Čitajte i širite
Ličke novine
GOSPODARSTVO LIČKE NOVINEARHIVA LICKE-NOVINE@LICKE-NOVINE.HR


mliko ličke novineIsporuka mlika u Brušanima ispod Velebita/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić

Priopćenje Udruge ličkih mljekara

PODRŠKA SAVEZU MLJEKARA

GOSPIĆ - Udruge proizvođača mlijeka Ličko-senjske županije održale su sinoć sastanak na kojem su donijeti jednoglasni zaključci i izdano je priopćenje koje je potpisao proizvođač mlijeka i sira Ivan Matasić iz Čovića.
Lički proizvođači mlijeka daju punu podršku Hrvatskom savezu udruga proizvođača mlijeka u pregovorima i zahtjevima za cijenu mlijeka te ostalu poljoprivrednu problematiku.
- Ukoliko se u toku dana ne postigne dogovor naši će članovi izaći na ceste u znak podrške zahtjevima i prosvjedima, a u skladu s procedurom potrebnom za legalno održavanje prosvjeda- kaže se u priopćenju ličkih mljekara.


šljivar ličke novine

Obiljeni šljivar u Gornjem Kosinju/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić

1- Savjet iz Hrvatske poljoprivredne komore Područni odjel Ličko-senjske županije Gospić

BIJELJENJE STABLA VOĆAKA KAO MJERA SPREČAVANJA PUCANJA KORE

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. veljače 2012. u 12.10 sati


Piše dipl. inž. agr. Martina Orešković, savjetnik za zaštitu bilja


GOSPIĆ - Iako se zimski dani čine hladni i s malo sunca, ono ipak grije, a postoje i znatne temperaturne razlike između dana i noći kao i između sjeverne i južne strane debla. Debla voćaka premazujemo kako bi se spriječilo naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Stoga preporučujemo da se izvrši mjera bijeljenja voćaka kako bi se smanjile nagle temperaturne oscilacije debla tijekom zime koje mogu dovesti do namrzavanja stabla voćke. Posljedica namrzavanja može biti raspucavanje kore i ulazak raznih mikroorganizama pod koru drveta što se negativno odražava na zdravstveno stanje voćaka i njezin daljnji razvoj. Ugroženo je cijelo deblo, a pobijeliti treba i glavno račvanje grana pazeći da se sve udubine na mjestima gdje se grane spajaju s deblom dobro premažu.
Za bijeljenje koristimo vapno, kuhinjsku sol i močivi sumpor. Preporučujemo korištenje gašenog vapna jer se smjesa mnogo duže održi na kori debla nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna. Sol daje ljepljivost smjesi i povezuje njezine sastojke. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Smjesa se priprema tako da na 5 kg vapna dodamo 0,5 kg kuhinjske soli, 0,5 kg močivog sumpora te toliko vode da dobijemo žitku masu. Smjesu treba ostaviti 24 sata i tek tada započeti s premazivanjem.
Ukoliko na deblima ima puknute kore, rane treba dobro očistiti od trule kore sve do zdravog tkiva i zatim premazati otopinom modre galice ili voćarskim voskom koji će pomoći njihovom zacjeljivanju. Bijeljenje savjetujemo za sve voćke, bez obzira na vrstu ili intenzivnost proizvodnje.
Za sve informacije možete se obratiti u ured HPK-e u Gospiću, A. Starčevića 17 ili na telefon
053/ 560-777.



DOBRA VIJEST IZ LIDLA

JEFTINIJE ULJE

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. veljače 2012. u 12.15 sati


ZAGREB - U svijetlu najavljenog smanjenja stope PDV-a s 23 na 10 posto za neke od osnovnih prehrambenih proizvoda, kao što je jestivo ulje, s početkom primjene od 1. ožujka ove godine - Lidl Hrvatska ovim obavještava potrošače kako će prvi na hrvatskom tržištu, već od danas sniziti prodajne cijene odabranih vrsta jestivog ulja za iznos jednak smanjenju PDV-a.
- Želimo da kupovina bude što povoljnija i pristupačnija za sve naše kupce, prilagođena kompleksnom socijalnom trenutku u kojem se nalazimo- ističu u Lidlu.
Nedvojbeno, unatoč teškim ekonomskim prilikama, kao pokretač pozitivnih poslovnih trendova Lidl Hrvatska ponovo određuje smjer kretanja cijena na hrvatskom tržištu i time dodatno potvrđuje status najpovoljnijeg trgovca u Hrvatskoj.



Očitovanje Ministarstvo poljoprivrede o prosvjedima mljekara

TREBA RIJEŠITI KLJUČNE, A NE SPOREDNE PROBLEME


Prosvjedi proizvođača mlijeka usmjereni su samo na privremeno rješenje!

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. veljače 2012. u 17.45 sati

ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede smatra kako su prosvjedi proizvođača mlijeka nelegitimni te da nanose veliku štetu kako samoj proizvodnji mlijeka i industriji, tako i građanima Hrvatske -kaže se u današnjem očitovanju o prosvjedima proizvođača mlijeka,  te se dalje kaže:
- Naš je stav da su u srijedu, 15. veljače 2012. godine, na sastanku Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, doneseni zaključci s kojima je napravljen veliki pomak. Mljekare su izašle u susret proizvođačima mlijeka samom činjenicom da su, nakon dugog niza godina, pristale na direktne pregovore oko formiranja cijene mlijeka sa svojim udrugama proizvođača. Ponavljamo, kako je zaključke Savjeta prihvatila većina sudionika sastanka, uključujući i predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore, kao legitimne institucije koja je osnovana s ciljem da artikulira i zastupa interes svih poljoprivrednih proizvođača.
Obzirom na veliki broj zahtjeva raznih udruga proizvođača mlijeka s različitim stavovima, u kojima traže pojedinačni sastanak s ministrom poljoprivrede, ovim putem još jednom naglašavamo stav da proizvođači mlijeka žurno moraju obustaviti prosvjede te sa svojim matičnim udrugama i Hrvatskom poljoprivrednom komorom definirati svoje stavove, a potom ih prezentirati Ministarstvu poljoprivrede.
Naglašavamo da dok traju prosvjedi dijaloga neće biti, budući da se njima stvara atmosfera pritiska i dezinformiranja javnosti, ali i malih proizvođača čije su proizvodnje ugrožene zbog ne isporuke mlijeka.
Hrvatska Vlada, a time i Ministarstvo poljoprivrede, neće pristati na ucjene i dosadašnji način rješavanja problema u resoru poljoprivrede. Smatramo da traženje dodatnih novčanih sredstava, u sadašnjem teškom financijskom trenutku za državu, ne dolazi u obzir. Ministarstvo poljoprivrede smatra da su problemi u poljoprivredi puno dublji od onoga što se trenutno prikazuje u javnosti, te da svi moramo s više odgovornosti pristupiti rješavanju ključnih problema – legalizacije poljoprivrednih objekata, pitanja zemljišta, kreditiranja poljoprivrede pod povoljnijim uvjetima, ali i bolje kontrole trošenja novca poreznih obveznika itd. Ovi prosvjedi usmjereni su samo na privremeno rješenje!


eko ličke novine

Fotke iz talijanskog časopisa

eko etno Ličke novine

Odjeci Devetog Eko Etno Hrvatska Europa Toura

TALIJANI ODUŠEVLJENI VIĐENIM


Talijanski modni časopis Book Moda Sposa objavio veliku reportažu o sajmu. koji je održan prošle godine i kome su Ličke novine bile jedan od medijskih pokrovitelja.
eko etno Ličke novineKatarina Džale i Elio Frasca


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. veljače 2012. u 20 14. sati

ZAGREB - O Hrvatskoj se ovim dana čita u Italiji! Modni časopis Book Moda Sposa objavio je tekst o Eko Etno Hrvatska Europa Touru koji se održavao od 26. - 30. listopada u Zagrebu.
Ovaj Međunarodni sajam proizvoda i usluga ruralnog turizma na posljednjem je, devetom sajmu, odlučio spojiti ruralno i urbano. Vrijednosti koje predstavlja sajam, tradiciju i baštinu ruralnih područja, prepoznali su i u Green gold centru i odlučili ustupiti svoj prostor za održavanje Devetog Eko Etno Hrvatska Europa Toura. Otvorenjem sajma ujedno je otvoren i taj moderni poslovno - trgovački centar.
Vodeći se idejom približavanja ruralnih vrijednosti modernom načinu života, organizatori Međunarodnog sajma Eko Etno Hrvatska Europa Toura odlučili su posvetiti veću pažnju modi. Prateći modne trendove, prepoznali su svjetski trend dizajniranja odjeće koja ima obilježja etnološkog nasljeđa i odlučili u sklopu sajma organizirati prvu Eko Etno modnu platformu. Na modnoj reviji predstavili su se dizajneri koji su za svoje modele bili inspirirani tradicijom i baštinom. Pistom su prošetale lijepe manekenke i pokazale nosive modele i visoku modu kombiniranu s etno detaljima. Prva Eko Etno modna platforma i modeli koji su prikazani oduševili su mnogobrojnu publiku!
Poseban gost revije, koji je došao na poziv dizajnerice Katarine Džale, bio je glavni urednik jednog od najprestižnijih i najutjecajnijih časopisa na području međunarodne mode - Book Moda Sposa, Elio Frasca. Njegov je cilj promicanje i vrednovanje novih međunarodnih dizajnera, a uz pomoć profesionalaca iz svijeta mode, umjetnosti i kulture, otvara vrata svijeta novim talentima. Taj svjetski poznati modni znalac čiji rad komentiraju riječima: 'Jedinstvenost je njegov potpis, savršenstvo njegov moto, a blještavilo njegov rezultat' bio je oduševljen Eko Etno Modnom platformom i prikazanim modelima ali i svime što predstavlja Eko Etno Hrvatska Europa Tour. Svoje oduševljenje i dojmove prenio je čitateljima u Italiji velikim tekstom u Book Moda Sposa.
Drago nam je da je sajam imao odjeka i u Italiji koja je poznata po izvrsnim kreacijama i dizajnu i što su i Ličke novine bile jedan od medijskih sponzora sajma na kome je i Lika bila predstavljena - na sajmu je bio Vlado Tomaić i njegovi lički sirevi sirane Runolist.

eko etno Ličke novine 
         Stranica iz talijanskog modnog časopisa Book Moda Sposa             
eko kreacija

Jedna kreacija dizajnerke Katarine Džale

eko etno

 

Ministarstvo poljoprivrede

DO CIJENE MLIJEKA ZAJEDNIČKI S POTPUNIM OTKUPOM

Unatoč dogovoru i zaključcima nastavljen prosvjed dijela mljekara.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. veljače 2012. u 20.45 sati

ZAGREB - U Ministarstvu poljoprivrede danas je održan je sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, na kojem su usvojeni slijedeći zaključci:

  1. Sukladno praksi u EU, cijena mlijeka će se formirati u dogovoru udruga proizvođača i mljekara. Do kraja veljače, svaka će mljekara s predstavnicima udruga proizvođača, definirati model formiranja cijene mlijeka, koji će se primjenjivati počevši od veljače 2012.
  2. Prerađivačka industrija se obvezuje otkupiti sve raspoložive količine mlijeka, što je veliki pomak, s obzirom na velike zalihe, u iznosu većem od jednomjesečnog otkupa. Problem trenutno neotkupljenog mlijeka, mljekare se obvezuju riješiti na način otkupa istog, odmah nakon deblokiranja prilaza mljekarama te prometnica.
  3. Ministarstvo će pratiti stanje na tržištu mlijeka te djelovati sukladno potrebi i mogućnostima. Podršku proizvođačima mlijeka i mljekarama mogu dati jedino hrvatski potrošači. Stoga će Ministarstvo uložiti značajna sredstva u prezentaciju oznake „Mlijeko s hrvatskih farmi“, u cilju podizanja svijesti te poticanja potrošnje mlijeka iz domaće proizvodnje. Iza ove oznake, stoji sustav kontrole higijene (HACCP) i sustav kontrole kvalitete, koji garantira da mlijeko doista potiče s naših domaćih farmi, da se nalazi pod kontrolom Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka Hrvatske poljoprivredne agencije, i da zadovoljava sve propisane zahtjeve kakvoće i higijenske ispravnosti u skladu s nacionalnom i EU regulativom. Cilj kampanje je i na ovaj način pomoći cijelom sektoru i potaknuti na veću potrošnju hrvatskog mlijeka te tako zaštiti domaću proizvodnju.
  4. Za idući Savjet, proizvođači moraju definirati sve probleme s kojima su suočeni kako bi Ministarstvo sustavno pristupilo pronalaženju rješenja te pomoglo proizvođačima koji su u trenutnim poteškoćama (reprogram kredita, razgovori s komercijalnim bankama, skladišnica itd).

PROSVJED NASTAVLJEN


Iz ministarstva smo maloprije dobili još jedno priopćenje  u kome se ističe da je unatoč dogovora i zaključaka dio proizvođača mlijeka nastavio je blokadu mliječne industrije Dukat. Pritom prosvjednici, kojima su na čelu predsjednik Hrvatskog savezaudruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar i potpredsjednik Mladen Šolčić, nisu kooperanti te mljekare, zbog čega je onemogućena normalna isporuka mlijeka kooperanata Dukata.
Prerađivačka industrija na današnjem se sastanku obvezala otkupiti sve raspoložive količine mlijeka, što je veliki pomak, s obzirom na ogromne zalihe, u iznosu većem od jednomjesečnog otkupa. Problem neotkupljenog mlijeka, mljekare su se obvezale riješiti na način otkupa istog, odmah nakon deblokiranja prilaza mljekarama te prometnica. Zbog prosvjednika koji nisu kooperanti Dukata to sada nije moguće, čime je narušen današnji dogovor.

 
 

Stanje na tržištu rada Ličko- senjske županije

PORAST NEZAPOSLENOSTI


Na birou su 3523 radnika od kojih beriva ima 716, pa je biro i dalje najveći poslodavac u Ličko-senjskoj županiji.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr/
10. veljače 2012. u 21.00 sati

GOSPIĆ - Krajem siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područna služba Gospić evidentirane su 3523 nezaposlene osobe, što predstavlja 358 osoba odnosno 11 posto više nego u prethodnom mjesecu i 259 osoba ili gotovo sedam posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Povećanje nezaposlenosti zabilježeno je u ispostavama i to u Korenici za 16,2 posto, Donjem Lapcu 14,8 posto, Novalji 10,4 posto, Senju 9,4 posto, Otočcu 9,2 posto i Donjem Lapcu 6,9 posto.
Tijekom siječnja ukupno je iz evidencije nezaposlenih izašlo 188 osoba. Od toga je zaposleno 58 osoba. Posao su dobile 53 osobe temeljem radnog odnosa, a pet temelju drugih poslovnih aktivnosti kao što su registriranje obrta, slobodnog zanimanja ili djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa i slično.Većina zaposlenih su na određeno vrijeme, njih 41 ili 77 posto. Najviše radnika je zaposleno u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, popravci motornih vozila i motocikla i građevinarstvu.
Istodobno je 130 osoba brisano iz evidencije nezaposlenih zbog neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije i umirovljenje.
Područnoj službi u Gospić u siječnju se prijavilo 546 novih nezaposlenih osoba što je za gotovo 40 posto više u odnosu na siječanj prošle godine i za 28 posto više neko u prosincu prošle godine. Od novoprijavljenih osoba najviše je u evidenciju došlo direktno iz radnog odnosa - 403. Najčešći razlozi prestanka radnog odnosa su zbog isteka rada na određeno vrijeme - 284 radnika, poslovno uvjetovanog otkaza - 81 i zbog isteka rada radniku na sezonskim poslovima - 21, ali i zbog neaktivnosti - 134 te redovnog školovanja - 7.
Od ukupnog broja nezaposlenih 1.850 je žena, a 1.673 su muškarci. Udio žena u ukupnim nezaposlenim osobama iznosi 52,5 posto, dok udio muškaraca u ukupnim nezaposlenim osobama iznosi 47,5 posto.
Na gospićkom "birou" je 761 korisnik novčane naknade što predstavlja 21,6 posto od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba u Područnoj službi Gospić. Broj korisnika novčane naknade je smanjen se u odnosu na isti mjesec prošle godine za 53 osobe ili 6,5 posto, dok se u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika povećao za 54 osobe ili 7,6 posto. Prema ovim podacima gospićki biro je i dalje najveći poslodavac u Ličko-senjskoj županiji, a i beriva su redovita.

 
 
zeleni lidl

Novi Lidlov “evergreen”:

“Zeleni čaj, Lord Nelson”

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr/
7. veljače 2012. u 17.45 sati

ZAGREB -“Zeleni čaj”, ugledne marke “Lord Nelson”, novi je čaj u Lidlovoj ponudi osmišljen i pripremljen po uzoru na svjetski poznatu britansku tradiciju ljubavi prema čajevima. Ovaj nesvakidašnje kompaktno oblikovani napitak, u vrstama - classic, vanilija ili limun - osvježit će vaše tijelo, a zatim i dušu.
Naime, kada mirno uživanje u ispijanju kombinirate sa zvucima legendarnog svjetskog hita “Green, Green Grass of Home” (također britanske “proizvodnje”!) - ubrzo ćete s veseljem shvatiti da “duh pun vedrine sjećanja i lijepih uspomena” može (za)uvijek trajati, da su prave stvari “zimzelene” te da se ovdje radi o istinskoj “lordovskoj kvaliteti” i još jednom (ne samo tržišnom)... - Lidlovom “evergreenu”!  
 
 

Ministarstvo poljoprivrede

UTVRĐIVANJE CIJENE MLIJEKA

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr/
31. siječnja 2012. u 16.10 sati

ZAGREB- U Ministarstvu poljoprivrede danas je održan sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka. Zaključeno je kako jednostrane odluke vezane za određivanje otkupne cijene mlijeka nisu preporučljive.
Uz posredovanje ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, zamjenice ministra Snježane Španjol te pomoćnice ministra Vesne Gantner Kuterovac dogovoreno je da Promemorija o otkupnoj cijeni mlijeka u RH (prema kojoj se otkupna cijena određuje na temelju prosjeka otkupnih cijena mlijeka u zemljama članicama EU dostupnih u prethodna tri mjeseca preračunato u kune po srednjem tečaju HNB-a), ostaje i dalje na snazi do konačnog dogovora.
Obzirom da se i prerađivači i proizvođači nalaze u brojnim problemima u poslovanju, dogovoreno je kako je jedino kompromis, način da se dođe do zadovoljavajućeg rješenja te sačuvaju oba sektora. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina predložio je da prerađivači i proizvođači u idućih 30 dana dostave svoje pismene prijedloge mogućih rješenja vezano za problematiku otkupne cijene mlijeka. Dogovoreno je također da se na sastanak za sedam dana pozovu i predstavnici trgovačkih lanaca – kao važna karika u lancu od proizvodnje do krajnjeg potrošača.
Ministarstvo će u idućem periodu sagledati cijelu problematiku proizvodnje mlijeka i tržišta krajnjih proizvoda u trgovini - od ulaznih inputa u proizvodnji, preko uvoza mlijeka i mliječnih proizvoda, kao i problematike kontrole i inspekcija proizvoda na tržištu.

 
 

ličke krave na paši u Smiljanu

Ličke krave imaju odlično mlijeko jer su često na paši i na suncu/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić

Hrvatska poljoprivredna agencija

OD TRAVNJA I MLIJEKO U KVOTAMA

Bez obzira na varalice, 1. travnja počinje primjena proizvodnje varenike u europskim kvotama. O čemu se radi, pročitajte prilog koji smo dobili posredstvom HPA.
mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr/
30. siječnja 2012. u 14.45 sati

ZAGREB - Od 1. travnja ove godine u Republici Hrvatskoj počinje primjena sustava mliječnih kvota, odnosno tržišne mjere ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, koja se na tržištu EU primjenjuje od 1984. godine. Nacionalna mliječna kvota je maksimalna količina mlijeka u kilogramima koju proizvođači u Republici Hrvatskoj imaju pravo staviti na tržište tijekom jedne kvotne godine. Kvotna godina je razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka slijedeće godine. Pojedinačno se proizvođaču dodjeljuju individualne kvote koje predstavljaju maksimalnu količinu mlijeka u kg koju proizvođač ima pravo staviti na tržište tijekom jedne kvotne godine. Individualna kvota za isporuku mlijeka naziva se kvota A, a individualna kvota za izravnu prodaju naziva se kvota B. Proizvođaču mogu biti istovremeno dodijeljene i individualna kvota A i individualna kvota B.
Individualna kvota A je kvota za isporuku mlijeka, bit će dodijeljena svakom proizvođaču od strane APPRRR do 1. travnja 2012. godine. Za kvotu A proizvođači ne moraju podnositi zahtjev, kvote će im biti dodijeljene temeljem isporučenih količina iz referentnog razdoblja (od 1. ožujka 2011. do 29. veljače 2012. godine).
Obrasce za podnošenje zahtjeva za dodjelu individualne kvote B, zahtjeva za pretvorbu individualne kvote, te zahtjeva za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve, proizvođači mogu zatražiti, ispuniti i predati u Područnim uredima HPA na području vlastite županije.
Individualna kvota B predstavlja maksimalnu količinu mlijeka u kg, a dodjeljuje se proizvođačima koji svoje mlijeko izravno prodaju na tržištu, odnosi se na količinu koju proizvođač ima pravo staviti na tržište tijekom jedne kvotne godine. Za dodjelu individualne kvote B proizvođač mora podnijeti zahtjev Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji najkasnije do 29. veljače 2012. godine, a kvotu mu dodjeljuje Agencija za plaćanja najkasnije do 1. travnja 2012. godine.
Kvota iz nacionalne pričuve se dodjeljuje proizvođačima koji su u kvotnoj godini prekoračili individualnu kvotu, proizvođačima koji su u prethodnim godinama investirali u proizvodnju mlijeka i stvarnu razinu proizvodnje koju će dostići u narednom razdoblju, te za dodjelu novim proizvođačima koji tek započinju s proizvodnjom mlijeka. Obrazac za podnošenje zahtjeva za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve proizvođači mogu zatražiti u Područnim uredima HPA, te popunjen predati područnom uredu HPA najkasnije do 28. veljače za tekuću kvotnu godinu.
Proizvođaču kojemu je dodijeljena kvota B, a više ne namjerava izravno prodavati mlijeko ili mliječne proizvode, već će proizvedeno mlijeko isporučivati otkupljivaču, može zatražiti pretvorbu kvote B u kvotu A, i obrnuto, proizvođač s dodijeljenom kvotom A može zatražiti pretvorbu kvote A u kvotu B. Zahtjev za pretvorbu individualne kvote, proizvođač podnosi Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji do 30. studenog za tekuću kvotnu godinu. Odluku o pretvorbi individualne kvote donosi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Hrvatska poljoprivredna agencija tijekom mjeseca veljače putem svojih Područnih ureda organizira niz predavanja koja će se održati u svakom većem mjestu na cjelokupnom teritoriju RH kako bi u neposrednom kontaktu predstavili sustav mliječnih kvota proizvođačima mlijeka. Raspored održavanja predavanja možete saznati u Područnim uredima Hrvatske poljoprivredne agencije. Vodič kroz mliječne kvote u kojem se nalaze detaljne informacije o provedbi sustava mliječnih kvota proizvođači mlijeka će izravno dobiti na kućnu adresu preko Mljekarskog lista, u Područnim uredima HPA, a dostupan je i na internet stranicama www.apprrr.hr i na www.hpa.hr

 

 

Lidl Perušić

Detalj iz Lidl centra u Perušiću/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić


Vijesti iz Lidla Hrvatska

NAKON PERUŠIĆA OTVARANJE U NOVOM VINODOLSKOM


Novi Vinodolski će dobiti 77. trgovinu Lidla u Hrvatskoj.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr/

ZAGREB - Nedavno je predsjednik RH Ivo Josipović otvorio veliki logističkodistributivni centar Lidla Hrvatska LDC Perušić. Centar se nalazi u srcu i Hrvatske i Ličko-senjske županije. Istodobno je otvoren i novi Socijalni dućan u Gospiću u čemu je ostvarena suradnja s Gradom Gospić i Caritaskom Gospićko-senjske biskupije on će funkcionirati isključivo temeljem podjele Lidlovih proizvoda potrebitim osobama.
U veliki Lidlov logističko-distributivni centar LDC Perušić uloženo je više od 180 milijuna kuna, a ovaj projekt znači otvaranje 150 novih radnih mjesta na području Ličko-senjske županije. Centar neto površine 32.726 m2 sastoji se od zatvorenog skladišnog prostora i uredsko-administrativnih prostorija.
Lidl Hrvatska, inače u Lici ima dvije trgovine jednu u Gospiću a drugu u Otočcu. Iz perušićkog centra roba će se otpremati u njihove trgovine duž jadranske obale. Lidl nastavlja osvajanjem hrvatskog tržišta Tako će 2. veljače u 8:00 sati Lidl svečano otvoriti svoju 77. trgovinu u Hrvatskoj - u Novom Vinodolskom!
Trgovina ukupne površne 1660 četvornih metara svojom skladnom vizurom lijepo je i s pažnjom uklopljena u povijesni gradić, u kojem je daleke 1288. godine napisan jedan od važnijih dokumenata o zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj, regiji i tadašnjoj Europi, Vinodolski zakonik i gdje je 1814. rođen prvi hrvatski ban pučanin Ivan Mažuranić. Već uobičajeno, Lidl će otvaranjem nove trgovine omogućiti kupcima široki asortiman kvalitetnih proizvoda po najpovoljnijim cijenama na hrvatskom tržištu, a spomenimo da poslovnica ima 73 parkirna mjesta. Poznati pjevač Oliver Dragojević dijelit će Lidlove kuharice (u ograničenim količinama) i bit će dostupan za kraće intervjue.
Također, u okviru programa društveno odgovornog poslovanja, Lidl priprema i posebna slatka iznenađenja za djecu iz Dječjeg doma Braće Mažuranić u Novom Vinodolskom, koje će zajedno uručiti predsjednik Uprave Lidl Hrvatska Marin Dokozić, Oliver Dragojević i gradonačelnik Novog Vinodolskog Oleg Butković.

Lidl Gospić CAritas

Lidlova trgovina Socijalna košarica u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić

 
 

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA GOSPIĆ

3165 NEZAPOSLENIH

Manje je nezaposlenih nego preklani.
mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr/
18. siječnja 2012. u 21.30 sati

GOSPIĆ - Krajem prosinca u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područna služba Gospić evidentirano je 3165 nezaposlenih osoba, što predstavlja 262 osobe odnosno devet posto više nego u prethodnom mjesecu i 375 osoba ili deset posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Lista nezaposlenih je u prosincu kraća za 163 osobe od kojih je samo 47 zaposleno.
S liste je 116 osoba brisano radi neredovitog javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, odjave s evidencije, umirovljenja i slično. Gospićkoj službi se prošlog mjeseca prijavilo 425 novih nezaposlenih osoba što je za 33 posto manje nego u prosincu 2010., a za 45 posto više nego u studenom.
- Od 425 novoprijavljenih osoba najviše je u evidenciju došlo direktno iz radnog odnosa - 251 (od toga najčešći razlozi prestanka radnog odnosa su zbog isteka rada radniku na određeno vrijeme 135 radnika, zatim zbog isteka rada radniku na sezonskim poslovima 33 radnika i na osnovi sporazuma radnika i poslodavca 6 radnika), zatim iz neaktivnosti - 158, redovnog školovanja - 9 i iz nekog drugog oblika - 7 osoba - kaže se u priopćenju gospićke službe zapošljavanja.
U prosincu je došlo do povećanja nezaposlenosti u svim ispostavama i to Korenici - 25,5%, Donjem Lapcu - 19,2%, Otočcu - 7,2%, Gospiću - 6,7%, Novalji - 5,1% i Senju - 4,4%.
Dobna struktura nezaposlenih osoba - što se tiče starosne strukture najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba imaju nezaposlene osobe stare od 20-24 godina (15,4%) te od 25-29 godine (12,7%).
Područnoj službi Gospić prijavljeno je ukupno 65 slobodnih radnih mjesta, što je za 51,2% (20 radnih mjesta) više nego u prosincu prošle godine i za 17,7% (14 radnih mjesta) manje nego u prethodnom mjesecu. Najviše prijavljenih potreba bilo je za medicinskim sestrama 17, vozačima 8 i prosvjetnim radnicima 5.
Prošlog mjeseca bilo 707 korisnika novčane naknade što predstavlja 22,3% od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba u Područnoj službi Gospić. Broj korisnika novčane naknade u prosincu 2011.g. smanjio se u odnosu na isti mjesec prošle godine za 71 osobu ili 9,1%, dok se u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika povećao za 77 osoba ili 12,2%.

 
 

Novosti iz Ministarstva poljoprivredeznak

ZABRANA PROMETA ZEMLJIŠTEM I MLIJEČNE KVOTE


Među prvim potezima koje je povukao novi ministar poljoprivrede je uvođenje reda u promet poljoprivrednim zemljištem.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/


16. siječnja 2012. u 23.00 sati

ZAGREB - Sukladno politici Vlade RH ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je naputak temeljem kojega se jedinicama lokalne samouprave nalaže obustava svih započetih i daljnjih aktivnosti u svezi provedbe odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koje se odnose na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem zakupa i prodaje, na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svom području.
Ovaj se naputak ne odnosi na programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem koje su u već fazi davanja suglasnosti ministarstva, odnosno izdavanja odluka o dodijeli. Naputak se odnosi na aktivnosti koje se provode na razini jedinica lokalne samouprave prije navedenog davanja suglasnosti ministarstva npr. slanje novih programa na odobrenje, raspisivanje natječaja i dr.
Cilj je da se do ustrojavanja Agencije za poljoprivredno zemljište obustave moguće malverzacije. Ovaj je naputak mjera koja je isključivo u interesu poljoprivrednih proizvođača koji će u budućnosti zemlju dobivati u dugogodišnji zakup, a protiv malobrojne skupine koja u razdoblju ustrojavanja ministarstva i Agencije za poljoprivredno zemljište nastoji hitnom procedurom progurati „sumnjive“ dodijele ili prodaje zemlje.
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina na sastanku s predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore krajem prošlog tjedna najavio je novu zemljišnu politiku koja se temelji na obustavi prodaje državne zemlje te namjeri da se ona izmjenama zakona o poljoprivrednom zemljištu daje u dugogodišnjih zakup. Dodatno su tijekom današnjeg dana predsjedniku Hrvatske poljoprivredne komore Darku Grivičiću dana podrobnija obrazloženja oko naputka, kako bi se otklonile sve nedoumice oko njega, a s ciljem uzajamne suradnje.

VODIČ KROZ MLIJEČNE KVOTE 

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je Vodič kroz mliječne kvote kojim će na jednostavan način informirati sve subjekte u ovom sektoru o tržišnoj mjeri ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na unutarnjem tržištu Europske unije. Sustav mliječnih kvota se primjenjuje s ciljem kontrole proizvedenih količina mlijeka i mliječnih proizvoda stavljenih na zajedničko tržište u državama članicama. Primjenjuje se u svim državama članicama EU, a svaka država dobiva nacionalnu kvotu, koja se zatim raspodjeljuje proizvođačima mlijeka kao individualna kvota.
Republika Hrvatska od 1. travnja 2012. godine započinje s primjenom sustava mliječnih kvota, koji je  reguliran Pravilnikom o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka (NN 112/10), a provedba je u nadležnosti Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) i Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA).
Nacionalna mliječna kvota dijeli se na nacionalnu pričuvu, kvotu za isporuku mlijeka i kvotu za izravnu prodaju mlijeka, te se raspodjeljuje izravno proizvođačima kao individualna kvota za isporuku mlijeka (individualna kvota A) i individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka (individualna kvota B).
Proizvođaču se može istovremeno dodijeliti individualna kvota A i/ili individualna kvota B. Ukupno dodijeljena kvota (i kvota A i kvota B) ne može biti veća od količine mlijeka izračunate na temelju podataka o broju mliječnih krava i utvrđene prosječne proizvodnje mlijeka po kravi. Ukoliko se na stadu ne provodi kontrola mliječnosti, prosječna proizvodnja mlijeka po kravi utvrđuje se na temelju podataka o prosječnoj proizvodnji mlijeka po kravi određene pasmine u prethodnoj godini u RH.
U slučaju da su proizvođaču dodijeljene kvota A (za isporuku mlijeka) i kvota B (za izravnu prodaju), a isti više ne želi isporučivati mlijeko u mljekaru, proizvođač mlijeka može podnijeti zahtjev za pretvorbu cjelokupne individualne kvote ili dijela individualne kvote tako da se u korist kvote B umanji kvota A ili obrnuto. Zahtjev za pretvorbu individualne kvote proizvođač podnosi HPA najkasnije do 30. studenog za tekuću kvotnu godinu. Proizvođači koji tek započinju sa proizvodnjom ili koji su povećali svoju proizvodnju zbog investiranja, mogu podnijeti HPA zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve. Nacionalna pričuva je dio nacionalne mliječne kvote namijenjen za dodjelu dodatnih količina mlijeka za individualnu kvotu A i individualnu kvotu B.

 
 

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Gospić

ANKETA POSLODAVACA

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/
16. siječnja 2012. u 12.15 sati

GOSPIĆ - Gospićka služba Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje obavještava poslodavce s područja Ličko-senjske županije da i ove godine po šesti put provodi istraživanje potreba na tržištu rada putem anketnog upitnika i to u suradnji sa pridruženim partnerima: Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca.
Anketiranjem u ovoj godini, koje se provodi tijekom siječnja i veljače biti će obuhvaćen 271 poslodavac s područja Ličko-senjske županije koji zapošljavaju pet ili više radnika. Anketiranje se provodi pismenim putem. HZZ Područna služba Gospić poslala je tiskane obrasce anketnog upitnika poslodavcima koje je potrebno vratiti u priloženoj omotnici adresiranoj na Hrvatski zavod za zapošljavanje Područnu službu Gospić i za koju je unaprijed plaćena poštarina.
I ovim putem pozivamo na suradnju cijenjene poslodavce koji su dobili upitnike da ih što točnije popune i vrate do 24.veljače sukladno uputama koje su proslijeđene. Pokazatelji prikupljeni anketom su anonimni, a omogućuju HZZ-u da se adekvatno pripremi za potrebne aktivnosti u daljnjoj izobrazbi nezaposlenih osoba prema potrebama tržišta rada koje će biti transparentnije ukoliko što veći broj poslodavaca u anketi iskaže svoje potrebe. Sudjelovanjem u anketi poslodavci imaju priliku istaknuti svoje planove i potrebe vezane za pronalaženje radne snage, te u suradnji sa HZZ-om pronaći prikladno rješenje i zaposliti radnike koji po znanjima i vještinama odgovaraju potrebama njihovih poslovnih procesa.
Za sva pitanja i nejasnoće poslodavci mogu kontaktirati osobno ili telefonom Područnu službu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Gospiću ili ispostave na njihovom području.

 
konjsko lidl

PREDSJEDNIK JOSIPOVIĆ U LICI

OTVOREN LIDLOV LIČKI CENTAR

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/
12. siječnja 2012. u 16.00 sati

KONJSKO BRDO - U poslovnoj zoni u Konjskom Brdu ponad Perušića na Ličkom sredogorju, tik autoceste Ličanke, predsjednik RH Ivo Josipović danas prije podne otvorio je novoizgrađeni Logističko-distribucijski centar Lidla.
Protokol je bio dosta neuobičajen s ograničenjima u snimanju i slikanju kako predsjednika tako i samog Lidlovog centra. Na kraju je po onoj narodnoj pametni popuštio i slikanju nije bilo kraja. Kako i ne bi pa, ljudi moji, to je veliko poduzeće niklo na ličkom kršu. Pod krovom je preko trideset iljada kvadrata a posla u mam tri smjena ima za čak 150 ljudi. Kako reče lički župan to vam je ka da je u Zagrebu posa dobilo ni manje ni više neg trideset iljada radnika s biroa.

Iz Konjskog je danas otišla i prva pošiljka artikala za dućan Caritasa u Gospiću koji je uređen na Čardaku kod starog mosta na Novčici.


            Uspjeli smo snimiti i nekoliko kadrova za Ličku televiziju LTV Gospić pa pogledajte:

 

Josiović Konjsko

Dolazak predsjednika Josipovića u Konjsko Brdo

konjsko

Pošiljka Lidla za gospićki Caritas

konjsko lidl

  Lidl Gospić

Lidlova trgovina za Caritas u Gospiću/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić

Lidl Hrvatska: NOVI OBJEKTI U PERUŠIĆU I GOSPIĆU

LIKA... MOJ ZAVIČAJ, LIDL - MOJ POSLODAVAC!


Lidl Hrvatska 12. siječnja 2012. godine svečano otvara dva vrlo vrijedna projekta: Logističko-distributivni centar LDC Perušić i Socijalni dućan Gospić. Očekuju se najugledniji hrvatski dužnosnici.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/

ZAGREB/PERUŠIĆ/GOSPIĆ - Veliki Lidlov Logističko-distributivni centar LDC Perušić bit će svečano otvoren 12. siječnja 2012. godine, na adresi LDC Perušić, Konjsko Brdo 113, u 10.00 sati. U izgradnju LDC Perušić uloženo je više od 180 milijuna kuna, a ovaj projekt znači otvaranje 150 novih radnih mjesta na području Ličko-senjske županije. Centar neto površine 32.726 četvornih metara sastoji se od zatvorenog skladišnog prostora i uredsko-administrativnih prostorija, te je izgrađen u skladu sa suvremenim europskim građevinskim standardima.
Prepoznavši društveno odgovorno djelovanje trgovačkog lanca Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. kao važno za razvoj veće socijalne osjetljivosti, te pozitivno ocijenivši suradnju Lidla i Caritasa na projektu "Socijalni dućan Zagreb" - ovu manifestaciju svojim će prisustvom uveličati neki od najuglednijih hrvatskih dužnosnika.
Predsjednik Uprave Lidla Marin Dokozić i direktor prodaje Tomislav Šapina povest će u obilazak LDC Perušić ugledne goste, odakle će simbolično odaslati i prvu pošiljku proizvoda za Socijalni dućan Gospić.

Svečano obilježavanje dvogodišnjeg rada projekta “Socijalni dućan” / “Socijalna košarica - podjela pomoći u naravi” u Zagrebu i dodjela zahvalnica Lidlu od strane Caritasa RH.
Caritas Zagrebačke nadbiskupije i Lidl Hrvatska prije dvije godine započeli su veliki humanitarni projekt Socijalna košarica - podjela pomoći u naravi, široj javnosti poznatiji pod imenom Socijalni dućan. Ukupna vrijednost do sada podijeljenih proizvoda iz Lidlovog asortimana iznosi približno pet milijuna kuna (s PDV-om).

Svečano otvorenje novog Socijalnog dućana u gradu Gospiću

U kontekstu plemenitih namjera, Caritas i Lidl namjeravaju proširiti suradnju i humanitarno
djelovanje. Naime, Lidl Hrvatska i Caritas Gospićko-senjske biskupije uz podršku grada Gospića otvaraju novi Socijalni dućan, drugi po redu u Hrvatskoj. Korisnici Socijalnog dućana u Gospiću bit će socijalno potrebite osobe iz 2.500 do 3.000 obitelji, s područja Ličko-senjske županije, te dijelova Primorsko-goranske i Karlovačke županije, odnosno s područja Gospićko-senjske biskupije.
Police socijalnog dućana bit će kontinuirano snabdijevane proizvodima iz LDC Perušić. Važno je istaknuti da osim poslovnog značaja Lidlov logističko-distributivni centar u Perušiću svakako treba promatrati i u humanitarnom kontekstu odnosno povezanosti s realizacijom projekta Socijalni dućan Gospić. Svečano otvorenje održat će se u Gospiću, 12. siječnja, na adresi Socijalni dućan Gospić, 118. brigade Hrvatske vojske 6 (Čardak), oko 11.00 sati.


Zaogrnite se milosrđem! - iskreno nam ovim humanitarnim projektima poručuju Lidl i Caritas...

Lidl Caritas
 
 

Ministarstvo poljoprivrede

NOVI NATJEČAJ ZA EUROPSKA SREDSTVA


Započeo sedmi krug natječaja za Mjere 101 i 103, te treći krug natječaja za Mjeru 302 IPARD programa.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/
2. siječnja 2012. u 17.55 sati

ZAGREB - Sedmi krug natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i za Mjeru 103 „Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda“, te treći krug natječaja za Mjeru 302 „Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti“ započeo je 2. siječnja 2011. i  trajati će do 29. veljače 2011. godine.
U šest dosadašnjih natječaja za Mjeru 101 i 103, ukupno je zaprimljena 221 prijava s ukupnom vrijednošću ulaganja od 1.013.507.270,18 kuna. Vrijednost tražene potpore je 523.814.278,84 kuna, a od toga su donesene Odluke o odobrenju za 81 prijavu, a odobreni iznos potpore je 181.784.965,86 kuna.
U četvrtom krugu natječaja za Mjeru 101 i 103 zaprimljene su 44 prijave s ukupnim iznosom ulaganja od 175.688.153,45 kuna, te iznosom tražene potpore od 88.690.569,37 kuna. Od ukupnog broja prijava, njih 36 dobilo je Odluku o odobrenju od strane Agencije za plaćanja, što predstavlja 81,8 posto odobrenih prijava, a u financijskom smislu čak 91,68 posto odobrenih sredstava potpore.
U petom krugu natječaja za Mjeru 101 i 103 zaprimljeno je 40 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 199.355.361,99 kuna, te iznosom tražene potpore od 99.216.380,20 kuna. Od ukupnog broja prijava, zaključno s 19. prosinca 2011. godine, jedna prijava je dobila Odluku o odobrenju od strane Agencije za plaćanja.
U šestom krugu natječaja za Mjeru 101 i 103, koji je trajao od 17.listopada do 28. studenog 2011. godine zaprimljeno je 61 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 345.333.925,34 kuna, te iznosom tražene potpore od 165.966.289,50 kuna.

Mjera 302 - do sada su raspisana dva natječaja za dodjelu sredstava. U prvom natječaju za Mjeru 302 zaprimljeno je 28 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 24.542.065,80 kuna, te iznosom tražene potpore od 12.299.896,13 kuna. Ukupno je odobreno 18 prijava u iznosu od 17.648.507,22 kuna te iznosom tražene potpore od 8.824.190,59 kuna. U drugom natječaju za Mjeru 302 zaprimljeno također 28 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 29.326.635,35 kuna, te iznosom tražene potpore od 14.841.456,39 kuna. Obrada prijava je u tijeku. Do sada je isplaćeno 13 prijava u iznosu potpore od 22.755.043,81 kuna.

Više informacija može se pronaći na web stranicama Agencije za plaćanje www.apprrr.hr i Ministarstva poljoprivrede www.mps.hr.
 

 

karlobag

Noćno vađenje parangala u Karlobagu/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić

Ministarstvo poljoprivrede

REKREACIJSKI RIBOLOV NA MORU S ELEKTRONSKOM DOZVOLOM

Od danas sve vrste dozvola za rekreacijski ribolov na moru su u elektronske.

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/
1. siječnja 2012. u 13.10 sati

ZAGREB - Od danas, 1. siječnja 2012. godine sve vrste dozvola za rekreacijski ribolov na moru izdaju se i kupuju u elektronskom obliku - kaže se na početku priopćenja Ministarstva poljoprivrede koje je maloprije došlo na naš mail.
- Kupovina dnevnih i višednevnih elektronskih dozvola za rekreacijski ribolov na moru, kao i elektronskih dozvola za ribolov tune, igluna i iglana omogućena je još 15. srpnja 2011. godine. U dodatku na postojeću uslugu, od 1. siječnja 2012. godine moguće je elektronski putem kupiti i sve tipove godišnjih dozvola za rekreacijski ribolov na moru - kaže se u današnjem priopćenju, inače prvom priopćenju koje smo dobili ove godine.
Važno je naglasiti da elektronske dozvole nemaju obrasce niti papirnate inačice – dozvola se potvrđuje serijskim brojem kojeg dodjeljuje sustav nakon obavljene kupovine. Po obavljenoj kupovini, na adresu elektroničke pošte dostavlja se PDF dokument kojim se potvrđuje da je kupnja obavljena te koji sadrži serijski broj dozvole.

ribari

Predah ribolovaca u Lukovu Šugarju

 

Plitvice zimi Lik@ press Gospić

Zimska idila na Plitvičkim jezerima kod Velikog slapa na Ulazu broj jedan/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić

plitvice zimi

Velik slap snimljen danas kroz podne



DOČEK

  • Za doček Nopve godine na Plitvicama bio je dobar interes jer je kapacitet hotela Jezero napunjen. Gošća dočeka bit će pjevačica Sandra Bagarić.

plitvice mukinje

Skijaši na Plitvicama

Kraj je poslovne godine u JUNP Plitvička jezera


POSLOVANJE STABILIZIRANO I SAMOFINANCIRANO



Pedesetak milijuna kuna ostatka dohotka ulaže se u razvoj poslovanja. Hotel Plitvice startaju na pet zvjezdica. Produžen boravak gostiju.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/
30. prosinca 2011. u 20.40 sati

PLITVIČKA JEZERA - Danas je ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera Branislav Šutić u svome uredu održao konferenciju za novinare na kojoj je govorio o poslovanju ovog najvećeg kolektiva na području Ličko-senjske županije koji zapošljava gotovo tisuću radnika.
- U sezoni smo imali 975 radnika od kojih je 250 bilo sezonaca. Bitno je naglasiti da je 2011. godina godina rekorda NP Plitvička jezera. Višegodišnja težnja da se ostvari milijun posjetitelja realizirana je ove godine organiziranim marketingom, jako dobrom prezentacijom i uz sudjelovanje na svim eminentnim svjetskim sajmovima. Ostvarili smo povijesni rezultat i Park je s jučerašnjim danom posjetilo je 1.082.696 posjetitelja. Posjetitelji su povećali i potrošnju tijekom boravka - istakao je ravnatelj Šutić, zahvaljujući se novinarima na objektivnom izvješćivanju tijekom upravo protekle godine.
Za posljednje tri godine prosječan boravak gostiju na Plitvicama s 1,27 povećan je na 1,7 dana, izgrađeno je 30 kilometara staza, 300 metara mostića, 420 metara ograda, a obnovljene su staze i šetnice. Na ovome zaštićenom području samo jedan posto površine čini voda, te uprava nastoji posjetitelje disperzirati i na druge površine, kao što su šumske, koje pokrivaju 63 posto površine i veoma su zanimljive uključujući i jednu od rijetkih prašuma u Europi u Čorkovoj uvali.
Na Plitvice i nadalje najviše dolaze stranci čiji se postotak povećava pa ih je ove godine čak 95 posto,. a najviše je Nijemaca, Talijana, Francuza i Japanaca.
- U protekle tri godine moga mandata na Plitvicama vraćeno je oko 170 milijuna kuna raznih dugova i stabilizirana je financijska situacija. Sve se obveze na vrijeme servisiraju i tako ovih blagdanskih dana kao pravi kršćani nemamo drugova - ponosno je istakao Šutić, dodajući da se s 99,9 posto sami financiraju i da je samo šest radnika na teret državnog proračuna.
Govoreći o planovima u novoj godini ravnatelj Šutić je istakao završetak prezentacijskog centra čija je gradnja započela kod Ličke kuće, te otvaranje pekare i gradnju velnes i fitnes centre u sastavu završetka obnove najstarijeg plitvičkog hotela hotela Plitvice. Nakon te investicije za koju su isposlovane sve potrebne dozvole i suglasnosti zaštitara i ekologa taj hotel koji je izgrađen sredinom prošlog stoljeća po projektima arhitekte Mirka Haberlea, i koji je zaštićen, ponovno će startati na najvišu moguću kategoriju - pet zvjezdica, što se svakako upotpuniti i kompletirati plitvičku ponudu i za visoko platežne goste iz cijelog svijeta.


I danas je na Plitvičkim jezerima bilo brojnih gostiju iz cijeloga svijeta. Za našeg kratkog boravka na Ulazu broj jedan, najprije smo snimili grupu starijih Nijemaca, brzo je stigla i jedna grupa domaćih gostiju a imali smo priliku snimiti i jednu japansku obitelj s djetetom. Na skijalištu u Mukinjama gotovo da je bila gužva. Bilo je najviše djece koja su uživala na snijegu, ali i nešto skijaša, ali nažalost nije radila vučnica.

plitvice

I danas je među gostima bilo onih s Dalekog istoka, ovaj tata kao da nosi pandu ...

branislav šutić

Plitvički ravnatelj Branislav Šutić

plitvice

I ova je princeza došla na Plitvice

 

plitvice zimi Lika press Gospić

... ali bio je to koju godinu star bembač.

Lički krumpiri
Njiva s ličkim krumpirom u punom cvatu/Foto Arhiva Lik@ pressa, snimio Marko Čuljat, Gospić

lički krumpir

Nakon dobivanja imena Lički krumpir ima i novo pakovanje pogodno i kao suvenir ili poklon
Lički krumpir

Na ličkim krumpirištima ima i najsuvremenijih strojeva kao ovaj kombajn za vađenje Ličkog krumpira.


LIČKI KRUMPIR


Najbolji krumpir u Lici je mazinski. Lički krumpir prvorazredan je. To je obično tzv. “domaći” bijeli krumpir u raznim varietetima, a javlja se i tzv. “voltman”, koji je crvene boje. Osobine ličkog krumpira je da je krupan, da se kod kuhanja ne raspada, da je vrlo ukusan za jelo, kao i to, da ima u sebi mnogo škroba. Lika je već danas izvoznik krumpira.
Lika je vrlo prikladna i za proizvodnju krumpira. Godine 1939. bilo je 10.650 ha oranica pod krumpirom, a prošle 1954. godine svega 5615 ha.
Znanstvena istraživanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazala su da krumpir uzgojen u Lici ima čak 20 posto više minerala i vitamina u odnosu na krumpire iz drugih uzgojnih područja.
Prehrambena vrijednost krumpira je gotovo nezamjenjiva. Sa stotinjak kalorija po krumpiru i gotovo bez imalo masnoće, on može biti temelj svakog zdravog obroka. Krumpir je jedan od najboljih izvora C vitamina (26 mg u jednom prosječnom krumpiru) i vitamina B kompleksa (posebno vitamina B6). Odličan je izvor vlakana (4,1 g po krumpiru), koji uravnotežuju probavu. Sadrži kalcij, željezo, jod, kalij i sumpor, koji neutraliziraju kiselost, sprječavaju bolesti štitne žlijezde, čir želuca i slabokrvnost.

Pogledajte što drugi pišu o Ličkom krumpiru, možete zaigrati čak i kviz na tu temu:
http://www.geografija.hr/clanci/857/licki-krumpir-kao-robna-marka-s-geografskim-porijeklom


PRVI PPK

Prvi poljoprivredni kombinat (PPK) u Lici bio je Velebit u Gospić, osnovan je 1965. u jeku privredne reforme integracijom poljoprivrednih zadruga i poduzeća ratarske proizvodnje. Zapošljavao je 1985. g. 400 radnika koji su obrađivali 580 ha. Godinu dana ranije imali su 1.800 t sjemenskog krumpira, tisuću tona raži, 200 t zobi, 1.500 t kruha, 15 tisuća tona stočnih smjesa, utovili i preradili 900 junadi i odgojili 200 rasplodnih ovnova. U kooperaciji je proizvedeno 400 t sjemenskog krumpira, tisuću tona žitarica, otkupljeno 5,5 milijuna litara mlijeka, utovljeno 1.500 svinja i 350 teladi. Gradi se svinjogojska farma kapaciteta 10 tisuća tovljenika u Ostrvici, skladište za 2.700 t krumpira u Gospiću, i farma za uzgoj tisuću ovaca u Kuzmanovači. 2000. godine pokrenut je stečaj i imovina je naredne dvije godine rasprodana.


Lički krumpir
Nikola Vidaković i Ivan Balenović

Dobra gospodarska vijest krajem godine

LIČKI KRUMPIR KONAČNO PRIZNAT


Točno deset godina trajao je proces priznavanja Ličkog krumpira kao proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom. Lički krompir dobio državnu zaštitu, postao je prvi lički brand.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/

Lički krumpir
Magistar Ivan Buturac i doktor Milan Poljak

16. prosinca 2011. u 00.40 sati

GOSPIĆ - Nedavno smo samo u riječkom Novom listu pročitali kratku vijest da je lički krumpir postao Lički krumpir. Tragom te informacije danas smo obavili razgovor dvojicom glavnih "krivaca" za taj posao, a to su dipl. ing. agronomije Nikola Vidaković, direktor Poljoprivredne zadruge Lovinac i Ivan Balenović, predsjednik Udruge proizvođača Ličkog krumpira u Gospiću.
Saznajemo da je sav proces pokrenut još prije točno jednog desetljeća - 2001. godine kada je u Gospiću i osnovana Udruga proizvođača Ličkog krumpira. Posao je zajednički odrađivan i prema gruboj računici stajao je najmanje pola milijuna kuna uz tisuće i tisuće sati besplatnog rada i tisuće i tisuće prevaljenih kilometara. Sve je rađeno u nadi da će lički krumpir konačno postati Lički krumpir, od pridjeva postati imenica (da se malo poigramo i gramatikom). Time je Lički krumpir postao prvi lički prehrambeni proizvod čije je ime zaštitila država, odnosno nadležno poljoprivredno ministarstvo Republike Hrvatske.
- Rješenje nadležnog ministarstva za poljoprivredu dobili smo prošlog mjeseca, a nositelj zaštite je udruga proizvođača krumpira - naglašava direktor Vidaković.
Ta jedina lička udruga krumpiraša ima danas desetak proizvođača s područja Like. Nažalost njihov broj ne raste nego opada, kao što se smanjuje i broj hektara zaoranih krumpirom. Za nadati se da će nakon priznavanje imena i geografskog podrijetla porasti i interes za bavljenje ovom proizvodnjom koja je pod okriljem nekadašnjeg PPK Velebita iz Gospića bila na preko 120 hektara samo sjemenske robe i bila je najveća u Hrvatskoj i mnogo je doprinosila smanjenju uvoza sjemena krumpira.
- Uloga Udruge je da zajedno s nadležnim institucijama provodi kontrolu kvalitete i količine proizvedenog Ličkog krumpira kod registriranih i prijavljenih proizvođača u Lici. Osim toga vodit ćemo s nadležnim inspekcijama i brigu o legalnoj uporabi imena, odnosno, poduzimat ćemo zakonske mjere protiv nelojalne konkurencije - naglašava predsjednik Balenović.
Svaki proizvođač Ličkog krumpira koji bude obavljao kontroliranu proizvodnju dobit će ceritifikat, bit će upisan u upisnik, a cijeli posao kontrolirat će ovlaštene institucije. Saznali smo da će svaki proizvođač Ličkog krumpira dobiti svoj broji koji će stajati na etiketi, odnosno vreći s njegovim Ličkim krumpirom.
Uz dvojicu naših sugovornika, velik dio posla objavili su i njihovi suradnici dr. sc. Milan Poljak, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i mr. sc. Ivan Buturac iz HZPC-a. Prve količine Ličkog krumpira snimili smo danas u skladištu i pakirnici Poljoprivredne zadruge Lovinac, a tek iduće jeseni mogu se očekivati znatnije količine na hrvatskom tržištu.

Evo što smo pronašli u novom izdanju, desetom po redu, knjige Lički leksikon publiciste Marka Čuljata iz Gospića:

28. IV. 1768. – U Lici prvi put zasađen crveni duguljasti krumpir.
1771. kroničar je zabilježio: -Od posljednjeg rata s pruskim kraljem Ličani i Krbavci su uveli uzgoj krumpira (tako ga zovu), te im uspijeva izvanredno dobro.
1955. pod krumpirom je bilo 4800 hektara a prinos je bio 91,4q/ha.
1957.krumpir koji je zasijan na 6538 ha, gdje je već u 1957. godini dosizao prinos po 1 ha preko 5 vagona. Tako je Poljoprivredna zadruga Babin Potok osvojila prvo mjesto u Jugoslaviji u natječaju za visoke prinose krumpira po ha. Tržni viškovi proizvedenog merkantilnog i sjemenskog krumpira 1957. godine iznosili su preko 1000 vagona.
1970. proizvedeno je 63.040 tona ličkog krumpira.

NAJ KRUMPIR


Stipe Vuković, napredni poljoprivrednik iz sela Mušaluk, uzgojio je dobar krumpir 1957., jedan je bio težak čak 1,5 kg.
Iste godine u OPZ Mekinjar jedan gomolj krumpira bio je težak ravno 1,86 kg.

PRVI KRUMPIR


Na proljeće 1768. zasađen je prvi put u Lici krumpir. Svaka satnija dobila je od krajiške uprave po dva mjerova crvenoga duguljastoga krumpira. Nove vrste krumpira zasađene su 1780. a donijeli su ih godinu dana ra­nije lički vojnici na povratku iz Češke gdje se spremao novi rat s Pruskom.
PPK Velebit iz Gospića 1983. imao je pod sjemenskim krumpirom 145 ha od čega je 35 ha u kooperaciji. Za proizvodnju je uvezeno 15 vagona sjemena, očekuje se prinos od 1.857 t i to 700 t jerle, 500 t dezirea i 240 t bintije. U planu je gradnja skladišta za 250 vagona krumpira. Na vlastitih 105 ha krumpira PPK je ostvario urod od 136.000 kg, prinos po hektaru je bio 1.295 kg. Cjelokupna proizvodnja je unaprijed prodana, a sjemena je nedostajalo za izvoz u Italiju koja je tražila 3.000 vagona.
1990. proizvedeno je 55.800 t krumpira, prinos je bio 8,7 t/ha, 1999. proizvedeno je 5.000 t, prinos je bio 12,1 t/ha, 2002. proizvedeno je 31.250 t, prinos je bio 7,4 t/h (državni 8,4 t/ha).
PZ Lovinac i zadrugari 2009. imali su 50 ha krumpira.

Lički krumpir

Detalj iz lovinačkog skladišta Ličkog krumpira/Foto Lik press Gospić

Lički krumpiraši Sudionici utemeljiteljske skupštine Udruge proizvođača Ličkog krumpira u proljeće 2001. u Gospiću


Lički krumpir

Sadnja Ličkog krumpira u Ornicama 1985. na površinama PPK Velebit Gospić

Lički krumpirLovinčanin Mile Mataić na svojoj njivi krumpira

 

Lički krumpirLičko krumpirište s kontroliranom proizvodnjom sjemenske robe

Lički krumpirDetalj se eksperimentalnog krumpirišta iz 2006. s preko 20 novih vrsta krumpira, cilj je bio ustanoviti vrstu kojoj najviše odgovara ličko podneblje


usluga gospić voda
Ispitivanje količine podzemne vode na jednom ličkom nalazištu u okolici Gospića/Foto arhiva Usluga Gospić
USluga Gospić voda Ispiranje jednog ličkog podzemnog nalazišta vode

PROBNE BUŠOTINE

Probne bušotine u Divoselu su ispitivane početkom ove jeseni kad je korito rijeke Like bilo potpuno suho, dakle za najveće suše i rezultati su vrlo optimistični. Na količini vode koja je na raspolaganju može se bazirati dugoročno rješavanje sigurne vodoopskrbe. U Usluzi procjenjuju da bi se voda s ovih vodozahvata mogla početi koristiti u roku od tri do pet godina.

Usluga Gospić voda
Ako je bušotina uspješna pošiklja prljava voda

Vodoopskrba Gospića i okolice stalna briga Usluge

PRONAĐENE NOVE ZALIHE VODE


Najveći lički grad vodu dobiva s devet uređenih izvorišta, cjevovodima dugim, nećete vjerovati, čak 600 kilometara kojim upravlja gospićka tvrtka Usluga.


www.licke-novine.hr
13. prosinca 2011. u 20.45 sati


Jedino Ličke novine imaju pravo objave ekskluzivnih fotografija o istraživanju podzemnih zaliha ličke vode koje smo dobili zahvaljujući razumijevanju čelnika Usluge iz Gospića koja vrši vodoopskrvu toga dijela Like.

GOSPIĆ - Gotovo nezapamćena suša prestala je tek prije nekoliko dana nakon posljednjeg vala oborina. Iako je palo dosta kiše vodotoci nisu dostigli uobičajenu kasno jesensku i zimsku razinu, ali vodozahvati uključeni u javnu vodoopskrbu jesu. Što se tiče vodoopskrbe, ono najteže je iza leđa i prebrođeno je bez redukcija i nestašica vode. U Gospić i okolicu voda dolazi s devet vodozahvata i to s osam izvora i jednog crpilišta gdje se iz tri bunara crpe podzemne vode. Dio vode za potrebe kosinjske doline kupuje se iz sustava grada Otočca koji koristi rijeku Gacku.
O svemu smo popričali s čelnim ljudima gospićke komunalne tvrtke Usluga, Milanima, Devčićem, direktorom tvrtke i Uremovićem, tehničkim rukovoditeljem. Saznali smo niz zanimljivih detalja, ali i problema u vodoopskrbi.
Ukupni minimalni kapacitet svih gospićkih izvorišta za područje grada Gospića i susjedne općine Perušić je 80 litara vode u sekundi. Do 7800 potrošača cjevovodima dugim 600 kilometara godišnje se otpremi oko 900 tisuća "kubika" vode. Skupa smo grubo izračunali da tu vodu koristi nešto manje od 15 tisuća stanovnika. Ilustracije radi evo jednog podatka: u Osijeku je 400 kilometara vodovoda i 120 tisuća stanovnika. Računica je jasna.
Sam Gospić vodu dobiva preko šest cjevovoda tako da su male šanse da ostane žedan bez obzira na sušu. Voda je kvalitetna, njezina kvaliteta se kontrolira u suradnji sa Županijskim zavodom za javno zdravstvo iz Gospića. Na samim izvorištima godišnje se dva puta uzimaju uzorci vode, a na mreži se uzorkuje dva puta mjesečno, a po potrebi i češće – sve sukladno važećim propisima. Češće se uzima kada su jake oborine nakon duljeg sušnog razdoblja, pa se voda može zamutiti i svakodnevno treba pratiti njenu zdravstvenu ispravnost.
Već punih 12 godina Usluga razvija poseban daljinski nadzorno upravljački sustav vodovoda. Iz upravne zgrade svakog se trenutka zna stanje na vodocrpilištima, na vodospremama. Znaju se količine vode, tlakovi i drugi tehnički parametri koji se iz Gospića daljinski reguliraju i usklađuju s potrošnjom, a voda se može i preusmjeravati.
Godinama se izdašnost kaptiranih, uređenih, izvorišta smanjuje. Tako je kapacitet Ričine u Pazarištima spao s 12,5 na samo sedam litara vode u sekundi. Nije to najgore. U Pazarištu je i izvorište Muharov jarak koje ljeti presuši kao i Domićuša, a izvor Odra spadne na dvije litre vode u sekundi. Nekada jak izvor, Vrbas u Bužimu, danas je pet puta slabiji, daje samo dvije litre vode. Jedan od dva izvora u Trnovcu je prije više godina ostao bez vode, dok je drugi i dalje, s nešto manjim kapacitetima i dalje u uporabi. Nivo podzemne vode na lokaciji Mrđenovac u Metku, ovog je ljeta dnevno opadao od 30 do 40 centimetara i spao je za ukupno 17 metara.
Brojni su uzroci smanjivanja vode u izvorima. U prvom redu to je utjecaj ljudi koji oko izvorišta, ali i na širem području, sijeku šumu i prave ceste. Saznali smo da je dovoljno opaliti nekoliko mina za izgradnju ceste da se poremeti podzemni režim vode i da neki izvor- presahne.


Zbog svega toga u suradnji s Hrvatskim vodama već se godinama istražuju i ispituju pojedina područja kako bi se našle dostatne količine kvalitetne vode. Napravljene su brojne bušotine koje nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Tako je u Perušiću bušeno na četiri mjesta, Ostrvici na dva mjesta, u Ćukovcu su napravljene tri "rupe", i u Ličkom Novom je voda tražena na dvije lokacije. Tek su tri probne bušotine u okolici Gospića, u Divoselu, dale zadovoljavajuće rezultate i moći će se koristiti za vodoopskrbu. Većina bušotina je bila "ćorak", pa u vodu padaju pučke priče kako negdje ima vode, kako teku podzemne rijeke. Takve priče imaju pokriće kad je hidrološka situacija povoljna i vode ima posvuda, pa i na tim mjestima, a pravi rezultati mogu se dobiti samo u uvjetima pravih suša, pa nekad za njih treba čekati i više godina. U nekim od spomenutih ispitnih bušotina razina vode pala je na 90 metara ispod razine tla, a prije nekoliko godina bila je na 20 metara.

POGLEDAJTE I KRATKI VIDEO ZAPIS IZ ARHIVE USLUGE GOSPIĆ:


Usluga Gospić voda

Čelnici Usluge Gospić: Milan Devčić i Milan Uremović

usLUGA gOSPIĆ VODA

Oprema za istraživanje podzemnih voda


Usluga Gospić voda
Izvorište Ričina u Pazarištu dobilo je novu zaštitnu ogradu koja je na vrvu oštra ka' britva