| Čitajte i širite |
ARHIVA |
LICKE-NOVINE@LICKE-NOVINE.HR |
|---|
Obiljeni šljivar u Gornjem Kosinju/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić 1- Savjet iz Hrvatske poljoprivredne komore Područni odjel Ličko-senjske županije Gospić BIJELJENJE STABLA VOĆAKA KAO MJERA SPREČAVANJA PUCANJA KOREmailto:licke-novine@licke-novine.hr Piše dipl. inž. agr. Martina Orešković, savjetnik za zaštitu bilja GOSPIĆ - Iako se zimski dani čine hladni i s malo sunca, ono ipak grije, a postoje i znatne temperaturne razlike između dana i noći kao i između sjeverne i južne strane debla. Debla voćaka premazujemo kako bi se spriječilo naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. Stoga preporučujemo da se izvrši mjera bijeljenja voćaka kako bi se smanjile nagle temperaturne oscilacije debla tijekom zime koje mogu dovesti do namrzavanja stabla voćke. Posljedica namrzavanja može biti raspucavanje kore i ulazak raznih mikroorganizama pod koru drveta što se negativno odražava na zdravstveno stanje voćaka i njezin daljnji razvoj. Ugroženo je cijelo deblo, a pobijeliti treba i glavno račvanje grana pazeći da se sve udubine na mjestima gdje se grane spajaju s deblom dobro premažu. |
DOBRA VIJEST IZ LIDLA JEFTINIJE ULJEmailto:licke-novine@licke-novine.hr
|
Očitovanje Ministarstvo poljoprivrede o prosvjedima mljekara TREBA RIJEŠITI KLJUČNE, A NE SPOREDNE PROBLEMEProsvjedi proizvođača mlijeka usmjereni su samo na privremeno rješenje! mailto:licke-novine@licke-novine.hr - Naš je stav da su u srijedu, 15. veljače 2012. godine, na sastanku Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, doneseni zaključci s kojima je napravljen veliki pomak. Mljekare su izašle u susret proizvođačima mlijeka samom činjenicom da su, nakon dugog niza godina, pristale na direktne pregovore oko formiranja cijene mlijeka sa svojim udrugama proizvođača. Ponavljamo, kako je zaključke Savjeta prihvatila većina sudionika sastanka, uključujući i predstavnika Hrvatske poljoprivredne komore, kao legitimne institucije koja je osnovana s ciljem da artikulira i zastupa interes svih poljoprivrednih proizvođača. Obzirom na veliki broj zahtjeva raznih udruga proizvođača mlijeka s različitim stavovima, u kojima traže pojedinačni sastanak s ministrom poljoprivrede, ovim putem još jednom naglašavamo stav da proizvođači mlijeka žurno moraju obustaviti prosvjede te sa svojim matičnim udrugama i Hrvatskom poljoprivrednom komorom definirati svoje stavove, a potom ih prezentirati Ministarstvu poljoprivrede. Naglašavamo da dok traju prosvjedi dijaloga neće biti, budući da se njima stvara atmosfera pritiska i dezinformiranja javnosti, ali i malih proizvođača čije su proizvodnje ugrožene zbog ne isporuke mlijeka. Hrvatska Vlada, a time i Ministarstvo poljoprivrede, neće pristati na ucjene i dosadašnji način rješavanja problema u resoru poljoprivrede. Smatramo da traženje dodatnih novčanih sredstava, u sadašnjem teškom financijskom trenutku za državu, ne dolazi u obzir. Ministarstvo poljoprivrede smatra da su problemi u poljoprivredi puno dublji od onoga što se trenutno prikazuje u javnosti, te da svi moramo s više odgovornosti pristupiti rješavanju ključnih problema – legalizacije poljoprivrednih objekata, pitanja zemljišta, kreditiranja poljoprivrede pod povoljnijim uvjetima, ali i bolje kontrole trošenja novca poreznih obveznika itd. Ovi prosvjedi usmjereni su samo na privremeno rješenje! |
Ministarstvo poljoprivrede DO CIJENE MLIJEKA ZAJEDNIČKI S POTPUNIM OTKUPOMUnatoč dogovoru i zaključcima nastavljen prosvjed dijela mljekara. mailto:licke-novine@licke-novine.hr ZAGREB - U Ministarstvu poljoprivrede danas je održan je sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka, na kojem su usvojeni slijedeći zaključci:
PROSVJED NASTAVLJEN Iz ministarstva smo maloprije dobili još jedno priopćenje u kome se ističe da je unatoč dogovora i zaključaka dio proizvođača mlijeka nastavio je blokadu mliječne industrije Dukat. Pritom prosvjednici, kojima su na čelu predsjednik Hrvatskog savezaudruga proizvođača mlijeka Igor Rešetar i potpredsjednik Mladen Šolčić, nisu kooperanti te mljekare, zbog čega je onemogućena normalna isporuka mlijeka kooperanata Dukata. |
Stanje na tržištu rada Ličko- senjske županije PORAST NEZAPOSLENOSTINa birou su 3523 radnika od kojih beriva ima 716, pa je biro i dalje najveći poslodavac u Ličko-senjskoj županiji. mailto:licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - Krajem siječnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područna služba Gospić evidentirane su 3523 nezaposlene osobe, što predstavlja 358 osoba odnosno 11 posto više nego u prethodnom mjesecu i 259 osoba ili gotovo sedam posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Povećanje nezaposlenosti zabilježeno je u ispostavama i to u Korenici za 16,2 posto, Donjem Lapcu 14,8 posto, Novalji 10,4 posto, Senju 9,4 posto, Otočcu 9,2 posto i Donjem Lapcu 6,9 posto. |
![]() Novi Lidlov “evergreen”:“Zeleni čaj, Lord Nelson”mailto:licke-novine@licke-novine.hr Naime, kada mirno uživanje u ispijanju kombinirate sa zvucima legendarnog svjetskog hita “Green, Green Grass of Home” (također britanske “proizvodnje”!) - ubrzo ćete s veseljem shvatiti da “duh pun vedrine sjećanja i lijepih uspomena” može (za)uvijek trajati, da su prave stvari “zimzelene” te da se ovdje radi o istinskoj “lordovskoj kvaliteti” i još jednom (ne samo tržišnom)... - Lidlovom “evergreenu”! |
Ministarstvo poljoprivrede UTVRĐIVANJE CIJENE MLIJEKAmailto:licke-novine@licke-novine.hr ZAGREB- U Ministarstvu poljoprivrede danas je održan sastanak Stručnog savjeta za praćenje stanja u proizvodnji i preradi mlijeka. Zaključeno je kako jednostrane odluke vezane za određivanje otkupne cijene mlijeka nisu preporučljive. |
Ličke krave imaju odlično mlijeko jer su često na paši i na suncu/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić Hrvatska poljoprivredna agencija OD TRAVNJA I MLIJEKO U KVOTAMABez obzira na varalice, 1. travnja počinje primjena proizvodnje varenike u europskim kvotama. O čemu se radi, pročitajte prilog koji smo dobili posredstvom HPA. ZAGREB - Od 1. travnja ove godine u Republici Hrvatskoj počinje primjena sustava mliječnih kvota, odnosno tržišne mjere ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, koja se na tržištu EU primjenjuje od 1984. godine. Nacionalna mliječna kvota je maksimalna količina mlijeka u kilogramima koju proizvođači u Republici Hrvatskoj imaju pravo staviti na tržište tijekom jedne kvotne godine. Kvotna godina je razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka slijedeće godine. Pojedinačno se proizvođaču dodjeljuju individualne kvote koje predstavljaju maksimalnu količinu mlijeka u kg koju proizvođač ima pravo staviti na tržište tijekom jedne kvotne godine. Individualna kvota za isporuku mlijeka naziva se kvota A, a individualna kvota za izravnu prodaju naziva se kvota B. Proizvođaču mogu biti istovremeno dodijeljene i individualna kvota A i individualna kvota B. |
Detalj iz Lidl centra u Perušiću/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić Vijesti iz Lidla Hrvatska NAKON PERUŠIĆA OTVARANJE U NOVOM VINODOLSKOMNovi Vinodolski će dobiti 77. trgovinu Lidla u Hrvatskoj. mailto:licke-novine@licke-novine.hr ZAGREB - Nedavno je predsjednik RH Ivo Josipović otvorio veliki logističkodistributivni centar Lidla Hrvatska LDC Perušić. Centar se nalazi u srcu i Hrvatske i Ličko-senjske županije. Istodobno je otvoren i novi Socijalni dućan u Gospiću u čemu je ostvarena suradnja s Gradom Gospić i Caritaskom Gospićko-senjske biskupije on će funkcionirati isključivo temeljem podjele Lidlovih proizvoda potrebitim osobama.
Lidlova trgovina Socijalna košarica u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić |
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA GOSPIĆ 3165 NEZAPOSLENIHManje je nezaposlenih nego preklani. GOSPIĆ - Krajem prosinca u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područna služba Gospić evidentirano je 3165 nezaposlenih osoba, što predstavlja 262 osobe odnosno devet posto više nego u prethodnom mjesecu i 375 osoba ili deset posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Lista nezaposlenih je u prosincu kraća za 163 osobe od kojih je samo 47 zaposleno. |
|---|
Novosti iz Ministarstva poljoprivrede ZABRANA PROMETA ZEMLJIŠTEM I MLIJEČNE KVOTEMeđu prvim potezima koje je povukao novi ministar poljoprivrede je uvođenje reda u promet poljoprivrednim zemljištem. mailto:licke-novine@licke-novine.hr
ZAGREB - Sukladno politici Vlade RH ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina donio je naputak temeljem kojega se jedinicama lokalne samouprave nalaže obustava svih započetih i daljnjih aktivnosti u svezi provedbe odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koje se odnose na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske putem zakupa i prodaje, na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na svom području. VODIČ KROZ MLIJEČNE KVOTEAgencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju izdala je Vodič kroz mliječne kvote kojim će na jednostavan način informirati sve subjekte u ovom sektoru o tržišnoj mjeri ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na unutarnjem tržištu Europske unije. Sustav mliječnih kvota se primjenjuje s ciljem kontrole proizvedenih količina mlijeka i mliječnih proizvoda stavljenih na zajedničko tržište u državama članicama. Primjenjuje se u svim državama članicama EU, a svaka država dobiva nacionalnu kvotu, koja se zatim raspodjeljuje proizvođačima mlijeka kao individualna kvota. |
Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Gospić ANKETA POSLODAVACAmailto:licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - Gospićka služba Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje obavještava poslodavce s područja Ličko-senjske županije da i ove godine po šesti put provodi istraživanje potreba na tržištu rada putem anketnog upitnika i to u suradnji sa pridruženim partnerima: Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca. |
![]() |
PREDSJEDNIK JOSIPOVIĆ U LICI OTVOREN LIDLOV LIČKI CENTARmailto:licke-novine@licke-novine.hr KONJSKO BRDO - U poslovnoj zoni u Konjskom Brdu ponad Perušića na Ličkom sredogorju, tik autoceste Ličanke, predsjednik RH Ivo Josipović danas prije podne otvorio je novoizgrađeni Logističko-distribucijski centar Lidla. Iz Konjskog je danas otišla i prva pošiljka artikala za dućan Caritasa u Gospiću koji je uređen na Čardaku kod starog mosta na Novčici.
|
Dolazak predsjednika Josipovića u Konjsko Brdo
Pošiljka Lidla za gospićki Caritas
|
|---|
Lidlova trgovina za Caritas u Gospiću/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić Lidl Hrvatska: NOVI OBJEKTI U PERUŠIĆU I GOSPIĆU LIKA... MOJ ZAVIČAJ, LIDL - MOJ POSLODAVAC!Lidl Hrvatska 12. siječnja 2012. godine svečano otvara dva vrlo vrijedna projekta: Logističko-distributivni centar LDC Perušić i Socijalni dućan Gospić. Očekuju se najugledniji hrvatski dužnosnici. mailto:licke-novine@licke-novine.hr Prepoznavši društveno odgovorno djelovanje trgovačkog lanca Lidl Hrvatska d.o.o. k.d. kao važno za razvoj veće socijalne osjetljivosti, te pozitivno ocijenivši suradnju Lidla i Caritasa na projektu "Socijalni dućan Zagreb" - ovu manifestaciju svojim će prisustvom uveličati neki od najuglednijih hrvatskih dužnosnika. Predsjednik Uprave Lidla Marin Dokozić i direktor prodaje Tomislav Šapina povest će u obilazak LDC Perušić ugledne goste, odakle će simbolično odaslati i prvu pošiljku proizvoda za Socijalni dućan Gospić. Svečano obilježavanje dvogodišnjeg rada projekta “Socijalni dućan” / “Socijalna košarica - podjela pomoći u naravi” u Zagrebu i dodjela zahvalnica Lidlu od strane Caritasa RH. Caritas Zagrebačke nadbiskupije i Lidl Hrvatska prije dvije godine započeli su veliki humanitarni projekt Socijalna košarica - podjela pomoći u naravi, široj javnosti poznatiji pod imenom Socijalni dućan. Ukupna vrijednost do sada podijeljenih proizvoda iz Lidlovog asortimana iznosi približno pet milijuna kuna (s PDV-om). Svečano otvorenje novog Socijalnog dućana u gradu Gospiću U kontekstu plemenitih namjera, Caritas i Lidl namjeravaju proširiti suradnju i humanitarno djelovanje. Naime, Lidl Hrvatska i Caritas Gospićko-senjske biskupije uz podršku grada Gospića otvaraju novi Socijalni dućan, drugi po redu u Hrvatskoj. Korisnici Socijalnog dućana u Gospiću bit će socijalno potrebite osobe iz 2.500 do 3.000 obitelji, s područja Ličko-senjske županije, te dijelova Primorsko-goranske i Karlovačke županije, odnosno s područja Gospićko-senjske biskupije. Police socijalnog dućana bit će kontinuirano snabdijevane proizvodima iz LDC Perušić. Važno je istaknuti da osim poslovnog značaja Lidlov logističko-distributivni centar u Perušiću svakako treba promatrati i u humanitarnom kontekstu odnosno povezanosti s realizacijom projekta Socijalni dućan Gospić. Svečano otvorenje održat će se u Gospiću, 12. siječnja, na adresi Socijalni dućan Gospić, 118. brigade Hrvatske vojske 6 (Čardak), oko 11.00 sati. Zaogrnite se milosrđem! - iskreno nam ovim humanitarnim projektima poručuju Lidl i Caritas... ![]() |
Ministarstvo poljoprivrede NOVI NATJEČAJ ZA EUROPSKA SREDSTVAZapočeo sedmi krug natječaja za Mjere 101 i 103, te treći krug natječaja za Mjeru 302 IPARD programa. mailto:licke-novine@licke-novine.hr U šest dosadašnjih natječaja za Mjeru 101 i 103, ukupno je zaprimljena 221 prijava s ukupnom vrijednošću ulaganja od 1.013.507.270,18 kuna. Vrijednost tražene potpore je 523.814.278,84 kuna, a od toga su donesene Odluke o odobrenju za 81 prijavu, a odobreni iznos potpore je 181.784.965,86 kuna. U četvrtom krugu natječaja za Mjeru 101 i 103 zaprimljene su 44 prijave s ukupnim iznosom ulaganja od 175.688.153,45 kuna, te iznosom tražene potpore od 88.690.569,37 kuna. Od ukupnog broja prijava, njih 36 dobilo je Odluku o odobrenju od strane Agencije za plaćanja, što predstavlja 81,8 posto odobrenih prijava, a u financijskom smislu čak 91,68 posto odobrenih sredstava potpore. U petom krugu natječaja za Mjeru 101 i 103 zaprimljeno je 40 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 199.355.361,99 kuna, te iznosom tražene potpore od 99.216.380,20 kuna. Od ukupnog broja prijava, zaključno s 19. prosinca 2011. godine, jedna prijava je dobila Odluku o odobrenju od strane Agencije za plaćanja. U šestom krugu natječaja za Mjeru 101 i 103, koji je trajao od 17.listopada do 28. studenog 2011. godine zaprimljeno je 61 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 345.333.925,34 kuna, te iznosom tražene potpore od 165.966.289,50 kuna. Mjera 302 - do sada su raspisana dva natječaja za dodjelu sredstava. U prvom natječaju za Mjeru 302 zaprimljeno je 28 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 24.542.065,80 kuna, te iznosom tražene potpore od 12.299.896,13 kuna. Ukupno je odobreno 18 prijava u iznosu od 17.648.507,22 kuna te iznosom tražene potpore od 8.824.190,59 kuna. U drugom natječaju za Mjeru 302 zaprimljeno također 28 prijava s ukupnim iznosom ulaganja od 29.326.635,35 kuna, te iznosom tražene potpore od 14.841.456,39 kuna. Obrada prijava je u tijeku. Do sada je isplaćeno 13 prijava u iznosu potpore od 22.755.043,81 kuna. Više informacija može se pronaći na web stranicama Agencije za plaćanje www.apprrr.hr i Ministarstva poljoprivrede www.mps.hr. |
Noćno vađenje parangala u Karlobagu/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić Ministarstvo poljoprivrede REKREACIJSKI RIBOLOV NA MORU S ELEKTRONSKOM DOZVOLOMOd danas sve vrste dozvola za rekreacijski ribolov na moru su u elektronske. mailto:licke-novine@licke-novine.hr - Kupovina dnevnih i višednevnih elektronskih dozvola za rekreacijski ribolov na moru, kao i elektronskih dozvola za ribolov tune, igluna i iglana omogućena je još 15. srpnja 2011. godine. U dodatku na postojeću uslugu, od 1. siječnja 2012. godine moguće je elektronski putem kupiti i sve tipove godišnjih dozvola za rekreacijski ribolov na moru - kaže se u današnjem priopćenju, inače prvom priopćenju koje smo dobili ove godine. Važno je naglasiti da elektronske dozvole nemaju obrasce niti papirnate inačice – dozvola se potvrđuje serijskim brojem kojeg dodjeljuje sustav nakon obavljene kupovine. Po obavljenoj kupovini, na adresu elektroničke pošte dostavlja se PDF dokument kojim se potvrđuje da je kupnja obavljena te koji sadrži serijski broj dozvole.
Predah ribolovaca u Lukovu Šugarju |

Zimska idila na Plitvičkim jezerima kod Velikog slapa na Ulazu broj jedan/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić
Velik slap snimljen danas kroz podne DOČEK
Skijaši na Plitvicama |
Kraj je poslovne godine u JUNP Plitvička jezera
|
Plitvički ravnatelj Branislav Šutić
I ova je princeza došla na Plitvice
... ali bio je to koju godinu star bembač. |
|---|

Nakon dobivanja imena Lički krumpir ima i novo pakovanje pogodno i kao suvenir ili poklon Na ličkim krumpirištima ima i najsuvremenijih strojeva kao ovaj kombajn za vađenje Ličkog krumpira.
LIČKI KRUMPIRNajbolji krumpir u Lici je mazinski. Lički krumpir prvorazredan je. To je obično tzv. “domaći” bijeli krumpir u raznim varietetima, a javlja se i tzv. “voltman”, koji je crvene boje. Osobine ličkog krumpira je da je krupan, da se kod kuhanja ne raspada, da je vrlo ukusan za jelo, kao i to, da ima u sebi mnogo škroba. Lika je već danas izvoznik krumpira. Lika je vrlo prikladna i za proizvodnju krumpira. Godine 1939. bilo je 10.650 ha oranica pod krumpirom, a prošle 1954. godine svega 5615 ha. Znanstvena istraživanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu pokazala su da krumpir uzgojen u Lici ima čak 20 posto više minerala i vitamina u odnosu na krumpire iz drugih uzgojnih područja. Prehrambena vrijednost krumpira je gotovo nezamjenjiva. Sa stotinjak kalorija po krumpiru i gotovo bez imalo masnoće, on može biti temelj svakog zdravog obroka. Krumpir je jedan od najboljih izvora C vitamina (26 mg u jednom prosječnom krumpiru) i vitamina B kompleksa (posebno vitamina B6). Odličan je izvor vlakana (4,1 g po krumpiru), koji uravnotežuju probavu. Sadrži kalcij, željezo, jod, kalij i sumpor, koji neutraliziraju kiselost, sprječavaju bolesti štitne žlijezde, čir želuca i slabokrvnost. Pogledajte što drugi pišu o Ličkom krumpiru, možete zaigrati čak i kviz na tu temu: PRVI PPKPrvi poljoprivredni kombinat (PPK) u Lici bio je Velebit u Gospić, osnovan je 1965. u jeku privredne reforme integracijom poljoprivrednih zadruga i poduzeća ratarske proizvodnje. Zapošljavao je 1985. g. 400 radnika koji su obrađivali 580 ha. Godinu dana ranije imali su 1.800 t sjemenskog krumpira, tisuću tona raži, 200 t zobi, 1.500 t kruha, 15 tisuća tona stočnih smjesa, utovili i preradili 900 junadi i odgojili 200 rasplodnih ovnova. U kooperaciji je proizvedeno 400 t sjemenskog krumpira, tisuću tona žitarica, otkupljeno 5,5 milijuna litara mlijeka, utovljeno 1.500 svinja i 350 teladi. Gradi se svinjogojska farma kapaciteta 10 tisuća tovljenika u Ostrvici, skladište za 2.700 t krumpira u Gospiću, i farma za uzgoj tisuću ovaca u Kuzmanovači. 2000. godine pokrenut je stečaj i imovina je naredne dvije godine rasprodana.
|
![]() Nikola Vidaković i Ivan Balenović Dobra gospodarska vijest krajem godine LIČKI KRUMPIR KONAČNO PRIZNATTočno deset godina trajao je proces priznavanja Ličkog krumpira kao proizvoda sa zemljopisnim podrijetlom. Lički krompir dobio državnu zaštitu, postao je prvi lički brand. mailto:licke-novine@licke-novine.hr ![]() Magistar Ivan Buturac i doktor Milan Poljak 16. prosinca 2011. u 00.40 sati GOSPIĆ - Nedavno smo samo u riječkom Novom listu pročitali kratku vijest da je lički krumpir postao Lički krumpir. Tragom te informacije danas smo obavili razgovor dvojicom glavnih "krivaca" za taj posao, a to su dipl. ing. agronomije Nikola Vidaković, direktor Poljoprivredne zadruge Lovinac i Ivan Balenović, predsjednik Udruge proizvođača Ličkog krumpira u Gospiću.Saznajemo da je sav proces pokrenut još prije točno jednog desetljeća - 2001. godine kada je u Gospiću i osnovana Udruga proizvođača Ličkog krumpira. Posao je zajednički odrađivan i prema gruboj računici stajao je najmanje pola milijuna kuna uz tisuće i tisuće sati besplatnog rada i tisuće i tisuće prevaljenih kilometara. Sve je rađeno u nadi da će lički krumpir konačno postati Lički krumpir, od pridjeva postati imenica (da se malo poigramo i gramatikom). Time je Lički krumpir postao prvi lički prehrambeni proizvod čije je ime zaštitila država, odnosno nadležno poljoprivredno ministarstvo Republike Hrvatske. - Rješenje nadležnog ministarstva za poljoprivredu dobili smo prošlog mjeseca, a nositelj zaštite je udruga proizvođača krumpira - naglašava direktor Vidaković. Ta jedina lička udruga krumpiraša ima danas desetak proizvođača s područja Like. Nažalost njihov broj ne raste nego opada, kao što se smanjuje i broj hektara zaoranih krumpirom. Za nadati se da će nakon priznavanje imena i geografskog podrijetla porasti i interes za bavljenje ovom proizvodnjom koja je pod okriljem nekadašnjeg PPK Velebita iz Gospića bila na preko 120 hektara samo sjemenske robe i bila je najveća u Hrvatskoj i mnogo je doprinosila smanjenju uvoza sjemena krumpira. - Uloga Udruge je da zajedno s nadležnim institucijama provodi kontrolu kvalitete i količine proizvedenog Ličkog krumpira kod registriranih i prijavljenih proizvođača u Lici. Osim toga vodit ćemo s nadležnim inspekcijama i brigu o legalnoj uporabi imena, odnosno, poduzimat ćemo zakonske mjere protiv nelojalne konkurencije - naglašava predsjednik Balenović. Svaki proizvođač Ličkog krumpira koji bude obavljao kontroliranu proizvodnju dobit će ceritifikat, bit će upisan u upisnik, a cijeli posao kontrolirat će ovlaštene institucije. Saznali smo da će svaki proizvođač Ličkog krumpira dobiti svoj broji koji će stajati na etiketi, odnosno vreći s njegovim Ličkim krumpirom. Uz dvojicu naših sugovornika, velik dio posla objavili su i njihovi suradnici dr. sc. Milan Poljak, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu i mr. sc. Ivan Buturac iz HZPC-a. Prve količine Ličkog krumpira snimili smo danas u skladištu i pakirnici Poljoprivredne zadruge Lovinac, a tek iduće jeseni mogu se očekivati znatnije količine na hrvatskom tržištu. Evo što smo pronašli u novom izdanju, desetom po redu, knjige Lički leksikon publiciste Marka Čuljata iz Gospića: 28. IV. 1768. – U Lici prvi put zasađen crveni duguljasti krumpir.1771. kroničar je zabilježio: -Od posljednjeg rata s pruskim kraljem Ličani i Krbavci su uveli uzgoj krumpira (tako ga zovu), te im uspijeva izvanredno dobro. 1955. pod krumpirom je bilo 4800 hektara a prinos je bio 91,4q/ha. 1957.krumpir koji je zasijan na 6538 ha, gdje je već u 1957. godini dosizao prinos po 1 ha preko 5 vagona. Tako je Poljoprivredna zadruga Babin Potok osvojila prvo mjesto u Jugoslaviji u natječaju za visoke prinose krumpira po ha. Tržni viškovi proizvedenog merkantilnog i sjemenskog krumpira 1957. godine iznosili su preko 1000 vagona. 1970. proizvedeno je 63.040 tona ličkog krumpira. NAJ KRUMPIR
PRVI KRUMPIR Na proljeće 1768. zasađen je prvi put u Lici krumpir. Svaka satnija dobila je od krajiške uprave po dva mjerova crvenoga duguljastoga krumpira. Nove vrste krumpira zasađene su 1780. a donijeli su ih godinu dana ranije lički vojnici na povratku iz Češke gdje se spremao novi rat s Pruskom. PPK Velebit iz Gospića 1983. imao je pod sjemenskim krumpirom 145 ha od čega je 35 ha u kooperaciji. Za proizvodnju je uvezeno 15 vagona sjemena, očekuje se prinos od 1.857 t i to 700 t jerle, 500 t dezirea i 240 t bintije. U planu je gradnja skladišta za 250 vagona krumpira. Na vlastitih 105 ha krumpira PPK je ostvario urod od 136.000 kg, prinos po hektaru je bio 1.295 kg. Cjelokupna proizvodnja je unaprijed prodana, a sjemena je nedostajalo za izvoz u Italiju koja je tražila 3.000 vagona. 1990. proizvedeno je 55.800 t krumpira, prinos je bio 8,7 t/ha, 1999. proizvedeno je 5.000 t, prinos je bio 12,1 t/ha, 2002. proizvedeno je 31.250 t, prinos je bio 7,4 t/h (državni 8,4 t/ha). PZ Lovinac i zadrugari 2009. imali su 50 ha krumpira. |
Detalj iz lovinačkog skladišta Ličkog krumpira/Foto Lik press Gospić Sudionici utemeljiteljske skupštine Udruge proizvođača Ličkog krumpira u proljeće 2001. u Gospiću
Lovinčanin Mile Mataić na svojoj njivi krumpira
Ličko krumpirište s kontroliranom proizvodnjom sjemenske robe Detalj se eksperimentalnog krumpirišta iz 2006. s preko 20 novih vrsta krumpira, cilj je bio ustanoviti vrstu kojoj najviše odgovara ličko podneblje |
|---|

Ispiranje jednog ličkog podzemnog nalazišta vode
PROBNE BUŠOTINEProbne bušotine u Divoselu su ispitivane početkom ove jeseni kad je korito rijeke Like bilo potpuno suho, dakle za najveće suše i rezultati su vrlo optimistični. Na količini vode koja je na raspolaganju može se bazirati dugoročno rješavanje sigurne vodoopskrbe. U Usluzi procjenjuju da bi se voda s ovih vodozahvata mogla početi koristiti u roku od tri do pet godina.
|
Vodoopskrba Gospića i okolice stalna briga Usluge PRONAĐENE NOVE ZALIHE VODENajveći lički grad vodu dobiva s devet uređenih izvorišta, cjevovodima dugim, nećete vjerovati, čak 600 kilometara kojim upravlja gospićka tvrtka Usluga. www.licke-novine.hr Jedino Ličke novine imaju pravo objave ekskluzivnih fotografija o istraživanju podzemnih zaliha ličke vode koje smo dobili zahvaljujući razumijevanju čelnika Usluge iz Gospića koja vrši vodoopskrvu toga dijela Like.GOSPIĆ - Gotovo nezapamćena suša prestala je tek prije nekoliko dana nakon posljednjeg vala oborina. Iako je palo dosta kiše vodotoci nisu dostigli uobičajenu kasno jesensku i zimsku razinu, ali vodozahvati uključeni u javnu vodoopskrbu jesu. Što se tiče vodoopskrbe, ono najteže je iza leđa i prebrođeno je bez redukcija i nestašica vode. U Gospić i okolicu voda dolazi s devet vodozahvata i to s osam izvora i jednog crpilišta gdje se iz tri bunara crpe podzemne vode. Dio vode za potrebe kosinjske doline kupuje se iz sustava grada Otočca koji koristi rijeku Gacku.
POGLEDAJTE I KRATKI VIDEO ZAPIS IZ ARHIVE USLUGE GOSPIĆ:
|