POČETNAARHIVA
ZAŠTITA IZVORNOSTI VELEBITSKOG MEDA
TRAŽE SE NJEGOVATELJI I ŠUMSKI RADNICI
NAGRADE ZA MED, RAKIJU I SIR
NAGRADE UZGAJIVAČIMA
GOSPIĆ JE CILJ OVOG VIKENDA
HRVATSKA PREPOZNAJE VAŽNOST INDUSTRIJE 4.0
Održivo morsko ribarstvo
OBNOVA PRERADE ŠLJIVA
Prva pekmezijada
ZAPOSLENA 83 RADNIKA
SPREMAJU SE ZA JESEN, A MISLE NA ZIMU
KRUMPIR DOBRO RODIO
NEUMORNI MAJETIĆI
Prekogranična suradnja sa Slovenijom
ČETVRTINA MANJE NEZAPOSLENIH
SAVEZ ZRAKOPLOVACA
IZLOŽBA SLIKARICE BATULOVIĆ
DAJKON MRKVA SAMO U ZELENOM VALU
NOVI VIDIKOVAC ZA VELIKI SLAP
1726 nezaposlenih
GORAN ŠTROK GRADI ODMARALIŠTE
STIGLI MLADI IZ EUROPE
UKLANJANJE OTPADNIH VODA
U SKLOPU ERASMUSA+ I GRABOVAČA
PRVE BERBE VOĆA ZA SOKOVE I PEKMEZE
FINANCIJSKA POTPORA
PERUŠIĆKI SAJAM I REGATA NA LICI
ŠKOLOVANJE VLASTITIH RADNIKA
ŠKOLOVANJE ZA POTREBE PLITVICA
ZELENI SAJAM I REGATA U ĆOJLUKU
SMOTRA KONJA I GOVEDA
NAJTRAŽENIJI VRTLARI
PRIJAVE ZA PERUŠIĆKU REGATU
UZ PARADAJZ BITI ĆE I KAKIJA
U GULJEVINE ĆE BITI I PARADAJZA S DRVETA
KAKVA JE BUDUĆNOST JADRANA?
MEDVJEDI U OBJEKTIVU
OČEKUJE SE POTICAJ POLJOPRIVREDE I TURIZMA
RASKORAK PONUDE I POTRAŽNJE

Inicijative grupe naprednih pčelara

ZAŠTITA IZVORNOSTI VELEBITSKOG MEDA

U tijeku je izrada opsežnog projekta zaštite trećeg proizvoda s područja Ličko-senjske županije.

Syastanak medara u senjskoj tvrđavi Nehaj
Syastanak medara u senjskoj tvrđavi Nehaj
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. studenoga 2018. u 17:40 sati

GOSPIĆ - O poslovima izrade Projekta zaštite izvornosti velebitskog meda razgovarali smo s Berislavom Atalićem, jednim od inicijatora utemeljenja Udruge proizvođača meda meduna, od kadulje, vriska sjevernog Velebita i Velebitskog primorja, te gorskih livada. Udruga je utemeljenja prije tri godine sa sjedištem u Senju.

Do sada je u njenom radu angažirano tridesetak pčelara koji proizvode meda koji bi trebalo zaštititi a s područja su Gospića, Senja, Otočca, Perušića , Lovinca, Udbine i Karlobaga.

Pčelari su svjesni da će proces potrajati nekoliko godina i da će biti i skup, ali očekuju da će suspregnuti prodaju patvorenog meda.

-Naši će konzumenti kupovati pravi i kvalitetan med. Ove vrste meda mogu se bez većih poteškoća plasirati i na europskom tržištu, a posebno medun od jele i med od kadulje.- naglašava. - naglašava Atalić, dodajući da se akcija provodi pod zajedničkim nazivom Velebitski med.

Med od kadulje stoji od 90 do 100 poena, koliko i medun, od vriska 80 a od livade 60 poena. Proteklih nekoliko godina vrijedni su pčelari polazili nekoliko pčelarskih škola, a i sada ih povremeno obilaze pčelarski stručnjaci. Tako su prije paše meduna s jele na Velebitu na potezu Krasno - Štirovača uz pomoć prof. dr. Nikole Kezića, priznatog pčelarskog stručnjaka, provjeravali broj štitastih ušiju, da boi unaprijed saznala kakva će biti paša meduna.

Atalić poziva sve pčelare iz Ličko-senjske županije koji su zainteresirani da se uključe u ovaj posao da mu se jave na telefon 098/ 646-686 ili na mail Udruge: medovisj.velebitaipodgorja@gmail.com . (Marko ČULJAT)


Tržište rada

TRAŽE SE NJEGOVATELJI I ŠUMSKI RADNICI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. listopada 2018. u 21:50 sati

GOSPIĆ - Krajem rujna u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je 1668 nezaposlenih osoba, što predstavlja 37 osoba odnosno 2,3 % više nego u prethodnom mjesecu i 483 osobe ili 22,5 % manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Tijekom rujna prijavljena su 242 slobodna radna mjesta, što je za stotinu radnih mjesta ili 70,4 % više nego u prethodnom mjesecu i za 59 radnih mjesta ili 32,2 % više nego u rujnu prošle godine. Najviše prijavljenih potreba bilo za njegovatelja starijih i nemoćnih osoba 32, tražolo se dvadeset drvoprerađivačkih radnika 20, 11 doktora medicine, deset betoniraca, devet učitelja glazbene kulture, osam kućnih pomoćnica, po sedam prodavač i učitelja fizike, po šest medicinskih sestara i učitelja matematike, po pet konobara, čistačica i kuhara…

U rujnu bilo je 319 korisnika novčane naknade što predstavlja oko 20 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba kojima je isplaćeno preko pola milijuna kuna što je bio prosjek od 2168 kuna. (LPS)

20. Jesen u Lici

NAGRADE ZA MED, RAKIJU I SIR

Med OPG-a MArijana Pavičića dobio je zlatno odličje
Med OPG-a MArijana Pavičića dobio je zlatno odličje
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. listopada 2018. u 10 sati

GOSPIĆ - I ove godine izvršena je degustacija i ocjenjivanbje meda, sira i rakije a najbolji su proizvođači dobili i priznanja.

ZLATNO ODLIČJE ZA MED:
Marko Knežević, Ričice, medun, Dejan Paljan, Korenica, cvjetni med, Mirko Milkovi, Gospić, medun, Marijan Pavičić, Gospić, medun, Jurica Starčević, Gospić, medun, Marijan Brkljačić, Gospić, cvjetni med, Marinko Vukobatović, Korenica, cvjetni med i Dragan Bukovac, Otočac, cvjetni med.

VOĆNE RAKIJE - šljivovica:
Pavao Pavelić, Gospić, Veliko zlato, OPG Milan Uzelac, Udbina, Veliko zlato, OPG Perka Gučanin, Udbina, Veliko zlato i jabukovača OPG Ivan Vlainić, Perušić, Zlatna medalja.

NAGRAĐENI SIRARAI:
Sirana Kolačević, Kalinovača, šampionska basa i zlatni škripavac, OPG Anić, Krasno, zlatni škripavac i Nada Mažar, Rudanovac, Korenica, zlatni kuhani sir s kiselim mlijekom.

20. Jesen u Lici

NAGRADE UZGAJIVAČIMA

Bušak Bariše Dejanovića
Bušak Bariše Dejanovića
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. listopada 2018. u 9:30 sati

GOSPIĆ - U sklopu Jeseni u lici izvršeno je i ocjenjivanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda. Na posebnom poligonu bila je izložba goveda buše i ovaca pramenke. Katica Franić ima najbolju junicu, a najboljeg bika ima Bariša Dejanović. Mile Starčević ima najbolju kravu bušu, a šampionsko grlo je uzgojila Marije Dejanović Šolaja. U konkurenciji pramenke šampiona ima Zdenko Ramljak, koji je nedavno pobijedio i na sajmu u Gudovcu. Najbolja je kolekcija ovaca Josipa Kučana. (LPS)

Jubilarna 20. Jesen u Lici

GOSPIĆ JE CILJ OVOG VIKENDA

Na izložbi se mogu kušati pa onda kupiti domaći proizvodi iz gotovo cijele države

Majetići su izložili pekmeze, sirupe, salate... svi vela
Majetići su izložili pekmeze, sirupe, salate... svi vela
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. listopada 2018. u 15:45 sati, video dopuna u 21:10 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Ovih dana Trg Stjepana Radića natkrilio je veliki šator jubilarne 20. izložbe Jesen u Lici. Sve je počelo skromno u dvorani današnjeg Pučkog učilišta, a danas su u glavni lički grad stigli izlagači iz 19 županija te susjedi iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Vojvodine. Izložba se održava do nedjelje popodne i očekuje se oko 20 tisuća posjetitelja.

Na sve strane b ili su brojni domaći autohtoni proizvodi od onih poljoprivrednih pa do umjetničkih slika ili zlatoveza. Danas prije podne stigli su i brojni gosti i uzvanici kako bi vidjeli i okusili plodove ovogodišnjeg rada vrijednih ruku Ličana, Dalmatinac, Primoraca … Pozornost je plenio i šumarski štand na otvorenom dje je predstavljen rad u šumi.

Svečanost otvaranja počela je Lijepom našom u izvođenju Gradskog zbora Vila Velebita koji su na kraju otpjevali i istoimenu ličku himnu. S pozornice, ili po mladenački, stejdža bilo je više govornika koji su euforično govorili o velikom značaju ove izložbe koja je od samih početaka prevazišla ličke granice, ali i ublažila dnevne stranačke tenzije, jer i danas je bilo biti biti viđen i vidjeti koga poznanika i prijatelja.

Po prvi put u 20 godina na štandu je bila i prva dama Graga Gospića, gospođa Manda Starčević, supruga gradonačelnika Karla Starčevića. Ona je cijelo vrijeme dočekivala brojne posjetitelje s domaćim slasticama i pivom iz obiteljske pivovare, pa je to bio Lički oktobarfest. Prvoj dami danas nije bio problem novinarima narezati koju prozirnu šnjitucu izvrsnog španjuškog pršuta koji smo degustirali s policama, jasno, krumpira.

PRVI LIČKI VLOG S JUL-a:



Digitalna Hrvatska

HRVATSKA PREPOZNAJE VAŽNOST INDUSTRIJE 4.0

DIonici konferencije u digitalnoj Hrvatskoj
DIonici konferencije u digitalnoj Hrvatskoj
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. rujna 2018. u 11:50 sati

ZAGREB - Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), u suradnji s Europskom poduzetničkom mrežom (EEN) i Fakultetom strojarstva i brodogradnje (FSB), održala je svečanu konferenciju "Smart Factory: Digitalna Hrvatska" povodom predstavljanja pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika u sklopu projekta Smart Factory Hub.

Konferenciju je otvorio Mario Antonić, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta koji je ovom prigodom izjavio da Ministarstvo podržava istraživačko-razvojne aktivnosti.
- Svjesni smo da jedino s novom dodanom vrijednošću možemo biti konkurentni na svjetskom tržištu. Mjere i poticaji koje provodimo imaju za cilj uspostaviti jednu veliku inovacijsku mrežu, detektirati sve potencijale i usmjeriti ih u globalne lance vrijednosti gdje možemo ostvariti visoko profitabilne djelatnosti i kreirati radna mjesta s visokom dodanom vrijednošću. Cilj nam je kroz kreiranje natječaja, ali i zakonodavni okvir stvoriti kvalitetno okruženje za mlade ljude koji će htjeti ostati u Hrvatskoj i pridonijeti boljitku svih nas. Upravo na tom tragu je novi Zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte kojim potičemo upravo istraživanje i razvoj. - rekao je tajnik Antonić.

- HAMAG-BICRO je unazad tri godine isplatio preko milijardu kuna privatnom sektoru. Početkom 2017. provedeno je istraživanje malih i srednjih poduzetnika kako bismo utvrdili koliko su upućeni u Industriju 4.0 i Pametnu specijalizaciju. Doznali smo da Hrvatska ima vrlo čvrste temelje za implementaciju tehnologija i rješenja Pametne proizvodnje. Isto tako, došli smo do saznanja da su hrvatski poduzetnici dobro upućeni i motivirani za sudjelovanje u tom u procesu.- rekao je na konferenciji Mario Turalija, član Uprave HAMAG-BICRO-a koji je ovom prigodom izjavio:

Projekt Smart Factory Hub predstavila je Tamara Sarvaš, ravnateljica Sektora za razvoj i podršku korisnicima HAMAG-BICRO-a. Trenutno stanje Industrije 4.0 u Hrvatskoj prikazao je tijekom svojeg izlaganja prof. dr. sc. Nedeljko Štefanić, voditelj radne skupine za digitalizaciju industrije Republike Hrvatske te predstavljanje pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika koji razvijaju sofisticirane proizvode za novo digitalno doba.
- Digitalizacija proizvoda je prvi korak prema Industriji 4.0., a pametni i povezani proizvodi mogu osigurati značajan rast zaposlenosti, modernizaciju gospodarstva kao i značajne financijske prihode. Pametni proizvodi će nadalje pozitivno utjecati i na posao i olakšanu komunikaciju s okruženjem. Hrvatska ne smije propustiti prilike koje joj se pružaju kroz Industriju 4.0 jer je sve vezano za Industriju 4.0 još uvijek u začetku i to je prilika za hrvatska poduzeća. Nedavno pokrenuta projektna platforma Improve Croatia osigurat će poduzećima kontinuirani rast i napredak. Postoji značajan potencijal koji pokazuju mnoga hrvatska rješenja poput: NOA mobilnog telefona, Grunner inteligentni bicikl, Rimčev Concept Two automobil, Croatian makers mBot itd. - rekao je profesor Štefanić.

Tijekom konferencije održana je i panel diskusija na temu Važnost Industrije 4.0 za hrvatsko gospodarstvo i društvo u kojoj su sudjelovali Mario Antonić, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Domagoj Šarić, Hrvatska gospodarska komora, prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Zavod za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje i Željko Goja, predsjednik Upravnog odbora tvrtke High Speed Technique (HSTec d.o.o.).

Sudionici konferencije imali su mogućnost pogledati zanimljive primjere Industrije 4.0 kroz predstavljanje pametnih rješenja hrvatskih poduzetnika koji razvijaju sofisticirane proizvode za novo digitalno doba iz desetak domaćih tvrtki. HAMAG-BICRO jedan je od 10 međunarodnih partnera uključenih u projekt Smart Factory Hub kojim se želi unaprijediti istraživanje i razvoj te uvjeti poslovnih politika međunarodne suradnje u prerađivačkoj industriji. Provođenje projekta je započelo početkom 2017. godine, a završava u lipnju 2019. godine. (HB/LPS)

Novi plan ribarstva

Održivo morsko ribarstvo

S Telašćicom, Lastovom i Velebitskim kanalom i Hrvatska postala dio velikog WWF-ovog projekta u naprjeđenja ribarstva.

Potpisnici međunarodnog dogovora na Malti/Foto WWFA i Lika press Gospić
Potpisnici međunarodnog dogovora na Malti/Foto WWFA i Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. rujna 2018. u 14:45 sati

RIM, ITALIJA - Europska komisija i ministri ribarstva iz zemalja s područja Sredozemlja i Crnog mora danas su službeno pokrenuli detaljan plan djelovanja kako bi se osigurala održiva budućnost priobalnog ribolova i morskih ekosustava u regiji. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) podržava plan, a naročito dio vezan uz jačanje uključivanja ribara u upravljanje morskim resursima, ključnu smjernicu koja predstavlja dugo očekivani zaokret u dosadašnjem upravljanju ribarstvom koje je rezultiralo desetljećima prekomjernog ribolova.

Usvajanjem Regionalnog plana djelovanja za priobalni ribolov na Sredozemlju i Crnom moru (RPOA-SSF) zaključena je dvodnevna konferencija na visokoj razini koju organizira GFCM-FAO na Malti (25.-26. rujna), uz doprinos Europske komisije, malteške vlade i WWF-a. Nacionalne vlasti, udruge ribara i nevladine organizacije predstavile su nove održive načine upravljanja ribolovnim aktivnostima u regiji koja je naviše pogođena neodrživim ribolovnim praksama. U Hrvatskoj je WWF Adria u suradnji s Parkom prirode Telašćica za lokalne ribare organizirala prijenos s konferencije na Malti uživo. Prijenos je upriličen u prostorijama parka a sudjelovalo je osam ribara.

- Moja obitelj se bavi ribolovom već 750 godina, a ovo je prvi put da nas je netko nešto pitao i da smo imali priliku reći što mislimo o upravljanju ribolovom. Osjećam se odlično jer sam prvi put imao priliku nešto odobriti. - rekao je Sebastijan Raveljić, predstavnik hrvatskih ribara u Malti.

Priobalni ribolov je od davnina igrao značajnu socioekonomsku i kulturnu ulogu na Sredozemlju i Crnom moru. I dan danas priobalni ribolov predstavlja preko 60 % flote, osiguravajući oko 300.000 radnih mjesta. Desetljeća prekomjernog ribolova i lošeg upravljanja ozbiljno su degradirali morske resurse Sredozemlja, gdje je više od 80 % procijenjenih stokova ribe prelovljeno. Ovakvo stanje stokova ne utječe samo negativno na morske ekosustave, već i na egzistenciju malih gospodarskih ribara i njihovih obitelji.

- Dramatično iscrpljivanje ribljih resursa na Sredozemlju i kriza koja već duže vrijeme potresa sektor ribarstva ukazuju da je trenutni centralizirani, "s vrha prema dnu" sustav neučinkovit. WWF snažno podupire današnju odluku o uključivanju malih gospodarskih ribara u procese donošenja odluka što predstavlja razvoj sustava upravljanja prilagođenog potrebama lokalnog stanovništva. Naš rad s ribarima diljem Sredozemlja već je dokazao da je takav sustav najbolji način osnaživanja obalnih zajednica i njihova uključivanja u očuvanje morskog ekosustava. - rekao je Mosor Prvan, voditelj projekta "Uspostava modela zajedničkog upravljanja malim gospodarskim ribolovom u Sredozemlju" iz WWF Adrije.

Kako bi dodatno promovirali provedbu Plana djelovanja, WWF, GFCM-FAO i ostale organizacije pokrenuli su danas platformu "Prijatelji priobalnog ribolova". To će osigurati potrebnu suradnju među ključnim dionicima kako bi preobrazili priobalni ribolov u stabilnu i održivu gospodarsku djelatnost.

WWF u partnerstvu s GFCM-FAO-om i drugim organizacijama već provodi projekt unaprjeđenja priobalnog ribarstva u cilju povećanja kapaciteta i razvoja modela zajedničkog upravljanja u ukupno 21 odabranom području u Španjolskoj, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Turskoj, Tunisu i Alžiru. Zajedno, ovih devet zemalja predstavlja više od 60 % priobalnog ribarstva u regiji.

- WWF je započeo duboku transformaciju priobalnog ribarstva na Sredozemlju prema zaista održivom i uspješnom sektoru čiji je interes i cilj očuvanje morskih ekosustav. Ribari, vlasti, nevladine udruge, znanstvenici i lokalne zajednice bi trebali međusobno surađivati te nam pomoći da sačuvamo naše jedinstvene kulturne i gospodarske resurse te omogućimo nesmetan razvoj života u našem moru. - zaključio je Prvan. (WWFA/LPS)

Novost s Plitvica

OBNOVA PRERADE ŠLJIVA

U Ličkoj kući prezentirano je pečenje pekmeza od šljiva.

Plitvička ekipa za preradu šljiva u Ličkoj kući
Plitvička ekipa za preradu šljiva u Ličkoj kući
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. rujna 2018. u 9 sati

PLITVIČKA JEZERA - U Ličkoj kući održana je prezentacija "Sačuvajmo stari običaj branja šljiva i pečenja pekmeza".

Pekao se pekmez a bila je i domaćih štrudli punjenih nadjevom od šljiva, knedli punjenih domaćim šljivama, palačinki s pekmezom od šljiva, buhtli, pita sa šljivama te ličke šljivovice sa zaštićenim znakom regionalne kvalitete Lika Quality. Branje i pečenje pekmeza odradili su voditelji službi i podružnica NP Plitvička jezera zajedno s ravnateljem Tomislavom Kovačevićem. Projekt je nastao s ciljem očuvanja starih ličkih običaja branja šljiva i pečenja pekmeza te planiranja njihove prezentacije svim posjetiteljima Parka.

- Prateći trendove u gastronomiji, našim gostima namjeravamo ponuditi što više lokalnih namirnica. Već smo uključili niz proizvoda s oznakom Lika Quality, a za neke restorane sami proizvodimo basu, kiselinu i kobasice. Domaći pekmez od šljiva, koji će se posluživati na doručcima, dodatak je ovoj ponudi kojom namjeravamo prezentirati dio gastronomskog bogatstva Lika destinacije - izjavio je ravnatelj Kovačević.

Šljiva Bistrica mnogi nazivaju kraljicom šljiva i nacionalnim ponosom hrvatskih voćara zbog velikog udjela voćnog sladora. Njeni plodovi imaju višestruku primjenu: koriste se za konzumaciju, pripremu pekmeza i džemova, kao i za pečenje rakije. Nazivaju je i kraljica rakije jer nijedna šljiva ne daje buke kao šljiva Bistrica. Predstavljene rakije su rakije šljivovice dvaju lokalnih proizvođača: "Stilanova rakija" obitelji Vlainić i "Medical" obitelji Eror. Oba proizvođača ponosni su nositelji znaka Lika Qoality za ličke rakije. Konzumiranjem ličkih proizvoda osim što je to zdrava prehrana, pomaže lokalnim proizvođačima u plasmanu ličkih proizvoda. (LPS/NPPJ)

Novost s Plitvica

Prva pekmezijada

U četvrtak će u Ličkoj kući biti degustacija ličkih delicija od prerađenih ličkih šljiva.

Pekmezi i sirupi OPG-a MAjetić iz Gospića na Jeseni u Lici/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Pekmezi i sirupi OPG-a MAjetić iz Gospića na Jeseni u Lici/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. rujna 2018. u 15 sati

PLITVIČKA JEZERA - Sad je u nekim dijelovima Like već aktualna berba i prerada šljiva. Po stoljetnoj tradiciji peče se pekmez, a za koji mjesec procurit će i rakijetina, pa će biti veselo.

Želeći održati staru ličku tradiciju NP Plitvička jezera u četvrtak, 20. rujna organizira u Ličkoj kući pečenju pekmeza. Pekmezijada, ili po europski džemijada, jer se naši pekmezi tako moraju zvati već nekoliko godina, počinje u 15 sati. Sudionici će imati priliku, a i gosti imati će priliku degustirati domaće štrudle, knedle punjene šljivama, palačinke s pekmezom, buhtle, pite sa šljivama, ali i te ličku šljivovicu s oznakom Lika Quality.

Šljiva koja će se brati i koristiti za pekmez bit će šljiva Bistrica koju mnogi nazivaju kraljicom šljiva i nacionalnim ponosom hrvatskih voćara. Njeni plodovi imaju višestruku primjenu: koriste se za konzumaciju, pripremu pekmeza i džemova, kao i za pečenje rakije. Nazivaju je i kraljica rakije jer nijedna šljiva ne daje buke kao šljiva Bistrica. U planu je da se ova tradicije predstavi i plitvičkim posjetiteljima. Za očekivati je da će se ovakav odnos proširiti i na druge ličke tradicije, kao što su, primirice, berba kumpira, spremanje posika, kiseljenje zelja i ripe, sušenje posika… Za to mi je ideju prije dvadaesetak godina da' akademski slikar, nažalost, već odano pokoji Alfred Pal. Njega sam pripozna u Lovinjcu kada je Šimre Šimatović doveza pijanino, a Pal je sa Zvonkom Špišićem brad nikakve trave oko župne crkve sv. Mihovila. Bio je kratak na naše pitanje kako mu se dopadaa Lovinjac:

- Mi smo časkom iz Zagreba stigli u Lovinac. Mi Židovi i vi Hrvati, ovdje možemo čudo napraviti. (M. Čuljat)

Tržište rada

ZAPOSLENA 83 RADNIKA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. rujna 2018. u 8:20 sati

GOSPIĆ - Krajem kolovoza u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Gospić evidentirana je 1631 nezaposlena osoba, što predstavlja 25 osoba odnosno 1,5 % manje nego u prethodnom mjesecu i 567 osoba ili 25,8 % manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Iz evidencije nezaposlenih izašlo 156 osoba od čega 88 ili 56,4 % žena i 68 ili 43,6 % muškaraca. Od toga je zaposleno 90 osoba i to 83 zasnivanjem radnog odnosa i sedam temeljem drugih poslovnih aktivnosti, što je za gotovo 60 posto manje nego u srpnju. (LpS)

Susret s vridnim Majetićima iz Gospića

SPREMAJU SE ZA JESEN, A MISLE NA ZIMU

Marica i Darko Majetić imaju uzoran OPG i redovito nastupaju na tradicionalnoj izložbi Jesen u Lici.

Priprema hrane za prasce
Priprema hrane za prasce
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. rujna 2018. u 16:30 sati

Priredija Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Kako mi je juče' ponestalo kumpira, a danas je petak, mobitelom sam nazva prijatelje Maricu i Darka Majetića. Od nji' dvoj' obvezno se edno javi. Imali su kumpira i spremaju ajvar - bila je blic informacija koja mi je giljtala jer mi je bliže donit njijove kumpire neg' i' drkljat s place.

Kad sam jutroska obadira placu ostavija sam pastrvu u sudoperu i zapalija do Alarova brda di Majetići imaju kuću, vrta, sadnice i presadnice, klijalište, svinjac, kokošinjac… i mnogo toga jošte. Nije za virovat kod dnji cvitaju ruže na - kruški. Zato pogledajte vlog u prilogu ovoga izvješća. Kada sam banuo u dvorište nije bilo nigdi nikoga. Zasija sam u ednu plastičnu fotelju i zazva na mobitel. Javija se un, Darko, ja sam na placi, a Marica j' tu - otpovrne Darko.

U taj ma' sam čuje da neko negdi nešto siče. Bilaj to Marica bradviljem je sikla tikve i sitnila i' za tri prasca koji će do zime i spremanja posika primašit dvista kila pa će biti i domaći kobasica svi vela. Dva su prasca slatko ila, a trći se ominja i nećka. Imaju oni i kokoša, jabuka, marelica, patlidžana, dajkon žute japansko-kineske likovite mrkve, a o gravu i zečku da i ne divanim.

Planinka pokazuje št j' u padeletini na šparketu. Obaruje patlidžane, a paprika je već obarena. Ako ne znate što je to obarivanje nisam ja kriv, to vam danaska kuvari i oni už nji' zovu - blanširanjem, baš lipa rvacka rič od pamtivika. Marica mi je nabrala u ednu kesu nikolke kile kumpira koji je odresta u Donjeme Kosinju, iz vriće mi je probirala one sitnije da se brže skuvaju, a mogu vam reć da su i ukusniji vengo uni krupni. Ubrzo je i Darko stiga s place i počela je meljava obarene pripreme od koje će nakon četiri sata kuvanja i mišanja postati, ni manje ni više neg - ajvar Majetić. Ove jeseni mišanje je modernizirano stigla j' mišalica koju tira struja pa se lakše diše na dvorištu i samo katkad jarne vatra. Imaju vrijeme i pribacit koju rič s prijateljima i kupcima svoji' eko proizvoda.

VLOG KOD MAJETIĆA:



Agro Velebit Lovinac

KRUMPIR DOBRO RODIO

Počela je berba ličkog krumira

 
 

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. rujna 2018. u 14 sati

LOVINAC - Nešto ranije nego što je uobičajeno počela je berba ličkog krumpira na 35 hektara Agro Velebita. Veći dio proizvodnje je merkantilna roba namijenjena hrvatskog tržišu na kome je dobro prihvaćen. Manji dio je proizvodnja sjemena za iduću godinu. Očekuje se da će se na tržištu naći 500 tona krumpira koji je zaštićen kao proizvod s geografskim podrijetlom što je upola više od prošlogodišnje proizvodnje. (LPS)

Pripreme za jubilarnu Jesen u Lici

NEUMORNI MAJETIĆI

Marica i Darko već su poodmakli s pripremama za sudjelovanje na jubilarnoj 20. po redu izložbi Jesen u Lici.

Pečenje paprike za Majetićev ajvar
Pečenje paprike za Majetićev ajvar
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. rujna 2018. u 17:30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - U posjeti prijateljima nedaleko Alarova brda u Ulici 9. gardijske brigade ovih dana lako je bilo uočiti užurbanost u njihovom pripremaju zimnice. Marica i Darko Majetić, pripremaju se i za sudjelovanje na jubilarnoj 20-oj po redu izložbi ličkih domaćih proizvoda Jesen u Lici.

Vrijedni Majetići imaju dva vrta, jedan je u Gospiću a drugi u Donjem Kosinju, gdje živi Darkova majka. Darko je bio vozač autobusa i tenkista u Domovinskom ratu, ali nije zanemario niti zeleni plan, odnosno vlastitu proizvodnju ekološke hrane, a viškove plasira na Jeseni. Danas i jučer pomalo smo pratili njihovu proizvodnju ajvara. Za desetak litara tog gurmanskog dodatka jelu treba biti i strpljiv i uporan. Najprije treba papriku baburu ispreći na šparketu i kuriti drva, a treba ispeći i patlidžan koji su uzgojeni u gospićkom vrtu bez umjetnih gnojiva. U ajvar treba dodati nešto soli i ulja, ali i ljute paprike koju nabavljaju u Dalmaciji. Imaju i vlastiti luk, mislim bijeli, a ne crveni. Nakon pečenja i polaganog hlađenja pod ručnicima, papriku i patlidžan treba oguliti i pripremiti za kuhanje. Da bi olakšao miješanje smjese u velikoj padeli od prokroma Darko je od jednog prijatelja iz Siska nabavio motornu miješalicu, inače do ove godine su za jednu porciju morali samo ručno miješati i po dva i pol sata za turu.

Imaju Majetići još dosta svojih proizvoda koje smo ovih dana problai. Tu svakako pripada sirup i sok od aronije, a biti će i čaja. Pekmez od dženerike, rijetke vrte šljiva za koju mnogi i ne znaju, već je gotov, a špice će poslužiti za proizvodnju sadnmica. Bit će i pekmeza od domaćih šljiva koji se po najnovijim europskim odredbama ne smi zvat pekmezom vengo džemom, s onim slovom ka primirice džemper, džezva, džada … Imaju oni u vrtu i mrkve dajkon, nekoliko vrsta krumpira, malina, jabuka, krušaka, jučer sam prova i neko bijelo njemačko grožđe, grah je već očišćen, a uskoro će i vađenje krumpira … Uz sve to treba voditi i brugu o nekoliko tisuća sadnica duda, koga će opet biti u Lici a kojega su u ove krajeve donijeli napoleonovi vojnici.

POGLEDAJTE I VLOG O MAJETIĆIMA:


Zaštita životinja

Prekogranična suradnja sa Slovenijom

Suradnju financira Europa sa 2,3 milijuna eura.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. kolovoza 2018.

ZAGREB - Prekogranična suradnja i usluge ekosustava u dugoročnom očuvanju populacija velikih zvijeri u sjevernim Dinaridima - puni je naziv projekta, koji će službeno započeti 1. rujna 2018. godine. Sufinanciranje projekta zajamčeno je u okviru programa suradnje Interreg V-A Slovenija - Hrvatska. Projekt vrijedan 2,3 milijuna eura izvodit će se 30 mjeseci, do kraja veljače 2021.godine.

Glavna svrha projekta Carnivora Dinarica je poboljšanje statusa zaštite velikih zvijeri - euroazijskog risa, vuka i medvjeda - u područjima Natura 2000: Javorniki - Snežnik i Notranjski trikotnik u Sloveniji te na području Gorskog kotara i sjeverne Like u Hrvatskoj. Projektom je obuhvaćeno prekogranično šumsko područje, jedinstveno u Srednjoj Europi, gdje je na istom prostoru prisutno još oko 20 risova, 60 vukova i 700 medvjeda. Očuvanje njihove dugoročne prisutnosti od iznimnog je značaja za zaštitu biološke raznolikosti i ekosustava prekograničnog područja Slovenije i Hrvatske. S obzirom na dobru povezanost i prohodnost toga prostora upravo je međudržavna suradnja pri tom od ključnog značaja. Projekt je usredotočen na tri najvažnija zajednička izazova:
1. poboljšanje strategije i uklanjanje nedostataka u prekograničnom upravljanju velikim zvijerima;
2. smanjenje rizika koji ugrožavaju velike zvijeri, posebno sve veći pritisak od čovjeka (promet, štete na poljoprivredi i fragmentacija staništa), te
3. (ne)razumijevanje uloge velikih zvijeri u ekosustavima.

Carnivora Dinarica u usporedbi s prethodnim projektima tematiku prvi puta obrađuje sistematično i sveobuhvatno, u skladu s nacionalnim i EU politikama, a posebno u prijenosu znanja od istraživačkih partnera prema lokalnoj praksi. Mjere će osigurati prenosivost i održivost i nakon završetka projekta. Očekivani rezultati projekta uključuju poboljšanu prekograničnu zaštitu i upravljanje velikim zvijerima kroz usklađivanje metodologija za praćenje populacija vuka i risa, bolje razumijevanje prijetnji za povezanost staništa, bolje razumijevanje ekosustava velikih zvijeri kao rezultat bolje suradnje institucija obiju zemalja.

Posebna pažnja će se obratiti na smanjenje rizika koji ugrožavaju očuvanje velikih zvijeri. U tu će se svrhu izvesti deset demonstracijskih aktivnosti. Među najvažnijim smatraju se uspostava poljoprivrednih gospodarstava dobre prakse, donacije ograda za sprečavanje šteta, uzgoj pastirskih pasa, postavljanje dinamične signalizacije na prometnicama radi sprečavanja stradavanja u prometu, izgradnja nastambe za napuštene mladunce risa u NP Risnjak, postavljanje spremnika za otpad "otpornih" na medvjede, provođenje mjera za usmjeravanje posjeta na području NP Risnjak, Snežnika i dijelu Kupe te osnivanje centra za usmjeravanje i podizanje svijesti o velikim zvijerima u Pivki, tzv. "Zvjerinjak".

Važan dio aktivnosti posvećen je radu s ljudima s ciljem poboljšanja vještina, znanja i svijesti o važnosti velikih zvjeri i načinima suživota s njima. To će se postići kroz opsežnu komunikacijsku kampanju i obuku nacionalnih i lokalnih dionika i drugih zainteresiranih strana na projektnom području. Vodeći partner projekta je Univerza u Ljubljani - Biotehnološki fakultet. Slovenski projektni partneri su Zavod za gozdove Slovenije i Općina Pivka. Na hrvatskoj strani u projektu sudjeluju Sveučilište u Zagrebu - Veterinarski fakultet, Javna ustanova Nacionalni park Risnjak, WWF Adria - svjetska organizacija za zaštitu prirode, grad Vrbovsko i Primorsko-goranska županija.

U projektu će sudjelovati i pridruženi partneri. To su Javna ustanova Priroda (Primorsko-goranska županija), Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i NINA Norsk Institut for naturforskning (Norveški institut za istraživanje prirode). (LPS)

Tržište rada

ČETVRTINA MANJE NEZAPOSLENIH

U odnosu na prošlu godinu smanjena je lista nezaposlenih

Traže se šumaraski tehničari/Foto arhiva Lika pressa
Traže se šumaraski tehničari/Foto arhiva Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. kolovoza 2018. u 21:45 sati

GOSPIĆ - Krajem srpnja u Područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u evidenciji nezaposlenih 1656 osoba, što predstavlja 70 osoba nego u lipnju, a u odnosu na prošlu godinu 569 osoba ili preko 25 posto manje iako je iu srpnju prijavljeno 245 novih nezaposlenih radnika.
U srpnju je s liste nezaposlenih otišlo 315 osoba od kojih je njih 209 dobilo posao. Istovremeno poslodavci su prijavili potrebe za 149 radnika. Najviše su traženi šumski tehničari 13, pirotehničar 11, kućna pomoćnica 10, drvoprerađivački radnik i odgojitelj predškolske djece po 9, čuvar objekata i okoliša 8, konobar 7, administrativni službenik 6, pomoćni kuhar i čistačica po 5.

Prošlog mjeseca bio je 301 korisnik novčane kojima je isplaćeno preko 700 tisuća kuna. Prosjek isplate je bio koju kunu veći od dvije tisuće. Mjerama zapošljavanja bila su zaposlena 322 radnika. (LpS)

Novi vi županijski savez

SAVEZ ZRAKOPLOVACA

Čelnici Županijskog zrakoplovnog saveza/Foto ŽZS
Čelnici Županijskog zrakoplovnog saveza/Foto ŽZS
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. KOLOVOZA 2018. U 22 sata

GOSPIĆ - Zrakoplovsto u Lici seže još iz davne 1972. kad je tadašnja Općina Otočac uredila aerodrom polijetno slijetnu travnatu stazu za obučavanje letačkog osoblja i sportske potrebe, odnosno prema tadašnjim propisima kao sportski aerodrom. Staza je duga 1200 metara i široka 30 metara. Taj aerodrom je i danas aktivan, te je dan na korištenje Aeroklubu Krila Gacke.

Posljednjih godina u Lici se razvija paragliding koji se javio prije petnaestak godina kao jedna zračna i sportska nova disciplina. Padobransko jedrenje ili paragliding, jednostavniji i lakše pristupačniji sport od samog zrakoplovstva od same cijene letjelice pa do obuke i polaganja za pilota. Danas u Ličko-senjskoj županiji našoj županiji postoje dva kluba koji se aktivno bave paraglidingom, a to su Paragliding Klub Fenix iz Gospića i paragliding Klub Sokolovi iz Sinca. Često ih se može doživjeti kao atrakciju na nebu iznad plaža u Karlobagu i okolici kao velike galebove poput Jonahtana koja se spuštaju s brda na obalu ili dok se u automobilu vozite Gackom dolinom kao Sokolove po kojim je otočki klub i dobio ime.

Da bi promovirali zrakoplovstvo u Ličko-senjskoj županiji Aeroklub Krila Gacke, Klub za slobodno i motorno letenje Fenix iz Gospić i paragliding Klub Sokolovi iz Otočca osnovali su Zrakoplovni savez Ličko-senjske županije. sa ciljem da se javnost pobliže upozna sa zrakoplovstvom. Osim toga imaju i cilj da organiziraju natjecanja koja bi privukla uz domaće pilote i pilote iz Europe i svijeta na dobrobit i zrakoplovstva kao i nove turističko avanturističke ponude u ovome dijelu Hrvatske. Osim toga, Savez ima u zadatak da potiče rad članstva. Očekuje se i više reda na letjelištima u Lici kojih je zbog izvanrednog podneblja u kojem se nalazimo jako puno.

Na Osnivačkoj skupštini za predsjednika Saveza je izabran Toni Dujmović iz Otočca, za potpredsjednika Mario Bobinac iz Otočca, a tajnik je Branislav Javorina iz Gospića. Kamera ih je zatekla na otočkom aerodromu uz isluženi ratni američki transportni zrakoplov Douglas DC-3.
Ne treba zaboraviti da su samo u Gospiću tijekom Drugog svjetskog rata bila tri letjelišta jedno u Deralama, drugo na Logorištu i treće kod vojarne u Kaniškoj ulici. Osim toga, od rata leži neiskorištena ogromna infrastruktura zrakoplovne baze u Željavi, gdje su najpovoljniji uvjeti za jedrenje u Europi. Za tu bazu je čak izrađen i idejni projekt nazvan Mali princ, gdje bi se spremile islužene letjelice, sunčevo svjetlo dovolo svjetolovodima.... Takve baze su dilje svijeta, a posebice u Engleskoj i Kini sada svojevrni muzeji. U jednom kineskom ima nekoliko tisuća starih aviona ...

Iz Saveza pozivaju sve zainteresirane da ima se jave, a posebno ako imaju neispunjene dječačke snove o letenju. Za sve informacije Savez je dostupan na e-mail adresi: zslsz.hr@gmail.com . (LPS)

Karlobaški hotel Zagreb

IZLOŽBA SLIKARICE BATULOVIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. kolovoza 2018. u 16:45 sati

KARLOBAG - Ovog ljeta dio prostora u hotelu Zagreb ukrašavaju dosta neobične slike Natalije Bartulović koja ljeti boravi u svojoj vikendici.

- Morske motive radim posebnom tehnikom koristeći prirodne materijale.Tehniku i ideju sam izgradila sa svojom kćerkom. Nadahnute morem od Jadrana stvaramo razne morske priče. Moje slike krase zidove prijatelja i poslovnih suradnika. - kaže Natalija Bartulović,
zahvaljujući se Ervinu Bakarčeviću, što joj je omogućio izlaganje u hotelu. (LpS)

Nakon nove potrage po trgovinama voćem i povrćem

DAJKON MRKVA SAMO U ZELENOM VALU

Nakon pet mjeseci ponovo ima bijele mrkve u Gospiću

Ponovo stigla iskočnjačka mrkva dajkon u Gospić/snimio Marko Čuljat Lika press
Ponovo stigla iskočnjačka mrkva dajkon u Gospić/snimio Marko Čuljat Lika press
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. srpnja 2018. u 8 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Iz zdravstvenih razloga na preporuku više prijatelja ali i rođaka prvi put sam zimus tražio istočnjački dajkon - bijelu ili žutu mrkvu, a ima je čak i crne. Dobio sam i nekoliko recepta za konzumiranje mrkve. Može se kuhati u juhi, ali stavljati i u saft umjesto naše standardne narandžaste odnosno crvene boje. Proba sam obadva načina i jelo je imalo jedan očaravajući novi šmek, jedino saft bude malo blijeđi, ali to se s paradajzom da riješiti. Novu količinu dajkona, odnosno žute mrkve kupio sam u voćari Zeleni val u Ulici Ivana bana Karlovića 4, kod popularnog Konija i paba. Cijena dajkona je 9,90 kuna kao i za običnu mrkvu, ali ljudi iz neznanja odbijaju kupovinu i radije kupuju staru poznatu vrstu koja nije ni sluga ovoj istočnjačkoj koja se u smutiju koristi diljem svijeta u kafićima i dostavlja poput pizze do ureda ili kuće.

Dobra je kao temeljac za smuti. Treba ju dobro četkom oprati, a ne strugati koricu, i usitniti u mikseru i odmah dodati malo ulja da otopi vitamine, a posebice vitamin A, odnosno beta karoten. Onda se doda po izboru još povrća (cikla) i voća od limuna do kivija jabuke, kruške … Ne treba se bojati ulja, ono se i ne osjeća na kraju smutija. Najbolje je jutarnja konzumacija. Prvih nekoliko mrkava dajkona dobio sam od prijatelja Marice i Darka Majetića koji su mi i ranije davali te mrkve, ali nisam znao za njena ljekovita svojstva.

Ona se već tisućama godina upotrebljava u kineskoj i japanskih kuhinji jer najbolje čisti organizam od opasanih tvari koje unosimo s ostalom prehranom. Kad sam se počeo raspitivati za dajkon po trgovinama svi su vrtjeli niječno glavom i pitali što je to, kakva je to mrkva. Nitko ništa o njoj nije znao. Saznao sam da je u Konzumu u proljeće bila ponuda miješanih vrsta mrke a među ostalim vrstama bio je i dajkon, koji neki nisu htjeli jesti jer nisu znali što je to.

Evo i nutritivne informacije za bijelu mrkvu u količini od 100 grama skinute s interneta gdje ima mnogo o ovoj mrkvi:
Kalorije (kcal) 18, masti 0,1 g, zasićene masne kiseline 0 g , polinezasićene masne kiseline 0g., mononezasićene masne kiseline 0 g, kolesterol 0 mg, natrij 21 mg, kalij 227 mg, ugljikohidrati 4,1 g, dijetna vlakna 1,6 g, šećeri 2,5 g, bjelančevine 0,6 g, vitamin A 0 IU (međunarodna jedinica), Vitamin C 22 mg, kalcij 27 mg, željezo 0,4 mg, vitamin D 0 IU, Vitamin B6 0 mg, vitamin B12 0 µg, magnezij 16 mg.

Najbolje je, vidio sam jošte zimus ustanovo, napraviti malu porciju koja se može odmah pojesti uz dugo žvakanje i meljanje po ustima. Miksao sam bijelu i crvenu mrku, maslinovo ulje, kivi, mandarinu, jabuku i bananu. Bilo je ukusno i predobro, a i zasitno.
O Dajkonu ima dosta informacija na internetu ali moj Zagrepčanin Dragan mi je ispričao, što bi rekli Dalmatinci, pravu štoriju, o tome merlinu. On se već tisućljećima upotrebljava u Kini i Japanu. Nakon atomske bombe na zemlji oko uništenih gradova dva japanska doktora s narodom su pet godina sadili dajkon, koji je bran i uništavan, a šeste godine zemlja je bila bez radioaktivnosti i plodna.

Novost na Plitvičkim jezerima

NOVI VIDIKOVAC ZA VELIKI SLAP

Zajednicča ulaznice za turistička odredišta u Lici i okolici.

Predstavlkjanjevidikovca na Plitvicama/Foto NPPJ
Predstavlkjanjevidikovca na Plitvicama/Foto NPPJ
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. srpnja 2018. u 23:15 sati

PLITVIČKA JEZERA - Danas je u Parku otvoren novoizgrađeni vidikovac smješten na Ulazu broj 1 preko puta Ličke kuće, te ulaznica za lička turistička odredišta. Na prigodnoj svečanoisti su uz turiste bili i uzvanici iz Vlade i Županije, ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, ministar turizma Gari Cappelli i predsjednica Skupštine Ličko-senjske županije Nada Marjanović.

- Integriranje destinacija nužno je potrebno svim našim regijama i kada govorimo o Lici siguran sam da će ovakav pristup polučiti pozitivan učinak kako za Plitvička jezera tako i za čitavu Ličku destinaciju. Projekt izgradnje vidikovca hvale je vrijedan korak i nadam se da će Nacionalni park nastaviti s ulaganjima u infrastrukturne objekte, posebice u pogledu rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih objekata koji će prije svega omogućiti sigurnost posjetitelja, ali i zadovoljiti najviše standarde zaštite prirode jer je riječ o našem najvećem i najposjećenijem nacionalnom parku i zaštita prirode je nešto na čemu moramo inzistirati- istaknuo je ministar Ćorić.

- Plitvička jezera su dobro predstavljen i valoriziran fenomen kojem se divi cijeli svijet što najbolje pokazuje kontinuirani porast broja posjetitelja, posebice posjetitelja iz Japana čiji je broj ove godine porastao za više od 40 posto. Također, važan je podatak da od ukupnog broja turista koji posjete Republiku Hrvatsku, deset posto ih posjeti i Nacionalni park Plitvička jezera. Drago mi je da Nacionalni park i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike surađuju na planiranju vezano uz obnovu infrastrukture, posebice hotela i drugih smještajnih kapaciteta jer je poznato da gosti koji borave u hotelima četiri ili pet zvjezdica borave u Hrvatskoj čak mjesec dana duže od gostiju smještenih u objektima niže kvalitete.- istakao je ministar Cappelli.

- Ponosna sam i sretna što u ime Ličko-senjske županije imam priliku prisustvovati otvorenju ovog vidikovca koji predstavlja pogled u jedan novi svijet Lika destinacije. Čestitam ravnatelju Kovačeviću što je prepoznao da su Plitvička jezera nositelj gospodarskog i turističkog razvoja Ličko-senjske županije i podržavam nastojanja da kroz zajedničke projekte omogućimo da čitava Lika postane top destinacija poput Nacionalnog parka. - istaknula je predsjednica Marjanović.

Danas je novi ravnatelj Parka Tomislav Kovačević predstavio zajedničku ulaznicu za lička turistička odredišta koja je dio jedinstvenog projekta održivog razvoja turizma i brendiranja destinacije u Hrvatskoj i koja osim posjeta Plitvička jezera posjetiteljima omogućava i posjete drugim zaštićenim područjima prirode i znamenitostima i to NP Paklenica, NP Sjeverni Velebit, Parku prirode Velebit te Zavratnici i Cerovačkim špiljama. S tpom ulaznicom može se obići i Pećinski park Grabovača u Perušiću ali i Baračeva pećina u Gornjoj Kršlji kod obližnje Rakovice. Može se obići i Hrvatski centar za autohtone vrste riba i rakova krških voda u Ličkom Lešći i najzad Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu. Projekt zajedničke ulaznice realiziran je u skladu s načelima održivog razvoja kojima se Nacionalni park Plitvička jezera rukovodi, kontinuirano jačajući suradnju s lokalnom zajednicom i dionicima izvan područja Nacionalnog parka. Zajednička ulaznica u prodaji je od 1. srpnja na prodajnim mjestima Parka Ulaz 1, Ulaz 2 i Flora, a vaučere za posjet zaštićenim područjima prirode i znamenitostima posjetitelji mogu iskoristiti do 31. listopada. Ulaznica je dostupna po cijeni od 300 kuna za odrasle i 200 kuna za djecu od 7 do 18 godina. (LpS/NPPJ).

Tržište rada u Ličko-senjskoj županiji

1726 nezaposlenih

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. srpnja 2018. u 18:30 sati

GOSPIĆ - Prema podacima službe za zapošljavanje na području Ličko-senjske županije krajem lipnja evidentirano je 1726 nezaposlenih osoba, što predstavlja 71 osobu odnosno 4,0 % manje nego u prethodnom mjesecu i 571 osobu ili 24,9 % manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Tijekom lipnja prijavljeno je 246 novih nezaposlenih osoba, a na listi nezaposlenih izašlo je 317 osoba od kojih je 236 zaposleno. Istovremeno poslodavci su prijavili 150 slobodnih radnih mjesta. Tražila su se 24 vrtlara, 17 komunalnih redara, 11 konobara i po osam medicinskih sestara i radnika za pomoć u kući. U programe za poticanje zapošljavanja uključene su 24 nezaposlene osoba. U prvih šest mjeseci 2018. godine uključene su 194 osobe, dok je aktivnih korisnika na kraju mjeseca bilo 206 među koje su uključeni i korisnici iz prethodnog razdoblja. (LPS)

Nova investicija razvoja u Lovincu

GORAN ŠTROK GRADI ODMARALIŠTE

Za nešto manje od godinu dana u Rasoji će bit investirano 77 milijuna kuna.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. srpnja 2018. u 13:30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Iako je danas petak i 13. u mjesecu, nije Crni petak za Lovinac, a možda i za cijelu Liku. Naime, u ponedjeljak su u Ličko-senjsku županiju stigli papiri za građevinsku dozvolu tvrtke Jadranski luksuzni razvoj d.o.o. za turističko-rekreacijski resort (po hrvatski: odmaralište) "Rasoja" u Lovincu čiji je vlasnik Goran Štrok, nekadašnji jugoslavenski autmobilistički as koji je dugo živio u Engleskoj, a danas je predstavnicima tvrtke Vjekoslavu Mrakovčiću i Hrvoju Račiću, bivšem načelniku Lovinca, ličko-senjski župan Darko Milinović pred novinarima predao građevinsku dozvolu u društvu djelatnika odjela za urbanizam i čelnika Općine Lovinac.

-Danas je veliki dan za županiju ovo je najveći projekt do sada kada se radi o privatnim investicijama u iznosu od 77 milijuna kuna. - rekao je Milinović, dodajući da je ponosan zbog tog programa koji će se realizirati do iduće turističke sezone i u koji bi se trebala ugledati cijela država.

-U Gospiću je jako dobra i brza ekipa, stvorit ćemo uvjete za zapošljavanje 70 radnika. U objektima će biti 200 postelja i cilj nam je da se radi cijele godine od snijega do snijega. Rasoja će biti dobra za Liku, a nadam se i za Gorana Štroka. Naselje će biti najveće kategorije kakvog još nema u Europi. - rekao je Mrakovčić, dodajući da Lika najviše treba investicija.

Bit će to jedinstveno naselje s vlastitom infrastrukturom i s brigom o zaštiti okoliša čija će gradanja početi za koji tjedan. O ovakvim objektima je pisao i maštao najpoznatiji hrvatski ugostitelj i zaštitar dr. Petar Vikaković, krajem prošlog stoljeća , rodom iz Svetog Roka i dugo godina direktor Plitvica, kada je iznosio mišljenje da u ovome dijelu Hrvatske treba razvijati ekološki turizam, ali nažalost to mnogi nisu razumjeli i tražili su tvornice. Znao je on to ponajbolje jer je uspostavio Plitvice kao jedini nacionalni park u svijetu koji se sam financirao bez potpore države.


Pećinski park Grabovača u Perušiću

STIGLI MLADI IZ EUROPE

Volonteri će u okolici Perušića bito gotovo cijeloga ljeta.

Logorska vatra u Grabovači/Snimio M. Paral
Logorska vatra u Grabovači/Snimio M. Paral
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. srpnja 2018. u 11:50 sati

Snimio M. Paral

PERUŠIĆ - Proteklih nekoliko dana u Pećinskom parku Grabovača vlada međunarodna atmosfera pa tako osim posjetitelja koji svakodnevno u velikom broju obilaze biser parka - špilju Samograd.

Park je domaćin i volonterima iz Španjolske i Estonije te izviđačima iz Francuske. Volonteri su došli preko Agencije za mobilnost i programe EU, Zagreb u sklopu projekta GeoEco-Nature Conservation Project koji financira Erasmus+. Stranci će u Parku boraviti 45 dana.
Provedba projekta je u tijeku, a volonteri rade na uređenju okoliša oko ulaza u park, redovito pohađaju nastavu hrvatskog jezika ali i održavaju tečaj španjolskog jezika za lokalnu djecu. Posjetili su turističke atrakcije parka i Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu, Gospić i sudjelovali u raznim edukativnim aktivnostima. Osim toga, volonteri uz pomoć djelatnika Parka pripremaju i program za manifestaciju međunarodnog karaktera koja će se održati u Perušiću, 16.srpnja povodom Dana stabla te program za ljetnu školu GRABOVAČA 2018. u sklopu koje će se prvi put održati i ljetni kamp (2 dana/1noćenje).

U sve aktivnosti uključena su i 33 izviđača iz Val d'erdre i Montbrision iz Francuske, koji će tri tjedna. Ove godine, Ustanova je počela intenzivno surađivati s brojnim skautskim europskim udrugama kojima su programi aktivnosti veoma zanimljivi kao i lokacija Grabovače. (LpS)

NP Plitvička jezera

UKLANJANJE OTPADNIH VODA

Specijalne cisterna za odvoz fekalija i drugih otpadnih voda/Foto NPPJ
Specijalne cisterna za odvoz fekalija i drugih otpadnih voda/Foto NPPJ
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. srpnja 2018. u 7 sati

PLITVIČKA JEZERA - Jučer su u NP Plitvička jezera započeli radovi na čišćenju i saniranju upojne jame u Rastovači čime će se do postavljanja privremenog uređaja za pročišćavanje premostiti dugogodišnji problem odvodnje otpadnih voda u sustavu Nacionalnog parka i naselja na njegovom području i u okolici. Čišćene provodi riječka specijalizirana tvrtka IND-EKO.

U Parku su višegodišnji problem otpadne vode. Poduzetim radnjama saniranja i planiranim postavljanjem privremenog pročistača kvalitetno će se riješiti ovaj problem do uspostave trajnog rješenja - aglomeracije Plitvičkih jezera kojom će se uspostaviti održivi sustav vodoopskrbe i odvodnje. (LPS/NPPJ)

Perušićki volonterski projekt

U SKLOPU ERASMUSA+ I GRABOVAČA

Učit će se španjolski i estonski jezik.

Lanjski tečaj stranih jezika u Perušiću
Lanjski tečaj stranih jezika u Perušiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. srpnja 2018. u 13 sati

PERUŠIĆ - Započela je provedba petog po redu europskog volonterskog projekta GeoEco - Nature Conservation Project, financiranog iz programa Erasmus+ u sklopu kojeg će Pećinski park Grabovača ugostiti 15 volontera iz Španjolske i Estonije na mjesec i pol dana od danas pa do 17. kolovoza.

Jedna od aktivnosti projekta jest mogućnost učenja španjolskog ili estonskog jezika za djecu u dobi od 6 do 18 godina. Učenje jezika je besplatno, a provodit će se u periodu od 9. srpnja do 3. kolovoza četiri puta tjedno (ponedjeljak, utorak, srijeda, četvrtak) po sat i pol. Tečaj jezika provoditi će se u Pećinskom parku Grabovača. Maksimalni broj osoba koje žele učiti španjolski ili estonski jezik jest 20, a po primitku 20-te prijave Javni poziv se zatvara. Javni poziv je otvoren do petka 6. srpnja 2018.

Molimo zainteresirane roditelje da se jave u ured JU "Pećinski park Grabovača", Trg popa Marka Mesića 2, 53202 Perušić od 7,00 do 15,00 sati ili na telefon 053/679-233 kako bi mogli upisati svoju djecu te potpisati suglasnost o sudjelovanju djeteta na aktivnosti.

Osim učenja jezika, volonteri će raditi i na brojnim drugim aktivnostima poput izrade brošura o projektu, uređenja okoliša u parku, provedbe ljetnog kampa,markiranja staza, sudjelovati će i u raznim radionicama, poput filcanja vune, zaštite okoliša, učiti hrvatski jezik te brojnim drugim aktivnostima. (LPS/PPG)

Subotnji susret u vrtu Majetića u Gospiću

PRVE BERBE VOĆA ZA SOKOVE I PEKMEZE

Bit će slatkoga kod Marice i Darka Majetića.

Marica bere jednu vrstu malina a ...
Marica bere jednu vrstu malina a ...
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. lipnja 2018. u 13:45 sati

GOSPIĆ - Danas smo nakon jučerašnje kiše odlučili obići vrijedne Majtetiće, Maricu i Darka koji nedaleko Čardaka u Ulici 9. gardijske brigade imaju nevelik vrta, ali i dosta voća. Zatekli smo ih pri berbi balina kojih imaju četiri vrste i sve će pomiješati i praviti poznati malinovac - sok od maline. Takav sok je prije mnogo godina pravila pivovara u Otočcu i bio je cijenjen zbog posebnog šmeka.

Dospjele su i trešnje, ali i višnje od kojih će praviti pekmez. Dio višanja završio je u teglama sa šećerom i griju se na suncu. Nakon topljenja šećera u sok se dodaje rakija pa nastaje dobar liker višnjevac. Uskoro će brati i crveni ribizl od koga će s mrkvom praviti svoj specijalni pekmez, a bit će i pekmeza od jabuka. Ima i crnog ribizla za sirup koji je poznat kao lijek za mnoge tegobe jer jača organizam. Darko nam je pokazao i klijalište u kome su iznikle murve, a snimili smo i prve male plodove kakija (japansa jabuka) koji se dobro razvija. (M. Čuljat)

TURISTIČKA ZAJEDNICE PERUŠIĆ

FINANCIJSKA POTPORA

Za razvoj turizma Hrvatska turistička zajednica odobrila je preko sto tisuća kuna.

Ulaz u pećinu Grabovača/Foto arhiva Lika pressa
Ulaz u pećinu Grabovača/Foto arhiva Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. lipnja 2018. u 9 sati

PERUŠIĆ - Odlukom Turističkog vijeća, Hrvatska turistička zajednica kroz program potpora za turističke zajednice na turistički nerazvijenim područjima dodijelila je pet milijuna kuna za ukupno 145 projekata.

Turističkoj zajednici Općine Perušić dodijeljeno je 105.000 kuna za dva projekta: Obnova i unapređenje cikloturističkih ruta u svrhu stvaranja turističkog sadržaja veće dodane vrijednosti (65.000 kuna) i Obnova postojeće i postavljanje nove turističke (smeđe) signalizacije (40.000 kuna).
Cilj prvog projekta je uspostava nove i obnova postojeće cikloturističke infrastrukture za održivo korištenje prirodne baštine te stvaranje osnova za brendiranje Perušića kao destinacije za aktivni obiteljski turizam. Kroz projekt se planiraju obnoviti postojeće te dodati nove rute, ukupne dužine 245 km, izradit će se i dvije lokacije s bike odmorištima, karta cikloturističkih staza te aplikacija za pametne mobitele.

Cilj drugog projekta je postavljanje nove turističke signalizacije i obnova postojeće kako bi bilo jasnije i učinkovitije usmjeravanje turista prema smještajnim objektima, kulturnim, prirodnim i turističkim znamenitostima. U sklopu ovog projekta, prilikom pisanja, izrađen je i novi vizualni identitet TZO Perušić odnosno silueta koja predstavlja glavne znamenitosti Općine Perušić (Turska kula i crkva Sv. Križa) s ciljem stvaranja osnova za brendiranje destinacije Perušić i stvaranja prepoznatljivog identiteta. (LpS)

PERUŠIĆKI SAJAM I REGATA NA LICI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. lipnja 2018. u 20 sati

PERUŠIĆ - Sutra, u subotu 23. lipnja u podnje otvara se 1. Zeleni sajam i 15. Veslačka regata na obali rijeke Like u Ćojluku. Sajam je izložbenog i prodajnog karaktera te se posjetiteljima ulaz ne naplaćuje, a pripremljeno je niz edukativnih okruglih stolova, predavanja, prezentacija, eko radionica za najmlađe te atraktivni kulturno-zabavnih i gastronomskih pratećih sadržaja. Ponudu će predstaviti pedesetak izlagača iz cijele Hrvatske.

Veslačka regata je jubilarna, 15. po redu. Kategorije za ovu utrku rekreativnog su karaktera: kanu - dvosjed i četverosjed; kajak - dvosjed i samac; mješovito - kajak i kanu. Kotizacija iznosi 100 kuna po osobi (startnina), a dužina staze za utrku ovisi o vodostaju (6 - 8 km). Prijaviti se možete i na dan utrke.

Osim toga, špilju Samograd u Pećinskom parku Grabovača moći će se obići po sniženim cijenama, kao i splavariti po rijeci Lici. Planinarsko društvo Željezničar Podružnica Perušić organizira tradicionalni ljetni uspon Kaluđerovac-Metlača-Sklopača.
Radno vrijeme:
Zeleni sajam: 12:00 h - 19:00 h,
Zelena tribina:12:30 h - 13:30 h,
Eko radionice za najmlađe - 14:00 h - 17:00 h,
15. Veslačka regata: 17:00 h - 19:00 h i
Zabavno- glazbeni program: 19:00 - 01:00 h.

Prvi korak do potrebnih radnika

ŠKOLOVANJE VLASTITIH RADNIKA

Potpis ugovora ravnatelji PAvlović i Kovačević i ministar Ćorić
Potpis ugovora ravnatelji PAvlović i Kovačević i ministar Ćorić
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. lipnja 2018. u 22:15 sati

PLITVICE - Danas je potpisan sporazum o suradnji i stipendiranju učenika koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima. Sporazum su potpisali Tomislav Kovačević, ravnatelj NP Plitvička jezera i Šimo Pavlović, ravnatelj Srednje škole Plitvička jezera iz Korenice. Potpisivanju je svjedočio i resorni ministar za turizam Tomislav Ćorić.

- Suradnja Nacionalnog parka s Ugostiteljsko-turističkom školom dobar je primjer kako javna ustanova brine o budućim kadrovima stoga apeliram na predstavnike drugih ustanova, kojima je to primjenjivo, da pokušaju na ovakav način osigurati dostupnost budućih kadrova. - istaknuo je ministar Ćorić.

Ravnatelj Kovačević je naglasio da ova suradnja predstavlja povezivanje obrazovanja s gospodarstvom i njegovim potrebama što će rad u turizmu učiniti dugoročno održivim. Stipendiranje učenika koji se obrazuju u deficitarnim zanimanjima kao što su kuhar, konobar, slastičar i hotelijersko-turistički tehničar, rezultirati će selekcijom najboljih kandidata koji će nakon završene škole nastaviti s radom i usavršavanjem u Parku i njegovim ugostiteljskim objektima. Ravnatelj Pavlović istakao je da imaju tradiciju ugostiteljstvo.(NP/LPS)

Novi plitvički kadrovski vjetrovi

ŠKOLOVANJE ZA POTREBE PLITVICA

Plitvički lički pladanj dobro prolazi kod svih gostiju/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Plitvički lički pladanj dobro prolazi kod svih gostiju/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. LIPNJA 2018. U 20:45 SATI

Piše Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Naveliko iznenađenje,danas je po prvi put nakon desetak godina,ponovo došao službeni poziv iz NP Plitvička jezera u našu redakciju.

Pozvani smo na prigodnu svečanost potpisivanja sporazuma o suradnji između Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera i Srednje škole Plitvička jezera iz Korenice. Sporazumom će biti utvrđene međusobne obveze i prava sa stipendiranje učenika deficitarnih zanimanja u koja spadaju kuhar, konobar, slastičar, hotelijerski tehničar, a koji se kadrovi školuju u obližnjoj Korenici.

Potpisivanje je sutra popodne u hotelu Jezero. Sporazum će potpisati Tomislav Kovačević, ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera i Šimo Pavlović, ravnatelj Srednje škole Plitvička jezera iz Korenice, a potpisivanju sporazuma prisustvovat će dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.

Za nadati se da će ovo dugoročno biti dobar korak kako bi se riješili kvalitetni kadrovi za Plitvice i da se neće samo stati na nekoliko KV zanimanja, nego da će Plitvice inicirati i visoko obrazovanje za njih potrebnih šumara, zaštitara, ekonomista, pravnika. Ovo je dobar korak i primjer drugima kako treba surađivati u odgoju i obrazovanju mlade generacije za koju treba osigurati i pristojne plaće i mogućnost stručnog usavršavanja, da ne podsjećam na floskulu cjelogodišnjeg učenja.

Pišući ovaj tekst naviru mi sjećanja iz moje plitvičke "karijere" koja je podurala samo 24 radna dana. Bilo je to u proljeće 1973. godine kada je na Mukinjama radila i ugostiteljska školu u zgradi osnovne škole. Do tada su plitvički učenici polazili srednju ugostiteljsku školu u Opatiji. Nažalost, ja kao učitelj i direktor OOUR-a Srednjoškolski đački dom čija je gradnja bila počela godinu prije, nisam mogao podnijeti loše uvjete života, ne rada, nego života učenika i učenica kojih je bilo samo 180 pod mojom "komandom". Dobro smo se slagali. Ja sam se svakodnevno zalagao za njihove bolje životne uvjete jer su prezimili u depadansi Belvi hotela Plitvice, a za Prvi maj su preseljeni u barake ferijalnog saveza gdje je sada sportski centar hotela Jezero. Pipu su imali samoi na dvorištu. Nisam mogao nabaviti niti pišljive lavore da se mogu umivati i prati. Do generalnog Petra Vidakovića nisam mogao doći nego samo jednom, krv mi je pio amandmanac, savjetnik za tzv radničke amandmane 21. i 22. na državni ustav koji su ugrađeni 1974. On me je htio pod svaku cijenu zadržati na Plitvicama. Svađao sam se s Božom Končarom direktorom hotela Jezero tražeći da djeci dozvoli kupanje u radničkom kupatil, te da im dozvoli da uče u kino dvorani. Konačno je Božo jedini shvatio da će to sutra biti njegovi radnici i popustio je. Djeca su bila zadovoljna, ali ne i ja pa sam pokupio krpice iz Belvija i otiša u Gospić.

Akcija turističkih radnika Perušića

ZELENI SAJAM I REGATA U ĆOJLUKU

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. lipnja 2018. 10:20 sati

PERUŠIĆ - U subotu 23. lipnja prvi put u sklopu 15. Veslačke regate održati će se i sajam koji promovira ruralni turizam i ponudu domaćih kvalitetnih proizvoda - Zeleni sajam 2018.

Pripreme za sajam su u punom jeku a svoju ponudu posjetiteljima će predstaviti pedesetak izlagača iz svih dijelova Hrvatske. Izlagači će u direktnom kontaktu moći u prodaji posjetiteljima sajma prodati svoje visoko kvalitetne proizvode. Inicijative ove vrste od velikog su značaja za razvoj održivog turizma i života. Sajam je izložbenog i prodajnog karaktera te se posjetiteljima ulaz ne naplaćuje, a priprema se i niz edukativnih okruglih stolova, predavanja, prezentacija, atraktivnih kulturno-zabavnih i gastronomskih pratećih sadržaja. (LPS)

PROGRAM DOGAĐANJA:

9:00 - 13:00 LJETNI USPON NA METLAČU (Kaluđerovac-Metlača-Sklopača-Ćojluk)
PD ŽELJEZNIČAR - PODRUŽNICA PERUŠIĆ

12:00 SVEČANO OTVARANJE SAJMA POZDRAVNI GOVOR I NASTUP HKUD-a PERUŠIĆ - djeca

12:30 - 13:30 ZELENA TRIBINA "KAKO NAPRAVITI USPJEŠNU TURISTIČKU PRIČU" PRIMJERI IZ PRAKSE: LAG LIKA, MALI PODUZETNICI U TURIZMU, USPJEŠNA OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA (otvoreni tip predavanja)

14:00 - 17:00 EKO RADIONICE DJEČJE ANIMACIJE I IGRE NA OTVORENOM UDRUGA PČELICE, NARODNA KNJIŽNICA OPĆINE PERUŠIĆ, JU PEĆINSKI PARK GRABOVAČA

17:00 - 19:00 XV VESLAČKA REGATA NA RIJECI LICI NATJECATELJSKA DIONICA DO 8KM, KRAĆA DIONICA ZA SVE UZRASTE

19:00 ZATVARANJE SAJMA, DODJELA NAGRADA I NASTUP HKUD-a PERUŠIĆ - odrasli

19:30 - 2:00 ZABAVNO-GLAZBENI PROGRAM TAMBURAŠKI I POP-ROCK SASTAV


Krivi put

SMOTRA KONJA I GOVEDA

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. LIPNJA 2018. U 19:30 SATI

KRIVI PUT - Održana je četvrta smotra konja i goveda u organizaciji Konjičkog kluba Ana iz Senja. I ovaj put pokroviteljica smotre je bila predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović čiji je izaslanik bio Darsko Nekić. Pokrovitelj izložbe bilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Osim autohtone pasmine hrvatski konja hladnokrvnjak, bilo je i drugih autohtonih pasmina konja poput hrvatskog posavca te goveda lička buša.

Smotra se održala u subotu na stadionu NK Bunjevac. Cilj izložbe je razvoj konjogojstva i očuvanje autohtone pasmine konja hrvatski hladnokrvnjak i ličke buše. Posjetiteljima smotre obratili su se i izaslanik Središnjeg saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Elvis Macan, obnašatelj dužnosti predsjednika Gradskog Vijeća Senj Zeljko Tomljanovic i zamjenik ličko-senjskogh župana Vice Nekić te izaslanik predsjednice Darko Nekic. (LpS)


Lokalno tržište rada

NAJTRAŽENIJI VRTLARI

Traže se čak 83 vrtlara.

Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. lipnja 2018. u 18:15 sati

GOSPIĆ - Prema podacima gospićkog Područnog ureda za zapošljavanje krajem svibnja na listi nezaposlenih bilo je 1797 nezaposlenih osoba, što predstavlja 313 osoba odnosno gotovo 15 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 764 osobe ili 30 manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Regionalni raspored nezaposlenosti - najveći broj nezaposlenih osoba u svibnju 2018. godine evidentiran je u ispostavama Gospić (Grad Gospić, Općine Karlobag, Lovinac i Perušić) - 550 ili 30,6% i Otočac (Grad Otočac, Općine Brinje i Vrhovine) - 534 ili 29,7%, nakon kojih slijede Senj (Grad Senj) - 268 ili 14,9%, Donji Lapac (Općina Donji Lapac) - 243 ili 13,5%, Korenica (Općine Plitvička Jezera i Udbina) - 120 ili 6,7% i Novalja (Grad Novalja) - 82 ili 4,6%. U odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je smanjenje broja nezaposlenih u svim ispostavama i to: Korenica -31,8%, Novalja -26,8%, Senj -19,0%, Otočac -13,9%, Gospić -11,0% i D.Lapac -4,0%.

Tijekom svibnja poslodavci su prijavili 447 slobodnih radnih mjesta. Najviše prijavljenih potreba bilo je u sljedećim zanimanjima: vrtlarski radnik 83, prodavač 39, konobar 22, kuhar 21, radnik u održavanju 20, radnik na proizvodnoj liniji 17, medicinska sestra, pomoćni kuhar i pečenjar po 14, čistačica 11, radnik bez zanimanja i drvoprerađivački radnik po 10, utovarivač otpada 9, sobarica i komunalni redar po 7, čistač ulica 6 i doktor medicine 5.

Na drugoj listi bio je 241 korisnik novčane naknade što predstavlja 13,4% od ukupnog broja i smanjena je za 81 osobu. Nezaposlenima je isplaćeno preko 450 tisuća kuna što je bio prosjek nešto veći od 1800 kuna. U mjere aktivne politike zapošljavanja uključeno je 38 nezaposlenih osoba. U prvih pet mjeseci ove godine uključeno je 170 osoba, dok je aktivnih korisnika kraju mjeseca bilo 424 -ro među koje su uključeni i korisnici iz prethodnog razdoblja. (LpS)

USKORO VESLAČKA REGATA NA LICI

PRIJAVE ZA PERUŠIĆKU REGATU

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. LIPNJA 2018. 21:45 sati

PERUŠIĆ - Prvi veslački klub organizira 23. lipnja 2018. jubilarnu, 15. po redu, veslačku regatu na rijeci Lici. Kategorije za ovu utrku rekreativnog karaktera su: kanu - dvosjed i četverosjed; kajak - dvosjed i samac; mješovito - kajak i kanu. Kotizacija iznosi 100kn po osobi (startnina) a dužina staze za utrku ovisi o vodostaju (6-8km). Prijave za utrku traju do 23. lipnja, a prijaviti se možete i na dan utrke. Kontakt za prijave je Mile Jurišić, predsjednik kluba 099/400-8778.

Tok rijeke Like vrijedan je divljenja jer teče među impresivnim klisurama i liticama. Osim regate, isti dan održat će se i Zeleni sajam kao popratni sadržaj u organizaciji Javne ustanove Pećinski park Grabovača i Turističke zajednice. Kao što smo već pisali, Zeleni sajam će na objediniti ponudu OPG-ova, smještajnih kapaciteta, pružatelja usluga u turizmu, zaštićenih područja Ličko-senjske županije, planinara, udruga i brojnih ostalih subjekata u turizmu. Dosad je prijavljen veliki broj izlagača. Oni najmlađi moći će sudjelovati u raznim radionicama i igrama, a svi željni informacija o radu u turizmu doći će na svoje na Zelenoj tribini gdje će uspješni primjeri iz svijeta turizma i OPG-a ispričati svoje početke. Osim toga, špilju Samograd u Pećinskom parku Grabovača moći ćete posjetiti po sniženim cijenama, kao i splavariti po rijeci Lici, a Planinarsko društvo Željezničar - podružnica Perušić organizira tradicionalni ljetni uspon Kaluđerovac-Metlača-Sklopača. U pripremi je i bogati zabavno-glazbeni program popraćen neizostavnom hranom i pićem. (LpS)

Susret u gospićkom vrtu

UZ PARADAJZ BITI ĆE I KAKIJA

Darko i Marica Majetić uzgajaju i egzotično voće.

Cvit Darkovog kakija/Snimio Marko ČULJAT
Cvit Darkovog kakija/Snimio Marko ČULJAT
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. lipnja 2018. u 12 sati

Pripremio susjed Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Već nekoliko godina s oduševljenjem pratim rad i rezultate bračnih drugova Darka i Marice Majetić. Neumorni su oni i maju posla cijele godine, iako se bave uzgojem voća i povrća. Nekome će se to činiti čudno, ali meni nije.

Naime, moj otac Mile je s nekolicinom radnika u siječnju i veljači, dakle kada je najžešća zima odlazija u ličke šume i šumetine da bi po snigu našli neki posebno veliku jelu, smreku ili bor i da bi s njega ubrali češere. Zatim bi u drugom dijelu zime te češere zagrijavali na nekih 60 Celzijusevaca u rasadničkoj trusnici kako bi se otvorili i ispustili malecke sjemenke. Nakon toga nekoliko mjeseci trajao je tretman sjemena u vlažnom botovcu… i svake godine isporučivali su za pošumljavanje stotine tisuća sadnica na području Like i radilo se o autohtonom sjemenu i sadnicama koje su aklimatizirane stoljećima za ovo naše nimalo ugodno podneblje.

Darko je u protekle dvije godine uspio uzgojiti sadnicu pitomog kakija, koji liči na paradajz, odnosno japanske jabuke koja liči na paradajz, ili po rvacki na rajčicu, odnosno rajsko povrće, i koja je ovih dana cvjetala, pa se nada i prvim plodovima ali i reznicama za već odnjegovani kakija koji će kalemiti iduće godine. Trebalo mu je samo tri godine da kaki procvjeta. Darko se nada da će u naredne dvije godine imati znatno više sadnica pitomog kakija koji, začudo, podnosi i temperaturu od minus 20 Celzijusevaca.

Dok smo snimali kaki Darko nije dangubio jer je samo smetao pri snimanju, latio se kante i nadolijevao je vodu u svoje sadnice paradajza na stablu koje navodnjava sustavom kap po kap iz - boca.

Susret u susjedstvu

U GULJEVINE ĆE BITI I PARADAJZA S DRVETA

Darko sa svojim paradajzima
Darko sa svojim paradajzima
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. lipnja 2018. u 15.50 sati

Biliži M. ČULJAT

GOSPIĆ - Danas sam malo prošeta do susjeda Darka Majetića - Guljevina. To vam je onaj vridni vozač autobusa i tenka koji ima bezbroj sadnica voća i povrća. Kad sam rupija u dvorište un je rukom melja neko sitno sime ka proso.
- Neću ti reć to j' tajna- odpovrne Darko na pitanje što to radi.
Potlje mi je reka da su un i planinka Marica bili jučer u Dalmaciji i ubrali plodove iod tri vrste murva i da će za koju godinu imati i te sadnice. Treba svakako reć, da su nedaleko mog i njegovog stana bile dvi murve, bila i crna, da su rađale barem dvista godina, i da su prid nikolke godine posičene iao nikome nisu smetale. Legenda kaže da su mjurve u Liku donili francuski vojnici vojskovođe Napoleona i martšama Marmonta koji hje iz šuba zauzeja Liku 1809.
Ne prestajući mišati sime murve da se u ladu osuši, reče mi da ima i ličko stablo. Mislio sam kog je vraga sad smislija. Ošli smo u vrta i na ednom kocu visilo je šest kanta i u svakoj je, akako on veli, edna vrsta paradajza. Baš me zanima kaki će biti ti plodovi ličkog drvta, jer vele da se Ličan ošuri da nastane bukov čaj. Uz to drvo počeja mu je cvitai i - kivano.

Podmornica koja prikazuje budućnost Jadrana uplovila u Poreč

KAKVA JE BUDUĆNOST JADRANA?

Mora su sve praznija, hoće li Jadran zadesiti ista sudbina?

Podmornica vračara u Poreču
Podmornica vračara u Poreču
29. SVIBNJA 2018. U 13:35 sATI

POREČ – U svrhu osvještavanja problema praznih mora, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF sagradila je podmornicu kroz koju se može vidjeti podmorje Jadrana kakvo nas očekuje za tridesetak godina ako ne krenemo putem održivog ribarstva. Podmornica je danas „uplovila“ u centar Poreča, u sklopu aMORE festivala, gdje su svi posjetitelji mogli ući i pogledati edukativni film o podmorju budućnosti sve do kasnih popodnevnih sati.

WWF već više godina provodi projekt osvještavanja ljudi o važnosti kakve proizvode iz ribarstva kupujemo, jer to direktno utječe na stanje ribljih stokova ne samo u Jadranskom, nego u svim morima svijeta. Osvještavanje građana krenulo je prije četiri godine kroz projekt Fish Forward, a trenutno se provodi nastavak, koji uključuje i zemlje u razvoju kao što su Indija, Južnoafrička republika, Filipini i Tunis. Europska Unija uvozi više od 50 posto ribe i proizvoda iz ribarstva, a polovica uvoza potječe iz zemalja u razvoju.

„Trenutno iz mora raznim mrežama i ostalim ribarskim alatima lovimo dva do tri puta više ribe nego što nam more može održivo osigurati. Tako se danas više od 90% svjetskih ribljih stokova iskorištava do maksimuma ili je već prelovljeno. Velika prepreka na putu prema održivom ribarstvu je ribolov bez kontrole te nezakonit ribolov. Veliki problem je i slučajan ulov neželjenih vrsta kao što su dupini i kitovi, koji dodatno ugrožava mora i morske ekosustave,“ rekao je Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF Adriji.

Osim riba i ostalih “stanovnika” mora, ljudi koji ovise o moru kao izvoru hrane i prihoda također su direktno ugroženi. Pored toga što osiguravaju gospodarsko preživljavanje 800 milijuna ljudi, proizvodi iz ribarstva osiguravaju i prehranu za tri milijarde ljudi diljem svijeta. Riba i proizvodi iz ribarstva bitan su i pristupačan izvor proteina, posebno u zemljama u razvoju, a negdje iznose i do 50% unosa životinjskih proteina u ljudskoj prehrani.

Iako se na prvi pogled čini da su "obični" građani nemoćni po tom pitanju, to nije tako. Naime, odabirom održivih proizvoda iz ribarstva doprinosi se oporavku mnogih ribljih stokova i zaštiti morskih sisavaca poput dupina i kitova. Glavni cilj projekta Fish Forward upravo je educirati kupce kako birati održive proizvode iz ribarstva. Tako su svi posjetitelji WWF-ove podmornice dobili tiskan WWF-ov vodič po održivim proizvodima iz ribarstva, koji mogu ponijeti sa sobom u kupnju kako bi znali odabrati pravu ribu.

„Festival aMORE prvi je festival u potpunosti posvećen moru, koji je i ove godine pripremio `more` aktivnosti za najmlađe kako bi ih upoznao s očuvanjem mora na zabavan i uzrastu prilagođen način te osvijestio odgovornost koju imamo prema jednom od najvažnijih prirodnih resursa'', rekla je Petra Počanić, direktorica festivala aMORE.

Drugo izdanje aMORE festivala odvija se u Poreču i Zagrebu od 16. svibnja do 3. kolovoza. Za sve koji nisu imali priliku nazočiti događaju u Poreču, preporuke koju ribu kupiti, kao i recepte kako spremiti ribu na nov i zanimljiv način, mogu pronaći u on line verziji vodiča na www.kojuribukupiti.org. (Lps)


NP Sjeverni Velebit

MEDVJEDI U OBJEKTIVU

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. svibnja 2918. u 16:45 sati

KRASNO - Povodom Dana Nacionalnog parka Sj. Velebit uprava je organizira i u srijedu, 30. svibnja u Kući Velebita u 15:00 sati biti će otvaranje putujuće izložbe fotografija "Život s medvjedima" FINDing BEARings, međunarodni je foto natječaj posvećen očuvanju smeđeg medvjeda i suživotu medvjeda i čovjeka održan tijekom ožujka i travnja prošle godine. Na natječaju su sudjelovala 34 autora iz Slovenije, Hrvatske, Austrije, Italije, Poljske i Rumunjske s 86 fotografija. (LpS)

Perušićani pripremaju Zeleni sajam

OČEKUJE SE POTICAJ POLJOPRIVREDE I TURIZMA

Perušićki štand na Jeseni u Lici 2008./Foto arhiva Lika pressa
Perušićki štand na Jeseni u Lici 2008./Foto arhiva Lika pressa
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. SVIBNJA 2018. U 18 SATI

PERUŠIĆ - Općinska turistička zajednice obavlja pripreme za prvi Zeleni sajam i primaju se prijave OPG-a, te pružatelja usluga u turizmu. Sajam će biti 23. lipnja u Perušiću na manifestaciji koja će se održati uz obalu rijeke Like, u sklopu jubilarne, 15. Veslačke regate.

Turistička zajednica i Pećinski park Grabovača uz potporu Općine i Narodne knjižnice u suradnji s Klasterom Lika Destination, organizira sajam koji čiji je cilj stvaranje i uvrštavanje u nove turističke sadržaje. Ruralni turizam značajan je čimbenik u aktivaciji i održivom razvoju ruralnih, odnosno seoskih, područja koji pomaže očuvanju identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju.

Na Sajmu će biti prezentirana gastronomija, smještajni objekti i turistička ponuda. Organizirat će se javna tribina na kojoj će sudjelovati poduzetnici koji su već postigli uspjeh u poljoprivrednoj proizvodnji. Turizam i inovacijama. Perušićani se nadaju da će Sajam stvoriti temelje razvoj turizma i potaknuti stanovništvo na veće uključivanje u bavljenje turizmom i poljoprivredom. (LpS)

Tržište rada

RASKORAK PONUDE I POTRAŽNJE

Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. svibnja 2018. u 20:50 sati

GOSPIĆ - Krajem prošlog mjeseca u Područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje na listi nezaposlenih bilo je 2110 osoba, što predstavlja 408 osoba odnosno 16,2 % manje nego u prethodnom mjesecu i 769 osoba ili 26,7 % manje nego u istom mjesecu prošle godine.

Najveći broj nezaposlenih osoba evidentiran je u ispostavama Otočac (grad Otočac, općine Brinje i Vrhovine) - 620 ili 29,4 % i Gospić (grad Gospić, općine Karlobag, Lovinac i Perušić) - 618 ili 29,3 %, nakon kojih slijede Senj - 331 ili 15,7 %, Donji Lapac - 253 ili 12,0 %, Korenica (općine Plitvička Jezera i Udbina) - 176 ili 8,3 % i Novalja - 112 ili 5,3 %. U odnosu na ožujak mjesec zabilježeno je smanjenje broja nezaposlenih u svim ispostavama.

Istovremeno je prijavljeno 389 slobodnih radnih mjesta, što je za 54 radna mjesta ili 16,1 % više nego u ožujku. Najviše prijavljenih potreba bilo je za: konobare 42, prodavače 34, kuhare 19, čistačice 18, pomoćne kuhare 16, doktore medicine 15, medicinske sestra i pečenjara po 14, recepcionara 12, građevinski strojar 10. Tražilo se i devet radnika za održavanje, po osam mjesta bilo je za pomoć u kući i ekonomiste turizma i ugostiteljstva, po sedam radnih mjesta bilo je u poljoprivredi u turizmu, stražara pa slijedi sedam mjesta za diplomirane pravnike. Tražilo se i po šest pralja, slastičara i učitelja matematike. (LpS)