole protjeran nakon javnog suđenja u kinu zajedno s grupom učenika jer su čitali djela Mile Budaka i bili nepodobni tadašnjoj vlasti. Bilo je to 1948. Jednom sam mu u šali rekao da je to baš bilo dobro, jer da je ostao možda bi bio tek seoski učitelj.

Srednjoškolsko obrazovanje završio u Zagrebu. Progon iz Gospića i rodne Kaniže Gospićke Rosandić je iskoristio da bi se posvetio znanosti nakon završetka zagrebačkog filozofskog fakulteta (1965) gdje je i doktorirao s temom Pripovjedna proza Vjenceslava Novaka koji je bio gospićki gimnazijalac. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1962. je bio asistent, a 1964. je preuzeo kolegij metodike hrvatskog jezika i književnosti koji je vodio do 2000. kada je umirovljen. Metodikom hrvatskog jezika bavio se više od pola stoljeća i razvio je novi pristup toj znanost što je postalo poznato i van granica naše države kao Zagrebačka metodička škola ili Rosandićeva metodička škola. Tijekom svoje znanstvene karijere Rosandić nikada nije zaboravljao Gospić. U njega je dolazio kako bi kolegama prenio najnovije metodičke spoznaje i time doprinosio odgoju i obrazovanju velikog broja ličkih generacija gimnazijalaca. Pored toga, rado se odazivao i na promocije knjiga gospićkih pisaca i književnika. Pisao je predgovore za Rupčićeve knjige, pa i za knjigu pjesama Zorana Kršula, iz Selca, tada pripadnika 9. gardijske brigade "Vukovi" koja je bila iznenađenje u hrvatskoj javnosti. Uredio je 1995. i 1997. i dvije zbirke pjesama Marije Seke Milinković, svoje susjede iz Kaniže. Objavio je brojne znanstvene članke u domaćim i stranim časopisima i brojne knjige i udžbenike. Dobitnik je priznanja Ličko -senjske županije (1999) i Grada Gospića (2007).

DRUGI O PROFESORU - SJEĆANJE JEDNOG STUDENTA:
www.skolskiportal.hr/clanak/11797-dragutin-rosandic-definitivno-je-bio-moj-najdrazi-profesor-na-filozofskom/

Prvi lovinački skup

ZNAČAJNA PROŠLOST LOVINCA I OKOLICE

U lovinačkom domu kulture danas i sutra održava se znanstveno-stručni skup o tome dijelu Like.

Skup je pozdarvio načelnik Ivan Miletić
Skup je pozdarvio načelnik Ivan Miletić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. svibnja 2019. u 13:30 sati

LOVINAC - Tridesetak znanstvenika još je jučer stiglo u svetoročki hostel, kako bi danas bili na početku znanstveno-stručnog skupa posvećenog prošlosti i kulturi toga dijela Like. Kako se moglo danas čuti održavanja skupa je sugerirao još prije 15 godine profesor s PMF-a Dane Pejnović, ističući da je to Lovinac i zaslužio. Lovinački gosti već su jučer obišli neke dijelove okolice, biti će još hodanja po značajnim lokalitetima kao što su to legendarno brdo Cvituša di bile ovce pasu i rimska cesta ispod nje koja je premošćivala Ričicu i koja je istraživana prije desetak godina.

- Za Lovinac ovaj skup ima veliki značaj. Lovinčanima je drago da se i lovinački kraj pronalazi u temama i radovima koji ga znanstveno obrađuju i istražuju. Nastojimo pokrenuti razne programe. Tako su pokrenuti Lovinački robotići u suradnji s Osnovnim školom i na prvim kolima Croatina Makers lige ostvarili su najbolje rezultate u regiji, pripremamo se za otvaranje čitaonice i knjižnice te obnova rada KUD-a Vrilo. Rekla je Ana Miletić, ravnateljica Kulturno-informativnog centra Lovinac koji je jedan od organizatorqa i domaćin skupa.

U organizaciji lovinačkog skupa sudjelovali su Društvo za hrvatsku povijesnicu. Hrvatsko etnološko društvo i Muzej Like Gospić. Želja je sudionika da se nakon skupa objavi i zbornik radova. (MaČ)

FOTOSOFIA 14 - Hoyka zove fotografe

NOVA POTRAGA ZA TALENTIMA

Do sada je u 13 godina otkriveno gotovo 200 talenata, potraga se nastavlja.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. svibnja 2019. u 22 sata

ZAGREB - Otvorene su prijave za sudjelovanje na Fotosofiji, besplatnom šestodnevnom seminaru i workshopu za naprednu fotografiju koji će se pod vodstvom i umjetničkom direkcijom fotografa Damira Hoyke održati u Zagrebu od 10. do 16. lipnja. Na tematskim snimanjima i predavanjima u Galeriji Arheološkog muzeja i ove će godine odabrani iz cijele regije doznati kako snimiti dobar portret, modnu, reklamnu i art fotografiju.

- Veseli me što ćemo Fotosofiju po prvi puta održati u Zagrebu, na ulicama i trgovima gdje su nastale i moje prve fotografije. Moći će nas se prepoznati po crnim Fotosofia majicama, a nadam se da ćemo dio naše kreativnosti i pozitivne energije prenijeti i na prolaznike.- rekao je Hoyka te se pohvalio da će nakon ove sezone 'pleme' fotosofa - bivših seminarista Fotosofije - brojati preko 200 članova.

Počasni gost seminara biti će Serge Leblon, svjetski poznat belgijski modni i celebrity fotograf koji na Fotosofiju stiže u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Belgije u Hrvatskoj i Wallonie-Bruxelles International.

- Svojim studentima uvijek naglašavam da je najbolji način učenja kroz stvarnu akciju. Osoba koja poznaje osnove fotografije mnogo će brže napredovati radeći s profesionalcima na setu nego samo čitajući teoriju - jer mu oni odmah ispravljaju pogreške i pokazuju put do rješenja. Stoga smatram da je seminar Fotosofia vrlo dobro osmišljen i drago mi je da dolazim pomoći u njegovoj realizaciji.- kaže Leblon koji većinom radi u New Yorku, Parizu i Londonu.

Lebon će na predavanju prikazati izbor svojih radova te će otkriti kako je bilo raditi za magazine Vogue i Harper's Bazaar, te modne kuće Kenzo i Sonia Rykiel. Leblon je poznat i kao portretist slavnih, pa je između ostalih fotografirao zvijezde poput Michaela Keatona, Julianne Moore, Lili Allen, Charlotte Rampling, Daniela Radcliffea (Harry Potter)... Ulaz na predavanje je slobodan.

Jedan od seminaristima najdražih izazova Fotosofije je snimanje portreta poznatih.Tako će se i ove godine pred objektivima Hoykinih seminarista naći mnogi poznati među kojima su proteklih sezona bili Davor Gobac, Rene Bitorajac, Marijo Petreković, Mile Kekin, Vedran Mlikota, Doris Pinčić, Goran Grgić, Srđan Gojković Gile, Zoran Predin, Barbara Kolar... Kvalitetu rada seminarista prepoznali su brojni vodeći mediji iz Hrvatske i regije koji rado objavljuju njihove portrete i modne fotografije.

Prijave na izbor za polaznike seminara otvorene su do 15. svibnja, a kako se prijaviti, pročitajte na www.fotosofia.info gdje će biti objavljeni i termini događanja otvorenih za publiku. (LPS)

ROBOCUPJUNIOR AUSTRIAN OPEN 2019.

SUDJELOVALI I OTOČKI ROBOTIČARI

Iz Inasbrucka otočki učenici donijeli nove medalje.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. travnja 2019. u 8:30 sati

GOSPIĆ - Od našeg čitatelja i suradnika dobili smo informaciju i poveznicu na Školski portal u kome je izvještaj s ROBOCUPJUNIOR AUSTRIAN OPEN 2019. koje je jučer završilo. Na natjecanju je b ilo 147 ekipa, iz Hrvatske 27 i dvije iz Otočca. Sudjelovali su i mladi otočki robotičari Robo Otočac mentora Igora Naprte. Ekipa: Mihovil Bićanić i Marija Orešković osvojili su srebrnu medalju u kategoriji On Stage Secondary. Ekipa: David Kolak i Karlo Kolak osvojili su brončanu medalju u kategoriji Rescue Line Primary.

Više o natjecanju na poveznici:
www.skolskiportal.hr/clanak/11757-iz-austrije-kuci-sa-11-medalja/?fbclid=IwAR0yLPXISA9At9nSrttV00gMzbxkfjK5kdpWSfhmPDnOWHA5yBSnMMp8aWs

Uz 200. obljetnicu rođenja generala Josipa Filipovića

I DŽAMIJE SU BILE VOJNI OBJEKTI

U zauzimanju Sarajeva austrougarska vojska je imala 1221 poginulog i nestalog vojnika.

S Alipašine džamije pucale su muslimanke/Snimio Marko ČULJAT
S Alipašine džamije pucale su muslimanke/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. travnja 2019. u 22 sata

Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Večeras su dvojica zagrebačkih povjesničara, Marijan Lipovac i Boris Trnski, nekolicini slušatelja održali veoma zanimljivo predavanje u Gospićaninu austrougarskom generalu Josipu Filipoviću koji je rođen prije 200 godina odnosno 28. travnja 1819.

Skup je organizirao Ogranak Matice hrvatske i u temu je nazočne uvela predsjednica Ana Lemić rekavši da je u Češkoj bilo dosta Ličana a između ostalih i znanstvenik Nikola Tesla.

General Josip Filipović je značajan zato jer je 1878. bio na čelu vojske koja je okupirala Bosnu i Hercegovinu, a karijeru je završio smrću kao vojni zapovjednik Češke u Pragu 6. kolovoza 1889. Nakon pobune Hrvata i Srba zbog muslimanskog terora za osmanske okupacije, i ugroze hrvatskih luka između ostalog i Boke Kotorske, u oslobađanje, neki kažu u aneksiju, ili pak da je to bila šetnja krenula je austrougarska vojska sa sjevera i juga. U njenom sastavu bili su vojnici iz cijeloga carstva. Na sjevernom pravcu zapovjednik je bio Filipović, a na južnom pravcu ponovo još jedan Ličanin Pazarištanin Stjepan Jovanović. Za zaposjedanje Bosnu i Hercegovinu vođeno je 35 bitaka. Žestoke je bitke imao Filipović oko Maglaja pa je utemeljio i prijeki sud. U borbama kroz Bosnu, čulo se večeras, sudjelovale su muslimanske žene s noževima pa i djeca. Žestoka je bitka bila za Sarajevo koje je napadalo 13 tisuća austrougarskih vojnika od kojih je 1221 poginuo ili nestao. Sarajevo je branilo 40 tisuća muslimana. U vojne objekte su bile pretvorene i džamije, tako i Alipašina džamija s čijeg minareta su pucale - muslimanske. Zbog zaposjedanja Filipovića su muslimani proglasili ratnim zločincem zaboravljajući kakve su sve zulume osmanlije napravili samo u Lici kojoj su vladali 160 godina, a počevši s Krbavskom bitkom 4. rujna 1493. kada su potukli cvijet hrvatskog plemstva.

Na kraju prtedavanja Trnski se malo i našalio predlažući da se spomenicima obilježe sve ličke vojskovođe dodavši da bi samo za spomen-ploče otišao gradski sporazum. Predložio je i da današnja gospićka garda Vukovi budu Filipovićevi Vukovi.

Prava je šteta što za predavanje nije bilo razglasa pa se dosta toga nije čulo a niti razumjelo.

Uskoro u Lovincu

SKUP ZNANSTVENIKA

Arheološka istraživanja u Lovincu 2006./Snimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
Arheološka istraživanja u Lovincu 2006./Snimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. travnja 2019. u 16:30 sati

LOVINAC - Kulturno informativni centar u suradnji s Društvom za hrvatsku povjesnicu, Hrvatskim etnološkim društvom i Muzejom Like Gospić organizira znanstveno - stručni skup na temu "Lovinac. Povijest, život, kultura".

Sudionici skupa su ugledni znanstvenici i stručnjaci koji u svom radu nisu zaobišli Lovinac i lovinački kraj. Otvaranje skupa je u petak, 3. svibanja 2019. godine u 9:30. Potom slijede izlaganja 17 znanstveno-stručnih radova. Skup otvara Tatjana Kolak iz Gospića temom o arheologiji toga dijela Like, a završava temom Luke Budaka: Hrvatska nema "velikog brata" ali ima puno braće dobre volje. Skup je otvoren za javnost a održava se u KIC-u. U planu je da se izda i zbornik radova. (LPS)