POČETNAARHIVA
PROSLAVA 30. LISTOPADA
UREĐENJE POLICIJSKE ZGRADE
U PRVOM SVJETSKOM RATU SUDJELOVAO JE I VELIKI BROJ LIČANA
27. godišnjica brigade
POTPORA VUKOVARSKOM PROSVJEDU
POZIV ZA ODLAZAK U VUKOVAR
POVIJESNA ODLUKA SABORA
POČAST POGINULIMA U DOMOVINSKOM RATU
OSNOVAN BANDIĆEV OGRANAK
Miroslav Petry predsjednik Povjerenstva
U GOSPIĆU SU UČENICI IZ PET DRŽAVA
DOK LIČANI BERU KUMPIRE, PIROTEHNIČARI BERU MINE
ZAHVALA BIRAČIMA ZA GLASOVANJE
NOVI JE PREDSJEDNIK MARIJAN KUSTIĆ
BRZO JE SKRAĆENA CRTA OBRANE
HODOČAŠĆE DO SOLINA
PODRŠKA VRHA HDZ-A
POBUNJENICI ODBAČENI OD GOSPIĆA
ŽUPANIJSKO GLASOVANJE U NEDJELJU
U NEDJELJU IZBOR PREDSJEDNIKA ŽUPANIJSKOG ODBORA
DONACIJA HRVATA IZ AMERIKE
LIČKI HADEZEOVCI STJERALI VRH HADEZEA U MIŠJU RUPU
NE RADI SE O BUNTU
ODGOĐENI IZBORI
OBILJEŽIT ĆE SE NA UDBINI
ZBOG PRIJETNJI OTKAZANA IZBORNA SKUPŠTINA
LIČANI U VELIKOM RATU
PROMOCIJA I U RODNIM DONJIM ŠTRBCIMA
U RUJNU NOVI STRANAČKI IZBORI
SVE ZA DOMOVINU I PUK
KRČKA BAKLJADA ZA OLUJU S KVARNERA
OLUJA JE OMOGUĆILA SLOBODU
PREDSJEDNICA REPUBLIKE OTKRIVA SPOMENIK NA LJUBOVU
OLUJA NA KVARNERU
ROKOVI STRANAČKIH IZBORA
DOSTOJAN SPOMENIK NA LJUBOVU
LJUBOVSKI SPOMENIK HRVATSKIM VITEZOVIMA
PET ILJADA SVIĐANJA
RASPUŠTENI TEMELJNI OGRANCI
POČAST DOMOVINI I PREDSJEDNIKU TUĐMANU
PREMINUO MILE TOMAIĆ
KANDIDIRAO SE I NIKOLA MARAS
MISU I PROCESIJU PREDVODIO BISKUP KRIŽIĆ
T. UŽAREVIĆ NOVI PREDSJEDNIK
PODRŠKA PREDSJEDNIKU PLENKOVIĆU
SPOMEN-DOM OCA DOMOVINE
VJEŽBA VATROGASACA
LUKETIĆ ODBIO KANDIDATURU
USPJELO SPAŠAVANJE IZ ŠKOLSKE ZGRADE
MEDIJSKA BLOKADA

PROSVJED ZA SPAS TIGRICE AVNI U INDIJI

hhh

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. STUDENOGA 2918. U 13:20 sati

Zagreb će se sutra, 11. Studenoga u 11 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, pridružuje drugim svjetskim gradovima poput Toronta, New Yorka, Pertha i dr. u pružanju podrške aktivistima za prava životinja u Indiji, koji će istog dana diljem zemlje držati prosvjede po pitanju lova na kritično ugroženu vrstu tigra.

Tigrica Avni zakouplja mjesecima pažnju indijske javnosti. Aktivisti za prava životinja borili su se za njen život i na Vrhovnom sudu Indije, jer se na teritoriji gdje je ona obitavala uz još samo nekoliko odraslih tigrova, planira širenje tvornice cementa te iskopavanje minerala. Aktivisti su se zauzeli za Avni jer je okrivljena za smrt 13 tamošnjih seljana. Međutim, dokazano je samo za jednu žrtvu da je stradala od ženke tigra, no nije dokazano da se radi o Avni. Iako je Vrhovni sud presudom naredio da se poduzme sve kako bi se tigrica na siguran način po njen život i život mladunaca uhvatila i premjestila, tigrica je ubijena sa obrazloženjem da je nakon ispaljene strelice krenula u napad te da se tim koji ju je tražio morao obraniti. Iza ustrijeljenje Avni ostalo je dvoje jedanaestomjesečnih mladunaca koji se u toj dobi još nisu sposobni brinuti sami za sebe, te su bez hrane već više od tjedan dana.

Aktivisti sumnjaju da je planirano da se tigrovi uklone sa svog teritorija koji su korporacije odredile za svoje proširenje i daljnju korist, te se čini sve kako bi se dokazi o tome prikrili. Prosvjedima će se tražiti vladu Indije da odobri traženje mladunaca te njihovo sigurno zbrinjavanje u rezervat, za što se već jedna organizacija ponudila, kao i zaštitu preostalih tigrova u toj šumi. Također aktivisti apeliraju na vladu Indije da, ako ništa drugo, za dobrobit vlastite djece i unučadi, promisli pod kojom cijenom dopušta uništavanje životinjskih vrsta i prirode.

Ova problematika je simbol masovnog uništenja prirode za kratkoročnu novčanu korist ljudi, a na dugoročnu egzistencijalnu štetu podjednako ljudi i životinja, ne samo u Indiji nego u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj.

Kao da nitko u bijelome svijetu nije naučio od ponosnih Kuterevčana, koji već godinama imaju prihvatilište za medvjediće i postali su turistička meka i edukacioni centar o odnosu čovjeka i žovotinje. (LpS)


PISMA DIDU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. studenoga 2018. U 12 sati

Od našeg čitatelja i suradnika Branmira stiže jedne pisma. S obzirom da se 11.studenog 2018. obilježava 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata, napisah jednu pacifičku pjesmu, o svome pradjedu Josipu Mikiću iz Srednjeg Lipovca, koji je bio sudionikom na bojištu  u Galiciji s bijelim konjem Sokolom.

 

ZALUD BILO

Pričao mi tata o voljenom dadi
kad je bio mlad u austro-armadi,
Galiciju prošao, rovove i bitke
daleko od doma, daleko od zipke.

Cilo vrime odan, prijatelj je bio
dobri kum Tuna iz Lipovca sela,
čuvao mu leđa, s njim jeo i pio
sićali se šora, tambura i prela.

Sada dado stari gleda sa nebesa
kako loza mlada po ravnici puže,
zalud bilo krvi, zalud bilo „mesa“
znao je da život ipak traje duže.

Dužio Sokola, konja jaka bila
vuk'o teške tope, iz gliba i blata,
bio im je tada, jedna dobra vila
poveo ga kući - završetkom rata.

Opet stari Joza sa Sokolom radi
ore zvizde sjajne i oblake cile,
ispod zlatnog srpa od sićanja gradi
sudbine, živote i mostove bile.


RASPRAVA NOVOG ZAKONA O BRANITELJIMA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. studenoga 2018. 11:30 sati

GOSPIĆ - U utorak 6. studenoga s početkom u 18 sati u KIC- će biti rasprava Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata i članovima njihovih obitelji.

Zakon će objasniti zaposlenice Ministarstva hrvatskih branitelja Područna jedinice Gospić, coditeljica Slavka Gerovac, dipl. iur. i viša stručna savjetnica Dubravka Valčić-Uzelac, dipl. iur. (LPS)


Uz 26. godišnjicu ustroja Vukova

PROSLAVA 30. LISTOPADA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. listopada 2018. u 15:50 sati

GOSPIĆ - Dan prije 26. godišnjice ustroja slavne 9. gardijske brigade Vukovi, 30. listopada obilježit će se taj značajan datum iz novine hrvatske povijesti.

Uoči proslave, dan ranije, 29. listopada iz Otočca u 8 sati starta prva maratonska trga u čast 56 poginulih Vukova do gospića će trčati 56 maratonaca. Cilj im je u gospićkoj vojarni koja nosi njihovo ime.

Drugog dana proslave, 30. listopada u 9 sati je sveta misa u gospićkoj prvostolnici, a u 10:30 sati zakazano je otkrivanje spomen-ploče na gospićkoj bolnici koju je podiglo Društvo medisinskih sestara i tehničara Domovinskog rata.

Zatim u 11:15 sati slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomeniku poginulim hrvatskim braniteljima u Vojarni 9. gardijske brigade Vukovi, a u podne je postrojavanje veterana i ešalona 1. bojne Vukovi gardijske motorizirane brigade te uručivanje odličja, priznanja i pohvala. (LPS)

Suradnja MUP-a i Grada Senja

UREĐENJE POLICIJSKE ZGRADE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. listopada 2018. u 13:30 sati

SENJ - Sanjin Rukavina, gradonačelnik Senja potpisao je sporazum s Ministarstvom unutarnjih poslova o zajedničkom ulaganju u uređenje prostora senjske policijske postaje.

Vlasnik objekta na Staroj cesti na velebitskom ulasku u grad je Republika Hrvatska, a njime upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova. Uređenje zgrade stajat će gotovo 800 tisuća kuna od čega je gradskih 200 tisuća kuna. Načelnik policijske uprave Josip Biljan istaknuo je kako je ovo primjer suradnje na dobrobit lokalne zajednice, te primjer povezanosti lokalnih zajednica s državnim institucijama. (PULS/LPS)

Uz stotu obljetnicu Velikoga rata

U PRVOM SVJETSKOM RATU SUDJELOVAO JE I VELIKI BROJ LIČANA

79. PJEŠAČKA PUKOVNIJA ZAJEDNIČKE VOJSKE GROFA JELAČIĆA U PRVOME SVJETSKOM RATU

Komemoracija Hrvatima poginulima u Velikom ratu
Komemoracija Hrvatima poginulima u Velikom ratu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. listopada 2018. u 23:50 sati

Piše pukovnk Hrvatske vojske Nikola Tominac

Uvod
Prošlost svijeta, a nadasve Europe, prožeta je krvavim sukobima i ratovima. Jedan od najstrašnijih ratova bio je Prvi svjetski rat. O njemu su napisana brojna znanstvena i druga djela koja se uglavnom bave strategijskom i operativnom razinom operacija. Međutim, nedostaju djela o ratnim putovima najnižih ustrojstvenih vojnih cjelina koje su neposredno sudjelovale u operacijama i iz kojih bi se vidjela neposredna stradanja vojnika i njihove patnje. Ovo je upravo pokušaj da se to prikaže na primjeru jedne hrvatske pukovnije. U ovome prilogu obrađen je ratni put 79. pukovnije zajedničke vojske grofa Jelačića iz Otočca, poznatije po skraćenom nazivu "Jelačićevci" (K. und K. Otočaner Infanterieregiment Graf Jellačić Nr. 79 - ili skraćeno: IR 79).

Zlokobni pucnji u Sarajevu atentatora Gavrila Principa bili su povod za početak do tada najvećega ratnog sukoba - Prvoga svjetskog rata ili Velikog rata. Austro-Ugarska je 25. srpnja 1914. objavila djelomičnu mobilizaciju, prvenstveno za snage namijenjene za rat protiv Srbije: Minimalgruppe Balkan (5. i 6. armija) i Ešalon B (2. armija), dio ratne mornarice i Dunavsku riječnu flotilu. Zaoštravanjem situacije i ulaskom Rusije u rat austrougarsko Vrhovno zapovjedništvo izdaje odluku o općoj mobilizaciji 31. srpnja 1914. i time se u pogon stavljaju kompletne oružane snage i svi državni resursi potrebni za vođenje rata. Time je krenulo, do tada najveće krvoproliće zabilježeno u ljudskoj povijesti, koje će iz temelja promijeniti međunarodne političke odnose.

Odlazak "Jelačićevaca" na ratište i Prvi pohod na Srbiju (Der Augustfeldzug) (12-24. kolovoza 1914)

Uoči rata 79. pukovnija bila je razmještena u Rijeci (zapovjedništvo i tri bojne) i Otočcu (jedna bojna). U Ogulinu je pukovnija u cijelosti okupljena i postrojena, odakle kreće na Balkansko bojište - u rat protiv Srbije i Crne Gore. Za rat protiv Srbije i Crne Gore bile su planirane tri austrougarske armije: 2., 5. i 6. kojima je zapovijedao general Oskar Potiorek. Budući da je osim Srbije u rat ušla i Rusija, austrougarske snage na Balkanu trebale su prema važećem ratnom planu ostati u obrani. Međutim, u Galiciji je postojala opasnost od snažnog ruskog udara na komunikacijske prijevoje na Karpatskom gorju i njihovog ulaza u Panonsku nizinu. Zbog toga su operacije na Balkanskom bojištu trebale započeti odmah nakon mobilizacije da bi se što više iskoristila nazočnost dijelova 2. armije koja se ovdje privremeno nalazila: do 18. kolovoza, nakon čega je trebala otići na Istočno bojište u Galiciju.
Međutim, prebacivanje snaga na srpsku bojišnicu i njihovo grupiranje bitno je kasnilo u odnosu na planirane rokove, što će bitno utjecati na status 2. armije i njezin odlazak na Istočno bojište ali i rješenje pojedinih bitaka.

Cerska (Jadarska) bitka

Koncentracija glavnih austrougarskih snaga bila je na rijeci Drini. Srbi su očekivali glavni pravac napada sa sjevera preko Save i Dunava iz dva težišna mostobrana - Šabac i Beograd (moravskim operacijskim smjerom), a ne od rijeke Drine. 5. armija, koja je ranije završila koncentraciju snaga, trebala je prijeći rijeku Drinu na sjevernom sektoru u zoru 12. kolovoza i zauzeti Valjevo do 18. kolovoza.
U sastavu 5. armije bili su VIII. korpus iz Praga i XIII. zagrebački korpus (36. pješačka i 42. domobranska divizija, te 11. brdska i 13. pješačka brigada). "Jelačićevci" su u sastavu 71. riječke brigade/36. divizije zajedno sa 16. bjelovarskom, 96. karlovačkom, 53. zagrebačkom i dvije bojne 37. pukovnije iz Nagyvarada.
U isto je vrijeme 6. armija, u čijem su sastavu težišno snage iz Bosne i Hercegovine i Dalmacije, sa XVI. dubrovačkim korpusom trebala djelovati na južnom sektoru bojišnice: težišno prijeći u ofenzivna djelovanja prema Užicu, a s dijelom snaga krenuti prema Pljevljima čim 5. armija zauzme Valjevo.
Temeljem toga plana 5. armija je tijekom jutra 12. kolovoza započela prelaziti Drinu, međutim, VIII. korpus nije uspio u cijelosti desantirati svoje snage. Istovremeno XIII. zagrebački korpus, sastava: 36. zagrebačka divizija s pridodanom 11. brdskom i 13. pješačkom brigadom i 42. domobranska divizija iz Zagreba - uspijeva ostvariti zadane ciljeve. Međutim, zbog neuspjeha VIII. korpusa na sjevernom armijskom krilu, nije mogao nastaviti napadne aktivnosti. Tijekom 14. kolovoza VIII. korpus konačno uspijeva prijeći Drinu i potisnuti srpske snage s obronaka planine Cer. Istovremeno glavnina hrvatskih postrojbi u sastavu 36. divizije vodi teške borbe u dolini rijeke Jadar i okolnim uzvisinama. U tim je borbama 79. pukovnija pretrpjela značajne gubitke.
U međuvremenu su Srbi osujetili protivničke namjere, te 17. i 18. kolovoza uspijevaju prebaciti glavninu snaga na područje južnih padina planine Cer - oko sela Tekeriša - u samo težište djelovanja VIII. praškog korpusa. Tu će se odigrati sudbonosne bitke u prvoj kampanji na Srbiju. Srbi započinju snažnim protuudarima tijekom jutra 18. kolovoza, da bi idućeg dana osvojili Cer, što će primorati češke postrojbe na povlačenje. Povlačenju se morao pridružiti tijekom 19. i 20. kolovoza i XIII. zagrebački korpus radi otkrivanja njegovog lijevog boka nakon povlačenja Čeha. Golemi austrougarski vojni efektivi neorganizirano se i u panici povlače prema rijeci Drini i trpe velike gubitke, osobito tijekom samog prijelaza rijeke kod sela Batar. Do večeri 21. kolovoza čitava je 5. armija bila na lijevoj obali Drine, ali uz izuzetno velike gubitke.
Procjenjuje se da su Prvim pohodom u Srbiju 'Jelačićevci' izgubili oko sedamsto ljudi. Početni optimizam vojske zapao je zbog neplaniranog poraza u duboku depresiju. Tijekom intenzivnih borbi pojavljuju se, prvenstveno kod čeških postrojbi, samosakaćenja vojnika zbog čega je uveden i prijeki sud.

Druga kampanja na Srbiju (Der Herbstfeldzug) (6. rujna - 15. prosinca 1914)
Porazom u protekloj kampanji propali su svi austrougarski planovi o brzom vojnom uspjehu u Srbiji. Odmah nakon toga general Potiorek kreće u novu ofenzivu. Drugu kampanju na Srbiju možemo podijeliti na tri glavne faze: bitku na Drini, bitku na Kolubari i protuudar srpske vojske, te nekoliko manjih operacija.

Bitka na Drini (6. rujna - 15. studenoga 1914)

Zbog kašnjenja austrougarskih priprema i popune ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima, početak operacija započeo je 8. rujna 1914. Tog je dana austrougarska 5. armija pokušala prijeći Savu i Drinu, ali je nakon krvavih borbi primorana na povlačenje. Tu će čekati mogući uspjeh napadnih djelovanja 6. armije (Bosanci i Dalmatinci), na južnom sektoru bojišnice, koja je uspjela prijeći Drinu. U tim krvavim borbama izginulo je mnogo vojnika s obje strane, pa tako i "Jelačićevaca". Pripadnici 79. pukovnije, koji su bili u sastavu 71. pješačke brigade/36. divizije, pretrpjeli su goleme gubitke tijekom 8. rujna 1914. prilikom pokušaja prijelaza Drine kod sela Međaši - Trnjaci. Tu su izgubili 59 časnika i 1371 vojnika. Nalazili su se u prvim napadnim valovima zajedno s dijelom zagrebačke 53. pukovnije, izloženi žestokoj protivničkoj pješačkoj i artiljerijskoj paljbi. Tijekom 14. rujna 1914., 5. austrougarska armija značajnim dijelom snaga uspijeva prijeći Drinu u sjevernom sektoru. "Jelačićevci" su u međuvremenu popunjeni novo pristiglim vojnicima i materijalno-tehničkim sredstvima koja su uništena u bitci kod Međaša.
Da bi se napadne aktivnosti nastavile trebalo je ojačati snage VIII. korpusa te ga osposobiti za provedbu planiranih zadaća. U okviru preraspodjele snaga "Jelačićevci" će 16. rujna biti izmješteni iz Međaša u zonu odgovornosti VIII. korpusa, u blizinu sela Salaš. Tu su primili zapovijed za prijelaz rijeke Drine u okviru napada 9. pješačke divizije na srpske položaje kod Crne Bare i proširenja operativne osnovice za provođenje daljnjih operacija. Tijekom noći 16./17. rujna "Jelačićevci" odbijaju brojne srpske protunapade i uz iznimne napore uspijevaju zadržati dostignute položaje. Zbog snažnog srpskog otpora na ovome dijelu bojišnice i značajnih gubitaka morale su se nakratko prekinuti austrougarska napadna djelovanja.

General Potiorek zapovijeda nastavak ofenzive 18. rujna. Prvi značajniji uspjesi bit će postignuti na strateški važnom planinskom grebenu Gučeva i Boranje, koje će austrougarska 6. armija (Bosanci i Dalmatinci) uspjeti osvojiti u krvavim borbama tek 22. rujna, uz izuzetno velike žrtve. Posebno će biti krvava bitka kod Mačkovog kamena gdje je poginulo više od 2000 vojnika s obje strane. Poraz će primorati Srbe na povlačenje i omogućiti nastavak napadnih operacija Potiorekovih snaga. Zbog intenzivnih borbi "Jelačićevci" su u vremenu od 16. do 28. rujna imali novih 619 pripadnika izbačenih iz stroja.
Treba napomenuti da su snage srpsko-crnogorske Sandžačke i Užičke vojske početkom ovih operacija uspjele probiti preko Drine i upasti u Bosnu na južnom sektoru bojišta, da bi krajem istog mjeseca stigle u neposrednu blizinu Sarajeva. Austrougarske snage uspijevaju ih protuudarom odbaciti na planinu Romaniju od 5. do 10. listopada. Tu će započeti nova bitka, bitka na Romaniji koja će trajati od 18. do 30. listopada. U njoj će sudjelovati i dvije bojne "Jelačićevaca" pod zapovjedništvom iskusnog i prekaljenog pukovnika Franza Schöbla, osobito u borbama za brdo Visoki Kitak kod Rogatice. Borbe su se odigrale tijekom 20. i 21. listopada ali bez značajnijih gubitaka "Jelačićevaca". Ostatak pukovnije je ostao u borbama u Mačvi.
Nakon završetka Bitke na Romaniji, Srbi i Crnogorci povlače se na brdo Vihra kod Višegrada. Zadaću na osvajanju ove važne kote koja kontrolira dolinu rijeke Drine dobiva Gruppe Šnjarić, u čijem su sastavu već navedene dvije bojne "Jelačićevaca". Nakon provedenih sveobuhvatnih priprema tijekom jutra 25. studenog počeo je prvi napad koji je odbijen jakom protivničkom paljbom. Novi napad je započeo 1. prosinca u vrlo nepovoljnim vremenskim uvjetima. Bez obzira na vremenske poteškoće kreću prvi napadni valovi pješaštva uz potporu brdske artiljerije manjeg kalibra koji će uspjeti u krvavim borbama osvojiti hrbat Vihre tijekom 2. prosinca.
Te borbe proslavile su "Jelačićevce" i njihovog zapovjednika pukovnika Schöbla, koji će zbog tog djela dobiti jedno od najviših austrougarskih vojnih odličja - Ritterkreuz des Militär-Maria Theresien-Ordens. To je ujedno veliko priznanje svim vojnicima koji su sudjelovali u tom boju. Ukupni gubici pukovnije u toj aktivnosti su 739 vojnika, od čega je 75 poginulih. U međuvremenu je stigla zapovijed da Gruppe Šnjarić krene na Užice pravcem Višegrad - Priboj. Zbog poznatog protuudara Srpske vojske na Suvoboru, Šnjarićeva skupina mora se povući zajedno sa snagama XV. korpusa prema mostobranu kod Šapca.

Ofenziva na Valjevo (24. listopada - 15. studenoga 1914.)

Do ofenzive na Valjevo nema značajnijih pomaka bojišnice iako je general Potiorek sa VIII. i Kombiniranim korpusom izveo više žestokih napada. Međutim, 5. K.u.K. armija 24. listopada uspijeva potisnuti srpske snage u Mačvi čime je dovela u opasnost njihove snage od okruženja na južnim dijelovima bojišnice. Zbog toga se Srbi povlače prema Valjevu. U cilju ojačanja snaga VIII. korpusa kod Srijemske Mitrovice, upućuje se 71. pješačka brigada, u čijem je sastavu dio snaga 79. pukovnije, a manji dio ostat će na Drini u sastavu 9. divizije gdje trpi značajne gubitke kod sela Trnjaci, Senaje i Međaša tijekom 5. do 8. studenoga.
5. K.u.K. armija uspijeva do 10. studenoga izbiti na istočne obronke Cer planine. "Jelačićevci" i 71. brigada vode teške borbe kod sela Varne, Dobrića i Bogosavca od 8. do 11. studenoga, gdje imaju 131 pripadnika izbačenog iz stroja, od toga 17 poginulih.

Nakon krvavih i teških borbi 6. K.u.K. armija uspijeva osvojiti Valjevo 15. studenoga, čime je konačno završila dvomjesečna Bitka na Drini. Ova dugotrajna operacija bitno je poremetila austrougarske i njemačke planove o brzom porazu Srbije.

Bitka na Kolubari

Nakon osvajanja Valjeva, austrougarska vojska prisila je srpsku Vrhovnu komandu na povlačenje snaga na desnu obalu rijeke Kolubare. U okviru tih aktivnosti "Jelačićevci" se 17. studenoga nalaze kod sela Banjani u pričuvi 5. armije. Djeluju u zoni odgovornosti 29. divizije koja ima izuzetno tešku zadaću: po vrlo teškom i kišnom vremenu osvojiti važno uzvišenje Konatice na desnoj obali Kolubare. Tijekom 22. studenoga pod stalnim srpskim topničkim udarima započeo je napad na Konatice, s ciljem uspostave mostobrana i prebacivanja glavnine snaga na desnu obalu. Zbog težine borbi ubacuje se iz pričuve u borbu i 71. brigada 23. studenog, u čijem su sastavu dvije bojne "Jelačićevaca". U krvavim borbama austrougarske snage uspijevaju odbaciti Srbe s Kolubare i krenuti prema dolini Morave. "Jelačićevci" su u tim borbama imali vrlo velike gubitke: 59 poginulih, 321 ranjenih i 87 nestalih. O težini borbi govori podatak da u ovim djelovanjima nije sudjelovala čitava pukovnija već samo dvije bojne.

Austrougarska defenzivna faza (od 3. do 9. prosinca 1914)

U vremenu od 24. do 26. studenoga srpske snage uspijevaju zaustaviti austrougarsko nadiranje prema dolini Zapadne Morave. General Potiorek zapovijeda prekid operacija 30. studenoga radi značajnih gubitaka i potreba za odmorom, ljudskom i materijalnom popunom. Međutim, srpski general Mišić odlučio je 3. prosinca prijeći u protunapad. Najprije je krenuo na snage 6. K.u.K. armije - prvo protiv XVI. dubrovačkog korpusa koji je odbačen na istočne ogranke Suvobora, a tijekom dana napad je proširio i na XIII. zagrebački i XV. sarajevski korpus. Nakon teških borbi tijekom 5. prosinca, 6. K.u.K. armija u cijelosti gubi vrlo važne položaje na Suvoboru i primorana je na povlačenje. Nakon bezuspješnih pokušaja protuudara i zaustavljanja srpskih snaga general Potiorek donosi 9. prosinca vrlo tešku odluku i zapovijeda povlačenje XV. i XVI. korpusu prema Šapcu, a XIII. korpusu prema Beogradu. Tijekom 14. prosinca 1914. "Jelačićevci" još uvijek vode posljednje borbe protiv nadirućih srpskih snaga kod Beograda, da bi se tijekom noći 14./15. prosinca povukli preko pontonskih mostova na lijevu obalu Save. Budući da su mostovi bili pod stalnom srpskom topničkom paljbom, brojni su vojnici stradali, najvećim dijelom utapanjem u hladnoj vodi Save. Dosta ranjenika je zarobljeno, a neki su umrli u Općoj vojnoj bolnici američke misije u Beogradu. Tijekom jutra 15. prosinca srpske snage ušle su u Beograd, čime je završena Kolubarska bitka.

Procjenjuje se da su austrougarsku vojsku obje kampanje na Srbiju stajale oko 30.000 mrtvih te oko 170.000 ranjenih, nestalih, zarobljenih i oboljelih. Srbijansko zapovjedništvo izračunalo je svoje gubitke (do 22. prosinca) 22.000 mrtvih, 91.000 ranjenih i 19.000 zarobljenih. Prema nekim podacima ukupni austrougarski gubici kreću se i do 270.000 pripadnika. "Jelačićevci" su u oba pohoda imali ukupne gubitke od oko 4500 ljudi.

Odlazak na Istočno bojište

Tijekom 1914. u Galiciji (zapadno područje današnje Ukrajine i južne Poljske i dijela Slovačke) odigrale su se najveće bitke Prvoga svjetskog rata. Rusi su u krvavim borbama uspjeli izbiti na Karpate i zaprijetiti Ugarskoj što je zahtijevalo od Centralnih sila izuzetne napore da se taj pokušaj spriječi. Obje strane su u tim operacijama pretrpjele stravične gubitke: austrougarske snage izgubile su oko 326.000 ljudi i 400 komada raznog artiljerijskog oružja, a ruske 230.000 ljudi i 94 komada artiljerijskog oružja. U drugoj polovici siječnja 1915., na Karpate je prebačena glavnina snaga s Balkanskog bojišta. Međutim, 79. pukovnija od Drugoga pohoda na Srbiju neće ulaziti u sastav matičnog XIII. zagrebačkog korpusa. Na Karpatima ulazi u Gruppe Szurmay (zapovjednik podmaršal Alexander /Šandor/ Szurmay) i to u 14. pješačku brigadu/7. osječke divizije, koja je operirala oko strategijski važnog karpatskog prijevoja Uzsok (Užok). Preko njega idu strategijski važni cestovni i željeznički pravci iz Mađarske prema Galiciju.

Zimska bitka za Karpate od 22. siječnja do sredine travnja 1915.

Najteže bitke početkom 1915. vodile su se upravo na Karpatima. Ondje su zaraćene strane ratovale u gotovo nemogućim uvjetima. Vojnici su pretrpjeli velike patnje zbog čestog gladovanja i smrzavanja na temperaturama koje su nerijetko bile niže od - 25°C. Hladnoća i glad gutale su žrtve više nego protivničko djelovanje. Ta je bitka u vojnoj terminologiji nazvana "Zimska bitka za Karpate". U cilju odbacivanja Rusa s Karpata u galicijsku nizinu austro-ugarske snage pokreće vrlo široke napadne operacije 22. siječnja 1915. Jedan od ciljeva je i oslobođenje opkoljene utvrde Przemysl, najznačajnije austrougarske utvrde na rijeci San, u kojoj se tada nalazilo opkoljeno preko 100.000 vojnika još iz bitaka održanih krajem 1914. godine.
Na širem karpatskom području austro-nijemci postavili su 3. armiju pod zapovjedništvom poznatog generala Svetozara Borojevića. U njezinom je sastavu i Gruppe Szurmay, dakle i 79. pukovnija. Velika hladnoća i popratne bolesti umanjile su manevarsku moć snaga za bilo kakve zahtjevnije akcije. Iako je u napadnim operacijama Grupa Szurmay uspjela osvojiti Užočki klanac i izbiti do mjesta Borynia, nisu osvojeni okolni visovi koji bi omogućili Szurmayev prodor prema istoku. Posebno će se teške borbe voditi od 27. siječnja do 5. veljače kod Užočkog prijevoja, kao i na sjevernom dijelu bojišnice kod grada Mezölaborcza (danas: Medzilaborce u Slovačkoj), gdje će intervenirati sva raspoloživa pričuva da bi spriječila ruski proboj u Panonsku nizinu. To će primorati Szurmayeve snage na povlačenje na polazne položaje.
Tijekom ožujka počinje drugi pokušaj austrougarskog proboja s Karpata. Opet je cilj deblokada Przemysla. Akcija traje do 14. ožujka, ali je ciljani uspjeh izostao: Przemysl je prisiljen zbog gladi kapitulirati 22. ožujka. U okviru te akcije "Jelačićevci" vode teške borbe u širem području Turke, gdje 8. ožujka trpe posebno teške gubitke kod naselja Beniowa i uzvisine Sokoliki. Operacije se opet izvode po velikoj hladnoći, snijegu i ledu. Tijekom protuudara ruskog generala Ivanova u ožujku Rusi će opet uspjeti odbaciti austro-njemačku vojsku na karpatske prijevoje. Nijemci krajem ožujka ubacuju značajne snage kako bi ojačali austro-ugarske snage na zaštiti strateškog prijevoja Užok (Uzsok). Tako će i Gruppe Szurmay početkom travnja ući u sastav njemačke Južne armije (njem.: Südarmee).
Rusi i nadalje vrše snažan pritisak na Karpate. Jedna od tih aktivnosti je "Uskršnja bitka" koja je počela početkom travnja i trajati će uz ogorčene borbe sve do 20. travnja. Ruski general Brusilov opet snažno napada karpatske prijevoje s težištem udara na strateški prijevoj kod Mezolaborcza, osobito na položaje 3. armije generala Borojevića, koji ih uz iznimne napore uspijeva zaustaviti. Rezultat krvavih borbi tijekom zime i ranog proljeća bio je neriješen: planovi sukobljenih strana nisu se ostvarili. Austro-njemačke armije nisu prodrle u Galiciju, a ruske nisu izbile u mađarsku ravnicu. Zato su obostrani gubici bili više nego stravični. Prema nekim izračunima austrougarska vojska je do 30. travnja izgubila 793.000 ljudi, uključujući i posadu tvrđave Przemysl.

Proboj kod Tarnowa i Gorlica i pohod prema Lavovu (od 2. svibnja do 22. lipnja 1915.)

Austrougarska vojska, iako ojačana znatnim njemačkim snagama, zbog iznimnih gubitaka i slabe logističke potpore nakon Zimske bitke za Karpate nalazila pred općim rasulom. Osim toga Centralne sile imaju i drugih velikih problema: Turska je bila izložena snažnom pritisku Antante na Dardanelima, Italija naveliko vodi tajne pregovore s Antantom koji će rezultirati tajnim Londonskim ugovorom i objavom rata 23. svibnja 1915, a Rumunjska i Bugarska još se uvijek kolebaju na koju će stranu pristati. Da bi se preokrenula vojno-politička situacija u njihovu korist trebalo je pokrenuti snažne vojne aktivnosti koje će poraziti Ruse, smanjiti ukupan broj bojišta, rasteretiti ionako prenapregnute snage, iste grupirati, kvalitetno popuniti i krenuti u odlučujući boj na zapadu protiv Antante. Ta bi polazišta trebala dovesti do uspjeha i konačno završiti rat u svoju korist.
Da bi se to ostvarilo austrougarsko i njemačko Vrhovno zapovjedništvo planiralo je u današnjoj južnoj Poljskoj izvršiti snažan proboj između gradova Tarnow i Gorlice, i time bočno obuhvatili ruske snage na Karpatima i prisilili ih na kapitulaciju i povlačenje prema istoku. Zahvaljujući grupiranju jakih snaga na smjeru proboja i peterostrukoj nadmoćnosti u artiljeriji, austro-njemačke snage uspijevaju probiti od 2. do 5. svibnja ruski front. Nastupa povlačenje ruske vojske na svim pravcima.
U krvavim bojevima austrougarska 3. armija povratila je 3. lipnja tvrđavu Przemysl, a 22. lipnja strateški grad i vrlo važno prometno čvorište Lavov. "Jelačićevci" će u tim borbama imati izuzetno velike gubitke. Njihov pravac napada išao je od karpatskog gorskog prijelaza Uszok, preko Turke i Drohobucza prema rijeci Dnjester. Čitavim su putem vodili teške i krvave susretne borbe. Bore se i na prilazima strateškom gradu Lavov, gdje su uslijed velikih gubitaka gotovo izbačeni iz uporabe. U krvavoj bitci kod mjesta Kryvula (okrug Zydaczow) pretrpjeli su stravične gubitke, osobito između 13. i 16. lipnja. Prema telegramskom izvješću od 17. lipnja 1915. zapovjedništvo pukovnije navodi da se "54 časnika i 1769 vojnika vode kao nestali, 1 časnik i 68 vojnika ranjeni, a 1 časnik i 15 vojnika poginuli". "Jelačićevci" su tako spali na samo 481 pušku. Nakon osvajanja Lavova dio 7. divizije ulazi u sastav Gruppe Kreysa i s njom izbija na rijeku Bug. I ondje su vođene teške bitke s golemim gubicima. Tijekom lipnja zajedno s Korpusom Szurmay ulaze u sastav 2. armije kojom zapovijeda general Böhm-Ermolli.
Do kraja 1915. od važnijih aktivnosti izdvaja se pohod na Istočnu Galiciju i Voliniju (od 27. kolovoza do 2. rujna 1915) s ciljem uništenja ruskog Jugozapadnog fronta. U toj akciji Korpus Szurmay prolazi južno od grada Wladimir Wolinski i vodi borbe za strateški ruski grad Luck, gdje ulazi u sastav 1. armije generala Pavla Puhala, časnika ličkih korijena. U nastavku borbi sudjeluju u prvome Brusilovljevom prodoru u Voliniju (od 15. do 18. rujna 1915.) i u Drugoj ofenzivi na Rovno (od 23. do 30. rujna 1915.) koja je djelomično uspjela. O žestini borbi najbolje govore njihovi gubitci od 27. kolovoza pa do 8. listopada imaju 1890 pripadnika izbačenih iz stroja.
Treba napomenuti da je u ovim operacijama od svibnja do kraja 1915. godine austro-njemačka vojska pretrpjela vrlo velike gubitke koje je bilo teško nadoknaditi. Iz stroja je izbačeno oko 500.000 vojnika. Znatan dio snaga trebalo je izdvojiti za rat protiv Italije, koja je 23. svibnja 1915. objavila rat Monarhiji, što će još više pogoršati ionako tešku situaciju.

Godina 1916.: ofenziva ruskog generala Brusilova

Polovicom 1916. Korpus Szurmay ulazi u sastav 4. armije/Grupe armija Linsingen i sudjelovat će u čuvenoj Brusilovljevoj ofenzivi iz lipnja 1916. godine. Istovremeno se vode teške borbe s Talijanima u tzv. "Južnotirolskoj ofenzivi" gdje austro-ugarske snage imaju značajnu prednost i prijete prodorom iz južnog Tirola u venetsku nizinu. Da bi onemogućili talijanski poraz ruski general Brusilov, zapovjednik Jugozapadnog fronta na Istočnom bojištu, odlučio je napasti austro-njemačke snage sa sve četiri raspoložive armije i izvršiti proboj na više odvojenih pravaca. Planirao je da glavni udar nanese njegova 8. armija pravcem Olika - Luck, i to napadom na položaje 4. K.u.K. armije u čijem je sastavu i Korpus Szurmay, dakle i "Jelačićevci".
Ruski napad započeo je 4. i 5. lipnja, najprije snažnom topničkom paljbom po važnim objektima na pravcima napada. Nakon toga upadaju valovi pješaštva u austrougarski obrambeni sustav, prije nego što se obrana uspjela snaći, što će je natjerati na panično i neorganizirano povlačenje. Rusi su već 7. lipnja zauzeli strateški grad Luck, čime su ostvarili operativni proboj širine 85 km i dubine 50 km. Na tom pravcu zarobljavaju više od 40.000 vojnika i znatne količine vrlo vrijedne vojne opreme. Kakva je panika vladala među postrojbama u povlačenju najbolje se vidi iz primjera 7. pješačke divizije, u čijem je sastavu i 79. pukovnija. Nju je progonila samo jedna ruska pukovnija! Većina snaga se predaje i odlazi u zarobljeništvo. Divizija je izgubila oko 11.000 pripadnika i doslovce je izbačena iz stroja. "Jelačićevci" su u toj aktivnosti pretrpjeli stravične gubitke: do 22. lipnja imaju 4160 ljudi izbačenih iz stroja! Najveći ih se dio smatra nestalima: 4136 pripadnika, što najbolje govori o žestini ruskog udara i rasula koje je nakon toga nastalo u austrougarskim postrojbama.
Nakon ovoga rasula Korpus Szurmay ulazi u zonu odgovornosti 1. armije kojom zapovijeda general Pavao barun Puhalo. U nastavku borbi "Jelačićevci" će značajne gubitke imati krajem lipnja i početkom srpnja kod mjesta Lipa i Mihailowka. U srpnju imaju manje gubitke u Nowostaru, Smykowu, Nowy-Toku, Haliczany i Zloczewki. "Ostaci ostataka" pukovnije ulaze u njemačku Armijsku grupu Marwitz, i to u korpus Falkenhayn/Gruppe Runckel. Time se odvajaju od Korpusa Szurmay s kojim su najvećim dijelom vojevali na ovoj krvavoj bojišnici.
U kolovozu 1916. I. i II. bojna/79. pukovnije nalaze se u okolici grada Sokala i ulaze u sastav 11. brdske brigade/48. sarajevske divizije. Na ovo ratište je 48. divizija stigla u sastavu interventnih snaga s talijanskog, tj. Jugozapadnog bojišta. S njom će "Jelačićevci" krenuti na krvavu rijeku Soču. Ruski proboj kod Lucka i Okne je najteži poraz koji je Austro-Ugarska doživjela u čitavom ratu. Austrougarske snage izgubile su tijekom tri mjeseca Brusilovljevih aktivnosti 613.587 ljudi i 600 topova. To je bio teško nadoknadiv gubitak koji će bitno utjecati na stanje i na ostalim frontovima pogotovo u borbama s Talijanima na Jugozapadnom bojištu. Treba napomenuti da su "Jelačićevci" u borbama s Rusima tijekom 1915. i 1916. godine imali preko 17.000 ljudi izbačenih iz stroja, a samo je nestalih oko 13.000, od kojih je najveći dio završio u zarobljeništvu. Točna struktura gubitaka (mrtvi, ranjeni, zarobljeni…) nikada nije utvrđena.

Jugozapadno bojište: "Jelačićevci na rijeci Soči i Monte Grappi

Na Soči se odigravalo dvanaest bitaka počam od druge polovice lipnja 1915. pa do kraja listopada 1917. Od ukupno dvanaest bitaka, u prvih jedanaest talijanske snage uzaludno su pokušavale probiti austrougarsku obranu na rijeci Soči kojom je zapovijedao general Svetozar Borojević. Cilj im je bio zauzeti Trst i izbiti u Ljubljansku kotlinu, odnosno u savski operativni prostor, te dalje nastaviti u unutrašnjost Monarhije prema važnim gradovima i tako primorati protivnika na kapitulaciju. Ličani dolaze na Jugozapadno bojište u vrijeme Osme sočanske bitke. Najprije dolazi III. bojna - 18. kolovoza 1916. i zaposjeda položaje istočno od grada Gorice. Ostatak pukovnije (I. i II. bojna) stiže u drugoj polovici studenoga 1916. u okviru cjelovitog povratka 48. sarajevske divizije i ulazi u zonu odgovornosti VII. korpusa/5. armije koji je bio stacioniran na Krasu, između rijeke Vipave i mora. IV. bojna stići će tijekom zime. Treba napomenuti da je 5. armijom zapovijedao general Svetozar Borojević.

Osma (od 9. do 12. listopada) i Deveta sočanska bitka, (od 31. listopada do 4. studenoga 1916.). U Osmoj sočanskoj bitci Talijani su uspjeli osvojiti manji dio prostora kod mjesta Šober i Kemperlišće, jugoistočno od grada Gorice. Te je položaje branila 86. streljačka brigada/43. streljačke divizije. U njezinom je sastavu i naša III. bojna. U IX. sočanskoj bitki ova bojna vodi teške borbe uz rijeku Vipavu i sjeverne rubove Krasa. Najveće gubitke pretrpjela je kod sela Šobera i Spacapanija. Uoči Božića 1916. 48. divizija zaposjeda vrlo teške ali važne položaje na brdu Fajtji hrib, strateškom uzvišenju na južnoj strani Vipavske doline. Ondje će imati velike gubitke, osobito oko naselja Spacapani i Bilje (tal. Biglia) koje se nalaze u podnožju ovoga brda, osobito tijekom druge polovice travnja 1917.

Deseta i Jedanaesta sočanska bitka

Tijekom ožujka i travnja 1917. Talijani su započeli pripreme za odlučujuću bitku na ovom ratištu: X. sočansku bitku. Austrougarska 5. armija, koja je od 24. svibnja preimenovana u Sočansku armiju, trebala je spriječiti Talijane u njihovim namjerama. Armijsku pričuvu sačinjavale su četiri divizije, među kojima i 48. pješačka divizija u čijem su sastavu i "Jelačićevci". Dio ovih snaga intervenirati će na strateškom grebenu Sveta Gora-Vodice-Kuk. poglavito strateški važnu kotu tt 652 - Vodice. U krvavim borbama prsa o prsa i uz vrlo velike gubitke austrougarska vojska uspijeva obraniti Vodice. U toj akciji kao interventna postrojba sudjeluju i pripadnici 79. Pukovnije pod zapovjedništvom brigadira Ivana Mesića, rodom iz ličkog sela Mušaluka. Tako je 23. svibnja I. bojna/79. pukovnije u suradnji s ostalim snagama uspjela odbiti sve talijanske napade na Vodice. "Jelačićevci" su u bitci kod Vodica pretrpjeli velike gubitke. Osim brojnih zarobljenih i ranjenih imaju 39 poginulih, 340 ranjenih i 28 nestalih.
U Jedanaestoj sočanskoj bitki, jednoj od najstrašnijih bitaka u Prvome svjetskom ratu. 79. pukovnija je na Krasu - na širem području Kostanjevice - u borbama s talijanskom 3. armijom. Najteže bojeve vode od 18. do 25. kolovoza kod sela Temnice i Novela koja se nalaze istočno od Kostanjevice. Posebno se istaknula III. bojna kod zloglasne kote 246. Pukovnija je uspjela vratiti većinu izgubljenih položaja, ali uz ogromne gubitke. Ukupni gubici "Jelačićevaca" u ovoj bitci bili su stravični: 40 časnika i 1627 vojnika.

Proboj kod Kobarida - Dvanaesta sočanska bitka (od 24. do 27. listopada 1917.)

Proboj kod Kobarida spada među najveličanstvenije vojne operacije u novijoj vojnoj povijesti kojom su Centralne sile poništile talijansku stečenu prednost u proteklih jedanaest sočanskih bitaka. Probojem kod gradića Bovec kroz izuzetno teško prohodan planinski kraj, austro-njemačke snage uspjele su odsjeći talijanske snage na Polovniku i Krnskom masivu, te zatvorili kliješta kod slovenskog gradića Kobarida.
Akcija je u cijelosti uspjela i Talijani su u prvoj fazi bitke odbačeni na rijeku Tagliamento, što je omogućilo austrougarskim snagama na južnom krilu bojišnice kod Gorice i na Krasu, da krenu prema zapadu. Tako je Grupa armija Borojević stigla na rijeku Tagliamento 1. studenoga, gdje ju je u obrani čekala talijanska 3. armija. Zbog prodora austro-njemačkih snaga na sjevernom krilu Talijani se povlače na rijeku Piave, gdje je uspostavljena nova crta obrane na kojoj će dočekati kraj rata. "Jelačićevci" u ovoj fazi borbi nemaju značajnijih djelovanja osim intervencija u zaštiti vrlo važnog mostobrana kod mjesta Zenson di Piave, u kojem je sudjelovala III. bojna. U dva tjedna, koliko su držali mostobran, odbili su nekoliko snažnih neprijateljskih napada u kojima su imali značajne gubitke, osobito između 20. i 28. studenoga 1917. - ukupno su izbačena iz stroja 292 vojnika od čega su 52 poginula. Manja djelovanja imali su kod mjesta Salgareda i Motta di Livenze. Nakon toga pukovnija je prebačena na planinski masiv Monte Grappu u Južnom Tirolu koji dominira ravnicom između Alpa i mora. Grappa front bio je jedan od najtežih i najsloženijih frontova na Talijanskom ratištu nakon XII. sočanske bitke. Talijani su na njemu uspostavili sustav teško osvojivih utvrđenih objekata u kojima su stacionirali izuzetno jake snage. Treba napomenuti da je 79. pukovnija ušla u sastav Grupe armija Conrad, odnosno 48. sarajevske divizije/XV. korpusa/11. armije. "Jelačićevci" se nalaze na položajima kod brda Mt. Spinuccia.

Borbe će se posebno intenzivirati tijekom godine 1918. koja je bila odlučujuća za konačni završetak rata. U početku će vojna situacija biti povoljna za Centralne sile. Posljednju ofenzivu austrougarska vojska poduzela je na Jugozapadnom bojištu 15. lipnja 1918. kada su pokrenute operacije širih razmjera. Na frontu Grupe armija Conrad austrougarsko pješaštvo prelazi u napad na cijelom frontu, ali bez značajnijih uspjeha. Nakon ovih borbi "Jelačićevci" prelaze na položaje kod brda Monte Pertica. Ostala je zabilježena jedna akcija u kojoj su se iskazali njezini pripadnici početkom srpnja. Bore se za uzvišenje Tasson tijekom 7. srpnja kada započinju krvavi juriši na teško osvojivo uzvišenje. II. i III. bojna "Jelačićevaca" uz teške napore uspijevaju zauzeti podnožje brda, ali uzvišenje i nadalje ostaje u rukama Talijana. Zapovjednik pukovnije pukovnik Carl Zoller nalazi se na čelu svojih jurišnih kolona i osobnim primjerom hrabri ih da ustraju do kraja. Sedam će puta jurišati na neprijateljske položaje, a u posljednjem jurišu zapovjednik biva teško ranjen i od zadobivenih rana ubrzo umire.

Zbog velikih gubitaka odustaje se od daljnje akcije, a čitava se pukovnija povlači na oporavak i popunu u obližnji grad Feltre. Prema izvješću od 8. srpnja "Jelačićevci" su u ovim bojevima imali 23 mrtva - od kojih dva časnika, 338 ranjenih te 23 bolesna. Nakon ovih teških borbi i iskazanog junaštva car Karlo im je uputio osobno priznanje. Poslije neuspjeha austrougarske ofenzive na Piavi, odnos snaga tijekom ljeta i jeseni mijenja se u korist Talijana i njihovih saveznika. Do konačne bitke doći će 24. listopada 1918. kada je Talijanska vojska s glavnim snagama prelazi u protunapad. Tijekom naredna četiri dana na tom prostoru vode se ogorčene bitke u kojima je austrougarska vojska, bez obzira na praktički raspad Monarhije, pokazala zadivljujući otpor i hrabrost. Ipak glavni udar talijanske 3. armije preko rijeke Piave u pravcu Vitorija Veneta (od 27. do 30. listopada), nije se mogao zadržati. Teško stanje oružane sile ali i države u cjelini, natjerat će Austro-Ugarsku da 29. listopada zatraži primirje, koje je potpisano 3. studenoga.
Tim je činom konačno završio Prvi svjetski rat uz goleme ljudske i materijalne gubitke. Dugotrajno ratovanje, zamor i negativni razvoj političkog i gospodarskog stanja ostavili su veliki trag na moral vojnika. Ipak je dubokog traga ostavila pobuna "Jelačićevaca" u Rijeci u listopadu 1918. pod vodstvom satnika Pere Teslića kada uspijevaju razoružati mađarske domobrane 23. listopada, zauzeti u cijelosti vojarnu i na njoj izvjesiti hrvatsku trobojnicu. Intervencijama ostalih snaga razmještenih na širem području Rijeke pobunjenici su razoružani i otpremljeni na suđenje u Pulu.

Podataka o aktivnostima "Jelačićevaca" na području Pule ima vrlo malo. Točan datum njihovog dolaska u Pulu je nepoznat. Tamo je stigla postrojba jačine jedne satnije i to su uglavnom riječki pobunjenici. Ali zbog nedostatka vojske i općeg rasula u Puli, umjesto osude na zatvorsku kaznu uključeni su u čuvanje vojnih objekata. Time postaju temelj buduće Narodne straže (Narodne garde). Anarhično stanje u Puli pogoršava se iz dana u dan. Jedini cilj tamošnjih vojnika je povratak svojim kućama. Među posljednjima će kućama otići "Jelačićevci" i čehoslovački mornari - 19. studenoga, da bi 27. studenoga 1918. i Srpska legija napustila Pulu. Nakon toga nastupa talijanska okupacija.
Vojnih pobuna "Jelačićevaca" nije bilo samo u Rijeci. Već u rujnu 1918. dolazi do nemira i na ličkom i ogulinskom području. Njih su počinili uglavnom pripadnici 79. i 96. karlovačke pukovnije, a vjerojatno i domobrani. Sva se sila naoružanih vojnika vraćala kućama s oružjem i streljivom. Uz pomoć Zelenog kadera provode teror i pljačku po čitavoj županiji, posebno u kotarevima Brinje, Otočac i Perušić. Narodna garda je preslaba da se oružjem odupre pobunjenicima. Odbor Narodnog vijeća u Gospiću izvještava Narodno vijeće u Zagreb (2. studenoga) o prilikama na svom području: vojnici iz Otočca razišli su se po županiji, naročito po kotarevima Brinje, Otočac i Perušić, te čine "razbojstva i zlobna oštećenja tuđeg vlasništva".
Istovremeno se "Jelačićevci" teško iscrpljeni od fizičkih napora i ratnih trauma povlače s bojišta iz Tirola preko Belluna, Villachu i Ljubljane prema Otočcu. Nije za sada poznato koliko ih je dospjelo u talijansko zarobljeništvo. U Otočac ih se uspjelo vratiti svega tristotinjak. Najveći se dio vojnika s oružjem vratio direktno svojim kućama bez odlaska u Otočac. Uspostavom nove vlasti stanje se polako smiruje, a time prestaje i austrougarski vojni i politički ustroj na ovim prostorima. Ubrzo se ustrojavaju vojne i žandarmerijske postrojbe koje će zavesti red u novostvorenoj državi, a Lika će ući u jedno vrlo teško i turbulentno političko i gospodarsko razdoblje koje će potrajati sve do početka Drugoga svjetskog rata.

UDRUGA 133. BRIGADE ZNG OTOČAC

27. godišnjica brigade

Smotra otočke postrojbe 2006./Arhiva Lika pressa Gospić, snimio Marko Čuljat
Smotra otočke postrojbe 2006./Arhiva Lika pressa Gospić, snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. LISTOPADA 2018. U 11:40 SATI

OTOČAC - Udruga 133. brigade ZNG-a sutra, 19. listopada svečano obilježava 27. godišnjicu Dana 133. brigade ZNG. Pokrovitelj proslave je Grad Otočc.

U priopćenju koje potpisuje pukovnik Drago Bilović, predsjednik Udruge je i hodogram svečanosti. Najprije će u 9 sati biti prijem Zapovjedništva i zapovjednika postrojbi 133. brigade kod gradonačelnika Grada Otočca.

Zatim u 9:30 slijedi polaganje vijenca i paljenje svijeća kod spomenika hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u središtu grada. U 10 sati je sveta misa u župnoj crkvi Presvetog Trojstva, u podne je svečana akademija u Gackom pučkom otvorenom učilištu. (LPS)

Reagiranje gospićkog studenta Drage Krpine:

POTPORA VUKOVARSKOM PROSVJEDU

Protivnici prosvjeda po drugi put ubijaju nevine hrvatske žrtve.

Roditelji, rodnina i suborci poginulih hrvatskih branitelja u jesen 1993. godine u Gospiću
Roditelji, rodnina i suborci poginulih hrvatskih branitelja u jesen 1993. godine u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. listopada 2018. u 15:20 sati

BIOGRAD NA MORU - Danas smo dobili reagiranje višedestljenog čitatelja i gospićkog studenta i suradnika Ličkih novina - Drage Krpine:

S obzirom da, iz obiteljskih razloga, ne ću nazočiti sutrašnjem prosvjedu u Vukovaru, osjećam potrebu i dužnost, barem na ovaj način očitovati se o ovom pitanju.

Uvjeren sam da je gospodin Penava, gradonačelnik Vukovara, pozivajući na ovaj prosvjed bio motiviran najiskrenijim osjećajima moralne, ljudske pa i političke dužnosti prema svojim sugrađanima, a napose s osjećajem poštovanja prema tisućama identificiranih i ne identificiranih vukovarskih žrtva te na poseban način s osjećajem moralne obveze prema svojim sugrađankama koje, prema vlastitim svjedočenjima, i danas na vukovarskim ulicama susreću svoje nekažnjene silovatelje.

Svi oni, uključujući i najviše dužnosnike HDZ-a koji, protiveći se prosvjedu, ističu kako se problem procesuiranja ratnih zločina mora rješavati unutar nadležnih institucija, pokazuju krajnje licemjerstvo. Naime, prosvjed se i organizira upravo zato jer se problemi u institucijama ne rješavaju. Kad bi i da su nadležne institucije profesionalno i odgovorno radile svoj posao, za prosvjedom, naravno, ne bi ni bilo potrebe.

Protivnici prosvjeda svojom hladnom, birokratskom retorikom, svjedoče, zapravo odsutnost elementarne emocije prema žrtvama koje se, neprocesuiranjem njihovih krvnika i silovatelja po drugi put ubijaju i siluju.

Osobito je zanimljivo da ravnodušnost prema vukovarskim žrtvama a napose prema silovanim vukovarkama pokazuju ponajviše oni koji su fanatično promicali i nametali prihvaćanje Istanbulske konvencije, kunući se da im je ponajprije na umu zaštita žena od nasilja i kažnjavanje onih koji to nasilje čine. Upravo ovaj slučaj na drastičan način pokazuje njihovu dvoličnost i bešćutnost.

Na kraju krajeva, pravo na javni prosvjed je jedno od temeljnih građanskih prava propisanih i zaštićenih Ustavom Republike Hrvatske. U tom kontekstu svi oni koji dižu nepodnošljivu graju protiv održavanja prosvjeda, posredno ili neposredno prijeteći organizatorima i sudionicima, očituju svoje nedemokratske i totalitarističke sklonosti. Ne događa se to nažalost samo u ovom slučaju.

Očito pod dojmom političkih pritisaka i prijetnji, gospodin Penava i njegovi suradnici trude se posljednjih dana na neki način opravdati jamčeći da na skupu neće biti nikakvih političkih poruka.

POŠTOVANI GOSPODINE PENAVA, NEMATE SE RAZLOGA BILO KOME OPRAVDAVATI, PA NI "GENIJALNIM" STRANAČKIM VOĐAMA, ZA BILO ŠTO PA NI ZA MOGUĆE POLITIČKE PORUKE KOJE ĆE BITI UPUĆENE S PROSVJEDA!

Spravom ste nezadovoljni, kao i svi dobronamjerni građani Vukovara ali i cijele Hrvatske, nepodnošljivom (namjernom) neučinkovitošću institucija koje su davno morale procesuirati počinitelje zločina u agresiji na Hrvatsku. Za nedjelotvornost svih državnih institucija uvijek je, pa i danas, odgovorna vladajuća POLITIČKA nomenklatura. Pa što bi onda bilo sporno u tomu da se političarima sa javnog prosvjeda šalju i političke poruke?

Već dugo je jasno, a slučaj vukovarskog prosvjeda to pokazuje na posebno bolan način, da politička milost Milorada Pupovca i njegovih jataka, za bučne zagovornike vjerodostojnosti (!!!???) nema cijene pa makar se ta cijena plaćala i pristajanjem na ponovno moralno ubijanje i silovanje vukovarskih žrtava.

Iako osobno, iz navedenih razloga, ne ću biti nazočan na sutrašnjem prosvjedu, najiskrenije se klanjajući svakoj vukovarskoj žrtvi i dižući glas protiv svih koji svojim postupcima te žrtve prešućuju, zanemaruju i ponovo ponižavaju, u nadi da prosvjed neće ostati bez ikakva učinka, upućujem iskrenu potporu gospodinu Penavi, svim njegovim suradnicima te svim sudionicima prosvjeda.

Udruga ratnih veterana Vukova

POZIV ZA ODLAZAK U VUKOVAR

U subotu je besplatan prijevoz na prosvjed u Vukovar.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. LISTOPADA 2018. U 23:10 SATI

GOSPIĆ - Udruga ratnih veterana 9. Gardijske brigade Vukovi podržava održavanje prosvjednog skupa "Vapaj žrtve" koji će se održati 13. listopada u 14 sati na Trgu dr. Franje Tuđmana u Vukovaru te organizira odlazak na skup.

U večerašnjem priopćenju ističu da hrvatski branitelji, gardisti i specijalci podupiru apel za procesuiranje počinitelja svih ratnih zločina i članovi će organizirano i u zajedništvu doći na skup.

Iz Udruge mole sve zainteresirane hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji i sve domoljube s područja Ličko-senjske županije koji žele ići na prosvjed u Vukovar da se najkasnije do srijede 10. listopada navečer jave na mobitel 099 5487 345 ili u prostorije HVIDR-e ili na njihov broj 053 572 512. Polazak za Vukovar je u subotu 13.10. u 6 sati ujutro prijevoz je besplatan, a broj mjesta . Povrataka je po završetku skupa.

HRVATSKA IZNAD SVEGA - HRVATSKU NIZAŠTO

Uz Dan neovisnosti

POVIJESNA ODLUKA SABORA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. LISTOPADA 2018. u 23:45 sati

GOSPIĆ - Sretan i blagoslovljen Dan Hrvatske neovisnosti želi Vam zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman, stoji u čestitci koju potpisuje predsjednik Miroslav Petry.

Dan neovisnosti je blagdan kojim se obilježava 8. listopada 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

Ujedno se treba prisjetiti i okolnost u kojima su se donosile povijesne odluke. Tako su dan ranije, 7. listopada 1991. zrakoplovi JNA bombardirali povijesnu jezgru Zagreba, zgradu državnog Sabora i Banske dvore u kojima je tada bilo smješteno državno vodstvo na čelu s predsjednikom Tuđmanom. Zbog tih okolnosti i mogućih novih zračnih napada na Zagreb, sjednica svih triju tadašnjih saborskih vijeća Hrvatskog sabora je održana 8. listopada 1991. na tajnom i dislociranom mjestu, u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu. (LPS)

Uz Dan nezavisnost

POČAST POGINULIMA U DOMOVINSKOM RATU

Polaganje vijenca u Gospiću za Dan zahvalnosti
Polaganje vijenca u Gospiću za Dan zahvalnosti
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. listopada 2018. u 9:15 sati

GOSPIĆ - Danas su izaslanstva Grada Gospića i Ličko-senjske županije na čelu s gradonačelnikom Karlom Starčevićem i županom dr. Darkom Milinovićem povodom Dana nezavisnoti, koji je u pondjeljak, odala počast poginulima u Domovinskom ratu. Molitvu je predvodio župnik gospićki vlč. Mario Vazgeč. (LPS)

Novi politički ogranak u Gospiću

OSNOVAN BANDIĆEV OGRANAK

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. listopada 2018. u 14:20 sati

GOSPIĆ - Danas je na redakcijski mail stigla poziv jedne nove organizacije političke stranke Milana Bandića. Naime, iz poziva je vidljivo da je utemeljena Gradska organizacija Milan Bandić 365, čija je predsjednica Danijela Bogić. Stranka koristi Jesen u Lici za svoju promidžbu u subotu 6. listopada. Očekuje se dolazak i predsjednika stranke. (LpS)

Odluka Zajednice utemeljitelja HDZ-a

Miroslav Petry predsjednik Povjerenstva

Raspuštena je Županijska zajednica utemeljitelja HDZ-a.

Miroslav Petry (desno prvi) na pripremama izbora u županijskom HDZ-u u Gospiću
Miroslav Petry (desno prvi) na pripremama izbora u županijskom HDZ-u u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. rujna 2018. u 9:50 sati

GOSPIĆ - Nacionalno predsjedništvo Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman" pod predsjedanjem Marija Kapulice, jednoglasnom Odlukom imenovalo je povjerenstvo Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman" Ličko-senjske županije iz razloga jer je natpolovična većina članova Predsjedništva Županijske organizacije Zajednice utemeljitelja HDZ-a dala neopozive ostavke u dosadašnjem sazivu Zajednice utemeljitelja HDZ-a za Ličko-senjsku županiju.

Shodno navedenom 22. rujna 2018. donesena je Odluka o imenovanju Povjerenstva Zajednice utemeljitelja HDZ-a Ličko-senjske županije od tri člana. Za predsjednika povjerenstva Županijske organizacije Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" za Ličko-senjsku županiju imenovan je Miroslav Petry, saborski zastupnik HDZ-a 1990. god., a za članove povjerenstva imenovani su Ante Žarkov, saborski zastupnik HDZ-a 1990. god. i Bert Parać, glavni tajnik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman".

Miroslav Petry je diplomirao na Pedagoškoj akademiji - smjer povijest i zemljopis. U bivšoj
državi SFRJ bio je pritvaran i zatvaran kao antidržavni element, a zbog svog neskrivenog domoljublja bio je okarakteriziran kao hrvatski nacionalist, te ima status Hrvatskog političkog zatvorenika. Miroslav Petry je nakon prvih višestranačkih i demokratskih izbora 1990. bio prvi izabrani saborski zastupnik s područja grada Gospića, te od 1989. god. kontakt osoba s dr. Franjom Tuđmanom za osnivanje HDZ-a na području bivše Općine Gospić, prvi predsjednik Organizacije HDZ-a za grad Gospić, tajnik Općinske organizacije HDZ-a za područje općine Gospić, te jedan od utemeljitelja HDZ-a za područje Like, saborski zastupnik u tri mandatu Hrvatskog sabora u periodu od 1995. do 2000., a ujedno je naknadno bio biran u nekoliko navrata za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije i Gradske organizacije HDZ-a za Grad Gospić. (LPS)

Erasmus+ učenici u Gospiću

U GOSPIĆU SU UČENICI IZ PET DRŽAVA

Prijem u Ličko-senjskoj županiji i Gradu Gospiću.

Prijem srednjoškolaca u Ličko-senjskoj županiji
Prijem srednjoškolaca u Ličko-senjskoj županiji
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. rujna 2018. u 13 sati

GOSPIĆ - Jutros je grupa od četrdesetak gimnazijalaca s profesorima i vršnjacima iz pet europskih država posjetila Ličko-senjsku županiju.

U Županiji su ih u ime župana primile Ana Rukavina-Stilinović i Valentina Bublić-Zdunić, pročelnice Upravnog odjela za gospodarstvo i Upravnog odjela za društvene djelatnosti. One su ih upoznale s karakteristikama Ličko-senjske županije.

Nakon toga priređen je prijem i u Gradu Gospiću, gdje ih je primio gradonačelnik Karlo Starčević, i Ivana Kaleb-Asić, pročelnica za društvene djelatnosti.

Gospićka gimnazije je u sklopu europskog programa Erasmus+ KA2 domaćin učenicima i profesorima iz Njemačke, Grčke, Italije, Poljske i Španjolske. U okviru provođenja projekta "On the move" srednjoškolci će se bavi aktivnostima vezanim za poboljšanje kvalitete života mladih, kao i njihovih roditelja, a vezanim za prehranu i aktivnosti u provođenju slobodnog vremena. Kroz projekt učenici i profesori upoznaju se s kulturnim i prirodnim znamenitostima, prehrambenim i životnim navikama svake zemlje, a aktivnosti koje se provode u Ličko-senjskoj županiji, vezane su i za sport, obići Cerovačke pećine, Park prirode Velebit, NP Plitvička jezera, te Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu.

U rukopisu "Likapedije" pronalazimo slijedeće podatke:

U proljeće 2015. započeo je državni projekte-škole u koji je uključena i gospićka gimnazija kao jedna od prvih 20 škola u Hrvatskoj. Nositelj projekta je CARNET - Hrvatska akademska i istraživačka mreža, a sufinancira se europskim fondovima.

Agencija za mobilnost i europske programe (AMPEU) u okviru programa Erasmus + KA2 (ključna aktivnost 2) - strateška partnerstva škola s ciljem unapređenja inovacija i razmjene dobre prakse, 2015. odobrila je financiranje četiri projekta, uskoro kreće i peti.

(LpS)

Report s nekadašnje crte razdvajanja

DOK LIČANI BERU KUMPIRE, PIROTEHNIČARI BERU MINE

Samo ove godine u minskim poljima Like pronađeno je i uklonjeno preko tisuću mina.

Očišćeno polju u Alivojvodićima/SNimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
Očišćeno polju u Alivojvodićima/SNimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. rujna 2018. u 15 :45 sati

Report Marka ČULJATA

ALIVOJVODIĆI - Nakon više godina ponovo su kamere Ličkih novina bile na Ličkom sredogorju. Naime, jučer smo dobili telefonski poziv od Ivice Pavelića, nadzornika kvalitete u Hrvatskom centru za razminiranje (HCR) za posjet radilištu kod Perušića. Raddo smo se odazvali pozivu jer dok Ličani beru kumpire, pirotehničari beru - mine, i nažalost ove su godine imali dobru berbu.

U Perušiću smo skrenuli s priključka autoceste na uski najprije asfaltni, a zatim prteni put. Automobil je uzbrdo grabio do crvene trake preko ceste gdje smo zastali prvi put. Dalje smo nastavili ojačani ljudstvom, da upotrijebimo vojničke izraze, i stali smo ponovo kod rvenih traka preko ceste, ali i široko, preširoko s obadvije strane ceste. Njive kao da su pripremljene za sijanje. To su ih izorali strojevi za uništavanje mina, ali i pirotehničari pretražujući svaki pedalj ličke crljenice (tera rose). Saznali smo da se nalazimo u Alivojvodićima gdje je u Domovinskom ratu bila crta razdvajanja od pobunjenih ličkih Srba.

Od čelnih ljudi HCR-a i izvođača radova, ravnatelja Zdravka Modrušana i Krunoslava koralica it karlovačke tvrtke Fas detalje, a o poslu nam je govorio i nadzornik Pavelić, koji je nekada radio u gospićkoj policiji. Ove godine pirotehničari su u skladu s programima u cijeloj državi radili na uklanjaju mina s poljoprivrednih površina. Samo u Lici do danas je pronađeno i uništeno preko tisuću mina, a prošle godine u cijeloj državi pronađeno je 1700 mina.

- Bit će toga još do kraja ovogodišnjeg posla, naglasio je ravnatelj Modrušan.

Razminirana je i okolica crkve Svete trojice na jednom obronku nedaleko koje se još uvijek nalazi minsko polje. Početkom godine na području minsko sumnjivo područje u Hrvatskoj bilo je na preko 400 četvornih kilometara, a do 9. rujna očišćeno je nešto više od 30 četvornih kilometara. U Lici je bilo preko sumnjivo preko 400 četvornih kilometara, a do kraja kolovoza očišćeno je gotovo deset četvornih kilometara. U minskim poljima u cijeloj Hrvatskoj od 1996. godine smrtno su stradale 203 osobe, a u Lici 23.

VLOG IZ ALIVOJVODIĆA


Povjerenstvo GO HDZ-a Gospić

ZAHVALA BIRAČIMA ZA GLASOVANJE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. rujna 2018. u 13:40 sati

GOSPIĆ - Od Ivice Radoševića, predsjednika Povjerenstva GO HDZ-a dobili smo priopćenje u kome se zahvaljuje članstvu stranke na povjerenju, snazi i odlučnosti koji su pokazan izlaskom na unutarstranačke izbore za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije.

U priopćenju se nadalje kaže:
- Usprkos različitim pokušajima zastrašivanja, telefonskih poziva i SMS poruka, pokazali ste hrabrost i želju za promjenom HDZ-a u kojemu će svatko imati svoje mjesto, zasluženo i opravdano. Othrvali ste se i pogledima tzv. "neovisnih promatrača" koji su po nalogu za cilj imali zastrašiti ljude, bojkotirati izbore i unijeti razdor među naše članove. Zajedno izgradimo novi smjer, s ciljem da u Gospiću imamo jedinstven HDZ u kojem nikoga neće biti strah izreći svoj stav, ideje i preferencije. Sa svoje strane učinit ću sve da na izborima za predsjednika i potpredsjednike Gradske organizacije koji predstoje i u vremenu nakon izbora postignemo prijeko potrebno zajedništvo svih onih kojima je HDZ na srcu, no još više da kao najjača politička stranka u gradu Gospiću iznjedrimo najbolje među nama kako bi i stranku i grad u kojem živimo učinili boljim i ljepšim.

Zajednički cilj nam je isti, snažan HDZ u kojem će se cijeniti rad, stručnost i poštenje, dostojan onih koji ga čine najvećom političkom strankom u Hrvatskoj, od njena utemeljenja i njena utemeljitelja dr. Franje Tuđmana pa sve do danas.
Od srca vam još jednom veliko hvala!

Završeni stranački izbori u ličkom HDZ-u

NOVI JE PREDSJEDNIK MARIJAN KUSTIĆ

Novi predsjednik ŽO HDZ-a Marijan Kustić obraća se novinarima
Novi predsjednik ŽO HDZ-a Marijan Kustić obraća se novinarima
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. RUJNA 2018. U 22:20 SATI

GOSPIĆ - Danas je pobijedio HDZ, zahvaljujem se svima koji su izašli na izbore. Zahvaljujem se i svima s područja grada Gospića koji su izašli na izbore unatoč prijetnjama i glasovali. Ličko-senjska županija je svojim radom zaslužila bolji HDZ-a.-istakao je večeras Marijan Kustić, novoizabrani predsjednik ŽO HDZ-a, nakon današnjih izbora.

Kustić je zahvalio i svojim prethodnicima od Petryja do Milinovića za sve odo dobro što su učinili. Odgovarajući na pitanja Kustić je rekao da će biti izvršena revizija jer brojka od 8500 članova nije realna. Također je rekao da mu je čestitao i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.

KUstić je bio jedini kandidat za listi jer je drugi kandidat dr. Darko Milinović nedavno izbačen iz HDZ-a.

O rezultatima današnjeg glasovanja novinare je upoznao Darko Nekić, predsjednik Županijskog povjerenstva za izvanredne izbore. Premda, neslužbeni, podaci dosta govore. Na 34 biračka mjesta izašla su 2842 člana HDZ-a, što je oko 35 posto članstva, od kojih su njih 2792 dali glas Kustiću koji je bio jedini kandidat. Pedeset listića je bilo nevažeće.
- Izbori su završeni u 19 sati i protekli su bez ijednog incidenta, nije bilo fiktivnih članova. Doživjeli smo jedan fenomen tzv. nezavisnih promatrača koji su nekome slali rezultate koji nisu ni približni. Spominjali su se nekakvi zaštitari, bili su samo na jednom mjestu kako bi osigurali imovini na biračkom mjestu. Ovim je gotova prva faza izbora, a izbori za Županijski odbor biti će za nešto više od mjesec dana.-rekao je Nekić, dajući i po prvi put podatak da je na računu stranke više od 200 tisuća kuna

25. obljetnica oslobađanja okolice Gospića

BRZO JE SKRAĆENA CRTA OBRANE

Već u jesen 1993. branitelji Like i Hrvatske pokazali su kako mogu voditi u pobjede.

Sudionici svete mise u gospićkoj katedrali
Sudionici svete mise u gospićkoj katedrali
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. rujna 2018. u 15:10 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Tajna svih naših pobjeda bili su naši ljudi, ova akcija govori kako je grupa ljudi stasala u pravu vojsku.- rekao je danas na svečanoj akademiji general Damir Krstičević, ministar Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i izaslanik premijera Plenkovića, koja je održana povodom 25. obljetnice vojno-redarstvene akcije Medački džep u kojoj je za nekoliko sati oslobođeno 225 četvornih kilometara okupirane okolice Gospić, i neprijatelj odbačen s položaja da ne može granatirati ličku metropolu. U kaciji je poginulo 14 hrvatskih branitelja, a ranjena su 53.

Današnja proslava te značajne akcije nakon koje se lakše disalo u ličkoj metropoli počela je budnicom Hrvatske vojske i svetom misom u katedrali koju je predvodio msgr. vojni ordinarij Juraj Bogdan. Nakon toga odana je počast kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, a ulicama je bio mimohod sa zastavama svih ratnih hrvatskih postrojbi. Za svečanu akademiju na kojoj je pjevala vojna klapa Sv. Juraj, bili su brojni gosti i uzvanici. Uz obitelji poginulih hrvatskih branitelja i čelnika domovinskih udruga bili su izaslanici predsjednice RH, predsjednika Sabora i Vlade RH, te generali Mladen Markač i Mirko Norac, koji je bio u društvu Agima Čehua, svog pomoćnika u Medačkom džepu koji je kao i Norac bio ranjen. Treba reći da je dvorana Norca pozdravila burnim i dugotrajnim pljeskom. Nisu izostali ni lokalni čelnici iz ovog dijela Hrvatske.

- Odrastali smo s ponosom i tugom sa svojim majkama koje su zamijenile i očeve. Ponosni smo što smo djeca hrvatskih vitezova. Zahvaljujem se svima onima koji pamte njihova djela.- poručio je s govornice Josip Dragičević, sin poginulog Mile.

- Ratne operacije za oslobađanje zemlje bile su vizije čelništva i dr. Franje Tuđmana, a branitelji su bili spremni za pobjede. Dopustima da mladi prepoznaju pobjedničku generaciju, oni trebaju imati novu viziju o boljem životu.- rekao je Ante Deur, savjetnik i izaslanik predsjednice Grabar-Kitarović.

- Današnje obilježavanje digli smo na višu razinu u suradnji nadležnih ministarstva i jedinice lokalne i regionalne uprave. Visoka je cijena plaćena za slobodu i budućnost. Čestitam sudionicima Medačkog džepa, a posebno braniteljima Like koji su dali nemjerljiv doprinos. Ovom akcijom smo pokazali cijelom svijetu da smo sposobni osloboditi Hrvatsku. Rekao je general Krstičević.

Na kraju proslave na Trgu Stjepana Radića održan je tehnički zbor vojske i policije, a nebom je nekoliko puta zaparalo pet zrakoplova akrobatske skupine Krila Oluje.

PRVI LIČKI VLOG S PROSLAV E:

HODOČAŠĆE DO SOLINA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. rujna 2018. u 9:20 sati

GOSPIĆ - Iz Otočca je jutros nakon svete mise krenula grupa od 15 hodočasnika iz Brinja i Otočca put Solina. Večeras će stići u Gospić i nakon jutarnje mise u gospićkoj katedrali u 8 sati, pojačani Gospićaninom Mirom Zdunićen, nastaviti će pješačenje. Saznajemo da će na cilj stići u iduću subotu na III. Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji. (LpS)

Kustićev predizborni skup, završni, u Gospiću

PODRŠKA VRHA HDZ-A

Večeras su u Gospiću bila tri hrvatska ministra i člana Predsjedništva HDZ-a.

Marijan Kustić za govornicom/Snimio Marko Čuljat Lika press Gospić
Marijan Kustić za govornicom/Snimio Marko Čuljat Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. rujna 2018. u 22:45 sati

Izvješćuje Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Mimo očekivanja, večeras je dvorana u kojoj je bio predizborni skup Marijana Kustića, za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a bila premalena. Došli su bojni njegovi simpatizeri i članovi HDZ-a iz cijele županije.

Stigla su i trojica hrvatskih ministara i članova Predsjedništva HDZ-a Goran Marić, Milan Kujundžić i Darko Horvat, te Mario Kapulica, predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a. Bio je na skupu i Miroslav Petry, i njegov sin Ivan. Stari Petry je bio na "ledu" proteklih godina samo zato što je podržavao politiku Franje i Miroslava Tuđmana…

- Ponosan sam što sam na čelu stranke u Gospiću jer ste podržali promjene. Dosta je bilo podjela na vaše i naše osobno se zalažući za promjene. Želim da skupa gradimo zajedništvo u HDZ-u, želim da Gospiću i Ličko-senjskoj županiji pokrenemo proizvodnju, da zaustavimo iseljavanje. Na to sve samo HDZ može dati odgovore.- rekao je pozdravljajući sudionike skupa Ivica Radošević, predsjednik Povjerenstva za HDZ-a za Gospić, koji je bio i domaćin predizbornog skupa.

- Obišli smo cijelu Ličko-senjsku županiju i vidjeli smo da članstvo želi novi HDZ. Dosadašnji model vođenja stranke je potrošen, siguran sam da će Marijan Kustić omogućiti novi način rada, to je recept za pobjedu. Večeras su s nama i ministri. Ne postoje dva HDZ-a, nego samo jedan i jedinstven. Nekada smo u 12 jedinica lokalne samouprave na ovome području bili na vlasti u njih deset. Kustić jamči da će HDZ biti ponovo na vlasti u najmanje osam jedinica.- rekao je Darko Nekić, predsjednik Povjerenstva HDZ-a za Ličko-senjsku županiju.

¸ - Došlo je vrijeme za nove pobjede. Sada smo na vlasti samo u gradu Senju, vratit ćemo i ostala tri grada. Pozivan članove da se oslobode svakog straha i pritisaka. U Predsjedništvu Županijskog odbora biti će članovi iz svih lokalnih organizacija. Danas sam bio u Donjem Lapcu gdje je na skupu bilo dvadesetak Hrvata iz Bosne. Rekli su mi da kod njih već dugo nije bio nitko iz Županije. Zato će prva sjednica novog Odbora biti baš u Donjem Lapcu.- istakao je Marijan Kustić, jedini kandidat za predsjednika ŽO HDZ-a.

- Često prolazim kroz Liku i kad god prođem nisam isti čovjek. Ona ne smije biti prostor prolazaka nego dolazaka. Tu je odgovornost ali i čast preuzima Marijan Kustić. Ovo je prostor na kome su temelji suverene Hrvatske države. Potrudit ću se u reanimaciji ovog prostora koji je do sada služio za ugošćivanje prolaznika i nomada. Nije HDZ samo u Zagrebu on je i ovdje. Ako nema života u Lici nema ga niti u Hrvatskoj. Biti ću veleposlanik Like u Zagrebu. Hrvatska mi je u srcu, pokazat ću to i ovdje gdje se potvrđuje država.-istakao je večeras u Gospiću ministar državne imovine Marić.

- Raduje me što ste vi Hrvati prepoznali da dolaze druga vremena. Razrušena je Lika sad ju zajedno gradimo pa će i Hrvatska biti jaka. Vi ste pokazali što želite, vraćaju se ljudi u HDZ koji nisu plesali kozaračko kolo.- rekao je ministar zdravstva Kujundžić.

- Svaki put kad dođem ovdje je sve više i više ljudi. Radujem se stvaranju HDZ-a na starim temeljima.. Temelju su ovdje udareni 8. travnja 1990. kada je osnovan HDZ uoči prvih višestranačkih izbora. Vi sudjelujete i pobjeđujete u svim izborima. Ponovo je oživjela detuđmanizacija, ali Plenković točno želi HDZ kakav je želio predsjednik Tuđman. U HDZ-u su do sada bili nepoželjni oni koji su podržavali politiku Franje i Miroslava Tuđmana. Utemeljitelji stranke danas su članovi svih stranačkih tijela. Oni koji zlopupotrebljavaju hrvatsku koncepciju neće uspjeti nitko od njih neće prekinuti veze s vjerom i crkvom u kojoj smo odgojeni.- rekao je Kapulica.

- Nikada nijedna politička opcija nije u fer borbi pobijedila HDZ. Spašen je Agrokor, Petrokemija dio brodogradilišta, povećane su mirovine i izdvajanja za zdravstvo, Đuro Đaković poslije pozitivno. Jedino HDZ može Hrvatsku iz sadašnje situacije nije to ni SDP i ostale oporbene stranke.- rekao je Horvat, ministar gospodarstva.

Nakon skupa održan je domjenak.

Prošlo je 25 godina od akcije Medački džep

POBUNJENICI ODBAČENI OD GOSPIĆA

Uspješnom akcijom hrvatskih branitelja 1993. godine očišćeno pobunjeničko uporište u Divoselu.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. rujna 2018. u 16 sati

GOSPIĆ - U nedjelju, 9. rujna, točno na 25. obljetnicu pobjedonosne akcije hrvatskih branitelja, biti će prigodna proslava u ličkoj metropoli. Obilježavanje srebrnog jubileja akcije kojom su u kratkom roku istjerani pobunjeni lički Srbi i njihova braća Srbijanci s područja Divosela i još nekoliko četničkih uporišta, ove godine organiziralo je Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ličko-senjska županija, Grad Gospić i Koordinacija domovinskog udruga.

U 8 sati je budnica orkestra Oružanih snaga RH, u 9 sati je u gospićkoj prvostolnici sveta misa za poginule nestale i umrle hrvatske branitelje, a u 10:15 sati polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata. Nakon toga u 10:30 slijedi mimohod povijesnih postrojbi, zastava ratnih postrojbi iz Domovinskog rata, vatrogasaca, hrvatskih branitelja, visokih dužnosnika i uzvanika ulicama grada Gospića.

U 11sati je u Kinu Korzo svečana akademija, a u 12:40 program u zraku izvode Krila Oluje. Sve će završiti zajedničkim vojničkim ručkom na Trgu Stjepana Radića. Osim toga, u nedjelju će od 9 do 18 sati na istome trgu biti taktičko-tehnički zbor naoružanja i opreme (MORH, MUP, MHB)

U sklopu obilježavanja obljetnice biti će predstavljena provedba aktivnosti iz djelokruga rada Uprave za zatočene i nestale koje se odnose na Hrvatski model traženja nestalih osoba, odnosno terenska istraživanja, izvide, probna iskapanja, ekshumacije, identifikacije te pogrebnu skrb o žrtvama Domovinskog rata, Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, što se provodi u intenzivnoj i kontinuiranoj suradnji s Ministarstvom obrane. Posjetiteljima će biti predstavljen cjelokupan proces traženja nestalih osoba kroz demonstracije postupka pretraživanja terena georadarom i cadaver psima te demonstracije postupka izvida lokacija iz zraka bespilotnim letjelicama. Također, bit će prezentirana stručna dostignuća i rezultati aktivnosti uz pomoć video snimaka te će biti ponuđeni promidžbeni materijali, brošure i leci koji su rezultat dugogodišnje zajedničke suradnje u traženju posmrtnih ostataka i vraćanja dostojanstva žrtvama Domovinskog rata te Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja. (LPS)

Izbori u HDZ-u

ŽUPANIJSKO GLASOVANJE U NEDJELJU

Objavljujemo liste biračkih mjesta na području samouprave Ličko-senjske županije.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. rujna 2018. u 13:35 sati

GOSPIĆ - Od Povjerenstva Županijske organizacije HDZ-a dobili smo obavijest o unutarstranačkim izborima kojom se članstvo obavještava o biračkim mjestima za izbor predsjednika Županijske organizacije. Izbori će biti u nedjelju 9. rujna od 8 do 19 sati. Županijsko izborno povjerenstvo je na sjednici održanoj 29. kolovoza donijelo odluke i odredilo biračka mjesta za izbor predsjednika Županijske organizacije HDZ-a.

BIRAČKA MJESTA ZA GRAD GOSPIĆ:
1. Biračko mjesto, Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčevića, Ulica dr. Franje Tuđmana 5, Gospić. Glasovanje je za Temeljnu organizaciju Bilaj, TO Brušane, TO Gospić, TO Lički Novi, TO Podoštra i TO Ribnik.
2. Biračko mjesto je u Osnovnoj škola dr. Franje Tuđmana, Riječka 2, Lički Osik i to za TO Lički Osik i TO Mušaluk.
3. Biračko mjesto je u Hrvatskom društvenom domu u Aleksinici, Aleksinica 10, za TO Pazarišta
4. Biračko mjesto je u Mjesnom odboru u Smiljanu (kraj pošte), Smiljan bb i to za TO Smiljan i TO Trnovac. (LPS)

BIRAČKA MJESTA ZA GRAD OTOČAC:
1. Biračko mjesto u prostoru GO HDZ-a Otočac Baratola Kašića 3, Otočac, za TO Gornji Grad, Dabar, Švica i Prozor
2. Biračko mjesto zgrada Područne škole Čovići, za TO Čovići.
3. Biračko mjesto, zgrada Područne škole Sinac, zaTO Sinac.
4. Biračko mjesto, zgrada Područne škole Ramljani, za TO Ličko Lešće, Ramljani
5. Biračko mjesto, zgrada Područne škole Kuterevo, zaTO Kuterevo, Lipovlje
6. Biračko mjesto, zgrada Osnovne škole Zrinskih i Frankopana, Otočac, Kralja Zvonimira 16. za za TO Donji Grad, Kompolje, Brlog, Hrvatsko Polje.

BIRAČKA MJESTA ZA GRAD NOVALJU:
1. Biračko mjesto za grad Novalju,Gradska vijećnice Grada Novalje za naselja Novalja, Gajac, Lun i Jakišnica.
2. Biračko mjesto, Društveni dom Kustići, za naselja Kustići, Zubovići i Metajna
3. Biračko mjesto, Društveni dom Stara Novalja, Stara Novalja bb, za naselje Stara Novalja.

BIRAČKA MJESTA ZA GRAD SENJ:
1. Biračko mjesto, Službene prostorije HDZ-a Senj, Frankopanski trg 4,
Senj, za TO Senj.
2. Biračko mjesto prostorije MO Sveti Juraj, Selo 23, Sveti Juraj, za TO Sveti Juraj.
3. Biračko zgrada Hrvatskih Šuma, prostorije MO Jablanac, za TO Jablanac.
4. Biračko mjesto Gostionica Libertas, Krasno b.b., Krasno, za TO Krasno.
5. Biračko mjesto Melnice, Crni Kal (MO Vratnik, Vratnik b.b., Vratnik), za TO Vratnik.
6. Biračko mjesto, prostorije MO Krivi Put, Podbilo, Krivi Put, za TO Krivi Put.

BIRAČKA MJESTA ZA OPĆINU BRINJE:
1. Biračko mjesto, zgrada DVD-a Brinje, Frankopanska 39, za TO Brinje, TO Letinac i TO Žuta Lokva.
2. Biračko mjesto, zgrada Osnovne škole Križpolje, za TO Križpolje, TO Križ Kamenica, TO Lipice, TO Jezerane i TO Stajnica.

BIRAČKO MJESTO ZA OPĆINU DONJI LAPAC:
1. Biračko mjesto, Kulturni dom Kraljica Katarina, Miroslava Krleže 4, za T.O Donji Lapac.

BIRAČKO MJESTO ZA OPĆINU LOVINAC:
1. Biračko mjesto, Dom kulture u Lovincu, Ulica dr. Franje Tuđmana 15, za TO Lovinac.

BIRAČKA MJESTA ZA OPĆINU KARLOBAG:
1. Biračko mjesto za TO Karlobag je u zgradi općinske vijećnice Općine Karlobag, Trg dr. Franje Tuđmana 2, Karlobag.
2. Biračko mjesto za TO Lukovo Šugarje je u zgradi stare Škole u Lukovu Šugarju, Lukovo Šugarje bb.
3. Biračko mjesto za TO Baške Oštarije je u Hostelu Baške Oštarije.

BIRAČKA MJESTA ZA OPĆINU PERUŠIĆ:
1. Biračko mjesto, Dom kulture Perušić, Hrvatske mladeži 3, Perušić za TO Perušić.
2. Biračko mjesto, Društveni dom Donji Kosinj, Donji Kosinj 171, za TO Donji Kosinj.

BIRAČKA MJESTA ZA OPĆINU PLITVIČKA JEZERA:
1. Biračko mjesto, Srednja škola Korenica, za TO Korenica centar i TO Korenica sjever.
2. Biračko mjesto Osnovna škola Vaganac, Vaganac, za TO Vaganac i TO Smoljanac.
3. Biračko mjesto Osnovna škola Mukinje, za TO Plitvička Jezera - Mukinje.
4. Biračko mjesto Društveni dom u Čanku, za TO Čanak.

BIRAČKO MJESTO ZA OPĆINU UDBINA:

1. Biračko mjesto Udbina, KIC Nikole Tesle, Trg Sv. Lucije 9. za TO Udbina.

BIRAČKO MJESTO ZA OPĆINU VRHOVINE:
Biračko mjesto za TO HDZ-a općine Vrhovine je u zgradi općinske vijećnice Općine Vrhovine, Senjska 48, Vrhovine.


IZBORI U HDZ-U NA PODRUČJU GRADA GOSPIĆA

U NEDJELJU IZBOR PREDSJEDNIKA ŽUPANIJSKOG ODBORA

U nedjelju je glasovanje od 8 do 19 sati.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. rujna 2018. u 10:30 sati

GOSPIĆ - Od Županijskog izbornog povjerenstva HDZ-a dobili smo obavijest o glasovanju za predsjednika Županijske organizacije koje će biti u nedjelju 9. rujna u vremenu od 8 do 19 sati. Na području grada Gospića Povjerenstvo je utvrdilo slijedeća biračka mjesta:

1. Biračko mjesto za grad Gospić, Pučko otvoreno učilište "Dr. Ante Starčević", Ulica dr. Franje Tuđmana 5, Gospić. Glasovanje je za Temeljnu organizaciju Bilaj, TO Brušane, TO Gospić, TO Lički Novi, TO Podoštra i TO Ribnik.

2. Biračko mjesto je u Osnovnoj škola dr. Franje Tuđmana, Riječka 2, Lički Osik i to za TO Lički Osik i TO Mušaluk.

3. Biračko mjesto je u Hrvatskom društvenom domu u Aleksinici, Aleksinica 10, za TO Pazarišta

4. Biračko mjesto je u Mjesnom odboru u Smiljanu (kraj pošte), Smiljan bb i to za TO Smiljan i TO Trnovac. (LPS)

Opća bolnica Gospić

DONACIJA HRVATA IZ AMERIKE

Nabavljen je najnoviji ultrazvuk za ginekologiju.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. rujna 2018. u 22:50 sati

GOSPIĆ - Opća bolnica dobila je od Udruge iseljenih Hrvata Croatian Crest u SAD-u donaciju od 55 tisuća američkih dolara. Donacija je iskorištena za nabavku 4D digitalnog ginekološkog ultrazvučnog uređaja najnovije generacije.

- Uređaj će uvelike doprinijeti kvaliteti rada Odjela za ginekologiju i porodništvo naše bolnice.-izjavila je dr. Sandra Čubelić, ravnateljica Bolnice. (LpS)

Čitatelj komentator

LIČKI HADEZEOVCI STJERALI VRH HADEZEA U MIŠJU RUPU

Jučerašnji odlazak u Zagref/Foto Likaonline
Jučerašnji odlazak u Zagref/Foto Likaonline
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. kolovoza 2018. u 9 sati

Maloprije smo dobili komentar našeg čitatelja barakaša Ivice Jurjevića:

Dvjesto ljudi mogu čuda načiniti.
Posebice kad se skupe u Lici i krenu u određenu akciju. Što bi bilo da je živ pokojni Marijan Matijević, najjači čovjek na Balkanu, rođen u pitomom Gračacu, a život završio kao pružni radnik u Županji. Odgojio je i jedanajestero djece, što mislite kad bi im se i oni pridružili, osvojili bi Ličani ne samo Središnjicu Hadezea, već bi možda mogli osvojiti i Banske dvore.

Ovo je šala ili dobar vic, u kojem ima i više o pedeset i jedan posto istine. Nikad se ovako nešto nije dogodilo Hadezeu, ona mala igra nadmetanja, između Ivić Pašalića i Vlaja Ive Sanadera, jest za ovaj scenarij: mačji kašalj. Ovdje nije bilo druge strane. Ovoj grupi Ličana se nitko nije suprostavio. Bilo bi zgodno vidjeti scenarij da je na Drugoj strani uistinu bila druga strana. Ne znaju ljudi što bi se moglo dogoditi da je nastala borba. Ne mislimo ovdje na borbu kakvu je pružao gospodin Marijan Matijević, već se misli na političku borbu. Ovdje je druga strana pala bez ispaljenog metka.

Nakon četiri sata Povjerenik za izbore, Darko Nekić, koji je iz Senja, čovjek koji uz Lovru Kuščevića i Branku Rimac kreira upravni sustav Republike Hrvatske, otvorio je vrata i najavio da se izbori u Lici održavaju deveti devetog, tako da pobjednici mogu mirne duše otići desetog u Benkovac, na najveći pučki Sajam, i tako tu pobjedu proslaviti na narodni, odnosno: pučki način. Dobro je ovo iskustvo Autobus-demokracije, ne samo za Hadeze, već za sve ostale stranke i strančice u Republici Hrvatskoj.

Sila Boga ne moli, a slična je definicija i za političke odnose. Tko je jači tak kvači, zna narod kako se demokracija može ostvarivati i van igre:
ISPOD STOLA.

Možda takva igra može opstati u Panonskoj Hrvatskoj, na primjer kod ministra pravosuđa; Dražena Bošnjakovića i sličnih, ali u Crvenoj Hrvatskoj svašta možete očekivati. Sjetimo se kako je Drago Krpina nedavno prošao, i to kao utemeljitelj, u gradu Benkovcu. Da je Kalmeti pokazao šaku, ne bi Istanbulska u katoličkom Zadru, prošla tako lako. Zato je Bog nama Hrvatima dao dva razlikovna područja, u kojima je moguće očekivati različite scenarije. Sinoćni događaj u Središnjici Hadezea je bio nepredvidiv, kao što je i politika sama. To je najnepredvidivija pustolovina od svih, čak i u nogometu; neke stvari možete predvidjeti, ali u politici to ne možete.

Bilo je zanimljivo to pratiti i na dalekovidnici, kako izmučeni Ličani gladni i žedni u Hrvatskoj metropoli šire demokraciju, i borbu za pravedne izbore, kako naglašava Darko Milinović. On je u konačnici ispao najpošteniji, kao da je kopirao svog zemljaka Marijana Matijevića, kazavši:

AKO IZGUBIM, JA SE KUPIM VAN IZ POLITIKE.

Zar to nije čestito i muški.

PRIOPĆENJE STOŽERA MILANA KOLIĆA

NE RADI SE O BUNTU

Dio izbornog stožera Kolića i Milinovića/Foto Likaonline
Dio izbornog stožera Kolića i Milinovića/Foto Likaonline


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. kolovoza 2018. u 11:50 sati

GOSPIĆ - Od Stožera Milana Kolića, kandidata za predsjednika Gradske organizacije HDZ-a konačno smo danas dobili prvo priopćenje u svezi najnovijih zbivanja u stranci.

- Još jednom napominjemo da se ne radi o nikakvom buntu već želimo upoznati vrh Stranke što se događa na terenu i na koji način se onemogućavaju izbori jedan član - jedan glas već treći put. Odbacujemo bilo kakve insinuacije o bilo kakvim prijetnjama, a ukoliko raspolažu oni koji prenose te informacije, molimo da podastru dokaze o prijetnjama bilo kome. Jednostavno tražimo zaštitu predsjednika stranke jer smatramo da je krivo informiran i da nema pravovaljane informacije iz Gospića.

Prema pisanju dnevnih listova jutros je put Zagreba i središnjice stranke trebalo krenuti nekoliko autobusa članova HDZ-a koji podržavaju kandidaturu Kolića i dr. Darka Milinovića, za predsjednika ŽO HDZ-a. (LPS)

Povjerenstvo HDZ-a Gospić

ODGOĐENI IZBORI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. kolovoza 2018. u 10:10 sati

GOSPIĆ - Od Povjerenstva GO HDZ-a dobili smo obavijest kojom obavještavaju članstvo s područja grada Gospića da je jučer, 27. kolovoza, održana sjednica na kojoj su donesene sljedeće odluke:

1. Odgađaju se izbori za predsjednika i potpredsjednike Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića zakazani za 2. rujna 2018. godine.

2. Odgađaju se izbori za predsjednike i potpredsjednike 11 Temeljnih ogranaka HDZ-a s područja grada Gospića zakazani za 2. rujna 2018. godine.

3. Odgađa se izborna skupština Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića sazvana za 4. rujna 2018. godine zbog otkazivanja izborne skupštine Temeljnog ogranka HDZ-a Gospić, a koja prethodi održavanju izborne skupštine Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića.

Povjerenstvo Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića naknadno će utvrditi termine održavanja gore navedenih izbora. Skrećemo pozornost na izbore za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije koji će se prema utvrđenom terminu održati 9. rujna 2018. (LPS)

U susret Danu hrvatskih mučenika

OBILJEŽIT ĆE SE NA UDBINI

Sveta misa je 8. rujna s početkom u 10:30 sati.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. kolovoza 2018. u 15:35 sati

GOSPIĆ - Dan hrvatskih mučenika obilježiti će se u subotu 8. rujna u Crkvi hrvatskih mučenika na Udbini.

Najprije će biti križni pšut s početkom u 8:30 sati od crkve sv. Marka na Krbavskom polju do CHM. Euharistijsko slavlje u 10:30 sati predvodit će dubrovački biskup Mate Uzinić u koncelebraciji mjesnog, gospićko-senjskog biskupa Zdenka Križića, umirovljenog biskupa Mile Bogovića, ostalih biskupa Riječke metropolije, drugih hrvatskih biskupa kao i brojnih svećenika. U 13:45 bit će blagoslov nabožnih predmeta, a u 14 sati koncert duhovnih i domoljubnih pjesama te nastup tamburaškog sastava i zbora sestara milosrdnica.

Trodnevnica počinje 5. rujna u 18 sati krunicom i ispovjedima, a u 18:30 je misa. (LpS)

Priopćenje Povjerenstva HDZ-a za Gospić

ZBOG PRIJETNJI OTKAZANA IZBORNA SKUPŠTINA

Izborni stožer povjerenstava HDZ-a u Gospiću
Izborni stožer povjerenstava HDZ-a u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. kolovoza 2018. u 19:20 sati

GOSPIĆ - Od Maria Stilinovića, povjerenika za Temeljnu organizaciju HDZ-a u Gospiću dobili smo priopćenje kojim obavještava članstvo Temeljne i Gradske organizacije da je za danas zakazana Izborna skupština otkazana nakon što je dio kandidata opozvao svoje kandidature za članove u Izvršnom odboru i za izaslanike na Gradsku izbornu skupštinu jer ne žele biti dijelom instruiranog izbornog procesa u kojem je onemogućena sloboda kandidiranja i biranja. Zbog toga je održana sjednica Povjerenstva TO HDZ-a Gospić na kojoj je donesena sljedeća odluka:

1. Otkazuje se održavanje izborne skupštine Temeljne organizacije HDZ-a Gospić sazvane za 24. kolovoza 2018. godine.

2. Izborna se skupština otkazuje zbog ometanja kandidacijskog postupka pritiscima, nagovaranjima, prijetnjama, omalovažavanjima i obećavanjima materijalnih i karijernih pogodnosti te unošenja razdora i podjela među članove TO HDZ-a Gospić, koje u bitnom utječu na pravilnost, demokratičnost i transparentnost održavanja izborne skupštine.

3. Povjerenik i Povjerenstvo TO HDZ-a Gospić imenovano od mjerodavnih tijela HDZ-a u postupku provođenja izvanrednih, odnosno prijevremenih, unutarstranačkih izbora sa svim pravima i obvezama sukladno odredbama Statuta HDZ-a, sazvat će izbornu skupštinu TO HDZ-a Gospić kada se osiguraju uvjeti za provedbu demokratskih izbora. (LpS)

Povratak u prošlost

LIČANI U VELIKOM RATU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. kolovoza 2018. u 21:10 sati

GOSPIĆ - Ovih dana tragam na sve mile načine za podacima znamenitih osoba ovog, ličkog, dijela Hrvatske. Pripremam neku knjigu i htio bih izbjeći prepisivanje i puko nabrajanje golih činjenica i dati nešto detalja o životu ličkih velikana. Uspostavljam kontakte na sve strane i imam sve više i više materijala.

Danas predvečer čuo sam se s umirovljenim pukovnikom Hrvatske vojske Nikolom Tomincem, reče mi da prikuplja materijale za svoju novu knjigu Ličani u velikom ratu o čemu je objavio i prilog na svome portalu.

- Ovaj je prilog posvećen stotoj obljetnici Prvog svjetskog rata pripadnicima ličke 79. pješačke pukovnije zajedničke vojske iz Otočca (K.u.K. Otočaner Infaterieregiment Graf Jellačić Nr. 79., skraćeno: IR 792), poznatije kao "Jelačićevci". U njemu je opisano njihovo sudjelovanje u XI. sočanskoj bitci, jednoj od najstrašnijih bitaka toga rata. To je ujedno spomen na goleme žrtve pukovnije u ovom prestrašnom ratu.- kaže Tominac i nastavlja:
- Prije dolaska na sočansku bojišnicu "Jelačićevci" su vodili krvave borbe u Srbiji 1914, na Karpatima u zimu i proljeće 1915, Galiciji i Voliniji (današnja Ukrajina i Poljska) do ljeta 1916. Nakon katastrofalnog poraza austro-ugarskih i njemačkih snaga od Rusa na Istočnom bojištu u poznatoj "Brusilovljevoj ofanzivi" iz ljeta 1916. dolazi do pregrupiranja razbijenih austro-ugarskih i njemačkih snaga, stabilizaciji bojišnice i djelomičnom upućivanju viška snaga na druga bojišta. Tako I. i II. bojna 79. pukovnije ulaze u kolovozu 1916. u sastav 11. brdske brigade/48. pješačke divizije iz Sarajeva koja je ovamo stigla s talijanskog - Jugozapadnog bojišta - u sastavu interventnih snaga. U to se vrijeme nalaze u okolici grada Sokala u tadašnjoj pokrajini Voliniji. S povratkom 48. divizije na Soču tamo će stići i "Jelačićevci". Najprije stiže III. bojna, i sudjelovat će u Osmoj sočanskoj bitci iz listopada 1916. Ostatak pukovnije dolazi tijekom kasne jeseni i zime 1916./17. i sudjeluju u svim narednim bitkama sve do pobjedonosne Dvanaeste kojom su talijanske snage odbačene na rijeku Piave. Na temelju raspoložive literature i izvorne arhivske građe iz fundusa austrijskog državnog arhiva - Österreichisches Staatsarchiv (ÖeStA) - Kriegsarchiv (KA) i Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu (HDA), prvenstveno iz sačuvane operativne dokumentacije, izvještaja o bitkama, listama gubitaka, matičnih knjiga umrlih i ostale dostupne dokumentacije, autor obrađuje tijek XI. sočanske bitke, a posebno vojne aktivnosti "Jelačićevaca".4 Prikazane su sve strahote ove bitke i teška stradanja obiju zaraćenih strana.

Ostatak priloga možete pročitati na poveznici:
http://www.nikolatominac.com/licani-u-velikom-ratu-jedanaesta-socanska-bitka-17-kolovoza-12-rujna-1917

Nikola Tominac (64) za vrijeme Domovinskog rata zapovjednik postrojbama ranga bojne i pukovnije zbog čega je odlikovan brojnim odličjima za iznimno uspješno zapovijedanje postrojbama OS RH i za osobite vojne zasluge u njihovom ustroju i razvitku. Autor je dviju knjiga "Stajnica i okolica" koja se bavi ličkom poviješću, i "53. samostalni bataljun ZNG Dugo Selo". Autor je dva priloga "Hrvatske krajiške pukovnije u francusko-habzburškom ratu 1809. godine" objavljenim u znanstvenom časopisu "Senjski zbornik" broj 37/2010. i 38/2011. Sudionik je znanstvenog skupa Matice hrvatske "1918. u hrvatskoj povijesti" s prilogom o ratnom putu 79. pješačke pukovnije koji je izišao u posebnom zborniku tijekom 2012. godine. Suautor knjige "45 godina rukometa u Dugom Selu". Autor serije članaka u vojnom glasilu "Hrvatski vojnik" o Napoleonovom ratu iz 1809. godine. Suautor izložbe u Republici Sloveniji "Napoleonski orli nad Alpami" iz svibnja 2009. godine koja se također bavi predmetnom problematikom. Obradio je tematiku "Hrvatsko plemstvo u Prvom svjetskom ratu" i "Bitka kod Malborghetta" koji su objavljeni u Glasniku Hrvatskog plemićkog zbora. U stručnom časopisu "Vojna povijest" broj 21/2012 objavljen na 10 stranica članak o Marmontovom pohodu iz 1809. godine kroz Liku i Dalmaciju prema Beču - "Marmontov rat u Lici i Dalmaciji 1809. godine". Moderator izložbe o dugoselcu Mati Premužaku o njegovom sudjelovanju u I. svjetskom ratu (Dugo Selo 2010 godine). Također je sudjelovao u znanstvenom skupu Instituta "Ivo Pilar" "Hrvatska vojska - hrvatsko društvo". (MaČ)

Nova promocija memoara Sime Rajića

PROMOCIJA I U RODNIM DONJIM ŠTRBCIMA

Rajić je prodao 100 knjiga i kune podijelio jednoj srpskoj i jednoj hrvatskoj potrebitoj obitelji.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. kolovoza 2018. u 8:50

DONJI ŠTRBCI - Na blagdan svetog Ilije u Nebljusima se tradicionalno slavi Ilindan. Toga je dana promovirana knjiga je Sime Rajića "Između Hrvata i Srba, ostati svoj u olovnim vremenima", inače rodom iz toga kraja. Simo Rajić bio je zagovornik antiratne politike 90-tih što je zagovarao u svome kraju, no nije bio prihvaćen. U prvom sazivu Hrvatskoga sabora bio je zastupnik četiri srpske općine iz Like, a potom je bio imenovan i potpredsjednikom Sabora.

Na početku obilježavanja Ilindana ispred spomenika Stojanu Matiću u središtu njegovih rodnih Nebljusa održana je liturgija i recitirani stihovi koji govore o nesretnoj ljubavi između Srbina i muslimanke. Nesretni su to prostori, kažu mnogi, jer razne silnice nisu radile u korist ljudi, već politika koje nisu stolovale ovdje već jako daleko. Tako je i Simo Raić, inače rođeni Štrbčanin, 90-tih i u Lapcu zagovarao mir i prava Srba unutar hrvatskih republičkih granica.

- Ratna opcija nije bila moja opcija ja sam bio za dogovor, međutim neki bogovi rata su išli drugim tokovima, drugim putem i oni su htjeli da stvaraju države u državi što nije moglo se napraviti da prave od nacija korpus separate u vlastitoj zemlji to nije išlo i normalno da sam postao onda u toj svojoj opciji i kažnjavan i izuzet i proganjan i na neki način prozvan kao izdajnik naroda, a to vam je sudbina ljudi koji oće koji žele da budu drugačijim koji žele mirnu opciju. - istakao je Rajić na promociji knjige, koja je inače izazvala veliki interes u javnosti i kod Srba i kod Hrvata.

- Mi živimo u krivim vremenima, vodimo krive bitke s krivim neprijateljima orijentirani smo na krive stvari. I kažem kao rezultat svih tih, kako kaže Ivo Josipović, konglomerata krivih politika se vidi u egzodusu s ovih prostora koji nije bio ovako masovan ja mislim nikad čak onaj dalmatinski s početka 20-tog stoljeća koji je bio tako veliki, ljudi glasaju nogama. Ovo je jedan svakodnevni plebiscit, ljudi bježe i time pokazuju što misle o ovim politikama koje mogu biti bolje i gore, ali evo akademik Mujo Demirović iz Bihaća je reče da u cijeloj regiji ne vidi ni jednog čovjeka koji bi imao kapacitete državnika. - rekao je na govoreći o knjizi novinar i politički komentator Boris Rašeta.

- Okupljanje traje svega par dana, i ti svi ljudi napuste ovaj kraj. Onda nastaje jedan duži period u kome postoji veliki žal zašto nisu cijele godine ovdje, iako ovaj kraj ima potencijal, nedaleko odavde rijeka Una, Štrbački buk, prirodni resurs općine veliki su potencijali u ovome kraju međutim ljudi to napuštaju i odlaze u druge sredine trbuhom za kruhom. - istakao je Ilija Obradović, načelnik Općine Donji Lapac.

Sada je lapačko područje nacionalno miješana sredina. Većinu čine Srbi, a ostatak naseljeni Hrvati iz BiH. Svi su oni, a i susjedni Bišćani, bili na predstavljanju knjige Sime Raića koji poštuje svakoga neovisno o vjeri i naciji.
Na promociji Rajićeve knjige bili su i vjerski predstavnici:

- Ja sam to danas spojio i župnika velečasnoga i paroha pravoslavnoga i bošnjaka iz Bihaća i ljude različitih opcija, različitih vjera iz različitih država došli su. Ja sam sretan da su tu, moje je srce puno, zadovoljan sam i neka tako ostane, to nije nikakvo bratstvo i jedinstvo, to je ljubav to je razumijevanje, to je jedan odnos čovjeka prema čovjeku, to je tolerancija, to je sloboda, to je ravnopravnost to treba njegovati i to mora ostati među ljudima.- naglasio je Rajić pozdravljajući sudionike promocije.

Prihod od prodaje knjiga, a prodano je stotinu komada, Rajić je poklonio dvjema obiteljima s više djece. Srpskoj i Hrvatskoj. I time želi poslati poruku kako danas u zajedništvu trebaju ljudi živjeti neovisno koje su nacije, vjere ili boje kože, jer dijele istu ekonomsku i prostornu sudbinu ovoga prekrasnog ali odumirućeg kraja Like.
Knjiga memoara izašla je prošle godine u izdanju Profil knjige iz Zagreba, a urednik je Maroje Mihovilović. Simo Rajić (77) potječe iz seljačko-radničkoj obitelji oca Vase i majke Smilje rođ. Ćojanović, kao najmlađe od petero djece. Osnovnu školu je završio u susjednom selu Kestenovcu i Bihaću gdje je završio i gimnaziju, a potom je diplomirao pravo u Beogradu. Vratio se u Liku i zaposlio u lokalnoj upravi (1967) i paralelno je volonterski obavljao neke političke funkcije na nivou općine i Like. Skoro 17 godina (1974 - 1991) provodi na raznim funkcijama, od sekretara Općinskog komiteta SKH, izvršnog sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, podsekretara u Republičkom sekretarijatu unutrašnjih poslova Hrvatske, danas MUP. Bio je potpredsjednik Izvršnog vijeća Sabora SRH (1986 ?1990), danas Vlada. Na prvim višestranačkim izborima u Lici (1990) izabran je u Hrvatski sabor čiji je bio potpredsjednik i predsjednik Odbora za pravosuđe i upravu. Bio je član Predsjedništva SKH -SDP-a. Početkom 1991. dao ostavku na sve položaje u Saboru i stranci nakon čega je odvjetnik u Zagrebu. (LpS)

Kandidature hadezeovaca u Gospiću

U RUJNU NOVI STRANAČKI IZBORI

Kandidiranje traje do 17. kolovoza. Izbori su za Gradsku organizaciju 2. rujna.

DAnašnja konferencija za novinare HDZ-a u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lika press
DAnašnja konferencija za novinare HDZ-a u Gospiću/Snimio Marko Čuljat Lika press
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. kolovoza 2018. u 20:50 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - U prostorijama HDZ-a u Kaniškoj ulici predvečer je održana konferencija za novinare kandidata za stranačke izbore u Gradskoj organizaciji. Zbog proljetošnjih problema i kolektivne ostavke stranačkih čelnika Središnjica je utemeljila posebna povjerenstva za Ličko-senjsku županiju koja privode kraju izvanredne stranačke izbore.

- Raspuštene su i temeljne organizacije jer su bile taoci jednog čovjeka. Izgubili smo protekle izbore, a izgubili smo i mnogo toga u Zagrebu. Moramo vratiti ugled stranci, prilaze nam brojni ljudi i daju podršku i traže nove ljude. Upravo gospićki izbori biti će prvi u Hrvatskoj koji će se provesti po novom Statutu stranke i po principu jedan član jedan glas za sve čelne ljude. Praznik demokracije će biti 2. rujna kada će biti izbori za Gradsku organizaciju. Kandidiranje traje do 17. kolovoza, a 19. će biti objavljeni kandidati. Dajemo svima šansu ne zaboravljajući ni utemeljitelje stranke, ni branitelje, a niti njihove obitelji. Vodit ćemo politiku uvažavanja bez podjela. - istakao je Ivica Radošević, ravnatelj gospićke osnovne škole, objavljujući svoju kandidaturu za predsjednika GO koja ima oko 2800 članova i 11 teritorijalnih organizacija.

- Vesele me mladi ljudi koji su pristupili stranci. Marljivo ću raditi ako dobijem podršku na izborima. - rekla je Katica Prpić, kandidatkinja za potpredsjednicu inače državna tajnica u Ministarstvu uprave.

- Popularnost HDZ-a je stalno u opadanju. Moramo stvoriti uvjete za razvoja i voditi računa o budućnosti naše djece. -istakao je Mario Stilinović, iz Uprave Hrvatskih šuma, kandidat za predsajednika Temeljne organizacije HDZ-a u Gospiću.

- Došao sam na skup kao običan član HDZ- da dam podršku kandidatima, novim i mladim snagama. - rekao je Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa.

Sudionici konferencije su pozvali članstvo da izađu i budu aktivni u glasovanju o čemu će biti i pismeno obaviješteni. U stranačkoj prostoriji bila je prilična gužva Izbornog stožera. Znojilo se od vrućine, a ne od straha kako su propitkivali neki novinari. Pretražujući nazočne lako je bilo uočiti dvije generacije jedne obitelji. Bili su to Miroslav Petry, jedan od utemeljitelja HDZ-a i njegov sin Ivan, koji je tek nedavno završio školovanje.

Tradicionalno hodočašće Krasnarskoj Gospi

SVE ZA DOMOVINU I PUK

Viškovljanski hoidočasnici na početku puta
Viškovljanski hoidočasnici na početku puta
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. kolovoza 2018. u 14:55 sati

Samo za Ličke novine izvješćuje Pazarištan Luka Matanić


VIŠKOVO - Poslije Domovinskog rata i bitaka za Liku i domovinu Pazarištan Luka Matanić, pripadnik vojne policije nastanio se u Viškovu kraj Rijeke i uspjeno već 14 godina organizira hodočašće Majci Božjoj na Krasno. Matanić je danas član Župnog pastoralnog vijeća i predsjednik Odbora za hrvatske branitelje Općinskog vijeća Općine Viškovo, i evo što nam je jutros dojavio:

Na prvom hodočašću župljanin župe sv. Mateja, bila su samo četiri hodočasnika. Zahvaljujući novinarima, dobrim ljudima i ostalim medijima, hodočašće su prepoznali hodočasnici i iz ostalih župa. Hodočašće je, hvala Bogu postalo prepoznatljivo i tradicionalno. Iako je dugo i naporno. Traje tri dana i treba prijeći preko 120 kilometara, zahvala molitva i vjera u Majku Božju jači su od bilo kakvog fizičkog napora.

Hodočasnici svake godine, pa tako i ove, mole se i zahvaljuju Blaženoj Djevici Mariji. Mole se za sve svoje pokojne, za sve koji su dali svoje živote u temelje hrvatske domovine. Mole se za sreću i zdravlje svojim obiteljima, rodbini, hrvatskom narodu, svim ljudima dobre volje i mir u cijelom svijetu, za sretniju, uspješniju, prosperitetniju i Hrvatsku sa mladim državljanima. Zahvaljuju dragoj Majci Božjoj na svim dobrima koje im je podarila i koja će podariti.

Ove godine iz Viškova hodočasti 13 hodočasnika. Nakon blagoslova u Župi sv. Mateja koji je udijelio mons. Ivan Nikolić, krenulo se jučer u jutro u 4:30 sati. Tijekom hodočašća očekuje se još priključenja hodočasnika duž trase do Krasna. Posebno je za istaknuti da se hodočašće širi po župama u Riječkoj nadbiskupiji, pa sa zadovoljstvom najavljujem da s hodočasnicima iz Viškova prvi puta ima i 13 hodočasnika iz župe Srdoči sa svojim župnikom vlč. Kristijanom Zebom.

Sve godine, pa tako i ove, hodočasnici imaju potporu u duhovnom i materijalnom smislu, kako od državnih i lokalnih institucija, tako ustanova i pojedinaca, kojima i ovaj put velika hvala. Dragi vjernici, svi ljudi dobre volje, molimo se za uspjeh našim hodočasnicima, da mirne duše i vjerom u Majku Božju Krasnarsku izdrže ovaj fizički napor, sretno stignu u Krasno i vrate se svojim domovima!

Pos festum

KRČKA BAKLJADA ZA OLUJU S KVARNERA

Spomen na poginule hrvatske vitezove na Krčkom mostu.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. kolovoza 2018. u 18:45 sati

KRK - Klub navijača "Armada" Rijeka i udruge "Plavo-bijeli otok" Krk i "Vavik Vjerna Kirija" Crikvenica, jučer su u 21:00 sat drugu godinu zaredom povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja organizirali spektakularnu bakljadu na Krčkome mostu. Gorjele su prekrasne 222 baklje za 222 hrabra srca branitelja s Kvarnera koji su poginuli u Domovinskome ratu, a ovaj je veličanstven prizor pratilo više od deset tisuća ljudi i gotovo 500 barka u akvatoriju ispred Krčkoga mosta.

Ovom manifestacijom Klub navijača "Armada" želi poslati poruku da i Kvarner na poseban način odaje počast, prisjeća se i slavi svoje branitelje i Domovinski rat te zahvaljuje svim Primorcima, Goranima, Riječanima, otočanima i njihovim gostima na odazivu i proslavi u uvali Voz, uz poruku: Vidimo se dogodine u još većem broju!

Manifestacija nazvana Oluja na Kvarneru predstavlja centralnu kvarnersku proslavu ovoga povijesnoga dana punog ponosa i emocija, što potvrđuju i njezini popratni sadržaji. Naime, manifestacija je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred velikoga murala u Riječkoj ulici u Senju, a Armada ga je posvetila braniteljima s Kvarnera koji su kroz Senj prolazili na ličko bojište. Nakon Senja su se predstavnici udruga "Armada", "Vavik vjerna Kirija" i "Plavo-bijeli otok" uputili prema Krčkome mostu.

Zahvaljujući Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture, ove je godine za sponzore, medije i podupiratelje ove manifestacije i rada navijačkih udruga organiziran i motorni jedrenjak "Kraljica mora", koji je uzvanike iz Kraljevice odvezao do uvale Voz, odakle su gledali bakljadu. Osim njih, na brod su bili pozvani i predstavnici Primorsko-goranske županije te gradova i općina na kojima djeluju udruge - Rijeka, Hrvatsko primorje i otoci. Na jedrenjaku je organizirana aukcija dresova prvaka Hrvatske, Nogometnoga kluba "Rijeka". Početna cijena dresa bila je 1987 kuna, što simbolično obilježava godinu osnivanja Kluba navijača "Armada", a prodano je 5 dresova. Udruge koriste i ovu priliku da zahvale svim sponzorima i podupirateljima manifestacije i njihovoga rada.

Točno u 21 sat je s polovice mosta krenuo veliki val zapaljenih baklji lijevo i desno, čime je stvoren impresivan i nezaboravan prizor vatrenog mosta, što su pratile ispaljene signalne rakete. Nakon bakljade, od 22 sata se u uvali Voz održavala zabava uz ugodno druženje, ugostiteljsku ponudu i koncert Maura Staraja i benda "La Banda", a potrajala je do dugo u noć. Ovogodišnja je manifestacija "Oluja na Kvarneru" još jednom pokazala da se patriotizam može slaviti bez dijeljenja, buđenja duhova prošlosti i iskazivanja mržnje. Samo zajedništvom se može ostvariti domoljublje i ponos na našu prošlost i pobjednički Domovinski rat, koji će, upravo zahvaljujući ovakvim vrijednim i pozitivnim akcijama, još desetljećima zajedno slaviti sve generacije. Generacije koje pričaju o iskustvima ratnih dana i one koje tek dolaze. (AHA)

Proslava Oluje na Ljubovu

OLUJA JE OMOGUĆILA SLOBODU

Na proslavi gdje se najviše ginulo prvog dana Oluje bila je i predsjednica Republike Hrvatske.

Predsjednica otkriva novi spomenik na Ljubovu/ Snimio Milan Tomašević Lika express Gospić
Predsjednica otkriva novi spomenik na Ljubovu/ Snimio Milan Tomašević Lika express Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. kolovoza 2018. u 18 sati

LJUBOVO - U prigodi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, predsjednica Republike i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović danas je zajedno s četvero djece poginulih branitelja: Nikolinom Jelača, Nikolom Vrbanom, Silvijom Turčić i Josipom Šavarom, otkrila novi , dostojanstveni spomenik. Na Ljubovu su danas bili i brojni gosti i uzvanici te obitelji 68 poginulih hrvatskih branitelja od Gospića do Zagreba i hrvatskih otoka, Primorja i Istre. Na Ljubovu je bilo i izaslanstvo češke vojske čija su četiri priparnka poginula u sastavu međunarodnih snaga UN-a.

- Domovinski rat omogućio nam je očuvati i slobodno izražavati svoj nacionalni i državni identitet, svoja obilježja i vrijednosti. Stoga je čuvanje uspomena i vrijednosti Domovinskog rata važno, ne samo radi sjećanja na hrvatske branitelje i njegove žrtve i radi obilježavanja ratnih događaja i pobjeda, nego i zbog očuvanja svih nacionalnih i državnih vrijednosti. - , poručila je, uz poruku kako je svaki poginuli hrvatski branitelj ujedno i podsjetnik na najvažnije vrijednosti hrvatskog naroda i države. - rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Gračar-Kitarović, dodajući kako posebnu zahvalnost zaslužuju svi hrvatski branitelji za sve što su dali u obrambenom Domovinskom ratu.

Osobitu zahvalnost predsjednica Grabar-Kitarović izrazila je inicijatorima podizanja ovog spomenika "Klubu veterana 9. Gardijske brigade - Vukovi", "Klubu branitelja 118. ZNG brigade Gospić", ali i svim drugim braniteljskim udrugama s područja Ličko-senjske, Primorsko-goranske i Istarske županije.

- Ovo spomen-obilježje, na ovom prekrasnom planinskom prijevoju, s pravom nosi ime "Pobjednik", jer je ono uspomena na sve poginule pripadnike pobjedničke Hrvatske vojske u pobjedničkoj vojno-redarstvenoj operaciji "Oluja", kazala je Predsjednica.

Posebno je istaknula Primorsko-goransku i Istarsku županiju, koje su unatoč udaljenosti od bojišnice dale doprinos pobjedi, a zahvalila je i Ministarstvu hrvatskih branitelja, županijama, gradovima i općinama te svim domoljubima koji su pomogli izgradnju ovoga velebnog spomenika, kao i njegovu autoru Josipu Cvrtili.

- Svatko od vas dao je najbolje i najviše što je mogao dati u Domovinskom ratu, ali među vama itekako ima još mnogo onih koji pridonosite i možete pridonositi izgradnji bolje i naprednije Hrvatske. No Vaši poginuli suborci, kojima u čast podižemo ovaj spomenik, ujedno su naša obveza za budućnost.- poručila je Predsjednica te naglasila kako moramo ustrajati u nastojanjima da osiguramo bolje uvjete za život svih generacija, od djece i mladih, kojima moramo osigurati dobar odgoj i izobrazbu, i radnica i radnika, kojima moramo osigurati dobro plaćen posao do onih najstarijih, kojima moramo osigurati dostojanstvenu mirovinu.

- Ovo spomen obilježje simboličnog imena "Pobjednik" predstavlja hrvatskog branitelja koji hrabro i odlučno oslobađa svoju zemlju i ponosno podiže barjak na tlu natopljeno krvlju.- rekao je ministar branitelja Tomo Medved.
NA spomenik su položeni vijenci i cvijeće te zapaljene brojne ssnvijeće, blagoslovio f+ga je vojni kapelan Ivan Blaževac.
(LpS)

U susret ljubovskoj Oluji

PREDSJEDNICA REPUBLIKE OTKRIVA SPOMENIK NA LJUBOVU

Finiširanje radova na Ljubovu
Finiširanje radova na Ljubovu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. kolovoza 2018. u 19:30 sati

GOSPIĆ - U sklopu obilježavanja 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja 95. te Dana pobjede i domovinske zahvalnosti na planinskom prijevoju Ljubovo u blizini Gospića, u subotu 4. kolovoza spomenik poginulim hrvatskim braniteljima otkrit će Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednica Republike Hrvatske u društvo djece poginulih hrvatskih vitezova.

Spomenik je podignut u znak sjećanja na 68 hrvatska branitelja iz ratnih postrojbi Zbornog područja Gospić koji su poginuli tijekom Oluje. Organizatori izgradnje spomenika su Grad Gospić i Udruga ratnih veterana 9. gardijske brigade Vukovi čijih je 13 pripadnika u Oluji položilo svoj život na oltar domovine. Skulptura "Pobjednik" rad kipara Josipa Cvrtile simbolizira postignuća pobjedničke hrvatske vojske i policije u najznačajnijoj operaciji u Domovinskom ratu.

- Zadaća postrojbi Zbornog područja Gospić u ovoj operaciji bila je izuzetno teška, prvog dana bitke poginulo je 80 posto od ukupno poginulih branitelja, napadajući kroz postavljena minska polja na dobro utvrđenog neprijatelja koji se nalazio na dominantnom terenu.
Hrvatski vojnik koji postavlja stijeg s državnim barjakom u rodnu hrvatsku grudu na prijevoju Ljubovo ostvaruje nedosanjani san svih poginulih branitelja u Domovinskom ratu. - kaže u današnjem priopćenju Antonijo Šebalj, predsjednik Udruge veterana.

Na spomeniku su i spomen-ploče s imenima poginulih hrvatskih vitezova i četvorice Čeha pripadnika pripadnika mirovnih snaga UN-a.

Na spomeniku su uklesani stihovi pjesnika Ante Nadomira Tadića - Šutre:

Nemoj me nikad zanijekat brate,
Nit se stidjet ove svete stijene!
Ja sam umro za Hrvatsku i za te,
Ti živi Hrvatsku i živi mene!


Svečanost počinje u 9:30 sati na Ljubovu. Očekuje se nazočnost velikog broja hrvatskih branitelja, obotelji poginulih te brojni gosti i zapovjednici ratnih postrojbi i čelnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata. (LpS)

Uz Dan Oluje 95.

OLUJA NA KVARNERU

Po drugi put održat će se bakljada za 222 hrvatske viteza iz Primorja i otoka.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. kolovoza 2018. u 12:40 sati

Fotografije s prošlogodišnje Oluje Aha marketing Rijeka

RIJEKA - Drugu godinu za redom, 5. kolovoza od 21 sat povodom obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Klub navijača "Armada" Rijeka i udruge "Plavo - bijeli otok" Krk i "Vavik Vjerna Kirija" Crikvenica organiziraju manifestaciju "Oluja na Kvarneru", odnosno spektakularnu bakljadu na Krčkom mostu s 222 baklje za 222 hrabra srca, odnosno poginula branitelja u Domovinskom ratu s Kvarnera.

- Ovom manifestacijom pripadnici Kluba navijača Armada želi poslati poruku da i Kvarner slavi svoje branitelje i Domovinski rat, te poziva sve Primorce, Gorane, Riječane, otočane i njihove goste, dabome i susjede Ličane, da im se pridruže na bakljadi i proslavi u uvali "Voz" do koje mogu doći automobilima ili barkama.- ističe Žarko Stilin, iz tvrtke Aha marketing iz Rijeke. (LpS)

PRIOPĆENJE POVJERENSTVA GRADSKE ORGANIZACIJE HDZ-a GRADA GOSPIĆA

ROKOVI STRANAČKIH IZBORA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. KOLOVOZA 2018. U 9 SATI

GOSPIĆ - Ivica Radošević, predsjednik Povjerenstva GO HDZ-a, poslao je priopćenje kojim obavještava sve članice i članove Hrvatske demokratske zajednice s područja grada Gospića da je Povjerenstvo 11. sjednici održanoj dana 23. srpnja 2018. godine donijelo sljedeće odluke:

Izbori za predsjednika Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića, kao i za predsjednike 11 Temeljnih organizacija HDZ-a s područja grada Gospića, održat će se u nedjelju 2. rujna 2018. godine.

Izborna skupština Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića održat će se u utorak 4. rujna 2018. godine.

Izborne skupštine 11 Temeljnih organizacija HDZ-a s područja grada Gospića održat će se u razdoblju od 20. kolovoza do 24. kolovoza 2018., a svi članovi stranke poziv će dobiti pismeni poziv na kućnu adresu.

Ovim putem pozivamo sve članice i članove stranke da se aktivno, sukladno Propisniku o provođenju unutarstranačkih izbora i izboru tijela i dužnosnika HDZ-a, uključe u izborne procese u narednom periodu, a obrasci za kandidaturu za neku od stranačkih dužnosti mogu se preuzeti u prostorijama stranke u Gospiću (Kaniška 6).

Kandidature za izbor predsjednika Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića, kao i za predsjednike Temeljnih organizacija HDZ-a s područja grada Gospića s najmanje tri posto potpisa članova organizacije moraju prispjeti (biti zaprimljene) u Gradsko izborno povjerenstvo najkasnije 15 dana prije održavanja izbora, odnosno do 17. kolovoza 2018. do 24.00 sata, sukladno članku 56., stavak 1. Propisnika. (LpS)

Uz izgradnju spomenika hrvatskim vitezovima

DOSTOJAN SPOMENIK NA LJUBOVU

Idućeg vikenda očekuje se i dolazak predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović na Ljubovo gdje se užurbano radi na uređenju okoliša novog spomenika poginulim hrvatskim braniteljima.

Novi spomenik na Ljubovu/Snimio Milan Franić
Novi spomenik na Ljubovu/Snimio Milan Franić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. srpnja 2018. u 19:30

Fotografije Milan Tomašević i Milan Franić


LJUBOVO - Više od tri metra visoka i oko pola tone teška skulptura "Pobjednik" postavljena je danas na Ljubovu u sklopu spomen-obilježja poginulim braniteljima Zbornog područja Gospić HV-a u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja 95. U ovoj veličanstvenoj akciji, poginulo je 65 hrvatskih branitelja, a u spomen-obilježju uključena su i četiri poginula pripadnika češkog kontingenta u tadašnjim mirovnim snagama UN-a. Spomenik predstavlja vojnika koji zabija stijeg u oslobođenu, hrvatsku zemlju.- javlja portal www.lika-express.

Spomenik su iz kamiona istovarili i na postolje postavili radnici Komunalca pod voditeljskom palicom predstavnika Ljevaonice umjetnina Ujević iz Zagreba. Podizanje skulpture popratio je i zamjenik gradonačelnika Ivica Tomljenović, a posla se uhvatio i jedan od najzaslužnijih ljudi za postavljanje i gradnju spomenika Milan Franić, bojnik, iz Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade Vukovi, koji nam reče da je autor skulpture kipar Josip Cvrtila, iz Restauratorskog zavoda u Zagrebu koje radi u sastavu Ministarstva kulture RH.

Do službenog otkrivanja spomenika preostalo je nešto više od tjedan dana tijekom kojih će se završiti radovi na uređenju postamenta spomenika, kao i zida na kojemu će biti postavljene ploče s imenima poginulih heroja. Na uređenju okoliša radi se svakodnevno, a sve kako bi sve bilo spremno do otkrivanja spomenika. Prema sadašnjim najavama spomenik bi zajedno trebali otkriti djeca poginulih hrvatskih branitelja i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović na svečanosti koja će se održati u subotu 4. kolovoza s početkom u 9:30 sati.

23 godine nakon Oluje

LJUBOVSKI SPOMENIK HRVATSKIM VITEZOVIMA

Temelji novog spomenika na Ljubovu/Snimio Milan Tomašević Lika exspress Gospić
Temelji novog spomenika na Ljubovu/Snimio Milan Tomašević Lika exspress Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. srpnja 2018. u 9:30 sati

LJUBOVO - Kada je u kolovozu prije 23 godine krenula vojno-redarstvena operacija Oluja 95 trebalo je savladati i dio Ličkog sredogorja te Ljubovo koje razdvaja Ličko od Krbavskog polja. Otpor je bio žestok, ali hrvatske vitezove ni pogibija suboraca nije obeshrabrila i Ljubovo je palo. Tu se dosta ginulo, među inima poginuo je i Ivan Čanić Baja, zapovjednik 118. domobranske brigade iz Gospića u čijoj je postrojbi bilo odta Primoraca i otočana s Krka i Raba. Mnogi su i ranjeni, a pogibali su i promatrači Ujedinjenih naroda.

Cijevi tenkovskih topova još se nisu ni ohladile kada su tenkisti 9. gardijske brigade Vukovi prvi započeli gradnju spomenika. Za njima su počeli nicati, ne spomenici, nego kenotafi, obilježja kao na groblju, ali bez posmrtnih ostataka jer su svi poginuli dostojno sahranjeni u grobljima. Sve do ove godine samo se izražavalo nezadovoljstvo neuglednim spomen-obilježjima, i konačno će za ovogodišnju proslav u Oluje b iti završen dostojan spomenik poginulim hrvatskim braniteljima.

Kako javlja www.lika.exspress branitelji Like i Hrvatske dobiti će uistinu veličanstven spomen. U financiranje spomen-obilježja uključeno je više sudionika, nositelj projekta je Grad Gospić. Prvotni projekt je preinačen i sada će branitelji imati uistinu veleban spomenik. Prvotna cijena bila je oko 300.000 kuna, ali će gradnja stajati više od milijun kuna. No, u odnosu na ono što su branitelji dali u Domovinskom ratu to je uistinu sitnica. Na pripremljeno postolje spomenik će biti postavljen ovih dana, a otkrivanje je najavljeno je za 4. kolovoza, dan uoči velikog praznika Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. (LpS)

PROGRAM ZA LJUBOVO DONOSIMO NA POVEZNICI:

www.licke-novine.hr/oglasi%202018/oglasi.html#ljubovo

Ličke novine i Fejs

PET ILJADA SVIĐANJA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. srpnja 2018. u 20:40 sati

Biliži Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Ovizi dana kako j' zavladala vrućina držim se 'lada doma svoga. Pomalo kljucam u tipkovnicu računala i ponešto piskaram. To radim više iz dosade da ne pada prašina po tipkama, ka što j' ednom reka edan gospićki novinar ednom perušićkom dopisničaru.

Na Fejs profilu Ličkih novina dana zaključeno je petiljadito sviđanje i nešto manje praćenja. Prijatelj Ante, edan, a imam i' dva oba informatičara, reče da j' to baš lipo. Jer ona pratnja znači da kad ja nešto objavim tizim ljudima na Fejsu ide moj materijal. Znači to su pritplatnici na nove Ličke novine. Ima i' bome u cilome svitu.

U dalekoj Kanadi me prije nikole godine naša susid s čardaka Georg Zdunić. Un se jošte sića naplate arnice na Starom mostu i tankeštele priko puta ŠUP-a odnosno stare gimnazije. Ednom mi se javija, kad sam objavija kuću koja j' na mostu, da je iz te kuće iša u kupatilo na - Novčici.

Preko Lički novina nakon izvješća Ivana Vukića o sarani Drage Sudara u Brušanima, iz Toronta mise javija njegov dugogodišnji prijatelj Rudi Tomić i ponudija opširniju biografiju. Odma sam prista. Bome pravo čudo od robijanja u Jugoslaviji i Merici. Sada Rudi piše našu kolumnu Glas dijaspore i dobro oplete i po livima i po desnima al i po srid sride, nikoga ne štedi.

Prid nikolke godine javila mi se iz Argentine ćer' Delka Bogdanića, rvatskog branioca Gospića u Drugom svitkom radu. Čitatelji i ja saznali smo puno novi stvari o kojima se nije smilo ni promišljati, a kamo li pisati protekli gotovo stotinu godina. Pravo mu je ime Delmar, završija j' trgovačku i jahačku školu, a ćaća mu je bija ugledni otočki poduzetnik. U Gospiću je kupija stari otel Liku i napravija novu kuću u kojoj je danaska, vale stariji Gospićani, veterinarska stanica.

Ovo pišem namirno na ličkoj ikavici, jeziku naših očeva i majki, koji potisnu književni jezik, a dokrajčit će se engleski. I ovaj tekst je moj pokušaj da ikavicu sačuvam od zaborava i da Ličane držim na okupu barem priko nje. U početku su mi se neki čitatelji drugih digitalnih novina sprdali, ali i ja sam i' ošurija komentarom, pa i na festu. Nikim nije bilo jasno da je ikavica različita od sela do sela i misle da svi moraju divaniti ka uni, primirice u Ričicama, ili Pazarištu. Zato sam ovi dana izda treće izdanje prošireno i ilustrirano Ričnika ličke ikavice u kom imade 13,5 iljada riči i rečenica i preko 200 ilustracija što crteža što fotografija.

Da ste mi debeli i do vidova.

Povjerenstvo GO HDZ-a Gospić

RASPUŠTENI TEMELJNI OGRANCI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. lipnja 2018. u 12:50 sati

GOSPIĆ - Danas smo dobili priopćenje za javnost Povjerenstva GO HDZ-a koje je potpisao povjerenik Ivica Radošević, a u kome se obavještavaju članove i simpatizeri HDZ-a s područja grada Gospića da je jučer, 27. lipnja održana IX. sjednica Povjerenstva GO HDZ-a Grada Gospića na kojoj je zbog nestatutarnog djelovanja donesena odluka o raspuštanju svih Temeljnih ogranaka HDZ-a s područja GO HDZ-a Grada Gospića i imenovanju Povjerenika i povjerenstava Temeljnih ogranaka HDZ-a s područja grada Gospića.

Imenovani Povjerenici i povjerenstva Temeljnih ogranaka HDZ-a, dužni su sazvati izvanredne izborne skupštine Temeljnih ogranaka HDZ-a u roku od najduže šest mjeseci od stupanja na snagu Odluke o raspuštanju Temeljnih ogranaka HDZ-a s područja grada Gospića.

Također, je na sjednici Povjerenstva donijeta je odluka da se u povjerenstvo GO HDZ-a Grada Gospića kooptiraju članovi: Ivica Jurčić, Tomislav Rukavina i Zdravko Rukavina.

Za povjerenike Temeljnih ogranaka HDZ-a imenovani su:
1.Povjerenik TO HDZ-a Gospić: Mario Stilinović; 2. Povjerenik TO HDZ-a Lički Osik: Bertil-Vladimir Borčić; 3. Povjerenik TO HDZ-a Pazarišta: Stjepan Rukavina; 4. Povjerenik TO HDZ-a Smiljan: Jurica Kovačević; 5. Povjerenik TO HDZ -a Lički Novi: Milan Štimac, 6. Povjerenik TO HDZ-a Bilaj: Darinka Busija; 7. Povjerenik TO HDZ-a Trnovac: Martin Brkljačić; 8.Povjerenik TO HDZ-a Mušaluk:Matej Puškarić, 9. Povjerenik TO HDZ-a Podoštra: Nikica Bubaš; 10.Povjerenik TO HDZ-a Brušane: Milan Ivančić i 11. Povjerenik TO HDZ-a Ribnik: Antonio Dukovac

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Gospić imenuju se: Antonela Adžija, Mario Brkljačić, Josip Brozičević., Božidar Ćaćić, Željko Devčić, Milan Jovanović, Tomislav Jovanović, Lucijana Kosović, Milan Ostović, Anita Pocrnić Radošević, Tomislav Rukavina, Joso Vrkljan i Ivana Župan.

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Lički Osik imenuju se: Dražen Ergotić, Eduard Fajdić, Nedjeljko Miličević, Božidar Nikšić, Mirjana Prša, Milan Rendulić i Marijan Tomičić.

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Pazarišta imenuju se: Antonela Balenović, Ivica Balenović, Zdenko Divković, Anita Jurčić, Ivica Jurčić, Nikola Kolačević, Josip Kučan, Mile Levar, Juraj Rukavina Zdravko Rukavina.

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Smiljan imenuju se: Katica Prpić, Luka Jelić, Mile Pavičić i Antonio Uzelac.

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Lički Novi imenuju se: Tomislav Grčević, Ana Nikšić, Joso Stilinović i Ante Svetić.

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Mušaluk imenuju se: Marija Biljan Barić, Antonio Biljan, Nikola Butković Ivan Lisac.

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Trnovac imenuju se: Ivan Brkljačić, Jure Brkljačić, Ivica Pavelić i Mate Vujnović.

Za članove Povjerenstva TO HDZ-a Bilaj imenuju se: Ankica Valentić, Đurđica Valentić.

Za člana Povjerenstva TO HDZ-a Podoštra imenuje se: Ivan Mataija.

Svi članovi HDZ-a s područja Grada Gospića bit će pravovremeno obaviješteni o terminima održavanja izbora, a ovim ih putem pozivamo da se aktivno uključe u izborne procese koji su pred nama, da se kandidiraju, biraju i budu birani na sve stranačke funkcije.

Uz Dan državnosti

POČAST DOMOVINI I PREDSJEDNIKU TUĐMANU

Brojna izaslanstva odala su danas dužnu poštu.

Polaganje gradskoh vijenca/Snimio Marko Čuljat
Polaganje gradskoh vijenca/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. lipnja 2018. u 12:45 sati

GOSPIĆ - Jutros u 10 sati na Trgu blaženika Alojzija Stepinca okupila su se brojna izaslanstva kako bi povodom Dana državnosti odali počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata, te prvom predsjedniku RH dr. Franji Tuđmanu. Molitve je predvodio župnik Mario Vazgeč. Bio je i zastavni vod Gospićke garde Vukova.

Najprije su položeni vijenci Grada i Županije na spomenik poginulima na čelu s dr. Darkom Milinovićem, ličko-senjskim županom i Karlom Starčevićem, gradonačelnikom Gospića, a zatim su kod biste predsjednika Tuđmana zapaljene svijeću. Kod obadva spomenika zapaljene su brojne svijeća udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te policije i Hrvatske vojske. Bilo je i nešto građana koji su došli odati počast povodom ovog velikog praznika i konače državnosti Republike Hrvatske, koji se već godinama veoma skromno obilježava. (M. Čuljat)

PRIOPĆENJE OTOČKOG SDP-A

PREMINUO MILE TOMAIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21.lipnja 2018. u 16:50 sati

OTOČAC - Od predsjednika Gradske organizacije SDP-a dobili smo priopćenje da je jutros nakon duge i teške bolesti preminuo Mile Tomaić.
SDP i grad Otočac ostali su bez čovjeka koji je neizbrisivo obilježio političku i društvenu scenu grada. Mile Tomaić bio je jedan od najutjecajnijih političara grada Otočca. Kao dugogodišnji predsjednik Gradske organizacije SDP-a. od njezina osnutka pa do danas jedan je od najzaslužnijih u stvaranju, opstojnosti i političkoj borbi za ideje socijaldemokracije. Kao čovjek u svom političkom angažmanu mnogima neshvaćen, ali u očima njegovih najbližih suradnika i prijatelja ostavio je neizbrisiv trag u borbi za političke ciljeve koji u svom središtu imaju čovjeka i čovjekovu sreću i blagostanje.
Njegova istinska strast za politikom i socijaldemokracijom nije jenjavala ni u zadnjim trenucima života. Odlaskom našega Mile, članice i članovi SDP-a gube iskrenog prijatelja i suradnika i aktualnog potpredsjednika GO Otočac. Izražavamo sućut i suosjećamo u boli s obitelji našega Mile.

Pogreb će se biti u subotu 23. lipnja u 17 sati na groblju u Otočcu-Poljica. Knjiga žalosti biti će otvorena nakon pogreba u prostorijama Gradske organizacije SDP-a Otočac, Ulica kralja Zvonimira 31A.

Izbori u županijskom SDP-u

KANDIDIRAO SE I NIKOLA MARAS

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. lipnja 2018. u 23:15 sati

GOSPIĆ - Unutarstranački izbori u Županijskoj organizaciji SDP-a održavaju se 16. lipnja. Bar za sada, su dvojica kandidata, aktualni Tomislav Zrinski iz Senja, a danas se kandidirao i Nikola Maras i, predsjednik GO SDP-a Gospić.

Na predizborni skup kao podrška Marasu stigao je Istranin Peđa Grbin, potpredsjednik partije. Maras ulazi u predsjedničku kandidaturu s motom Vjerujem svim srcem u SDP koji pobjeđuje. Na skupu je bilo članova sa svih županijskih strana.
Maras smatra da nema pravednog društvo koje će ljudima omogućiti da se osjećaju dobro i vjeruju u bolje sutra. Smatra da članovi stranke imaju obavezu stvoriti bolje sutra svim građanima, a pogotovo ta prava i obaveze imaju čelnici stranke.
Grbin se osvrnuo na loše stanje u hrvatskom gospodarstvu, a za Marasa reče da je uporan i dosljedan. (LpS)

Uz blagdan Tijelova

MISU I PROCESIJU PREDVODIO BISKUP KRIŽIĆ

Ulazak procesije u katedragu NBDM/Snimio Marko Čuljat Lika press Gospić
Ulazak procesije u katedragu NBDM/Snimio Marko Čuljat Lika press Gospić
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. svibnja 2018. u 11:25 sati

GOSPIĆ - Proslavu današnjeg katolički blagdan Tijelovo, odnosno u dužoj verziji Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, predvodio je msgr. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski. Najprije je održaba sveta misa u gospićkoj prvosstolnici a zatim i procesija u središtu grada.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima širom Hrvatske i neradni je dan. Blagdan se, među ostalim, obilježava tijelovskim procesijama u kojima se u povijesti tradicionalno prezentirala pobožnost, ali i važnost pojedinih osoba, udruga, crkvenih i svjetovnih dužnosnika, kao i običnog puka.(

Od svjetovnik odličnika misi je nazočio samo gradonačelnik Gospića KArlo Starčević. (MaČ)

OO HDZ općine Plitvička Jezera

T. UŽAREVIĆ NOVI PREDSJEDNIK

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. svibnja 2018. u 22:30 sati

KORENICA - Prijevremeni unutarstranački izbori za predsjednika Općinske organizacije HDZ-a općine Plitvička Jezera, prvi puta po načelu jedan član, jedan glas u nedjelju. - kaže se u večerašnjem priopćenju.

Tomislav Užarević, jedini kandidat za predsjednika, dobivši potreban broj glasova izabran je za predsjednika. Jučer, ponedjeljak, održana je i Izborna skupština Općinske organizacije HDZ-a. Od 81-og izaslanika, koliko ih je pozvano na sjednicu odazvalo se njih 57. Na Skupštini su izabrani članovi OO HDZ-a: Ivan Galešić, Nina Čančar, Mladen Agatić, Mladen Vidović,Rudo Šapina, Zora Dragičević, Mario Ferderber, Ivica Jandrić, Darko Jurković, Marko Rumenović,Ivan Majetić, Hrvoje Kukuruzović. Birani su i članovi Nadzornog odbora i izaslanici na Izbornu skupštinu Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije.
Izbornoj skupštini prisustvovali su i Povjerenik ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije prof. Darko Nekić, tajnica Povjerenstva Nada Marijanović i član Tomislav Kovačević te povjerenik GO HDZ-a grada Gospića Ivica Radošević. Prigodnim govorom obratila se tajnica Marijanović uputivši čestitku novoizabranom predsjedniku i budućem OO HDZ-a općine Plitvička Jezera s nadom da će se HDZ ponovno pozicionirati na ono mjesto koje mu pripada. Osvrnula se i na protekli period u kojem se govorilo o podjelama i frakcionaštvu unutar stranke rekavši kako su to neistine i da smo svi zajedno okupljeni oko istog cilja a to je boljitak i prosperitet HDZ-a, a shodno tomu i općine Plitvička Jezera i ličko-senjske županije.

Povjerenik Nekić, pridružio se čestitkama i zaželio puno uspjeha u radu predsjedniku i novom Odboru. Prisjetio se i zahvalio svima koji su u proteklim vremenima doprinijeli da HDZ bude vodeća snaga izražavajući nadu da će zajedničkim snagama dovesti HDZ na vlast u općini Plitvička Jezera. (LpS)

XVIII. Opći sabor HDZ-a

PODRŠKA PREDSJEDNIKU PLENKOVIĆU

Ličani s predsjednikom Plenkovićem ...
Ličani s predsjednikom Plenkovićem ...
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. svibnja 2018. u 21:45 sati

ZAGREB -Danas je u dvorani Košarkaškog centra Dražena Petrovića (Cibona) održan XVIII. Opći (izvještajni) sabor Hrvatske demokratske zajednice. U odličnoj atmosferi prepune dvorane usvojen je novi Statut HDZ-a ie izvješće predsjednika HDZ-a mr.sc. Andreja Plenkovića o radu stranke između dva Sabora. Prihvaćeno je i izvješće glavnog tajnika HDZ-a Gordana Jandrokovića o organizacijskom djelovanju i poslovanju stranke. Kako javlja HTV protiv Plenkovićeva izvješća bio je samo jedan glas.

Županijska organizacija HDZ-a Ličko senjske županije na Saboru je bila sa 74 izaslanika i 171 sudionikom, među kojima su zastupljene i članice Zajednice žena Katarina Zrinska, Zajednice utemeljitelja dr. Franjo Tuđman, Zajednice branitelja Gojko Šušak, Mladeži HDZ-a i Zajednice poduzetnika. (LpS)

PRIOPĆENJE POVJERENSTVA GO HDZ-A GOSPIĆA

SPOMEN-DOM OCA DOMOVINE

Prije 20. godine dom je otvorio predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Petry pozdravlja uzvanike u Velikom Žitniku/Foto HDZ
Petry pozdravlja uzvanike u Velikom Žitniku/Foto HDZ
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. svibnja 2018.

GOSPIĆ - Na današnji dan prije 20 godina izgrađen je Spomen-dom dr. Ante Starčevića u Velikom Žitniku povodom 175. godišnjice rođenja Oca Domovine. Spomen-dom je izgrađen sredstvima prikupljenih temeljem Zakona o doplatnoj poštanskoj marki na inicijativu tadašnjeg saborskog zastupnika Miroslava Petryja i GO HDZ-a grada Gospića.

Svečano otvorenje Spomen-doma 23. svibnja 1998. godine bilo je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana koji je osobno otvorio Spomen-dom. Tom prigodom Predsjednik Republike Hrvatske napisao je u spomen knjigu:
"Otvaranje Spomen-doma dr. Ante Starčevića znači ne samo odavanje dužnog poštovanja prema Ocu domovine, već i učvršćenje odnosa na kojima smo stvorili i gradimo hrvatsku slobodu i samostalnu, nezavisnu hrvatsku državu.
Čestitam svima onima koji su ostvarili ideju o domu."

U prigodi tog datuma, kao i Dana Ličko-senjske županije, izaslanstvo Povjerenstva HDZ-a Ličko-senjske županije i izaslanstvo Povjerenstva GO HDZ-a grada Gospića položili su vijence i zapalili svijeće pred bistama dr. Ante Starčevića u Velikom Žitniku i dr. Franje Tuđmana u Gospiću. (LpS)

Brinje

VJEŽBA VATROGASACA

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19- SVIBNJA 2018- U 20:30 SATI

BRINJE - Danas održana edukacija i osposobljavanje za tehničke intervencije DVD - ova iz Perušića, Brinja i Otočca. Uz budno oko županijskoga vatrogasnog zapovjednika Hrvoja Ostovića vatrogasci su na čelu sa vatrogasnim instruktorom Brajkovićem odradili niz simuliranih akcija spašavanja iz olupine vozila, te tako pokazali iznimnu sposobnost i profesionalnost spasioca visokog ranga. (LpS)

Izbori u lokalnom HDZ-u nakon raspuštanja

LUKETIĆ ODBIO KANDIDATURU

Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2018. 20 sati

GOSPIĆ - Maloprvo smo s maila Županijskog HDZ-a dobili priopćenje u PDF-formatu koje djelomično prepisujemo, a potpisala ga je Jasminka Prpić-Tomljanović, predsjednica Županijskog izbornog povjerenstva HDZ-a.

Kako je kompletna organizacija HDZ-a raspuštena u Ličko-senjskoj županiji imenovani su povjerenici i povjerenstva koji trebaju organizirati i provesti nove izbore. Za općinu Plitvička Jezera u Korenici bio je nominiran Boris Luketić, ali je on danas elektroničkom poštom obavijestio Županijsko izborno povjerenstvo o povlačenju kandidature i ono je proslijeđeno u Korenicu na daljnje postupanje. (LpS)

Vježba u Novalji

USPJELO SPAŠAVANJE IZ ŠKOLSKE ZGRADE

Vjezba u Novalji
Vjezba u Novalji
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2018. u 17:15 sati

NOVALJA - Danas je održana pokazno-terenska vježba civilne zaštite ''Novalja 2018'' - simulacija izvanrednog događaja u Osnovnoj školi A. G. Matoša u Novalji.

Tema vježbe bila je angažiranje i koordinacija operativnih snaga sustava civilne zaštite u slučaju požara u Školi preko Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Gospić Županijski centar 112. Ciljevi vježbe bili su provjera sustava aktiviranja, opremljenosti i osposobljenosti operativnih snaga sustava civilne zaštite s područja grada Novalje za pružanje pomoći ugroženima, provjera standardnog operativnog postupka o komunikaciji između Stožera civilne zaštite i ostalih sudionika civilne zaštite i Županijskog centra 112 te provjera koordinacije operativnih snaga sustava civilne zaštite grada Novalje.

Vježba započinje u trenutku kada u kotlovnici školske zgrade dolazi do požara koji se naglo širi. Ravnatelj Škole obavještava Županijski centar 112 Gospić o požaru i oni nakon uzimanja podataka o događaju obavještava DVD u Novalji, Operativno-komunikacijski centar PU ličko-senjske i Zavod za hitnu medicinu ličko senjske županije. U vježbi su sudjelovali: Stožer civilne zaštite grada Novalje, Osnovna škola, Županijski centar 112 Gospić, DVD-i iz Novalje, Barbata i Luna. Sudhjelovao je i Zavod za hitnu medicinu ličko-senjske županije, PU ličko senjska Policijska postaja Novalja, Gradsko društvo Crvenog križa Pag, HGSS Stanica Gospić te Javni gradski prijevoz Novalja.

Vježbu su nadgledali zamjenik načelnika Policijske uprave ličko-senjske Mladen Kranjčević, zapovjednik Vatrogasne zajednice ličko-senjske županije Hrvoje Ostović, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Gospić Joso Živković, voditeljica Odjela za preventivu i planiranje Anka Dasović, ravnatelj Društva Crvenog križa zadarske županije Bore Galac, načelnik Policijske postaje Novalja Željko Prenđa i zamjenik gradonačelnika Grada Novalje Marijan Šuljić. (LpS)

Novinarski osvrt

MEDIJSKA BLOKADA

 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. svibnja 2018. u 19:30 sati

Piše Tomislav Čanić

Da bi dobili barem djelomičan odgovor na pitanje koje gotovo dva desetljeća muči pučanstvo Ličko-senjske županije, a odnosi se na medijsku blokadu prostorno najveće županije u Hrvatskoj dovoljno je pročitati u Ličkoj reviji broj 1 iz 2001. godine dio komentara dr Ante Bežena, dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika lista Vila Velebita koji između ostalog navodi:

- Civilizacijsko je pitanje , naime, treba li Ličko-senjskoj županiji, koja je prostorno najveća u Hrvatskoj i o kojoj, usprkos bremenitim problemima, nema potrebnih informacija u većini medija, barem jedno glasilo? (U Ličko-senjskoj županiji ne izlazi od 1991. ni jedan informativni list pa informacijske potrebe "pokrivaju" "Večernji list" iz Zagreba i "Novi list" iz Rijeke posebnim lokalnim stranicama, kao i emitiranje Županijske postaje Gospić i radiopostaje u Senju, Otočcu i Novalji). Kako u pozitivan odgovor ne treba dvojiti, slijedi pitanje: Zašto barem nakon završetka rata u Lici nisu osnovane barem jedne lokalne novine kao informacijski minimum, odnosno, zašto nije prihvaćena Vila Velebita koja je na dlanu ponuđena? Financijski, kadrovski i prostorni razlozi su isključeni, jer oni za bilo koju županiju, pa ni Ličko-senjsku, nisu neostvarivi ako zato postoji politička volja.
Problem je, dakako u ljudima koji su odlučivali o razvoju županije, u njihovoj političkoj i kulturnoj razini, u širini pogleda i vizija, zrelosti u shvaćanju vlastitih dužnosti na javnim funkcijama. Sveukupna informacijska djelatnost u Lici (više puta najavljeno je i osnivanje TV studija u Gospiću, ali bez rezultata), pa i Vila Velebita, imala je nesreću da su u shvaćanju važnosti te djelatnosti čelni ljudi bili na razini ispod svojih pethodnika u posljednjem deceniju 19. stoljeća (kada su u Gospiću izlazila tri lista). Drugi je razlog u prorijeđenom i stoga nemoćnom sloju građana koji se nije usuđivao, iz običnih egzistencijalnih razloga, pozvati političare javno na odgovornost. Na koji su način, dakle, o tom pitanju razmišljali lički čelnici?

Lokalna politička elita u Gospiću, nedovoljno zrela za demokraciju, naprosto se ponaša autistički. Kao da nije htjela surađivati ni s kime koga nije mogla kontrolirati, a takva su skupina intelektualci ličkog podrijetla izvan Like. Pri tom se uopće nije pitala koliko Lika time gubi. Jedan od dokaza za tu tvrdnju je sudbina ideje Nikice Valentića o osnivanju "Ličkog stola" kao inicijative i lobističke skupine najuglednijih Ličana koja je trebala promicati investicijske programe pomoći Lici. Valentić je 26. travnja 1997. na Plitvicama i 22. svibnja 1997. u Gospiću sakupio svojim autoritetom bivšeg predsjednika Vlade, oko tristo uglednih Ličana iz cijele Hrvatske ne bi li se dogovorili o najizglednijim programima pomoći razorenom zavičaju. U atmosferi entuzijazma, koji je mogao biti i naivan, kao hladan tuš djelovao je komentar župana Frkovića koji je po prilici rekao da Ličanima u Lici ne treba nitko pametovati, a ako netko želi pomoći, može poslati jedino novce. Dakako da je poslije tih riječi svako daljnje okupljanje ovakve vrste postalo besmisleno, pa se više nije ni dogodilo.

U ličkom političkom vrhu "Vila" nije bila obljubljena ponajprije zbog svoje političke neovisnosti i otvorenosti mišljenjima koja ponekad nisu bila ugodna ljudima na vlasti (usprkos tome zbog golemih životnih problema, neki građani su zamjerali uredništvu nedostatak kritičnosti prema vlasti koje je, priznajem također bilo, isključivo iz taktičnih razloga i zbog ovisnosti o financijskoj pomoći Županije). Ipak, nisu imali moralne snage odbaciti je otvoreno jer je nedvojbeno promicala hrvatske interese koje su i oni, manje više iskreno, imali na svojim zastavama. Sami pak nisu imali alternativu, pa su prepustili "Vilu" financijskoj agoniji i umiranju. No, najpotresnije u tome nije ponašanje političara (jer su pragmatizam, oportunizam i licimjerje obilježje njihova posla), nego "hrvatska šutnja" inteligencije koja se nije usuđivala, ni u medijima ni u predstavničkim tijelima, postaviti pitanja o čamotinji lokalnog kulturnog i prosvjetnog života, gdje je informiranje javnosti jedan od najvažnijih čimbenika i gdje je sudbina "Vile" morala biti jedna od važnijih tema."

NEKAD I SAD
Kao dugogodišnji pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Ante Bežena, a prije Domovinskog rata urednik tri tvornička lista, profesionalni novinar dva lokalna lista i vanjski suradnik više časopisa, te dnevnih listova i radio postaja, slobodan sam iznijeti neka svoja zapažanja na rad i sudbinu pojedinih medija, gledano kroz prizmu "poslušnosti" lokalnim političarima ili tvorničkim direktorima.

Nešto, što je zajedničko u prošlom "socijalističkom" i ovom nazovimo "demokratskom" sistemu je podobnost medija ili podobnost novinara. Gotovo je nemoguće biti podoban dugo vremena svakom novinaru bez obzira na njegov karakter, moralne vrijednosti koje ima i profesionalnost. Kad - tad "pukneš" unatoč velikoj ljubavi koju imaš prema svojoj profesiji i ne bi je želio napustiti. Jednostavno, ne možeš ostati ravnodušan i prelaziti preko anomalija u društvu koje opterećuju veliku većinu građana ili tvorničkih radnika. Zato bih, radi boljeg shvaćanja istaknuo samo neke od primjera iz osobnog života i rada. Jedan tvornički list moram napustiti jer ga direktor ukida zbog "racionalnosti" i uštede u poslovanju. Prava istina je što za generalnog direktora firme dolazi čovjek čije sam postupke kao političara javno kritizirao u lokalnim novinama. Slično mi se događa i u drugom tvorničkom listu, ali ovaj put zbog promjene direktora, jer je novi direktor imao "svog" novinara. U trećim novinama smjenjuju me s dužnosti glavnog i odgovornog urednika, a imenuju politički podobnu osobu koja ne obnaša taj posao profesionalno, a ja ostajem "novinarčić" i radim sve poslove od fotografiranja, lekture, korekture i pisanja članaka. Uvertira svake smjene je izrada Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i nagrađivanja, u kojem se novinaru smanjuje plaća. U lokalnim novinama nije bilo ništa bolje, ali se dalo zaraditi od skupljanja oglasa i "tezgarenja" (pisanja za druge medije).

Ako uspoređujemo javno priopćavanje ili informiranje prošlog i sadašnjeg sustava, razlika je vrlo značajna. U prijašnjem sustavu, informiranje pučanstva i radnika je ako ništa bilo dobro proklamirano, od toga da ono mora biti profesionalno, nepristrano, sveobuhvatno, pravovremeno i istinito. U današnje vrijeme u kojem uz pisane i audio-vizualne medije sve više dolaze do izražaja elektronički mediji sve je manje profesionalnosti. Nema pravih novinarskih izražaja koji bi bili prilagođeni sadašnjem trenutku, tempu i načinu života. Svatko može biti izvjestitelj, ali pravi novinar koji bi na neki način uz svoje izvješće poslao poruku čitateljima ili slušateljstvu, takvih je malo. I ono najznačajnije za profesionalnog novinara, a trebalo bi biti i za političare, rukovodstva, a posebno čitateljstvo je (NE)ISTINA. Za NEISTINU se odgovaralo, procesuiralo u proteklom sistemu, a danas se objavljivanje neistine u najviše slučajeva ne procesuira, a ako se procesuira, ukoliko ne ode u zastaru, izmisli se ISTINA, koja opravdava neistinu. Slično je i u procesuiranju većeg broja čak i kriminalnih delikata. Svjestan sam da se učimo demokraciji, pa je kod nas sve moguće. Međutim, upravo kada se uklopimo u ovakvu globalnu demokraciju koja nam se nameće sa zapada, nadamo se da će doći neka nova u kojoj će kao prioritet konačno isplivati dugo očekivana ISTINA.

Sljedeće pitanje je pitanje vlasništva nad medijima. Vlasnik medija diktira što će se i na koji način pisati. Znači, kako je bilo prije - tako se i sada nastavlja. Zato s pravom možemo postaviti pitanje da li je to demokracija za koju se deklarativno borimo i zaklinjemo? Da li je to demokracija ako iznosimo svjesno u javnost neistine ili poluistine. Da li je to demokracija ako se blati bilo kojeg čovjeka, a za to se ne odgovara? Zaista se ne sjećam da li sam ikad svjesno ili tendenciozno objavio neku neistinitu informaciju ili događaj. Ako i jesam, onda sam to učinio jer me izvor informacija krivo izvijestio ili dao krivi podatak.

Iz svega proizlazi da mediji moraju biti neovisni, kako bi istina bila neprikosnovena i služila napretku i demokracije i čovječanstva.