POČETNAARHIVA
BRZI Internet DO SVAKE KUĆE
ONLINE IZBORNI SABOR UTEMELJITELJA
VIDEO PJESMA KULSKIM ŽRTVAMA
IVAN MRAOVIĆ
SMOTRA PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA
POSJET KONZULA SRBIJE
POČASNI KONZUL MOLDAVIJE U GOSPIĆU
POČAST U VOJARNI
POČAST POKOJNICIMA
GLAS PROTIV POTAPANJA
SRIJEDOM KONTAKTIRANJE S ČLANSTVOM
NOVI PREDSJEDNIK JE ERNEST PETRY
PASTIRA CRKVE I BOŽJEG NARODA
IZBORI SU U NEDJELJU 17. LISTOPADA
POČAST VOJNIM POLICAJCIMA
OTKRIVEN SPOMENIK HRVATSKIM ŽRTVAMA
HV POMIČE GRANICE SVOJIH SPOSOBNOSTI
ZAR TREBA POTOPITI JEDNO POVIJESNO SELO ZA NEŠTO ELEKTRIČNE ENERGIJE
IZBORNE SKUPŠTINE TEMELJNIH OGRANAKA
POSJET GOSPIĆU
KOMEMORACIJA PLITVIČANIMA
150. obljetnica Rakovičkog ustanka
PREDSJEDNICA: MARA STILINOVIĆ
PREDSJEDNIK: JOSO ŽIVKOVIĆ-BATO
PREDSJEDNIK: Danijel Marušić
POČAST POGINULIMA
SPOMENIK NEDUŽNIM ŽRTVAMA SRPSKOG TERORA
BEBA JE IMALA TRI MJESECA I ŠEST DANA
BALIJE SE PONOVO SKUPLJANU KOD TESLE
PETRY U ZADRU
POČAST POGINULIMA IZ 133. BRIGADE ZNG-A
RADIO MILEVA OPET LAŽE
STVORIMO ZAJEDNO SLIKU HRVATSKE!
28. GODIŠNJICA USPJEŠNE AKCIJE
VELIKI USPJEH HRVATSKIH BRANITELJA
ZAMKE ZA PIŠAKE
IZLOŽBA O PRVOM DANU RATA U GOSPIĆU
POSJET CHM I LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI
BILE SU TO SUSTAVNE LIKVIDACIJE
KONAČNA SAHRANA ŽRTAVA PARTIZANA
SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA
POSJET KOSOVSKIH BRANITELJA
POČAST HRVATSKIM VITEZOVIMA
HES KOSINJ STRATEŠKA INVESTICIJA
PETRY U KONGRESU LOKALNIH VLASTI EUROPE
PREDSTAVLJENE KNJIGE MONS. MILE BOGOVIĆA

NOVI KORAK U TELEKOMUNIKACIJAMA

BRZI Internet DO SVAKE KUĆE

Za gotovo 100 milijuna kuna gradi se bežični internet za dobar dio Like.

Načerlnik Kovač je još tijekom sastanka snimio i emitirao informaciju. Bravo načelniče/Snimio Marko Čuljat
Načerlnik Kovač je još tijekom sastanka snimio i emitirao informaciju. Bravo načelniče/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. studenoga 2021. u 14 sati

GOSPIĆ - I danas je Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića potpisao još jedan ugovor vrijedan gotovo sto milijuna kuna. Ugovor je potpisao s Damirom Buleom, direktorom tvrtke UNIS Telekom d.d. iz Mostara, koji reče da radovi počinju sutra i da će biti završeni iduće godine.

Veći dio ove investicije osiguran je iz europskih sredstava a izgradit će se brzi bežični Internet koja tehnologija omogućava da i barem dio Like iskorači iz svoje zaostalosti i nerazvijenosti. Naime, ovim programom obuhvaćena su područja gradova Gospića i Otočca i općine Plitvička Jezera. Sadašnja brzina prenošenja podataka sa deset-petnas kilobajta u sekundi biti će povećana na čak 100 kb/sec.

Početak digitalizacije telekomunikacija u Gospiću počeo je 1980. kada je tadašnji OOUR PTT prometa montirao prvi digitalnu čvornu centralu AXE 10 koja se pokazala izvrsnom u Domovinskom ratu, i poslije rata je zamjenjena novom generacijom... NAbavku te centrale pomogao je Nacionalni park Plitvice osiguravši po milijuna dolara bez šticunga jer je hrio pomoći bolje telefonske veze s ostatkom svijeta.

Kako reče danas Ante Kovač, načelnik plitvičke općine sada će lički fraj zimer biti odjedome u cilome svitu što je najbolja dobrodošlici..
(MaČ)

Konferencija za novinare HDZ-a u Gospiću

ONLINE IZBORNI SABOR UTEMELJITELJA

Danas je održan prvi virtualni Izborni sabor Zajednice utemeljitelja stranke.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. studenoga 2021. u 20 sati

GOSPIĆ - Danas je lička metropola bila jedan od pet hrvatskih gradova u kojima je održan online Izborni sabor Zajednice utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana. Prije početka Sabora lokalni čelnici, koji su očekivali izaslanike iz još šest hrvatskih županija, održali su konferenciju za novinare.

Ernest Petry, predsjednik Županijskog HDZ-a i ličko-senjski župan je iskoristio priliku da pola sata nekolicini lokalnih novinara i samo jednom dopisničara repetira podatke o brojnim programima koji se planiraju u skoroj budućnosti realizirati u suradnju sa središnjom vlasti u Zagrebu. Spomenuo se na desetine projekata koji se planiraju u povećanju proizvodnje hrane, želje da se lička drvna masa finalizira u samoj Lici, a ne da se izvozi sirovina ili da se koristi za - ogrjev što je najprimitivniji način korištenje zelenog ličkog zlata kojega nema u neograničenim količinama o čemu je prije strotinjak godina upozoravao i likora šumar Bogoljub Kosović.
Petry se pohvalio velikom državnom investicijom u Kosinju, koja se planira proteklih 60 godina, ali je izbjegao spomenuti reagiranja domorodaca za koje se u perušiću gradi stambena zgrada s 28 stanova, a ne zna se kako će sa svojim seoskim navikama živjeti u stančićima bez štalice, kravice, kokošinjca, svinjca, njive žita, kukuruza ili krumpira …

O rezultatima ovog Sabora vjerojatno ćete moći čuti jošte večeraska na podobnim lokalnim medijima. Jučer smo od HDZ-a dobili obavijest s natuknicama za konferenciju, ali ju danas popodne nismo uspjeli otvoriti jerbo su bajni autori u naziv, odnosno fajl za spremanje, obavijesti stavili balkanska slova, koja u nazive za spremanje bilo čega ne smiju doći ni u snu. A ljudi moji to su vam slova ĆČŠĐ koja su nepodobna za ključne riječi i onda se takav dokument ne more otvorit u drugom računalu. Štetam što pola stoljeća nakon DOS-a to bajni informatičari još nisu to uavertili i svatili. Nažalost, nije to svatila ni edna rvacka vlada od 1995., kada su izašli prvi Windovsi da su morali uložiti nešto love, manje od vojnog avijuna, za lokalizaciju. Pet godina potlje neki tip koji se zove Goran Radman, koji je bija poslidnji direktur Televizije Zagreb 1990. godine, 2000. godine poduzeo se ka zaposlenik Mikrosofta da lokalizira Word s ričnikom od sto iljada rvacki riči. Svaka čast. Ja u njemu radim i dan danaska, jerbo sam uspija za njega nabavit i rvacke akcente za koji me je informnatička mularija u Zagrebu jošte u ratu tražila okruglo 20 iljada maraka. Taman posla, to sam riješio s drugovima i prijateljima, jošte su me na kraju čak častili u Zagrebu u kafiću preko puta Francuske čitaonice kad sam im donija pokazat prvi izdanje moga Ričnika.

Svaki put kad kupim niki elektronski uređaj načisto popizdim kada u njegovoj mramoriji od nekoliko desetina divana ima čak srbijanski al' nema rvackog. Pametnomu dosta.

XX
Večeras kasno dobili smo priopćenje da je za predsjednika Zajednice izabran Mario Kapulica, a u Predsjedništvo je izabran Ernest Petry. (MaČ)

VIDEO PJESMA KULSKIM ŽRTVAMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. STUDENOGA 2021. u 23 sata

ŠIROKA KULA - Prilikom zadnje komemoracije domovinskim žrtvama ovog i susjednih hrvatskih sela otkriveno je uz postojeći spomenik hrvatskim žrtvama "Portal" rad akademskog kipara Petra Dolića jedna kamena gromada s popisom svih likvidiranih Hrvata, i druga s pjesmom Široka Kula, autora ličko-slavonskog šumara Branimira Mikića.

Tog dana započelo je i video snimanje pjesme koju je uglazbio i pjeva ju Stanko Šarić. Aranžman su uradili Denis Špegelj i Ivan Šarić, glazbenu produkciju potpisuje Stanko Šarić, a režiju i video produkciju potpisuje Goran Đurković-Mash. Svirači su TS Patrioti, a nakladnik je Mirna aria.

Pjesma i spot su nastali za budućnost i prošlost, koja se ne smije zaboraviti u spomen obilježja žrtvama Domovinskog rata iz Široke Kule i okolnih mjesta. Ove godine je 30. obljetnica stradanja nevinih ljudi koji su zaslužili dostojanstvenu obilježbu njihovih pogubljenja i boli njihovih najmilijih, tako da je nekolicina inicijatora pokrenula i završila izgradnju memorijalnog prostora u blizini župne crkva sv. Mateja u Širokoj Kuli, s naglaskom na ispis imena žrtava i prigodnih tekstova, koji bi podsjetili i opisali taj nemili događaj, kako bi svi budući naraštaji imali saznanja što se događalo tih ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća i tko su bili ljudi koji su svojom žrtvom pridonijeli stvaranju države Hrvatske i njene neovisnosti.
Video uradak pogledajte na poveznici:
youtu.be/m5dwFk71qnE

Novi predsjednik Mladeži u Gospiću je

IVAN MRAOVIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. studenoga 2021. u 9 sati

GOSPIĆ - Sinoć je održana izborna skupština Mladeži HDZ-a Gospića, na kojoj je izabrano novo vodstvo mladeži HDZ-a. Nakon intoniranja državne himne i minute šutnje preminulim članovima HDZ-a, poginulim hrvatskim braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku Dr. Franji Tuđmanu, pristupilo se izboru radnih tijela skupštine.

Nazočnim članovima mladeži obratio se Ernest Petry, ličko-senjski župan i predsjednik Županijske organizacije HDZ-a Ličko-senjske županije, koji je 1990. bio i jedan od osnivača MHDZ-a. Petry je zahvalio Mladeži HDZ-a na velikoj i nesebičnoj potpori u svim aktivnostima u koje su bili uključeni.

Za novog predsjednika GO MHDZ-a izabran je Ivan Mraović. Za članove Gradskog odbora izabrani su: Ivan Uzelac, Josip Jelinić, Katarina Došen, Marina Bubaš, Martina Starčević, Josip Mažar, Marija Maras, Tereza Rukavina, Tomislava Crnković i Tomislava Jurišić. Za članove nadzornog odbora izabrani su: Filip Uzelac, Nikolina Uzelac i Petar Butorac. (ln)

Proslava 29. godišnjice ustroja 9. gardijske brigade Vukovi

SMOTRA PREDSJEDNIKA MILANOVIĆA

Proslava je održana u Vojarni 9. gardijske brigade u Gospiću.

Pozdrav zastavi/Snimio Marko Čuljat
Pozdrav zastavi/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. studenoga 2021. u 12.45 sati

GOSPIĆ - l. studenoga navršilo se točno 29 godina kako je stigla zapovijest o ustroju tada 6. a kasnije 9. gardijske brigade Vukovi u zauzetoj gospićkoj vojarni. Brigada je načinjena od dragovoljaca Like i šire okolice koji su branili i obranili Hrvatsku.

Danas je bilo posebno svečano jer prvi put poslije Domovinskog rata sukladno vojnom protokolu danas je smotru postrojbe koja njeguje tradiciju slavne ličke brigade, izvršio Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik oružanih snaga.

Svečanost je bila kod spomen križa poginulim pripadnicima vukova. Prvi vijenac na spomenik položilo je izaslanstvo udruga obitelji poginulih hrvatskih branitelja, a zatim je vijenac položio i predsjednik Milanović. Uslijedili su vijenci predsjednika Vlade čiji je izaslanik bio ministar hravtskih branitelja Tomo Medved i drugi. Zatim je uslijedilo i uručivanje crnih beretke novim pripadnicima postrojbe. (MaČ)

Gospićko-senjska biskupija

POSJET KONZULA SRBIJE

Izražena je međusobna želja da se i dalje nastavi dobra suradnja.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. studenoga 2021. u 18 sati

GOSPIĆ - Magr. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup primio je u Ordinarijatu generalnog konzula Republike Srbije u Rijeci Gorana Petrovića i konzula Vladimira Marjanovića.

Konzul Marijanović je informirao biskupa Križića o svojim posjetima stanovnicima srpske nacionalnosti na teritoriju Ličko-senjske županije i o načinima na kojima im se pomaže te su razmijenili mišljenja kako nastaviti razvijati duh tolerancije i zajedništva među ljudima na tom teritoriju.

Bila je to prigoda da se izmjene mišljenja o odnosima Republike Hrvatske i Republike Srbije koja se zanima za suradnju s hrvatskim regijama u kojima žive Srbi kako bi se ostvarili veći rezultati, napose u turističkom i poljoprivrednom sektoru.

Biskup Križić istaknuo je kako je Gospićko-senjska biskupija uvijek spremna pomoći svakoj osobi bez obzira na njezinu vjeroispovijest i nacionalnost. Spomenuo je humanitarne akcije Caritasa biskupije Gospić koji je u nekoliko akcija pomogao pravoslavno stanovništvo srpske nacionalnosti na području Gospićko-senjske biskupije. Također, spomenuo je kako je rekao svećenicima Gospićko-senjske biskupije da uvijek budu spremni na bratsku suradnju sa svećenicima Srpske pravoslavne Crkve te na taj način budu vršitelji Isusove želje da svi budemo jedno.

Obje strane istaknule su zadovoljstvo zbog takvih susreta te su izrazili želju da se ta suradnja i u budućnosti nastavi na dobro ljudi koji žive na tim prostorima. (Ln)

Međunarodni odnosi

POČASNI KONZUL MOLDAVIJE U GOSPIĆU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. STUDENOGA 2021. u

GOSPIĆ - Ernest Petry, ličko-senjski župan primio je počasnog konzula Republike Moldavije Emila Soleničkog. Razgovaralo se o suradnji poduzetnika Republike Moldavije i Ličko-senjske županije u cilju razmjene pozitivnih iskustava te promoviranja proizvoda i usluga. Konzul Solenički je pozvao župana Petryja da sudjelovanje na online Evport Partnerships 2021., događaju koji će se održati ovog mjeseca s ciljem promicanja izvoza i platformi za omogućavanje partnerstava između proizvođača iz Republike Moldavije i stranih tržišta. (Ln)

29. godišnjica 9. gardijske brigade "Vukovi"

POČAST U VOJARNI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. studenoga 2021. u 9.40 sati


GOSPIĆ - U četvrtak će biti svečanost obilježavanja 29. godišnjice ustroja 9. Gardijske brigade "Vukovi" i obljetnica ustroja Motorizirane bojne Vukovi HV. Očekuje se dolazak Zorana Milanovića, predsjednika RH.

Svečanost će započeti u 9:30 sati svetom misom za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije.

Nakon mise u 11:00 sati na spomenik poginulim Vukovima u vojarni 9. GBR "Vukovi" položit će se vijenci, zapaliti svijeće i održati će se molitva u čast poginulim i umrlim Vukovima. Nakon polaganja vijenaca je prigodna svečanost uz čitanje povjesnice 9. GBR, obraćanje uzvanika i podjela beretki s grbom legendarnih Vukova novim pripadnicima MB Vukovi HV.

Iz Udruge 9. gardijske dobili smo obavijest koju i objavljujemo:
- Pozivamo sve naše Vukove i članove njihovih obitelji kao i sve Ličane i građane RH koji imaju potrebu da sudjeluju u obilježavanju ove nama važne obljetnice. Svečanost će se održati uz poštivanje svih epidemioloških mjera vezano uz pandemiju COVID-19 te molimo sve one koji će nazočiti svečanosti da se pridržavaju propisa.

PRIMUS INTER PARES-PRVI MEĐU JEDNAKIMA

Na blagdan Svih svetih, 1. studenoga 1992. osnovana je u Gospiću 6. Gardijska brigada Vukovi HV koja je u lipnju 1993. godine preimenovana u 9. Gardijsku brigadu Vukovi. Za zapovjednika brigade imenovan je tada pukovnik Mirko Norac, a jezgru postrojbe su sačinjavali pripadnici 118. brigade HV iz Gospića, 133. brigade HV iz Otočca, te 111. i 128. brigade HV iz Rijeke.

Načelnik Glavnog stožera general Janko Bobetko je naglašavao da je Velebit ključno pitanje obrane Hrvatske. "Tko drži Velebit, drži polovicu Hrvatske", rekao je. Zato su u vrlo kratkom vremenu slijedile dvije vrlo značajne oslobodilačke vojne operacije hrvatske vojske; "Maslenica" i "Medački džep", u kojima je novoosnovana brigada imala glavne uloge. "Vukovi" su u rekordnom vremenu i s minimalnim gubicima obavili povjerenu zadaću, te su svome vrhovnom zapovjedniku dali do znanja da je ova postrojba u potpunosti osposobljena i spremna za daljnja djelovanja, osobito na osjetljivom području kao što je to bilo ličko bojište. Zbog dobrog poznavanja terena, ali i zbog crte bojišnice duge gotovo pedesetak kilometara Glavni stožer je "Vukove" zadržavao u matičnom mjestu i pripremao za daljnje operacije. Tako je 9. Gardijska brigada u ožujku 1994. zaustavila napredovanje neprijatelja preko dominantne kote zvane "Repetitor" na planinskom masivu Ljubovo.

Od 9. ožujka 1995. u ustrojbenu strukturu 9. Gardijske brigade kao 2. pješačka bojna ulazi dotadašnja 84. bojna "Termiti" s bazom u Zadru. Tako su "Vukovi" osnaženi iskusnim "Termitima" nastavili pripreme za ono što ih čeka, pokazalo se, u vrlo kratkom vremenu. U međuvremenu se ova nova-stara bojna, nova u 9. gardijskoj brigadi, a stara po iskustvu proslavila uspješnim sudjelovanjem u operaciji "Ljeto-95".

A onda je došla "OLUJA", a "Vukovi" su dobili još jednu tešku zadaću. Zauzeti Ljubovo i napredovati prema državnoj granici. Neprijatelj je tvrdio da je nesavladivo "gvozdeno Ljubovo", čiji je pridjev "gvozdeno" još dobilo za vrijeme drugog svjetskog rata. No naše hrabre pripadnike odlučne da napokon oslobode svoju hrvatsku zemlju nitko nije mogao zadržati i Ljubovo je u kratkom vremenu, nažalost što nije moglo proći bez žrtava, ipak osvojeno.

Nakon veličanstvene "Oluje" slijedilo je osiguranje državne granice na krajnjem jugu Republike Hrvatske, ustrojavanje selekcijskog središta u Zadru, te obučavanje i usavršavanje postrojbe u miru.

Za desetu obljetnicu ustroja i njezine zasluge u Domovinskom ratu, 9. Gardijska brigada je u studenom 2002. od strane predsjednika Republika Hrvatske i Vrhovnog zapovjednika OS RH odlikovana Redom kneza Domagoja s ogrlicom, a 2012. Poveljom Predsjednika RH.

U siječnju 2003. 9. Gardijska brigada je ugašena, a pripadnici "Vukova" su zajedno sa pripadnicima "Tigrova" ušli u sastav novo ustrojene postrojbe, gardijske motorizirane brigade.

Na kraju treba istaći da je kroz 9. Gardijsku brigadu prošlo oko 5000. pripadnika, 56. pripadnika je poginulo, a 211. je ranjeno, neka im je vječna slava i hvala.

Uz blagdan Svih svetih

POČAST POKOJNICIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. LISTOPADA 2021. U 17.45 SATI

GOSPIĆ - Uoči blagdana Svih svetih danas prije podne na Gradskom groblju sv. Marije Magdalena kod velikog križa odana je počast pokojnicima. Uz vojnu počast brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće.

Uz izaslanstvo ministarstva Hrvatskih branitelja, pripadnike Hrvatske vojske i policije, vijence su položili Ernest petry, ličko-senjski župan i zamjenica Jasna Orešković-Brkljačić, te zamjenica gradonačelnika Grada Gospića Kristina Prša i predsjednica Gradskog vijeća Ana-Marijom Zdunić. Počast su odali čelnici domovinskih udruga i izaslanstvo HDZ-a Gospića. Molitvu je predvodio msgr. Marinko Miličević, gospićki župnik. Održana je i sveta misa zadušnica u gospićkoj prvostolnici. (Ln)

Prosvjed Kosinjana

GLAS PROTIV POTAPANJA

Okupljeni Kosinjani kod bagerom razrovanog dijela groblje s koga su nestali i spomenici...
Okupljeni Kosinjani kod bagerom razrovanog dijela groblje s koga su nestali i spomenici...
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. listopada 2021. u 21.45 sati

GORNJI KOSINJ - Od našeg čitatelja Josipa Pintara dobili smo prilog o današnjem mirnom prosvjedu ispred mjesnog groblja Mance drage. Na prosvjedu je bilo stotinjak ljudi, stanovnika Kosinja i prijatelja. Skup je održan na lokaciji poznatoj po nedavnom kopanju groblja i pokojnika općinskim bagerima.

Skupu su nazočili predstavnici branitelja Domovinskog rata, predstavnici iz Gacke doline, predstavnici udruga iz Zagreba i Splita. Svi su oni govorili i dali podršku Kosinjanima u borbi za opstanak koja traje već pola stoljeća.

Nažalost, nitko iz nadležne općine Perušić koja kontrolira i koordinira sve radove na pripremama za potapanje ove hrvatske povijesne doline nije se udostoijo doći među svoje birače. Uglavnom da se završava velika stambena zgrada u perušićkim gručima za Kosinjene prije vodotopine. To samo pokazuje dokazuje da ne vode brigo o sumještanima koji već pola stoljeća žive i umiru u neizvjesnosti.
Treba reći da je glas protiv potapanja i nehumanog odnosa prema ovome dijelu Hrvatske digla Gospićko-senjska biskupija i svi njeni svećenici o čemu su Ličke novine već izvijestile.

TO HDZ GOSPIĆ

SRIJEDOM KONTAKTIRANJE S ČLANSTVOM

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. listopada 2021. u 18 sati

GOSPIĆ - Na konstituirajućoj sjednici Temeljne organizacije HDZ-a, Mario Stilinović, predsjednik Gradske organizacije HDZ-a čestitao je izabranim članovima i naglasio važnost temeljnih organizacija u radu stranke.

Joso Živković, predsjednik TO izvijestio je o provedbi izborne Skupštine i rekao da sada slijedi intenzivniji rad s članstvom. Pozvao je članstvo da može srijedom doći u prostorije stranke od 18 do 21 sat kako bi iznijeli svoje prijedloge za bolji i uspješniji rad, a svi zainteresirani mogu se uključiti i u rad strukovnih odbora stranke.

Prije početka konstituirajuće sjednice zapaljene su svijeće kod biste dr. Franje Tuđmana i spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata te na Gradskom groblju kod središnjeg križa i na grobu Miroslava Petryja, utemeljitelja i prvog predsjednika HDZ-a Gospić. (Ln)

Izbori u HDZ-u

NOVI PREDSJEDNIK JE ERNEST PETRY

Danas su birane čelne osobe HDZ-a na području Ličko-senjske županije koji ima preko osam tisuća članova.

U Gospiću je glasao i Ernest Petry, kandidat za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a/Snimio Marko Čuljat
U Gospiću je glasao i Ernest Petry, kandidat za predsjednika Županijske organizacije HDZ-a/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. listopada 2021. u 12.15 sati, dopuna u 20.30 sati

GOSPIĆ - Danas preko osam tisuća članova HDZ-a ima priliku glasati za nova rukovodstva stranke od lokalne do regionalne samouprave. Biraju se čelni ljudi u svim organizacijama, a birališta su uređena u stranačkim sjedištima. Tako je u Gospiću bilo jedinstveno biračko mjesto za Gradsku i Županijsku organizaciju HDZ-a. Bile su po dvije liste.


Na županijskoj listi kandidat za predsjednika je Ernest Petry, a na drugoj listi bila su četiri kandidata za isto toliko potpredsjednika: Marijan Kustić, Branislav Šutić, Jurica Tomljanović i Ivica Turić.

Na gradskoj listi za predsjednika bio je kandidat Mario Stilinović, a na drugoj listi tri kandidata za potpredsjednike koliko ih se i bira: Anela Serdar-Pašalić, Anita Pocrnić-Radošević i Ivica Radošević.

- Nakon ovog procesa nastavljaju se izborni procesi za izbor gradskih i općinskih organizacija i izaslanici za županijsku organizaciju i zatim je konstituiranje ostalih tijela na području Ličko-senjske županije. U međuvremenu smo imali izbore za Zajednicu utemeljitelja HDZ-a, a u pripremi su izbori za Zajednicu žena, Zajednicu branitelja i Mladež HDZ-a Ličko-senjske županije.- izjavio je novinarima Ernest Petry, kandidat za predsjednika ŽO HDZ-a, dodajući da je u člansku preko osam tisuća članova i da je pristupilo 300 novih članova. (M. Čuljat)

Ernest Petry novi je predsjednik Županijske organizacije HDZ-a

Na današnjim unutarstranačkim izborima u HDZ-u koji su održani na lokalnim razinama, Ličko-senjska organizacija dobila je novog predsjednika - Ernesta Petryja čiju izjavu prenosimo:

- Drage stranačke prijateljice i prijatelji, poštovane članice i članovi HDZ-a od srca vam zahvaljujem na ukazanom povjerenju na izborima za predsjednika ŽO HDZ-a. Jamčim vam kako ću ovu dužnost opravdati kontinuiranim radom, nesebičnim angažmanom i svim potrebnim aktivnostima, kako onima vezanima za stranku tako i onima koje mi pripadaju prema ulozi župana Ličko-senjske županije. U proteklom, iznimno složenom i turbulentnom razdoblju, zajedno smo pokazali našu snagu i nepokolebljivost, što su prepoznali članice, članovi te simpatizeri stranke, kao i većina stanovnika Ličko-senjske županije. Stoga, očekujem i vašu pomoć i podršku te vam se unaprijed zahvaljujem na tome!
Posebne riječi zahvale, upućujem dosadašnjem predsjedniku ŽO HDZ-a Marijanu Kustiću na uspješnom vođenju stranke s kojim sam surađivao kao tajnik Županijske organizacije. Snagom zajedništva i postavljenih nam ciljeva tu suradnju nastavljamo i dalje jer je Marijan Kustić predsjednik Županijske skupštine Ličko-senjske županije kao i potpredsjednik županijske organizacije HDZ-a.
Iskrene čestitke upućujem i svim danas izabranim dužnosnicima Hrvatske demokratske zajednice kako na županijskoj tako i na gradskim i općinskim razinama.
Ovu časnu i odgovornu dužnost želim obavljati u zajedništvu na temeljima koje nam je postavio prvi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice dr. Franjo Tuđman, a uz pomoć Vlade RH i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića gradimo snagom zajedništva bolju, razvijeniju i prosperitetniju Ličko-senjsku županiju!

GOSPIĆKO-SENJSKA BISKUPIJA POČELA JE SINODU

PASTIRA CRKVE I BOŽJEG NARODA

Detalj iz gospićke katedrala s početka Sinode
Detalj iz gospićke katedrala s početka Sinode
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. listopada 2021. u 23.15 sati

Piše: s. s. Robertina Medven

GOSPIĆ - Biskupija Gospićko-senjska danas je sazvala članove biskupijske Sinode na svečano euharistijsko slavlje u katedralu Navještenja BDM u Gospiću. Od zgrade Caritasa formirana je procesija u kojoj su nakon Križa išli bogoslovi i sjemeništarci, svećenici i biskup Zdenko Križić, članovi Sinode, djevojčice i žene koje su u narodnim nošnjama nosile kip Gospe Krasnarske zaštitnice ove biskupije i predstavnici Ličke pukovnije. Na ulazu u katedralu, župni zbor je pod ravnanjem i uz pratnju na orguljama Franje Puškarića počeo Himan Duhu Svetomu: " O dođi, Stvorče, Duše Svet…

Propovijed biskupa Zdenka Križića donosimo u cijelosti:
Sinoda dolazi od grčke riječi "synodos", a znači "zajedničko hodanje", ili "okupljanje". Sinoda je mjesto na kojem Crkva vrjednuje samu sebe: svoj hod, svoje poteškoće i svoje perspektive. To u mjesnoj Crkvi čine zajednički pastiri Crkve i vjernici laici. U pripremnom dokumentu za Sinodu koji je izdala Sveta Stolica, piše: "Hodeći zajedno i razmišljajući o prijeđenom putu, Crkva će iz onoga kroz što prolazi moći učiti koji joj to procesi mogu pomoći živjeti zajedništvo, ostvariti sudjelovanje, otvoriti se poslanju." (br. 1).
Ivan Pavao II. je još 2001. u svom Apostolskom pismu "Novo millennio ineunte", "Ulazak u treće tisućljeće", stavio glavni naglasak na zajedništvo Crkve kako piše: "Napraviti od Crkve dom i školu zajedništva: evo velikog izazova koji stoji pred nama u tisućljeću koje započinje" (br. 43). I dodaje: "Na tomu će nas temelju novo stoljeće, više no ikada, trebati zauzete." (44). "Prostore zajedništva treba gajiti i proširivati dan za danom na svim razinama, unutar tkiva života svake Crkve. Tu zajedništvo treba zračiti u odnosima među biskupima, prezbiterima i đakonima, između pastira i čitavog Božjeg naroda, između klera i redovnika, između udruga i crkvenih pokreta." (br. 45).
Isus nam je u Evanđelju ostavio model zajedništva u Crkvi. On želi uspostaviti, ne samo običnu zajednicu, nego zajednicu-bratstvo. Crkva je na početku tako i funkcionirala. U Djelima apostolskim čitamo: "U mnoštvu onih što prigrliše vjeru bijaše jedno srce i jedna duša."(4,32). Takav život bio je izazov za svijet što su i sami mogli osjetiti. Pisac Djela apostolskih navodi "da ih je narod veličao". (5,13). Bratstvo u apostolskoj zajednici nije bilo lako ostvariti. Na više mjesta u Evanđelju spominje se da se učenici prepiru među sobom tko je od njih najveći, tko će Isusu sjediti s desna a tko s lijeva. Isusova reakcija je uvijek ista. Svaki put iznova pojašnjava im Božje kriterije za veličinu: " … tko želi biti prvi, neka bude od svih posljednji i svima poslužitelj!" (Mk 9,35).
Borba sinova Zebedejevih možda, je slika nekih postojećih borbi u prvoj Crkvi koje evanđelisti žele iskorijeniti. Zato dozivaju u pamet Isusovu pouku koja se mora zapamtiti: "Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim narodima i velikaši njihovi drže ih pod vlašću. Nije tako među vama! Naprotiv, tko hoće da među vama bude najveći, neka vam bude poslužitelj! I tko hoće da među vama bude prvi, neka bude svima sluga. Jer ni Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj dade kao otkupninu za mnoge." (Mk 10,42-45). - Ovo će im ponavljati više puta i na različite načine. Daje im sebe za primjer: "A ja sam posred vas kao onaj koji poslužuje." (Lk 22,27). Učenici moraju učiti iz Isusovog primjera. U dvorani Posljednje večere, uoči svoje muke, opet jaka pouka u tom smislu. Isus uzima ručnik i ide od jednog do drugog i pere im noge. Ivan ne kaže zbog čega to Isus učini, ali nam to govori Luka koji doduše, ne donosi izvješće o pranju nogu. Luka navodi kako su se učenici, odmah iza uspostave Euharistije i svećeništva, počeli prepirati "tko bi od njih bio najveći". (22,24). Isus želi da se njegovi učenici natječu u služenju, a ne u dominaciji. Jer je samo služenjem moguće uspostaviti bratstvo u zajednici Crkve. Prve kršćanske zajednice nosile su živu svijest Isusovog poziva na služenje koje obvezuje sve, kako vjernike tako i pastire Crkve. Prve zajednice su to služenje nazvale riječju "diakonia", što u prijevodu znači: "služenje kod stolova". Zašto "služenje kod stolova"? Zato što se kod stolova najlakše uočavala razlika između gospodara i sluge, između uglednika i onoga koji to nije, između onoga koji ima vlast i onoga tko je podložan. U Isusovoj zajednici toga ne smije biti. Njegov zahtjev odzvanja: "Među vama nije tako". Diakonia obvezuje sve, napose one kojima je povjerena veća odgovornost. Svatko treba služiti u skladu s darovima koje ima. Apostol Petar, kao apostolski prvak, piše: "Jedni druge poslužujte - svatko po primljenom daru - kao dobri upravitelji različitih Božjih milosti!" (1Pt 4,10). Naglasak je na tome da tu nema "viših" i "nižih" poslova, ili poslova koji nekomu daju veću čast. Svi su jednako vrijedni, a prednost jednih pred drugima daje im veličina ljubavi s kojom obavljaju svoje poslove.
Ovdje se ne radi o tome da autoritet nestane, jer institucije ne mogu postojati bez autoriteta, nego da autoritet vrši svoju službu služeći u zajedništvu sa svim drugim članovima Crkve. Radi se o tome da se stalno događa jedan određeni prijelaz od "imati ovlasti" do "dati ovlasti" odnosno, dijeliti ovlasti s drugima za dobro Crkve. Jer Crkva smo svi mi i svi moramo zajedno, kako veli Drugi vatikanski koncil, nositi radost i nadu, žalost i tjeskobu ljudi našega vremena (GS 1). Crkva bez jake suradnje pastira i vjernika nema prave budućnosti. Crkva nije Crkva biskupa i svećenika, nego Crkva Božjeg naroda, svih krštenika. Drugi Vatikanski sabor dao je jasne smjernice u tom smislu. Stavio je naglasak da treba graditi Crkvu kao "Božji narod", jer je svim članovima Crkve isti temelj, a to je krštenje te stoga, svi imaju isto dostojanstvo samo u različitim službama ili služenjima. Svi kršteni imaju darove Duha, različite, ali su svima dani na izgradnju Crkve kao Tijela Kristova.
U dogmatskoj konstituciji "Lumen gentium" 32 stoji: "Jedan je, dakle, izabrani Božji narod: "Jedan Gospodin! Jedna vjera! Jedan krst!" (Ef 4, 5); zajedničko je dostojanstvo udova zbog njihova preporoda u Kristu, zajednička milost djece, zajednički je poziv na savršenstvo, jedno spasenje, jedna nada i nepodijeljena ljubav. Nema, dakle, nikakve nejednakosti u Kristu i u Crkvi
(...) jer su pastiri i drugi vjernici međusobno povezani tijesnom zajedničkom svezom; sljedeći Gospodinov primjer, crkveni pastiri trebaju služiti jedan drugomu i drugim vjernicima, a ovi trebaju revno i udruženo surađivati s pastirima i učiteljima." Vidimo kako se ovdje ne kaže da vjernici trebaju samo slušati svoje pastire. To nije isključeno, ali naglasak je na tome da vjernici živo surađuju s pastirima, jer su i vjernici, a ne samo pastiri, odgovorni za Kristovo mistično tijelo, za Crkvu, za njezinu svetost i njezino poslanje. Koncil je otvorio nove vidike pa zato mnogi autori tog vremena pišu: "Poslije koncila bila je posebna radost osjećati se članom Crkve".
Iz svega je jasno da ne može samo autoritet tražiti volju Božju i prenositi je drugima, nego volju Božju treba tražiti svaki krštenik i prenositi je zajednici i najodgovornijima na provjeru. To je odgovornost svih i uzajamna obveza poslušnosti unutar zajednice vjernih. Ne može nitko, unutar mističnog Tijela Kristova, reći drugome: "ne trebam te" (1Kor 12,21).
Sinode u Crkvi idu u tom duhu: zajedničko traženje volje Božje svih vjernika, bilo da su klerici, bilo da su laici. Svi moraju osluškivati što Duh danas poručuje Crkvi. Ovo znači da i najodgovorniji u Crkvi moraju imati toliko poniznosti te dopustiti da se u pitanje mogu staviti neke njihove odluke. Mora se dati slobodu drugima da mogu korigirati autoritet. Petar je bio glavni autoritet, ali mu se Pavao u jednom trenutku žestoko suprotstavio. Tako je Petru postalo jasno da treba promijeniti svoje stavove. Istinska kritika ne škodi vjeri, kao što ni istinska vjera ne sprječava i ne progoni kritiku. Crkva možda, tu nekada griješi po svojim najodgovornijima koji, čuvši kakvu kritiku, ulaze u polemiku u kojoj žele pobijediti, a tako se samo gubi proročka sposobnost prepoznavanja Božjih znakova.
Potrebni su nam proroci čiji će nas glas protresti, koji će ukazati na prave probleme i ponuditi rješenja za njih. Proročki glas nije glas koji uvijek nježno miluje (Bernanos). To su glasovi koji redovito uznemiruju, ali poslušati ih, oslobađa. Crkva mora tražiti uvijek nove odgovore na nove izazove koji dolaze s promjenama kultura. Sveti papa Ivan XXIII. lijepo je rekao: "Nije Evanđelje ono koje se mijenja, nego smo mi oni koji se trudimo bolje ga razumjeti u našem vremenu." Što god Crkva mijenja, to čini nakon poduljeg traženja istine.
Zaključujem s velikim teologom K. Rahnerom koji je proročki napisao: "Ja vidim u Crkvi danas previše pepela koji pokriva žar i to mi nameće osjećaj nelagode. I pitam se, kako osloboditi žar od pepela da bi se vratio plamen i pokazao se u svoj svojoj snazi. Ali prije toga moramo tragati za žarom."
Molit ćemo Duha Svetoga, koji svoju Crkvu trajno nadahnjuje novim žarom, da nam pomogne da ovom Sinodom otkrijemo nešto od tog žara da bi on postao živi plamen ljubavi koji će obnavljati i činiti ljepšom njegovu Crkvu u našoj biskupiji i svem našem narodu. Amen."

Molitvu vjernika izrekli su: bogoslov, redovnica, medicinski djelatnik, vjeroučiteljica, vjernik laik. Prinijeti su darovi: kalež i plitica, kruh u obliku pogače i hostije, vino i voda, Biblija, Katekizam Katoličke Crkve, svijeća.

Nakon Popričesne molitve Biskup je kleknuo pred Gospin kip i molio Molitvu za Sinodu: "Stojimo pred Tobom Duše Sveti…"

Slijedio je svečani blagoslov, potom Himna "Lijepa naša domovino" i pjesma Gospi Krasnarskoj.

Nakon sv. mise članovi Sinode održali su u Vijećnici Ordinarijata, pod vodstvom biskupa mons. Zdenka Križića, prvu radnu sjednicu.

Unutar stranački izbori u HDZ-u

IZBORI SU U NEDJELJU 17. LISTOPADA

14. listopada 2021. u 22.30 sati

GOSPIĆ - Večeras kasno dobili smo obavijest iz HDZ-a o provođenju unutarstranačkih izbora koji su u nedjelju, 17. listopada od 8 do 19 sati. Izbori su predsjednika ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije, predsjednika i potpredsjednika gradskih i općinskih organizacija.

- U GO HDZ-a grada Gospića izbori će se održati u prostorijama stranke (Kaniška 6, Gospić).
- U GO HDZ-a grada Otočca izbori će se održati u prostorijama stranke (Bartola Kašić 3 A, Otočac).
- U GO HDZ-a grada Senja izbori će se održati u prostorijama stranke (Frankopanski trg 4, Senj).
- U GO HDZ-a grada Novalje izbori će se održati u Gradskoj vijećnici (Dr. Franje Tuđmana 1, Novalja).
- U OO HDZ-a općine Perušić izbori će se održati u zgradi "Stara Kukčeva" (Stjepana Radića 2, Perušić).
- U OO HDZ-a općine Plitvička Jezera izbori će se održati u Srednjoj školi Plitvička jezera (Zagrebačka 2, Korenica).
- U OO HDZ-a općine Brinje izbori će se održati u Kulturnom centru (Frankopanska 33, Brinje).
- U OO HDZ-a općine Lovinac izbori će se održati u KIC-u Lovinac (Dr. Franje Tuđmana 15, Lovinac).
- U OO HDZ-a općine Karlobag izbori će se održati u zgradi Općine Karlobag (Trg Dr. Franje Tuđmana 2, Karlobag).
- U OO HDZ-a općine Udbina izbori će se održati u KIC-u "Nikola Tesla" (Trg svete Lucije 5, Udbina).
- U OO HDZ-a općine Donji Lapac izbori će se održati u Kulturnom domu "Katarine Kraljice" (Miroslava Krleže 4, Donji Lapac).
- U OO HDZ-a općine Vrhovine izbori će se održati u zgradi Općine Vrhovine (Senjska 48, Vrhovine).

Staro Selo

POČAST VOJNIM POLICAJCIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. listopada 2021. u 8.30 sati

OTOČAC - Povodom 30. obljetnice pogibije trojice pripadnika voda vojne policije Otočac, jučer je u Starom Selu kod spomen-ploče uz cestu odana počast poginulim hrvatskim braniteljima Petru Rožmanu, Tomi Dujmoviću i Mati Devčiću.

Odavanju počasti su uz članove članovi obitelji stradalih branitelja nazočili predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva unutarnjih poslova, udruga branitelja proizišlih iz Domovinskog rata predvođeni suborcima i predsjednikom Udruge veterana vojne policije Domovinskog rata Otočac Mićom Bićanićem. Bili su i izaslanici DVD-a Otočac, Goran Bukovac, gradonačelnik Otočca, Ernest, Petry, ličko-senjski župan, dok je župnik Tomislav Šporčić predvodio molitvu za stradale branitelje. (Ln)

30. obljetnica masakra Hrvata Široke Kule i okolice

OTKRIVEN SPOMENIK HRVATSKIM ŽRTVAMA

Otkrivanje novog spomenika hrvatskim žrtvama u Kuli/Snimio Marko Čuljat
Otkrivanje novog spomenika hrvatskim žrtvama u Kuli/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. listopada 2021. u 19 sati

Pripremio Marko ČULJAT

ŠIROKA KULA - Danas popodne u sklopu komemoracije povodom 30. obljetnice hrvatskih žrtava Široke Kule i okolice Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja i Tiho Vojvidić, sin ubijenih roditelje, zajedno su otkrili spomenik. Spomenik je tik ranije podignutog spomenika hrvatskim žrtvama iz proteklih ratova, Portal - rad akademskog kipara Petra Dolića, a na njemu su uklesana imena svih 47 žrtava na današnji dan 1991. godine. Na drugom dijelu kamene gromade koja je i nosač hrvatskog barjaka uklesana je pjesma Široka Kula koju je inspiriran događajem napisao ličko-slavonski šumar Branimir Mikić, koja će ovih dana biti i uglazbljena.

Nakon toga na Portal su položeni vijenci i zapaljene brojne svijeće. Prve svijeće zapalili su potomci hrvatskih žrtava a podom su uslijedili vijenci Ministarstva hrvatskih branitelja, Ličko-sennjske županije i Grada Gospića, te svijeće domovinskih udruga. Blagoslov je zazvao vlč. Marinko Miličevića, a na kraju je su župnoj crkvi sv. Mateja apostola služena sveta misa.

Prisjetimo se imena svih četrdeset sedam žrtava- simbola hrvatskog mučeništva i slobode:
Kate Ćaćić (78), Ana Nikšić (71). Ante Nikšić (54), Ivica Nikšić (17), Petar Nikšić (49), Ana Nikšić (87), Joso Nikšić (35), Petar Nikšić (44), Kate Nikšić (54), Mande Nikšić (51), Verica Nikšić (13), Marija Nikšić (89), Nikola Nikšić (59), Ana Orešković (61), Anka Orešković (56), Ante Orešković (54), Ivan Orešković (95), Kate Orešković (59), Mara Orešković (80), Anka Orešković (46), Nikola Orešković (54), Marija Orešković (90), Matija Orešković (79), Milan Orešković (61), Ivan Perković (58), Mane Rakić (58), Luja Rakić (48), Radmila Rakić (28), Milovan Rakić (29), Dragan Rakić (23), Marica Štimac (58), Ivan Štimac (61), Ana Vojvodić (58), Mile Vojvodić (53), Lucija Jukić (55), Josip Jukić (47), Nikola Klobučar (24), Ana Marković (68), Martin Pavletić (49), Mile Zalović (40), Mandica Hećimović (79), Ivan Martin Hećimović (45), Joso Hećimović (43), Mile Hećimović (39), Dane Lulić (91), Jele Lulić (69) i Ivan Domazet (25).


Vojna vježba "Udar 21"

HV POMIČE GRANICE SVOJIH SPOSOBNOSTI

Završni prikaz vojne vježbe "UDAR 21" održan je jučer na vojnom poligonu "Eugen Kvaternik" u Slunju.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. listopada 2021. u 19 sati

SLUNJ - Završnom prikazu vojne vježbe "UDAR 21" nazočili su predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović, ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj, generali i vojni zapovjednici.

Predsjednik Milanović istaknuo je kako Hrvatska vojska danas raspolaže sredstvima koje hrvatski vojnici prije 30 godina nisu imali, brani hrvatski suverenitet i teritorijalnu cjelovitost. Ministar Banožić je rekao kako vježbe pokazuju motiviranost, sposobnost i spremnost Hrvatske vojske za odgovore na različite izazove. Pokazuju ocjenu Hrvatske vojske i ocjenu onih koji vode sustav obrane i sustav opremanja Hrvatske vojske.

- Hrvatska vojska pomiče granice svojih sposobnosti! Vjerujem kako ste i tijekom provođenja ove vježbe, iskoristili prigodu za usklađivanje u postupanju, u iznalaženju najboljih praksi djelovanja, kako bi i sutra, u provođenju zadaća bili još uspješniji, brži i uvjerljiviji!.- istaknuo je ministar Banožić.

- Ovo je važna aktivnost jer se radi o potvrdi spremnosti deklariranih snaga Hrvatske vojske koji sudjeluju u zadaćama NATO-a, zadaćama potpore miru i suočavanja s krizama.- rekao je admiral Hranj te naglasio kako su hrvatski vojnici pokazali da su visoko motivirani, profesionalni, dobro pripremljeni i organizirani.

Vojna vježba "UDAR 21" provodi se od 11. do 22. listopada 2021. na vojnim poligonima "Eugen Kvaternik" u Slunju i "Gašinci" u Gašincima te u vojarni "Pukovnik Predrag Matanović" u Petrinji, s ciljem ocjenjivanja deklariranih snaga za sudjelovanje u misijama, operacijama i inicijativama Saveza prema preuzetim ciljevima sposobnosti. (MORH)

Izjava svećenika Gospićko-senjske biskupije

ZAR TREBA POTOPITI JEDNO POVIJESNO SELO ZA NEŠTO ELEKTRIČNE ENERGIJE

Donosimo izjavu o potapanju Kosinjske doline.

Msgr. Zdenko Križić na današnjem susretu svećenika/Snimio don A. Kaćunko
Msgr. Zdenko Križić na današnjem susretu svećenika/Snimio don A. Kaćunko
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. listopada 2021. u 17.15 sati

GOSPIĆ - Na redovitom jesenskom susretu svećenika Gospićko-senjske biskupije, župnik iz Kosinja vlč. Pero Jurčević, iznio je svoju tjeskobu zbog patnje ljudi Gornjeg Kosinja od kojih se traži da napuste svoja ognjišta da bi se to selo, iznimno bogate povijesti i kulture, potopilo za potrebe proizvodnje električne energije.

Ne ulazeći u pitanje koliko bi se zbilja proizvelo električne energije sa potapanjem cijelog jednog sela znajući da u većem dijelu godine u rijeci Lici jedva da ima vode, a i sadašnje akumulacijsko jezero "Kruščica" kroz veći dio godine bude poluprazno, nameće nam se drugo pitanje: zar je danas zaista potrebno potapati selo i tjerati ljude s njihovih ognjišta da bi se proizvelo nešto električne energije koja se može proizvoditi na mnoge druge načine?

Svi se mi žalimo kako nam se Lika, koja je bez sumnje jedno od najljepših predjela naše Domovine, prazni stanovništvom, i svi, barem deklarativno, želimo da se omogući ljudima ostanak na ovim prostorima te da se povrate i oni koji su otišli, a kojima je Lika bez sumnje ostala u srcu, a evo sada to isto stanovništvo sami tjeramo iz Like!

Župnik nam je predočio oko 450 potpisa ljudi Kosinja (a to je ogromna većina) koji se protive tom projektu potapanja sela i prisili da oni napuste svoju rodnu grudu. Ljudima Like još su uvijek jako živa tragična iskustva progonstva sa svojih ognjišta tijekom Domovinskog rata, i oni koji su to poživjeli dobro znaju koliko je to bolno. Pa zar im u slobodi i miru trebamo priuštiti takva iskustva?

Nije suvišno spomenuti da se s tim potapanjem potapaju i mnogi kulturni spomenici tog povijesnog mjesta. Među njima je i crkva iz 1692. godine. Čudno je da se Ministarstvo kulture ne protivi ovom projektu uništavanja vrijednih spomenika kulture, a često pravi probleme kada se bez njihova odobrenja rade mali zahvati na nekim spomenicima daleko manje vrijednosti nego što su ovi. Nameće se zaključak kako je, kada su u pitanju projekti velike zarade, dopušteno gaziti sve vrijednosti.

Mi, svećenici Gospićko-senjske biskupije, pozivamo odgovorne da još jednom premisle i preispitaju navedeni projekt, saslušaju ljude tog kraja, uspostave s njima bolji dijalog, te izbjegavaju nasilna djelovanja kao što su bila ona o prekapanju staroga groblja što je jako uznemirilo žitelje sela. (Ln)

Unutar stranački izbori HDZ-a

IZBORNE SKUPŠTINE TEMELJNIH OGRANAKA

Članovi HDZ-a na Izbornoj skuppštini u Bilaju...
Članovi HDZ-a na Izbornoj skuppštini u Bilaju...
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. LISTOPADA 2021. U 17.15 SATI

GOSPIĆ - U tijeku unutarstranačkih izbora u HDZ-u održane se izborne skupštine u nekoliko temeljnih ogranaka na kojima je bio prisutan i Mario Stilinović, predsjednik Gradskog odbora.

Izabrana vodstva po TO:
Bilaj - predsjednica: Darinka Busija; potpredsjednik Ivan Mraović, Izvršni odbor: Ankica Valentić, Joso Šimunić, Joso Šerić, Josipa Busija, Josip Valentić, Lucijana Mraović, Josipa Mihelčić i Marijan Krmpotić.

Lički Novi -predsjednik: Josip Serdar; potpredsjednik: Tomislav Bićan, Izvršni odbor: Nikola Došen, Josip Asić, Frane Brkljačić, Ante Brkljačić, Josip Došen, Stjepan Stilinović, Ante Svetić i Ana Nikšić

Smiljan - predsjednik: Josip Čorak; potpredsjednica: Kristina Rukavina-Živković, Izvršni odbor: Ivan Vukelić, Luka Jelić, Kristina Rukavina-Živković, Marko Rudelić, Josip Bukvić, Jurica Uzelac, Katarina Došen, Anita Katić i Tomica Krmpotić.

Pazarišta - predsjednik: Petar Radošević; potpredsjednik: Tona Marinić, Izvršni odbor: Pave Borovac, Mile Dragičević, Slavko Jurčić, Nikola Jurčić, Magdalena Dundović i Nikica Milinković.

Inženjerci iz Pule

POSJET GOSPIĆU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. listopada 2021. u 15.15 sati

GOSPIĆ - Danas su Gospić posjetili bivši pripadnici 35. Inženjerske bojne iz Pule predvođeni ratnim zapovjednikom Davorom Pavelićem. U društvu s Ernestom Petryjem, ličko-senjskim županom i nekoliko pripadnike postrojbe iz Gospića. Zajednički su položili vijena i zapalili svijeće na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata, a odali su i počast kod biste dr. Franje Tuđmana, prvog hrvatskog predsjednika.

Puležani su u Domovinskom ratu bili na području Like nakon ustroja 1993. godine u Puli. Sudjelovali su i u operaciji Oluja a nakon nje sudjelovali su na razminiravanju i sanaciji terena. I kasnije su pomagali u gradnji prometnica. Kako su bili smješteni u objektima nekadašnjeg ribogojilišta u Brušanima u slobodno vrijem dali su si truda i očistili Suvaju i nekoliko bazena sanirali, čak su bili nabavili i nešto pastrve. Nažalost, ostala su samo sjećanja. (Ln)

KOMEMORACIJA PLITVIČANIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. listopada 2021. u 20.15 sati

PLITVICE - U organizaciji Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata općine Plitvička jezera obilježena je 30. obljetnica stradavanja stanovnika plitvičkih sela. Održana je sveta misa za stradale stanovnike: Vaganca, Smoljanca, Poljanka, Vukovića, Sertić Poljane, Matovinske Lisine, Rastovače i Rešetara. Na današnji dan 1991. pobunjeni Srbi izvršili su odmazdu.
Na komemoraciji je bio Ernest Petry, ličko-senjski župan kao izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, te Ante Kovača, načelnik Općine Plitvička Jezera i mnogobrojni vojni, policijski i civilnih izaslanika i dužnosnika. (Ln)

Povijesni događaji

150. obljetnica Rakovičkog ustanka

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. listopada 2021. u 17.30 sati

RAKOVICA - Na današnji dan, kada se obilježava Dan Hrvatskog sabora i kada je na zasjedanju održanom 8. listopada 1991. proglašena puna neovisnost Republike Hrvatske, ove godine obilježava se i 150. obljetnica Rakovačkog ustanka. Ustanak oje bio noći od 7 na 8. listopada 1871. Danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće ispred spomen-biste Eugena Kvaternika, koji je stao na čelo ustanka.

Polaganju vijenaca nazočili su Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Martina Furdek-Hajdin, županica Karlovačke županije, Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije, Mihovil Bićanić, načelnik Općine Rakovica, te mnogobrojni drugi dužnosnici i uzvanici.

Rakovački ustanak je naziv za oružani ustanak što ga je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik koji je ubijen iz zasjede 11. listopada 1871. Svrha ustanka bila je stvaranje neovisne hrvatske države. (Ln)

Zajednica utemeljitelja HDZ-a

PREDSJEDNICA: MARA STILINOVIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. listopada 20121. u 21.35 sati

VELIKI ŽITNIK - Večeras je u Spomen-domu dr. Ante Starčevića održana Izborna skupština Županijske organizacije Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" Ličko-senjske županije.

Nakon izbora radnih tijela nazočnima se obratio i podnio detaljno izvješće o radu Ernest Petry, dosadašnji predsjednik Zajednice, koji je u obraćanju zahvalio utemeljiteljima HDZ-a na velikoj i nesebičnoj potpori utemeljitelja u njegovoj kandidaturi za župana, kao i na svim aktivnostima u koje su bili uključeni utemeljitelji. Petry je napomenuo da se na ovim unutarstranačkim izborima neće kandidirati za županijskog predsjednika utemeljitelja jer je kandidat za predsjednika ŽO HDZ-a, ali da će i dalje ostati član Zajednice.

Nakon provedenih izbora izabran je županijski i nadzorni odbor utemeljitelja, kao i izaslanici za Sabor utemeljitelja HDZ-a. Po okončanju izbora održana je Konstituirajuća sjednica Županijskog odbora na kojoj je za predsjednicu izabrana Mara Stilinović iz Gospića, dok su za potpredsjednike izabrani Ivan Dabo iz Novalje, Robert Labrović iz Otočca i Marko Nekić iz Senja, a za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Milan Štimac.

Nakon provedenih izbora Petry je kao dosadašnji predsjednik zajednice utemeljitelja čestitao svim izabranima, te uz neskriveno zadovoljstvo dao punu potporu novoizabranoj predsjednici Mari Stilinović koja je do sada obnašala dužnost tajnice utemeljitelja. Za novog tajnika Zajednice izabran je Joso Živković. (Ln)

TO HDZ-A GOSPIĆ

PREDSJEDNIK: JOSO ŽIVKOVIĆ-BATO

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. listopada 2021. u 9 sati

GOSPIĆ - Sinoć je u Pučkom otvorenom učilištu "dr. Ante Starčević" održana izborna skupština Temeljne organizacije HDZ-a Gospić.
Za predsjednika TO HDZ-a jednoglasno je izabran Joso Živković-Bato, potpredsjednik je Nikola Baburić, dok su za članove izvršnog odbora izabrani Krešimir Ban, Eni Devčić, Mario Devčić, Lucijana Kosović, Valentina Kulaš, Mario Šaban, Tomislav Šerić, Željko Devčić i Ivan Žarković.
Nazočnim članovima HDZ-a obratili su se Joso Živković-Bato, predsjednik TO HDZ-a Gospić, Mario Stilinović, predsjednik GO HDZ-a Gospić i Ernest Petry, tajnik ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije. (Ln)

Hrvatska zajednica županija

PREDSJEDNIK: Danijel Marušić

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. listopada 2021. u 18.15 sati

ZAGREB - U nazočnosti Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave danas je održana izborna Skupština Hrvatske zajednice županija koja je podržala kandidaturu Danijela Marušića, župana Brodsko-posavske županije i izabrala ga za predsjednika nacionalnog udruženja županija. Na izbornoj Skupštini ličko-senjski župan Ernest Petry pozdravio je nazočne, a ujedno je podnio i izvješće u svojstvu predsjednika verifikacijske komisije Hrvatske zajednice županija. U izvršni odbor Hrvatske zajednice županija imenovani su svi župani i gradonačelnik Grada Zagreba. (Ln)

Uz Dan policije

POČAST POGINULIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. RUJNA 2021. U 10.30 SATI

GOSPIĆ - Danas su pripadnici Policijske uprave obilježili svoj Dan i blagdan zaštitnika sv.Mihovila. Najprije su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod velikog križa na Gradskog groblju sv. Marije Magdalene. Molitvu je predvodio vlč. Josip Šimatović, upravitelj Policijske kapelanije Sveti hrvatski mučenici koji je potom predvodio svetu misu zadušnicu u gospićkoj prvostolnici. Na novo uređenom Trgu Nikole Tesle policija je napravila malu tehničku izložbu opreme koju policija upotrebljava u svom radu. (Ln)

U susret 30. obljetnici kulskih žrtava

SPOMENIK NEDUŽNIM ŽRTVAMA SRPSKOG TERORA

Sahrana posmrtnih ostataka 2005/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Sahrana posmrtnih ostataka 2005/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. RUJNA 2021. U 23.30 SATI

ŠIROKA KULA - Kod župne crkve sv. Mateja u tijeku su radovi na gradnji spomenika žrtvama ovog sela u Domovinskom ratu koji će biti završen do 30. obljetnice koja se navršava 13. listopada. Kako saznajemo na pločama će biti i sva imena žrtava pobunjenih Srba koji su se krvavo obračunali sa svojim "komšijama". Radove financiraju Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ličko-senjska županija i Udruga branitelja 118. brigade ZNG-a.

Na jednoj ploči je i tekst pjesme koju je na poticaj Kuljana napisao slavonsko-lički pjesnik i šumar Branimir Mikić, a snimio ju je Stanko Šarić koju možete poslušati na poveznici
storage.telekomcloud.hr/links/89fb4c06-845f-43aa-a855-fea850846869

U prvom izdanju Likapedije objavili smo liste svih žrtava:
Ovaj nezapamćeni zločin do kraja života (2021) godinama je istraživala Ivanka Vojvodić, kojoj su ubijeni roditelji u Š. Kuli. Do 13. listopada 2005. napravila je listu 40 ubijenih i nestalih mještana Široke Kule, Ličkog Osika, Ostrvice, Urija i Mušaluka koju je pročitala na svetoj misi zadušnici u župnoj crkvi Sv. Mateja u Širokoj Kuli na 14. godišnjicu masakra. Tad se još nije znala sudbina 15 ljudi. Najmlađa žrtva Verica Nikšić imala je 13 godina, a najstarija Ivan Orešković 95.
Godine 2009. nije se znala sudbina za 11 žrtava. U Širokoj Kuli ubijene su 33 osobe, 12 je nađeno u jami Golubnjači, a preko osam je zapaljeno u jednoj kući:
Široka Kula: Kate Nikšić (54) ubijena 25. rujna 1991. u vlastitoj kući, tada je ranjen njen suprug, naklan je, Mile Nikšić koji se spasio bijegom. Po naredbi domaćih Srba pokopana je na katoličkom groblju, a raku su kopali Hrvati zatvoreni u L. Osiku. Nikola Nikšić (59) je nestao. Ana Nikšić (71) bila je vezana za bolesničku postelju, je nestala. Ostaci pronađeni u jami nedaleko kuće i sahranjena 2008. Njen suprug Mate Nikšić je naklan ali je uspio pobjeći u Perušić. Marija Nikšić (89), naklana, umrla od posljedica ranjavanja, pokopana u katoličkom groblju. U prvoj polovici rujna 1991. nasilno su odvedeni, mučeni u zatvoru u L. Osiku i nestali su iz zatvora 13. X. 1991. Ivica Nikšić (17), i njegov otac Petar Nikšić (49), posmrtni ostaci pronađeni u rujnu 2004. u jami Golubnjači II, sahranjeni 2. srpnja 2005. u Š. Kuli. U istoj jami pronađeni su posmrtni ostaci Ante Nikšića (54), sahranjen 2.XII. 2004. u Zagrebu i Jose Nikšića (35) i sahranjen u Š. Kuli 12. XII. 2005. U Golubnjači II pronađena su i tijela supružnika Ane (58) Mile (53) Vojvodić koji su od kuće odvedeni 14. X. 1991., sahranjeni su 2.VII. 2005. Iz zatvora su nestali Anka (56) i njen suprug Ante Orešković (54). U dvorištu kuće Dane Oreškovića 13. X. 1991. ubijeni su: Kate Orešković (59), Milan Orešković (61) i Mara Orešković (80) četnici su ih mrtve bacili u zapaljenu staju, nisu pronađeni posmrtni ostaci. Istog dana likvidirani su i bačeni u zapaljene kuće Nikola Orešković (54) sin Mare Orešković, Anka Orešković (46) supruga Nikole Oreškovića i Ana Orešković (61). Njihovi posmrtni ostaci pronađeni i sahranjeni su u siječnju 1996. Nisu pronađeni ostaci Verice Nikšić (13) i njene majke Mande Nikšić (51). U skupnoj grobnici na katoličkom groblju u Š. Kuli pronađeni su i identificirani su Marija Orešković (90), Ivan Orešković (95), Ana Nikšić (87), Kate Ćaćić (78) i sahranjeni su u siječnju 1996. Tih dana nestala je Matija Orešković (79) posmrtni ostaci pronađeni u listopadu 2005. U vlastitoj kući ubijeni su i ostavljeni u zapaljenoj kući supružnici Marica (58) i Ivan (61) Štimac, u katoličkom groblju postoje označena grobna mjesta, ekshumacija nije vršena. Petar Nikšić (44) ubijen je 1992., pripadnici UNPROFOR-a sahranili ga u katoličkom groblju.
Ostale žrtve: Iz zatvora u Ličkom Osiku 13. listopada 1991. nestali su: Ivan Perković (58) iz Urija, i supružnici Lucija (55) i Josip (47) Jukić iz Ostrvice, posmrtni ostaci pronađeni u jami Golubnjača II. u rujnu 2004. su sahranjeni. U jami Golubnjača I pronađeni su posmrtni ostaci cijele obitelji Rakić i to Mane (58), po nacionalnosti Srbina i supruge Luje (48), po nacionalnosti Hrvatice, i njihove djece Radmile (28), Milovana (29) i Dragana (23). Ana Marković (64) živa je zapaljena u vlastitom stanu u okupiranom dijelu L. Osika, sahranjena je u Š. Kuli.
Sa Starog Ličkog Osika u kolovozu 1991. na okupiranom području nestao je Mile Zalović (40), posmrtni ostaci Martina Pavletića (49) pronađeni su u Golubnjači II.
Iz Mušaluka je u jesen 1991. nestao Nikola Klobučar (24), posmrtni ostaci pronađeni u Golubnjači II.
2011. sahranjena je Matija Orešković iz Široke kule.
2020. nije se znala sudbina za još 9 Kuljana i jednog Osičanina. (M.Čuljat

Komemoracija najmlađim žrtvama Domovinskog rata

BEBA JE IMALA TRI MJESECA I ŠEST DANA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. RUJNA 2021. U 20.30 SATI

GRABOVAC/DREŽNIK GRAD - U organizacija udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata općina Plitvička Jezera danas je odana počast najmlađim civilnim žrtvama. Navršilo se 30 godina od pogibije troje djece među kojima je i najmlađa žrtva u Domovinskom ratu radi se o Ivanu Šporčiću starom 3 mjeseca i 6 dana iz sela Korana. Djeca su bila izbjegla u obližnji plitvički auto-kamp u Grabovcu koji su pobunjeni Srbi granatirali 26. rujna 1991.

U nazočnosti članova obitelji stradalih žrtava, položeni su vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika poginuloj djeci u Grabovcu. Vijence su položili; ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ličko-senjski župan Ernest Petry, saborske zastupnice Anita Pocrnić-Radošević i Maja Grba, načelnici općina Plitvička jezera i Rakovica Ante Kovać i Mihovil Bićanić.

Sveta misa zadužnica održana je u župnoj crkvi sv. Ante u Drežnik Gradu. (Ln)

Čišćenje mobitelca

BALIJE SE PONOVO SKUPLJANU KOD TESLE

Slikavanje kod Kršinićeva spomeika Tesli koji su 1992. eksplozivom raznijeli gospići veliki Rvati.

Slikavanje kod Tesle na njegovu trgiću koji nema ni face ni lisa zahvaljujući lokalnim čelnicima
Slikavanje kod Tesle na njegovu trgiću koji nema ni face ni lisa zahvaljujući lokalnim čelnicima
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. rujna 2021. u 13.45 sati

Pripremija Marko Čuljat-Makica

GOSPIĆ - Sadare sam čistija svoj pametni mobitelac, ili po lički - klepku. Vidim da sam nekakve bale po turskom, ili po rvackom raju, snimija jučere u budažu kod spomeničića Nikolice Teslice.

Prolitos, kada j' bila kampanja za lokalne šerife edan komentator na rvackoj dalekovidnici reče daj Starčević stavija točki na i povratkom spomenika Frana Kršinića u Gospić koji su rvaci brtanitelji (zlo)namirno mirnirali početko iljadu devecto devedeset i druge. Međutim, Teslić, se naša u gospićkom budžaku na nekakvom trgiću od nikolke stotine kvadratića. Nije un to zavridije, zavridije j' da bude glavna ličnost, oli ti po rvacki osoba, prošlosti i budućnosti cilokupnog svita, un ka j' da j' bija izvanzemaljac, a ne Smiljančanin.

Jučere se nekakva raja kroz podne okupila kod njegovog spomenika na njegovom trgicu i isprid Doma JBA i slikavali su se. Po svemu sudeći radilo se o tzv. študentima Veleučilišta njegovog imena koji su postali nekakvi bakalari, odnosno prvostupnici koji nemaju di radit i o čemu nisu izvijestili svekoliko hrvatsko pučanstvo. Tako je to kada školstvo vode ličnosti ili osobe koje su 1991.rušile Tesline spomenike a išle su foktorirati nešto mam u otadžbinu Srbiju.

ZAJEDNICA UTEMELJITELJA HDZ-A

PETRY U ZADRU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. rujna 2021. u 21.45 sati

ZADAR - Izbornoj skupštini Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo Tuđman" Zadarske županije večeras je prisustvovao Ernest Petry, predsjednika Zajednice Ličko-senjske županije, a bio je izaslanik Marija Kapulice, predsjednika Zajednice HDZ-a. Sjednici su nazočili Božidar Kalemta, Predsjednik Županijskog odbora HDZ-a i Božidar Longić, župan Zadarske županije. Za predsjednika Županijskog odbora Zajednice večeras je izabran Stanko Batur.

- Kao župan Ličko-senjske županije nastojat ću pokrenuti projekte i investicije sa susjednom nam Zadarskom županijom. I istakao je Petry na Skupštini čestitajući izabranim čelnicima i zaželio im mnogo uspjeha u radu. (Ln)

Šumećica kraj Otočca

POČAST POGINULIMA IZ 133. BRIGADE ZNG-A

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. rujna 2021. u 10.20 sati

OTOČAC - Jučer je u Šumećici obilježena 30. obljetnica ustroja 133. brigade ZNG-a. Na odavanju počasti kod spomenika poginulima bili su ratni zapovjednici i dragovoljci Domovinskog rata s područja grada Otočca, vojna i policijska izaslanstava, gradonačelnik Grada Otočca Goran Bukovac, ličko-senjski župan Erneste Petryja, te general Željko Živanović, koji je bio pripadnik ponosne 204. vukovarske brigade i koji je uz pokojnog Blagu Zadru drugi vukovarski general. (Ln)

O nama i oko nas

RADIO MILEVA OPET LAŽE

Dezinformacije se iz Gospića šire već godinama i nikome ništa.

Kolićeva
Kolićeva "spojnica" Budačke i Kraljevićeve iđe priko grobova Rvata
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. rujna 2021. u 16.30 sati

Danaska samo za vas snimija i zapisa: Marko Čuljat-Makica

GOSPIĆ - Jošte sam jutroska krmelja kad sam nazva ednog novog telefonskog poznanika, jerbo se jošte nismo rukovali, da se dogovorimo i da mu pošaljem ednu knjigu Ivana Vukića o Liki i Podgorju …

Čojek je bija oduševljen i reče "šalji pa ću vidit kad se vrnem iz toplica". Na ličenju je, a bio je jedan od ključnih aktera na nedavnoj sarani posmrtni ostataka Rvata koje pobiše drugovi partizani 1945. i potlje. Radosno me priupita da li su počeli radovi u Budačkoj ulici na novom istraživanju hrvatski' žrtava na gredicama. Zinija sam od čuda, odakle mu to i od koga je to čuja, on otpovrnu da su ga zvali telefonom. Obeća sam vrce ić' tamo, al' na žalost u toj ulici gradonačelnika Količa koji je počeja njen proboj prije dvacet i kusur godina niko j' samo naveza kubik, dva pržine ma betonažu, a ostalo j' zemlja kojom se autinom priko rvacki žrtava dolazi do nekadašnjeg Doma JNA, a danaska nekakvog KIC-a, što me podisća na dičiju igricu: Kič kič kobile.

Kako jučere nisam dospija do Bolnice na drugom kraju grada poita sam danaskare. Sestra, ne časna, vengo medicinska, koja mi je u ambulanti dala, da ne bi pomislili svašta - dala mi je potvrdu da me j' prijavila za prigled kod dokturice iz Rike koja će morda doć u Bolnicu al' reče da svakako jošte odem na njijov šalter i da se jošte lično i personalno prijavim. Malo sam se zblesija, ali sam svatija da nijovo tzv. e-poslovanje ne vridi i brabonjka kad se moram i prijavit personalno.

Edva sam skrenija u dvorišće Bolnice jerbo su niki stranci bez finišera asfaltirali pločnik nakon što su ga početkom lita domaći radnici raskopali. Mislija sam da će za koju uru doć i do pošte di sam nikidan zasra cipeletine, ali ćorak, jošte i' nije bilo na vidiku kad sam popodne pridava niki paket palasaka sinovcu u Puli.

Sve mi je jasno, Radio Mileva, uporno iz ličke metropole šalje desetljećima dezinformacije, ali nije jasno zašto niko ništa ne poduzima protiv takvog nemorala koji je privlada i na tzv. mrežnim stranjicama na unome prokletomu internetu bez koga nike ne mogu otić ni u aborat.

U susret digitalnom popisu

STVORIMO ZAJEDNO SLIKU HRVATSKE!

Po prvi put građani se mogu sami popisati preko sustava e-građani. U kuće će stizati i popisivači.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. rujna 2021. u 12. 45 sati

ZAGREB - U prvoj fazi popisivanja, od 13. do 26. rujna građani će kroz elektronički sustav e-Građani moći samostalno popisati sebe i članove svog kućanstva!

Državni zavod za statistiku provest će prvi digitalni Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021., a popisivanje će se provoditi od 13. rujna do 17. listopada. Popis stanovništva, kao najsloženije i najopsežnije statističko istraživanje, od iznimnog je značaja za Republiku Hrvatsku, a provodit će se u dvije faze i na dva načina.

U prvoj fazi, od 13. do 26. rujna građani će se moći samostalno popisati kroz elektronički sustav e-Građani, a drugoj fazi, od 27. rujna do 17. listopada, popisivači na terenu popisivat će sve popisne jedinice, koje nisu popisane u prvoj fazi, putem osobnog intervjua sa stanovništvom.

S ciljem što veće uključenosti stanovništva te smanjenja fizičkog kontakta, građani mogu iskoristiti mogućnost samopopisivanja sebe i svih članova kućanstva putem sustava e-Građani od 13. do 26. rujna.
Više informacija dostupno je na popis2021.hr . (Ln)

Obilježavanje VRO "Medački džep"

28. GODIŠNJICA USPJEŠNE AKCIJE

Danas je u ličkoj metropoli uz državno izaslanstvo obilježena uspješna operacije hrvatskih branitelja 1993.

Okupljanje ispred gospićke katedrale
Okupljanje ispred gospićke katedrale
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. rujna 1993. u 11.20 sati

Fotografije: Miilan Franiić

GOSPIĆ - Nešto prije 10 sati policija je zatvorila promet kroz centar grada jer je počelo okupljanje brojnih sudionika koji su stigli na obilježavanje 28. godišnjice Vojno-redarstvene operacija "Medački džep koja je počela na današnji dan 1993. Za samo dva dana oslobođeno je 50 četvornih kilometara privremeno okupiranog područja južno od Gospića otkuda je danonoćnu topništvom razaran grad.

Na obilježavanje ove uspješne akcije stiglo je i državno izaslanstvo koje je predvodio ministar obrane Mario Banožanić koji je bio i iizaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, a stiglo je i izaslanstvo Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Stigao je i Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja, a na svetoj misi u katedrali bili su ličko-senjski župan Erbnest Petry i gradonačelnik Gospića Karlo Starčević, Na svetoj misi koju je predvodio vlč. Marinko Miličević, gospićki župnik, bila su izaslanstva udruge poginulih hrvatskih branitelja te brojni veterani koji su ratovali na ovome području Hrvatske.
NAkon sverte mise visoka izaslanstva odala su počast kod spomenika u centru grada poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata, gdje je molitvu predvodio vlč. Miličević. Nakon toga posjetili su Vojarnu 9. Gardijske brigade Vukovi i odali počast poginulim Vukovima i na kraju u Rizvanuši su kod spomenika rad domaćeg akademskog kipara Petra Dolića odali su počast hrvatskim policajcima koji su ginuli na Velebitu. (MaČ)

Opširnije izvješće o današnjoj manifestaciji pogledajte na mrežnoj stranici Udruge ratnih vojnih veterana 9. gardijske brigade Vukovii na slčijedećoj poveznici:

9gbr-vukovi.hr/obiljezavanja/godisnjica-vojno-redarstvene-akcije-medacki-dzep

28. godišnjica VRO "Medački džep"

VELIKI USPJEH HRVATSKIH BRANITELJA

U Gospić stiče izaslanikp remijera Plenkovića, ministar Banožanić

Vrhovnik oružanih snaga RH dr. Franjo Tuđman vrši smotru pripadnike Devete brigade u Gospiću u proljeće 1995./Foto arhiva Lika pressa, snimio Marko ČULJAT
Vrhovnik oružanih snaga RH dr. Franjo Tuđman vrši smotru pripadnike Devete brigade u Gospiću u proljeće 1995./Foto arhiva Lika pressa, snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. RUJNA 2021. U 18.10 SATI, dopuna 8. rujna u 18 sati

GOSPIĆ - Danas smo u našu redakciju dobili priopćenje iz Ministarstva obrane RH da izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar obrane Mario Banožić s izaslanstvima Ministarstva obrane i Glavnog stožera Oružanih snaga RH dolazi na svečano obilježavanje 28. godišnjice Vojno-redarstvene operacije "Medački džep".


Iz Udruge veterana 9. gardijske brigade "Vukovi" danas smo dobili obavijest da će se u četvrtak 9. rujna obilježiti 28. godišnjicu Vojno-redarstvene operacije "Medački Džep". Obilježavanje su zajednički organizirali Ministarstvo hrvatskih branitelja, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrane, Ličko-senjske županija, Grad Gospić i Koordinacija udruga hrvatskih branitelja Ličko-senjske županije.

Obilježavanje počinje u četvrtak, 9. rujna na dan početka operacije, svetom misom zadušnicom u gospićkoj prvostolnici u za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.
Zatim u 11 sati slijedi polaganje vijenaca i paljenje svijeća na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na Trgu Alojzija Stepinca, zatim je odavanje počasti kod spomenika u Vojarni 9. gardijske brigade "Vukovi" u Kaniškoj ulici i kod spomenika Velebitskim junacima na križanju ceste kraj Rizvanuše.

Dolazak treba najaviti na telefon 053588201.

Bila je to druga značajna operacije te godine, jer su branitelji Gospića sudjelovali i u operaciji "Maslenica" koja je bila u ožujku 1993. U ovoj operaciji koja je počela u ranim jutarnjim satima 9. rujna 1993. i trajala samo dva dana, pripadnici Hrvatske vojske i policije oslobodili su 50 četvornih kilometara privremeno okupiranog teritorija RH te je neprijatelj udaljen od Gospića. Dotada su iz pobunjeničkih uporišta u Divoselu i okolici danonoćno granatirani Gospić i njegovi stanovnici. U operaciji ,e, nažalost, poginulo 13 hrvatskih vojnika i policajaca.(Ln)

Foto kritika

ZAMKE ZA PIŠAKE

Po ličkoj metropoli brojne su zamke za pišake.

Blatnjava zamka pred gospićkom poštanskom zgradom/Snimio Marko ČULJAT
Blatnjava zamka pred gospićkom poštanskom zgradom/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. rujna 2021. u 22,15 sati, dopuna 12. rujna 2021. u 13.20 sati

Priredija Marko ČULJAT

KOMENTARI S FEJSA
Martina Dasović Pavelić:
Ni meni nije jasan ovaj šljunčani dio puta! Nije da sam protiv šetnice, ali izgleda kao dionica okoliša koju kao da su zaboravili popločat kockicama kojima je pokriven prednji dio trga. I onaj kontejner za smeće, nikako mu tamo nije mjesto. K'o da u ćošku dnevnog boravka umjesto sobnog cvijeta stavimo kantu za smeće!

Manuela Ciplic
A to da se malo smanji navala u knjižnicu!

Nikolina Krpan
Ni meni ni je jasan taj dio....kako da tim putem prođu žene sa dječjim kolicima npr....meni to isto izgleda kao zaboravljen dio ...bar da ga nisu onda ni dirali...baš nejasno

Ines Jelečanin-Grivičić
Nikolina Krpan nikako kod npr pošte, pogotovo kad se naparkiraju sa autima pa moras sa kolicima i jos 1 malim ditetom po cesti proc i pazit oce li naic neki nadobudni "gaser" i pokupit vas, uzas
xxxx

GOSPIĆ - Već godinama u ličkoj metropole pišake vrebaju razno-razne priprike i opasnosti. Nećemo govoriti o sanaciji ratnih ruševina ili o napuštenim brvnarama koje se same ruše po cilome Gradu.

Najprvo evo kritike za 99 posto gracki vozača. U centru grada, čak i neki policijoti, zaboravljaju da njijov limeni ljubimac ili službeni plavo-bili auto ima nekake ručice ispod volana. Niko više i ne uključuje žmigavce, a čak i policijoti prođu u zabranjenom smiru kod križanja Tuđmanove s Budačkom ulicom. Pametnomu dosta. Treba se zapitati kako će uni unda kažnjavat' druge vozače, a bome i vozačice. Pokoijni Grga Rupčić se u svojoj kolumni u Večernjaku sprda s lošim navikama vozača koji stanu na srid ulice i pričaju s nekim u drugom autini iz suprotnog smira što su prije rata radile samo neke određene seljačine kojih više nema.

Ljudi moji, nikidan sam, a bijaj utorak potlje kišurine oko deset uri prije podne edva uša u onu lipu kamenu Poštu jerbo je prid njom iskopan tratoar i kanal nasut žutuljom umisto da ka niki izvođači takizi radova barem ednu čeličnu ploču kod zebre da ne zamažemo cipeletine i unosimo žutulju na mramorni pod u Poštu i u svoju autinu. Mora sam ići kući oprat moje tenisice nakon što sam ednu moju knjigucu posla zrmanu Brunetu u Opatiju di samse bija sklonije u jesen 1991. skupa s mojom ženicom, jerbo tu spominjem i njegove roditelja u srcu Istre, pa sam to mora uredit jerko sam porije podne mora biti u Otočcu s fotoreporterkom portala i pridat njenu sliku jer će biti na nacionalnoi izložbi u organizaciji Hrvatskog sabora kulture. Prid niki dan bija sam svidokom da su žičari minjali zračni telefonski kabel u Kaniškoj ulici koji je prikinija bager što kopa kanal do Čanić Gaja pa nikolke kuće nisu imale brzoglasa.

Imade jošte edna zeznuta priprika, a posebice za ženskilje koje znaju odat po gradu i s štikljama od barem cenera. Zamka je pod grackom odobrenju napravita u sklopu trošenja milijuna kako bi se parkić isprid KIC-a pritvorija u Teslin trg, odnosno trgić, i Teslu smistiše u budžak da ga nikad sunce na obasjava.

Kad sam prošli tidan krenija u nekadašnju gracku knjižnicu kojoj sam ka klapac bija članom jošte dok je imala ovalni štembilj i nalazila se u dvi omanje sobice koje su bile tada aneks DTO-a Partizan, koji je srušen 70. godina prošlog vika kada su od sportskog doma uradili s državnom lovom dom kulture. Tribala mi je edna knjižurina. Parkira sam na Teslinu trgu di i nije označeno da se smi parkirat ka zadnji dvacet godina jerbo su misto asvalta metnute betonske pločice pa me stra da pod mojom autinom ne bi popucale. Mora sam parkirati kod baja za smeće i produžiti piške u knjižnicu duž nekadašnje kinodvorane di je uređenja Trgia bija asfalt do velikog parkirališta. Bijaj dubok pisak, dosta mići okrugli šljunak, koji se ponaša ka živi pisak, i edva sam ga mojim gambavim nogama savlada do ostataka asfalta da se domčam ulaza. Nigdi žive duše, na pamet su mi pali ženskilji: pista sam se kako une prođu ovuda?

Knjiga me je čekala i navrat-nanos sam se brzo vratija k autini, al' sam izbiga šljunak odajuć po limenim poklopcima, čini mi se da su tri, koji pokrivaju nekadašnje otvore di su vojnici lopatama ubacivali ugalj za centralno grijanje koji je stiga vagunom na stanicu. Kako se danaska cila zgrada grije iz obližnje šumarske energane to se ne koristi. Bija me je zerka stra' da ne bi propa u koju rupetinu. Ponovo sam danaska iša po istu knjižurinu da nešto s mirom kod kuće provirim jer ne smim zbog korone ni predanut u knjižnici. Edan momčić je dojaha na baciklinu od osnovne škole i prije piska siša i počeja gurati bikiklin priko piska u koji su obadva propadala. Ne lezi vraže uto odnekud banu edan autina i ode na parkiralište.

Kad sam oša u tome pravucu najprije sam primitija ogradu od palasaka kaka se koristi za masovno okupljanje raje, odnosno pučanstva u raznim prigodama. Ka da niko sprema koncet na parkiralištu koje je prije rata bilo službeno rukometno igralište Vidija sam kolotrage "ulicom" koju je probija gradonačelnik Milan Kolić, odma potlje rata i žuti kamijun tada još neopljačkane GP Lika priveza je brvnaru, di je radija dugo šnjajder Marković, u dvorište doma invalida, odnosno HVIDR-e, di je danaska dičiji vrtlić. To već dvacet godina stoji, a čak su iz Budačke napravljena i nikolka metra rubnjaka za "ulicu."

Eto je opet gotovo, zbog senilnosti zaboravi reć da ti auti koji "Kolinom ulicom" (ovo je radni naziv) dolaze u knjižnicu, prilaze priko zemni' ostataka pobijenih Hrvata koje su iljadu devesto četrdeset i pete pobili drugovi partizani kako bi uništili gospićko ustaško gnizdo skupa s njijovim mačkama. Naime, tekar nikidan na prvoj sarani 102 posmrtna ostatka hrvatskih vojnike iz te krvave godine, a svi su stali u 36 škrinjica zera veće od nekadašnjih kutija za cipeletine Borova, da su tu u gredicama, nekdašnje poljoprivredne škole koju je osnova učitelj iz Korenice Mita Orlić, i koji je izgradija zgrade istočno od Biskupije, koje stariji Gospićani njemu u čast zovu Podružnicom, saranjeni nesritnici koje su pobili partizani kada su zauzeli Gospić 4. travnja 1945. i još koju godinicu kašnje.

Saznali smo da se tek dogovara ekshumacija tih posmrtnih ostataka. Samo dragi Bog zna kada će ona biti, a to se očekuje već nekoliko desetljeća…

Muzej Like Gospić

IZLOŽBA O PRVOM DANU RATA U GOSPIĆU

Izloženo je ratno znakovlje hrvatskih vojnika i dokumentarne fotografije iz muzejskog fundusa.

Izložba je izazvala interes posjetitelja, na slici su Radovinović, Tokić i Kovač/Foto Martha Miletić
Izložba je izazvala interes posjetitelja, na slici su Radovinović, Tokić i Kovač/Foto Martha Miletić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. kolovoza 2021. u 22.15 sati

Fotografije: Martha MILETIĆ
Tekst: Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Večeras svjedočimo događaju koji ne trebamo zaboraviti, a izložbe stvari doprinose tome. Nadam se da će izložbu vidjeti i učenici. Ministarstvo podupire ovakve manifestacije, nadam se da će u Gospiću biti još izložbi. - rekao je večeras otvarajući izložbe "Slomit ćeš me, saviti mi nećeš" Marko Ratković, savjetnik i izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra branitelja generala Tomislava Medveda.

U dvorištu Muzeja okupila se uobičajena grupa Gospićana koja prati rad ove institucije, ali je večeras bila pojačana članovima Udruge veterana 9. gardijske brigade "Vukovi" koji su stigli u svojim prepoznatljivim jaknama.Večeras su obišli izložbu Kristina Prša, zamjenica gospićkog gradonačelnika, pukovnik Željko Radovinović, predsjednik Udruge ratnih veterana 145. brigade iz Zagreba, Željko Jakobčić, predsjednik nacionalne Udruge Vojne policije i Antonio Tokić, zapovjednik gospićke motorizirane bojne "Deveta gardijska brigada".

Goste i uzvanike pozdravila je Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja, ističući da današnji dan javna sredstva priopćavanja nisu ni zabilježila i 30. obljetnicu prvog napada na Gospić i da žele da se Domovinski rat ne zaboravi jer se Gospić od prvog dana branio i obranio.

- Ostat će zapamćen 30. kolovoza 1991. i 01.14 sati kada je počeo podmukli napad topništvom koje je počelo razarati grad s prve 44 granate. Gađali su centar i izazvali ogromnu štetu i požar, a teško je ranjen Milan Baburić, pričuvni policajac. Te 44 prve granate bile su kap u moru granata koje su uslijedila do 1995. Na izložbi su 34 dokumentarne fotografije iz muzejskog fundusa i 583 ratna znaka hrvatskih postrojbi.- rekao je Ivan Kovač, kustos i autor izložbe, dodajući da ima veoma malo materijala o domicilnim i domaćim ratnim postrojbama i pozvao njihove pripadnika da se više potrude i da prikupe materijale za nove generacije.

Uzvanike je pozdravio i Radovanović kazavši da je nekoliko tisuća ratnih znakova Hrvatske vojske prikupio Zlatko Ivković, član Udruge 145. brigade i da je u Gospiću ratno znakovlje postrojbi koje su ratovale u Zbornom području HV-a u Gospiću.

Družba "Braća Hrvatskoga zmaja"

POSJET CHM I LIČKO-SENJSKOJ ŽUPANIJI

Tradicionalno hodočašće Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" u nacionalno svetište Crkvu hrvatskih mučenika u Udbini i posjet Ličko-senjskoj županiji.

Župan Petry sa zmajevima na Udbini
Župan Petry sa zmajevima na Udbini
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. kolovoza 2021. u 22.30 sati

UDBINA - Predstavnici Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja", predvođeni Velikim meštrom prof. dr. sc. Mislavom Grgićem, posjetili su Ličko-senjsku županiju i održali svoje tradicionalno hodočašće u nacionalno svetište Crkvi hrvatskih mučenika.

Tom je prigodom Veliki meštar prof. Grgić uručio župniku vlč. Josipu Šimatoviću svečanu povelju o izboru biskupa mons. Mile Bogovića, Zmaja od Krbave, za počasnoga člana Družbe. U izaslanstvu Družbe bili su: Mladen Kuka, Zmaj Abesinski II., član Nadzornog odbora; Ivan Mateša, Zmaj od Slovinja; Igor Tambić, Zmaj od Bure i Anđelko Vujeva, Zmaj od Dinare. Ovom važnom događaju pridružila se i dekanica Veleučilišta Nikole Tesle u Gospiću dr. sc. Vlatka Ružić. Družba je izrazila posebnu zahvalu gospićko-senjskome biskupu ordinariju mons. mr. Zdenku Križiću, vlč. Josipu Šimatoviću i vlč. Anti Luketiću.

Tijekom boraka Zmajevi su se sastali i sa županom Ličko-senjske županije Ernestom Petryjem, koji je podržao njihove aktivnosti obilježavanja važnih hrvatskih povijesnih događaja i znamenitih Hrvata te sustavne brige o hrvatskoj kulturnoj i povijesnoj baštini.

Družba je tradicionalno hrvatsko svjetovno bratstvo i kulturna udruga, osnovana u Zagrebu 1905. sa svrhom čuvanja i obnove hrvatske kulturne baštine i oživljuje uspomenu na događaje iz hrvatske prošlosti i na zaslužne Hrvate. Družba je bila prva kulturna udruga koju su vlasti jugoslavenskoga komunističkog režima zabranile i raspustile 1946. te konfiscirale njezinu pokretnu i nepokretnu imovinu. Družba je obnovljena u Zagrebu 1990. godine. Sjedište Družbe je u Kuli nad Kamenitim vratima u Zagrebu, a u vlasništvu Družbe je srednjovjekovni dvorac Stari grad Ozalj.

Družba je sudjelovala u osnivanju, organiziranju i radu važnih javnih i državnih institucija: Knjižnice grada Zagreba, Muzeja grada Zagreba, Hrvatskog državnog arhiva, Hitne pomoći… Članovi Družbe istaknute su osobe iz javnog i društvenog života Hrvatske, a među povijesno važnim osobama ističu se: dr. Franjo Tuđman, kardinal Franjo Kuharić, kardinal Alojzije Stepinac, Emilije pl. Laszowski, dr. Velimir Deželić, st., prof. Antun Bauer, prof. Juraj Denzler, Robert Frangeš, Ljudevit pl. Gaj, Vjekoslav Heinzel, Oton Iveković, Ivo Kerdić, Vjekoslav Klaić, Oton Kučera, Vladimir Mažuranić, Ivo Pilar, markiza Marija Ružička Strozzi, Mirko Seljan, fra Bernardin Sokol, Ante Trumbić, barun Ljudevit Vranyczany-Dobrinović, Ivan pl. Zajc. Družba danas ima 354 člana, a djeluje kroz Zmajsku maticu (Zagreb) i 19 zmajskih stolova diljem domovine. Od živućih biskupa, članovi Družbe su: biskup mons. Juraj Jezerinac i biskup mons. Ivan Milovan.

Hodočašće Družbe u Udbinu, nakon nekoliko godina stanke, ponovno je bilo danas, obnovljeno je nedavno izabranom novom upravom. Ranijih godina Družba je u nekoliko navrata organizirala hodočašće na Udbinu, posebice dok je aktivan bio redoviti član Družbe, biskup mons. Mile Bogović, Zmaj od Krbave, koji je 2018. izabran za počasnoga člana Družbe. Družbe je ovogodišnjim hodočašćem odala počast svim hrvatskim mučenicima, ali i blagopokojnome biskupu mons. Mili Bogoviću, što je posebno istaknuto i tijekom svete mise.
Družba je poslije Domovinskog rata je u Brinju podigla spomen ploču Stipi Javoru, uglednom zagrebačkom poduzetniku i pravašu koji je život skončano na robiji 1936. u Sremskoj Mitrovici, Gospiću je zmaj Božo Biškupić poklonio bistu blaženog Alojzija Stepinca. U Gospiću je 2007. utemeljen Zmajski čiji je član bio msgr. biskup dr. M. Bogović Zmaj od Krbave, uz njega bilo je još pet zmajeva. (Ln)

Uz jučerašnju sahranu posmrtnih ostataka žrtava koje su pobili partizani

BILE SU TO SUSTAVNE LIKVIDACIJE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24- kolovoza 2021. u 15.30 sati

GOSPIĆ - Tijekom jučerašnje mise zadušnice u Gradskom groblju sv. Marije Magdalene, nakon propovjedni sudionicima ispraćaja posmrtnih ostataka 102 žrtve partizanskom masakra iz 1945. obratio se Željko Tomić, dopredsjednik Udruge ratnih veterana Hrvatske "Hrvatski domobran", te član Državnog povjerenstva za istraživanje, iskapanje i obilježavanje groblja drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja.
Danas smo dobili njegov integralni govor, i zbog obilja iznijetih podataka objavljujemo ga u cijelosti:

- Na području istraživanja grobnica žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja objedinjena su saznanja o 1367 lokacija mogućih mjesta masovnih i pojedinačnih grobnica. Pri tome ističemo da su samo u 2020. godini istražene lokacije Tomašica, Prudnice-Brdovec, Macelj i jama Jazovka te pri tome ekshumirani posmrtni ostaci 1081 osobe.

Na današnji dan, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, Grad Gospić organizira pokop žrtava Drugog svjetskog rata koje su ekshumirane na području grada Gospića i Ličkog Osika-predio uz potok Balatin u Lički Osik predio Vrištine, te u Mušaluku - predio Klanac i prigradskom južnom gospićkom naselju Čanić Gaj. Ukupan broj je 102 žrtve. Sve su žrtve stradale u travnju 1945. godine, nakon ulaska partizana u Gospić, Lički Osik i okolna mjesta.

Prije ulaska partizanskih postrojba u Gospić, Ante Gotova održao je sastanak "političkog aktiva za Liku" na kojem se raspravljalo što treba poduzeti nakon zauzimanja Gospića. Jakov Blažević predlagao je da treba pobiti sve hrvatsko, pa i hrvatske mačke. Predlagano je da se pobiju svi muškarci stariji od 16 godina. Tomu suludu prijedlogu žestoko su se suprotstavili on - Šime Balen - i partizanski narodni heroj general pukovnik Mićun Šakić. Rekli su da zbog stotinjak ljudi ne mogu pobiti sve odrasle Gospićane i nedorasle mladiće. Nažalost, nakon zauzimanja Gospića ubijali su 48 sati sve, pa čak i djecu. Partizanski odbornici po gradovima i selima, dok su još partizani bili u šumi, dostavljali su im popise ljudi koje treba likvidirati.

Poznat je Mušaluk i po groznu zločinstvu koje su počinili partizani nakon ulaska u selo 4. travnja 1945. Neviđeno zločinstvo past će u zaborav, kao da se nije ni dogodilo, i jedino će mučeničkom krvlju natopljena zemlja čuvati tu strahotnu tajnu. Počinitelji zločinstva šute. Šute i sljedbenici ideologije u čije ime je zločinstvo počinjeno. Svoja zločinstva umotavaju u krivoumotvorinu komunističkog antifašizma koji s pravim antifašizmom u ideološkome smislu nije u nikakvoj svezi.

Iz dokumenata je vidljivo da nekih većih borba s partizanima nije bilo sve do 4. travnja 1945., kada su partizani poveli u 6 sati silovit napad istodobno na Gospić, Lički Osik i Perušić. Lički Osik branila je satnija u kojoj je bilo oko 240 vojnika. Uz hrvatske časnike, dočasnike i vojnike, u njoj je bilo 16 do 17 njemačkih časnika i dočasnika. Napala ih je i zarobila 12. brigada 26. dalmatinske divizije 4. armije. Zapovjednik im je bio major Fabijan Trgo iz Splita. Pripadnike satnije, njih oko 240, svukli su do košulja i gaća, povezali žicom i u koloni preko polja ispod crkve sv. Josipa doveli do potoka Balatin gdje su strijeljani. Uz potok Balatin u Ličkom Osiku leži pobijena satnija i tko zna koliko drugih zarobljenika, civila i ostalih pripadnika drugih vojska- Nijemaca i ustaša. Znamo za četiri grobnice žrtava koje su pobili partizani uz potok Balatin. Odjeću, obuću, satove i zlatnine odložili su na veliku hrpu. Po naredbi partizana, žrtve su pokopale žene i starci u dvije manje grobnice iznad potoka Balatina. Za Domovinskoga rata, grobnice su se našle u minskome polju.

Partizani su stezali obruč oko Mušaluka. Tenkovima u nizini, po polju od groblja u Ličkom Osiku, i pješaštvom raspoređenome po okolnim brdima tjerali su hrvatske vojnike i civile u klopku pripremljenu kod Štimčeva bunara. Paljba po mnoštvu u bijegu bila je vrlo žestoka. Pobili su sve, bez obzira na to jesu li to bili vojnici ili civili, i to bez dokazane krivnje i bez prava na obranu. Sve sposobne, a to su bile žene, starci i nedorasli dječaci od 15 i 16 godina, natjerani su da pokapaju pobijene. Pokapali su ih preko dva mjeseca. U veliku grobnicu u Klancu najviše su pobijenih dovezli u zaprežnim kolima i pokopali ih. U duboke rivine-vododerine bilo ih je najpogodnije istresati iz kola. U Ličkom Osiku pobijeno je više od 150 ljudi.

U grobnici u Malom Vrilcu, prije nego je zatrpana, bila je velika duboka draga u koju su partizani doveli zarobljene Hrvate i pobili ih. Na mjestu ubojstva su i pokopani. Ispod Vrilca, druga je skupna grobnica. Partizani su pobili vojnike i civile, gdje su ih također žene, djeca i starci morali pokopati. Ne zna se točan broj pobijenih, ali pričalo se preko pet stotina. U Mušaluku u Drugome svjetskome ratu i poraću ubijeno je 190 seljana, . U Podastrani su ubijena dvadeset i četvorica. Lijevo od Štimčeva bunara je Štimčev pribarak. Tu je najviše ljudi pobijeno. Uz ovaj put stradalo je puno Pazarištana i ljudi iz okolnih sela.

U klancima su velike vododerine zvane rivinama. U klancu kod Krčića, u kojemu je put za Vukšić, najdublje su rivine. U njima je pokopano najviše žrtava koje su pobili ovdje ili gdje postrance pa ih dovezli. Na tome području, približne veličine 200 puta 200 metara, pokopano je 750 do 850 domobrana, ustaša, civila i njemačkih vojnika. Opkolila ih je i zarobljavala XXVI. (26.) dalmatinska divizija. Što je zarobljeno, uglavnom je i pobijeno.

U Otočcu i dalje zvjerstva je počinila XIX. (19.) divizija. Mrtve su plitko pokopali pa su strvinari raznosili njihove leševe. Vukovi i lisice su otkopavali plitko zakopana tijela pobijenih te ih jeli. Tijekom rata, partizani su zarobljenike ubijali, ali manje nego na kraju rata. To je očit dokaz da su na kraju rata i poraća ubijanja Hrvata bila pomno planirana i marljivo provedena, što zločinstvima daje dodatnu težinu.

U Klancu u Mušaluku je početak grobnica u rivinama. Hrvatska vojska u Domovinskome ratu htjela je proširiti i probiti novi put za prolazak tenkova i bitnice. Već su hrvatski vojnici bili otkopali kosti pobijenih, kada su upozoreni da tamo ne kopaju, jer su tu pokopani civili i hrvatski vojnici, žrtve iz Drugoga svjetskoga rata, prestali su i vratili kosti nazad i pokopali ih. Uz obalu rijeke Like neutvrđen je broj grobnica. Izgradnjom hidrocentrale Senj razina vode se digla i sada su potopljene i nedostižne. Na poljani, koju nazivaju Ravničica, pokopane su 64 osobe kojima su ruke bile vezane žicom. Pokopani su kod Štimčeva bunara i u Klancu iznad njega, gdje je najveća grobnica. Pokopani su svugdje u Malome Selu, Mušaluku i Podastrani.
Kada su 4. travnja 1945. partizani započeli istodobno silovit napad na Perušić, Lički Osik i Gospić, ta se vojska i civili preko Vukšića probila do Maloga Sela. Tih dana vodostaj Like bio je iznimno visok. Voda se razlila iz korita i poplavila veliku plohu, koja je postala neprijelaznom zaprekom. Iza leđa, s okolnih se brda sručila na opkoljene nesmiljena smrtonosna vatra. Silno mnoštvo hrvatskih vojnika i civila, a bilo je i njemačkih vojnika, utopilo se. Kada se voda malo povukla, mrtve su kukama izvlačili iz vode i pokapali na obali, gdje god se stizalo.

Ljude nitko ne smije ubijati, ni vojnike ni civile. To je strahota, neoprostiv grijeh. Ovi su se mučenici predali, odbacili su oružje i postali su ratni zarobljenici, zaštićeni Ženevskom konvencijom. Pobijeni su bez dokazane krivnje, bez suđenja i bez prava na obranu. Nažalost, i danas njihove krvnike u Hrvatskoj slave kao antifašiste. Ove nevine žrtve vape za istinom i dostojnim pokopom ili barem označavanjem svojih grobišta. Teške su i krvave bile godine Drugog svjetskog rata. Težnju za slobodom skupo smo platili. Izginuo je cvijet hrvatske mladosti, dio sposoban za reprodukciju, rađanje novih naraštaja, a pobijena je i predvodnička inteligencija.

Stečevina partizansko-komunističkoga antifašizma njihova je krvava tvorevina - Titova Jugoslavija, na zločinstvu nastala i u krvi nestala. Odnarođeni hrvatski partizanski i komunistički antifašisti i njihovi simpatizeri, slugani velikosrpske politike, nastoje svoj krvavi antifašizam ugraditi u temelje današnje Hrvatske. Nažalost, to je zlo još čvrsto ukorijenjeno u sve pore hrvatskog društva. Još uvijek, ali nadam se ne i zauvijek, i dalje nas uvjeravate da nije bilo partizana i antifašista ne bi bilo ni današnje slobodne Hrvatske, jako se varate jer mi, sinovi i unuci ovdje pobijenih, većinom smo se uključili među prvima u stvaranje današnje hrvatske države. Da stvar bude gora 1945. godine partizani pod zvijezdom petokrakom ubijaju hrvatske sinove, a to se isto dogodilo i 1991. Oni, koji su nanijeli zlo u Drugome svjetskome ratu i poraću ponovili su isto i u Domovinskome.

NEKA OD NEISTRAŽENIH GROBIŠTA:
Franićeva krčevina, Mali Vrilac, Podstrana, Poljanac (4 grobišta), Mužna lokva, Štimčev bunar, Štimčevo vrilo, Štimčev pribarak i još mnoga na području Ličko-senjske županije

NAJPOZNATIJA TE DJELOMIČNO ISTRAŽENA GROBIŠTA U LIČKOM OSIKU I GOSPIĆU:
Mušaluk, Balatin, Klanac, Vrištine i Čanić Gaj.

Zahvalio bih se autoru knjige "Lika i Podgorje" gospodinu Ivanu Vukiću te brojnim svjedocima i očevicima krvavih događaja u Lici 1945. koji su dali svoja svjedočanstva o pokolju Hrvata poslije ulaska partizana u Gospić, Lički Osik i ostala mjesta u Lici.

Ovom prilikom, kao član Državnog povjerenstva, zahvalio bih se Ministru Tomi Medvedu, bivšem pomoćniku ministra Stjepanu Sučiću, gospođici Ivoni Paltinieri, bivšem državnom tajniku Ivanu Vukiću i sadašnjem Darku Nekiću na dosljednom radu te na vođenju i istraživanju grobišta Drugog svjetskog rata i poraća kao i članovima povjerenstva koji su dolazili na istraživanja i iskapanja grobišta; Franji Talanu i Bruni Čaviću.

Na kraju bih vas pozdravio sa starim hrvatskim pozdravom
ZA HRVATSKU UVIJEK

Uz europski Dan žrtava totalitarnih režima

KONAČNA SAHRANA ŽRTAVA PARTIZANA

U novu zajedničku grobnicu sahranjeni su ostaci 102 žrtve partizanskih zločina u Ličkom Osiku i Čanić Gaju.

Svetu misu danas je u groblju predvodio msgr. Zdenko Križić/Snimio Marko ČULJAT
Svetu misu danas je u groblju predvodio msgr. Zdenko Križić/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. kolovoza 2021. u 15.00 sati

Pripremio: Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Kod svake sahrane ima boli i suza. I Isus je plakao pred smrću. Kad su u pitanju ovi ljudi i dostojna sahrana, za njima nitko nije plakao, ispratila ih je mržnja. Molimo Isusa za njihovu smrt i patnje koje su prošli i moliti njegovo milosrđe i dar. Kako će se jednom susresti s tim ljudima koje su pobili. Danas odajemo počast braći i sestrama koji su pokopani kao životinje. Kakva je bila duša tih ljudi, da li su je uopće imali? - upitao je na početku propovijedi msgr. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, na današnjoj svetoj misi zadušnici za 102 žrtve partizanskih zločina iz 1945. godine ističući da se radilo o masovnim zločinima kojima su oni činili zadovoljstvo i zabavu i uživali u strijeljanju, a zatim je nastavio:
- Duhovni sinovi ove ideologije ne priznaju ni suvremene zločine. Da li je moguće da u 21. stoljeću žale čak i iz Sabora što nije pobijeno više ljudi. Još uvijek ima dosta pristaša komunizma kod nas koji je bio drugo lice fašizma i proizveo je više žrtava nego fašizam. I danas žele nametnuti zlo kao vrijednost. Takav čovjek ne može biti sretan.

Sveta misa je bila ispred mrtvačnice u Gradskom groblju sv. Marije Magdalene povodom današnjeg europskog Dana žrtava totalitarizma i sahrane posmrtnih ostataka ekshumiranih žrtava koje su pobili partizani u poraću Drugog svjetskog rata kome je nazočio veliki broj građana, rodbine pobijenih i predstavnika domovinskih udruga.

- Svjedoci som posljednjeg čina stradanja hrvatskog naroda. Ovaj bezumni čin tzv. narodne vlasti rezultirao je nizom likvidacija vojnika i civila pa i djece.. Ovaj zločin nije bio potreban i bio je velik zabluda.-rekao je Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića.

- Iz prošlosti trebamo učiti za budućnost. -rekao je župan Ernest Petry, a zatim je nagovorio Tomo Medved, izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića i ministar branitelja. Govorio je o istraživanju više grobnica na području Ličkog Osika i Čanić Gaja koja su potrajala nekoliko godina. Ustanovljeno je da se radi o muškarcima i najviše ih je bilo između 20 i 45 godina starosti, a bilo je dosta i mlađih od 16 do 20 godina starosti. Kod velikog broja utvrđene su strijelne ozljede. Medved je istakao kako je unaprijeđena model istrage i da je utvrđeno 1360 lokacija stratišta, da je do sada ekshumirano 1680 posmrtnih ostataka, a cilj je otkriti i istražiti sva grobišta.

Svoja sjećanja s oltara evocirao je prof. Andrija Benković, poznatiji kao profesor Jandre.

Nakon toga biskup Križić predvodio je obreda sahrane u novoj grobnici.

Objavljujemo integralni govor prof. Andrije Bankovića, koji je on čitao u grču s knedlom u grlu i suzom na očima:

-Ljudi su takva vrsta bića koja se posebno brine o svojim umrlim pripadnicima. Ima još nekoliko vrsta koje ostatke pažljivo njeguju ali ih ne pohranjuju, samo ljudi pokapaju svoje mrtve, pohode njihove grobove i sjećaju se, pa čak i posebno paze na obilježavanje tih mjesta. Zlo često, ono Zlo u nama, ljudsko zlo, mnoge prerano ili u nevrijeme lišava života i još ih ne poštuje u njihovom smiraju, ne poštuju njihove zemne ostatke, a uz to zna biti potaknuto velikom grubošću, poniženjima ili mučenjem i patnjama. Tako sam i ja kao dječak bio svjedokom takovim događajima potaknutim djelovanjem upravo toga Zla u poraću Drugog svjetskog rata, kada su mnogi nasilno smaknuti i ponižavani, kaka je pokušavano baš sve da se ubije i besmrtna duša. Bijaše to u onim olovnim neljudskim vremenima koja smrt znače, tamo davne 1945. godine i godina koje su slijedile. Bijah nesvjesni mladac, svjedok vremena patnje i stradanja mnogih ljudi, građana Gospića, izbjeglica koje su se sklonile u grad iz Like ili od tko zna gdje i inih ljudi svih godišta, vjerojatno dovedenih zbog zatvaranja, mučenja ili smaknuća. Tako naš grad postade poprište mirnodopskih stradanja i veliko stratište. Godine su to patnje i bjesomučnog izživljavanja nad narodom koji se hrvatskim zove i ne prihvaća tiraniju i porobljavanje svog duha i vjere. Otac moj, stric i baja odoše u neznano nešto ranije, ali oni bijahu vojnici, oni su imali mogućnost da se brane i radili su to upravo radi nas. Rat je upravo tada bio završio, oružje je položeno i ljudi su očekivali ono što poraće neminovno donosi: mir, pomirenje, oporavak i uminuće nasilja i patnje, no ne dočekaše to.

Čekalo nas je nešto mnogo gore, bili to oni koji su nosili oružje ili mirni građani koji se ni braniti nisu mogli. Postadoše i jedni i drugi žrtve Križnih putova i drugih oblika nasilja i patnje. Moj otac, onaj koji Dom brani, ostade tako u nekom neznanom jarku, a nas je čekao drugi jad. Grad je postao veliko grobište tijela i poprište porobljavanja duha, te zatiranje sjećanja, svaki njegov kutak postade mjesto egzekucije, svaki rov ili jarak ili jama postade tako grobište i znanih i neznanih pod bijesnim naletom sile koja odluči zatrijeti sve naše, hrvatsko, katoličko, dobro u ljudima. Tako i donedavna mjesta ukopa tijela poginulih talijanskih vojnika, sada prazna, jer ih je Italija odvezena u njihovu domaju, kao i njihov hram na tom groblju, poprimi krvavu boju pobijenih i ukopanih, postade mjesto strijeljanja mnogih, a tijela ima baciše u tenkovske rovove i negdanje školske povrtnjake ili u iskopane jarke. Jutrom kada bih uzeo u ruke povodac naše Dikulje, hraniteljice , da ju prije odlaska u školu poveden na pašu, čuli bi se rafali i pojedinačni pucnji od grobljanskog zida i jutarnji mir prekinuo bi uzdah i suze moje majke: "Tko li sada ode, od kud li je duša Božja, neka nađu svoj mir, Amen". Slijedilo je obvezno križanje i grljenje mene ili moje male, još snene sestrice, u muku i očekivanju novih rafala. I to je trajalo i trajalo, svako jutro prije izlaska Sunca, ponekad i večerom i dočekalo me i kada sa se trgnuo iz kome tifusa, preživjeh tu tešku bolju.

Bijah banditsko dijete i govorahu majci da me nije ni šteta, pa tako i tako sam kržljav i iskrivljen. Sada bi se sjećanja mogla vrtjeti kao ringišpil (vrtuljak) i na Placi i tuga bi samo rasla i nemir u meni, pa i strah i užas, jer nije to bilo jedino, bile su tu Poljana (Tratina), Logorište, Magudova njiva i još mnoga za mene neznana mjesta u ovome gradu ili oko njega. Poneko izmrcvareno tijelo nosila je Novčica ili je ležalo napušteno u nekom šibljaku. Ali, o svemu se šutjelo i molimo Boga da ne dođe OZN-a po nekog baš u našu kuću. Bilo je tu bezumne osvete nad onima koji ništa s tim imali nisu, kad razum potpuno potamni pa uzme desetine života nevinih radi osobne boli. No, nije to sve, jer uskoro prekri njihove grobove prisilni zaborav, ubijali su ih nametnutim zaboravom, pa ih prekri asfalt i napraviše javni zahod te veliko loptačko igralište nad njihovim ostacima i mirno su tuda vozili svoje limene ljubimce, pa i mi smo sami to radaili, sve do prije neki dan preko tih njihovih grobova, kao da nikada nisu postojali i kao da su samo bijedni ostaci neke "marve".

Danas knačno neke od njih, ili možda samo hrpice njihovih slomljenih kostiju, konačno dobivaju, kakav takav dostojan grob i našu zahvalu za žrtvu, u novom grobu sjećanja i zahvale. Mnogima se od njih ni ime ne zna niti pamti. No, svi oni imaju ime, oni su Hrvati, žrtve zločina nekih drugih ljudi koji i to ime pokušaše izbrisati.

Počivali u miru i neka su im patnje olakšane tim blagim teretom rodne grude uz našu dužnu pažnju i brigu. Oni su s nama, oni su mi. Slava im. Amen!


Brinje

SVEČANA SJEDNICA OPĆINSKOG VIJEĆA

Kako je Dan Općine blagdan Velike Gospe proslavljen je jučer svečanom sjednicom.

Načelnik Fumic s jučerašnjim gostima
Načelnik Fumic s jučerašnjim gostima
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. kolovoza 2021. u 11.10 sati

BRINJE - Povodom 15. kolovoza Dana Općine i blagdana Velike Gospe jučer je održana svečana proširena sjednica Općinskog vijeća na kojoj su bili brojni gosti i uzvanici.

- Od srca čestitam načelniku Općine, predsjedniku Općinskog vijeća, vijećnicima i svim zaposlenicima Općine na dosadašnjim odličnim rezultatima u realizaciji projekata na području općine, uz najavu da će Ličko-senjska županija u nadolazećim vremenima biti iskreni partner Općini Brinje na zajedničkim projektima usmjerenim unapređenju investicijskih aktivnosti na području općine.- istaknuo je na sjednici župan Ernest Petry. (Ln)

Uz 26. godišnjicu Oluje 95.

POSJET KOSOVSKIH BRANITELJA

Danas je u Gospić i okolicu stigla ovelika grupa hrvatskih i kosovskih motorista veterana rata u Hrvatskoj i na Kosovu.

Hrvatski i kosovski veterani motoristi u Gradskoj vijećnici/Snimio Marko ČULJAT
Hrvatski i kosovski veterani motoristi u Gradskoj vijećnici/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. kolovoza 2021. u 16.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT


GOSPIĆ - Na jučerašnjoj proslavi 26. godišnjice Oluje u Kninu bili su i veterani motoristi ratova u Hrvatskoj i na Kosovu. Naime, Moto klub veterana Croatija, koji je osnovan nakon razvojačenja poslije Domovinskog rata ugostio je kolege motoriste i dvostruke branitelje s Kosova - najprije su bili dionici obrane Hrvatske, da bi po povratku kući ponovo morali u rat za svoju državu.

Prilikom dolaska u Knin obišli su južno hrvatsko bojište, a danas su s kolegama braniteljima Domovinskog rata iz 9. gardijske brigade Vukovi i 118. domobranske postrojbe najprije bili na Ljubovu kako bi odali počast i svojim sunarodnjacima koji su prolili krv za hrvatsku slobodu.

Nakon toga najprije su imali prijam u Gradskoj vijećnici gdje im je dobrodošlicu zaželio Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića. Istakao je njihov veliki doprinos hrvatskoj slobodi sudioništvom u Domovinskom ratu i da se nada da ove dvije države više nikada neće morati ići u rat.

Zatim su motoristi bili na prijamu u županijskom salonu s ličko-senjskim županom Ernestom Petryjem koji im se također zahvalio da velikom doprinosu u Domovinskom ratu.

O suradnji dvaju klubova govorio je Ratko Dragović-Klek, predsjednik hrvatskog moto kluba, istakavši kako im je želja da povežu što više branitelja te da bi željeli ostvariti veza sa svim veteranima u svijetu. Naime, po mišljenju Kleka, Hrvatska je zanimljiva za motoriste koji već desetljećima dolaze u Hrvatsku s raznih strana svijeta, ali još nedostaje adekvatan prihvat. Istakao je zadovoljstvo suradnjom s prijateljima i suborcima s Kosovo od kojih su neki i tamo postigli zavidne karijere.

Uz operaciju Oluja 95

POČAST HRVATSKIM VITEZOVIMA

Detalj današnje svete mise na Ljubovu/Foto Grad GS
Detalj današnje svete mise na Ljubovu/Foto Grad GS
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. kolovoza 2021. u 13.45 sati

GOSPIĆ - Odmah nakon Oluje 1995. godine hrvatski branitelji, sudionici operacije, samoinicijativno su počeli na vrhu Ljubova praviti spomenike poginulim suborcima. Trebalo je proći dosta vode, dok ti kenotafi nisu ustuknuli pred dostojanstvenim spomenikom i uređenim i sigurnim okolišem kojim prolazi županijska cesta Gospić-Korenica.

Gospićki branitelji krenuli su zajedno s autobusnog kolodvora na Ljubovo gdje je služena sveta misa, a zatim su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika i spomen ploče poginulih branitelja.

Sutra, četvrtak, 5. kolovoza Grad je organizirao u Ličkom Osiku tradicionalni koncert na kome će u 21 sat nastupiti Tiho Orlić. (Ln)

Opširnije pogledajte na poveznici:
gospic.hr/na-ljubovu-obiljezen-dan-pobjede-i-domovinske-zahvalnosti-i-dan-hrvatskih-branitelja

Prenosimo iz HEP-a

HES KOSINJ STRATEŠKA INVESTICIJA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. srpnja 2021. u 9.15 sati

ZAGREB - Sa mrežne stranice HEP-a prenosimo informaciju da je Hidroenergetski sustav Kosinj proglašen strateškim investicijskim projektom. Naime, takvu je odluku jučer donijela Vlada Republike Hrvatske.

Odluka o proglašenju projekta Hidroenergetskog sustava Kosinj (HES Kosinj), vrijednog 1,54 milijarde kuna donesena je na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga strateških projekata. Donošenjem ove odluke, na snagu stupa Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta HES Kosinj, sklopljen 12. srpnja između investitora - Hrvatske elektroprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

HES Kosinj je uz Hidroelektranu Senj 2 jedan od dva segmenta ukupnog projekta dogradnje postojećeg Hidroenergetskog sustava Senj (HES Senj) vrijednog 3,4 milijarde kuna što ga čini najvećim projektom HEP-a od osamostaljenja Hrvatske.

Vijeće Europe

PETRY U KONGRESU LOKALNIH VLASTI EUROPE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. srpnja 2021. u 19.30 sati

GOSPIĆ - U nacionalno izaslanstva za Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe za period 2021. - 2026. ispred Hrvatske zajednice županija izabran je Ernest Petry, župan Ličko-senjske županije. Uz Petryja u izaslanstvo Kongresa izabrana je Antonija Jozić, županica Požeško-slavonske županije.

Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe savjetodavno je tijelo Vijeća Europe sa sjedištem u Strasbourgu koje predstavlja lokalne i regionalne vlasti, a čini ga 291 zastupnik iz 41 zemlje članice. Glavni je cilj Kongresa osigurati sudjelovanje lokalnih i regionalnih vlasti u procesu europskoga ujedinjenja i u radu Vijeća Europe. Jedna od njegovih najvažnijih zadaća jest promicanje lokalne i regionalne demokracije i jačanje prekogranične i međuregionalne suradnje u proširenoj Europi. Kongres se bavi svim političkim pitanjima koja se tiču lokalnih i regionalnih vlasti, naročito pitanjima lokalne i regionalne autonomije, urbanizma i prostornoga uređenja, zaštite okoliša, kulture, prosvjete, socijalnih služba i zdravstva.

Ovaj izbor je presedan da je netko iz Ličko-senjske županije izabran u neko od tijela Vijeća Europe, a izbor je tim još bitniji jer su za Republiku Hrvatsku u nadolazećem programskom razdoblju iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova osigurane milijarde eura.

- Da Ličko-senjska županija ima svoga predstavnika pri tijelima Vijeća Europe ujedno predstavlja veliku čast i još veće priznanje za Ličko-senjsku županiju i svim našim građanima. Posebno to dolazi do značaja kada znamo da u RH ima 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave u kojima postoji velik broj kvalitetnih župana, gradonačelnika i načelnika. S ponosom ću predstavljati i prezentirati kako Ličko-senjsku županiju tako i našu jedinu domovinu Hrvatsku - rekao je župan Ernest Petry. (LSŽ)

Predstavljanje dviju knjiga

PREDSTAVLJENE KNJIGE MONS. MILE BOGOVIĆA

Večeras su posthumno predstavljene posljednje dvije knjige koje je priredio prvi gospićko-senjski biskup.

Predstavljači Bogovićevih knjiga/Snimio Marko ČULJAT
Predstavljači Bogovićevih knjiga/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. srpnja 2021. u 21.30 sati

GOSPIĆ - Večeras su posthumno predstavljene posljednje dvije knjige koje je uredio msgr. Mile Bogović, prvi gospićko-senjski biskup koji je bio i povjesničar. Radio se o knjigama autobiografskih crtica "Ljudi i događaji na mom životnom putu" i o knjizi "Zapisi svećenika o Domovinskom ratu na području današnje Gospićko-senjske biskupije.

Knjige su izdali Gospićko-senjska biskupija, Državni arhiv Gospić i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata Zagreb čiji su čelni ljudi i predstavili knjige kao i urednici - Ante Nazor i Ivica Mataija i urednici Mate Rupić i Franje Puškarić.

Integralno izlaganje mons. Zdenka Križića, gospićko-senjskog biskupa:
- Radosni smo što danas možemo predstaviti dvije knjige od pokojnog biskupa Bogovića koje je on priredio, ali nažalost nije dočekao njihovo tiskanje.

S ovim predstavljanjem želimo još jednom iskazati poštovanje i zahvalnost ovom neumornom radniku i znanstveniku, domoljubu i prvom biskupu novoosnovane Gospićko-senjske biskupije.

Stoga od srca pozdravljam i zahvaljujem ponajprije onima koji su najviše učinili da ova vrijedna djela biskupa Bogovića budu dostupna našoj javnosti. To su oni koji će ta djela večeras i predstaviti: dr. sc. Ante Nazor, naš poznati povjesničar i ravnatelj "Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata"; dr. sc. Ivica Mataija, prof. hrvatskog jezika i književnosti, ravnatelj "Državnog arhiva u Gospiću"; Prof. Franje Puškarić, teolog i povjesničar, te dugogodišnji najbliži suradnik biskupa Mile; Prof. Mate Rupić, viši arhivist, pomoćnik ravnatelja "Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata".

Želim posebno pozdraviti još neke od vrlo bliskih suradnika biskupa Mile kada je u pitanju izdavaštvo, koje je on često sa zahvalnošću spominjao, a to je prof. dr. Ante Bežen.

Pozdravljam župana Ličko-senjske županije gospodina Ernesta Petrya, i gradonačelnika grada Gospića gospodina Karla Starčevića, sa njihovim suradnicima.

Ovdje ću morati stati iako mnogi od vas, ovdje nazočnih, zaslužuju da budu spomenuti, ali bi nam to oduzelo puno vremena. Zato vas sve skupa iskreno pozdravljam i zahvaljujem da ste došli i na taj način iskazali svoje poštovanje ovom velikom čovjeku i znanstveniku koji je itekako zadužio ovaj kraj.

Pred nama su dvije knjige biskupa Bogovića izišle poslije njegove smrti. Knjigu "Ljudi i događaji na mom životnom putu", koja je u određenom smislu jedna njegova sažeta autobiografija, on sam je predao u tisak, a malo iza toga je pogođen opakom bolešću Covid 19 zbog koje je, za manje od dva tjedna, preminuo i nije dočekao njezino izdanje.
U isto vrijeme je imao gotovo posve pripremljenu za tisak i drugu knjigu pod naslovom "Zapisi svećenika o Domovinskom ratu na području današnje Gospićko-senjske biskupije". Ovo dovoljno govori koliko je ovaj čovjek radio, istraživao, prikupljao, pisao, stvarao.

Autobiografija biskupa Mile nema sličnosti sa mnogim autobiografijama, koje su najčešće prožete nastojanjima i željom autora da sebe prikažu u onom svijetlu u kojem žele da ih drugi gledaju i da kao takvi ostanu u njihovu sjećanju. Često su to naglašeno subjektivni prikazi koji u mnogo čemu odudaraju od objektivne istine.

Kod biskupa Mile to nije slučaj. On opisuje događaje iz svog života onako kako su se dogodili, ne skrivajući nikada i svoje vlastite sjene iz tih događaja.

Bio je čovjek koji nije volio, ne samo neistinu, nego niti polu istinu. Zanimala ga je samo istina, bez obzira kome išla ili ne išla u prilog. Često je znao, bez ikakvog kompleksa, ispričati događaje u kojima je ispao smiješan ili, kako je on znao reći: "glup". To je karakteristika osoba koje su sigurne u svoje vrijednosti i ne boje se da će, zbog nekog kiksa, izgubiti na ugledu.

Nikada mu nije bilo teško pohvaliti ili istaknuti vrline i vrijednosti drugih osoba, koje je stavljao ispred sebe, i kojima je sveto zavidio. Bio je pun duhovitosti i humora, a kako je najljepši humor onaj na svoj račun, on nas je, na taj način, svaki dan kod objeda nasmijavao i zabavljao.

I ova njegova autobiografija jasno pokazuje kako je taj čovjek u svom životu najviše učio od samog života. On je događaje svoga života neprestano meditirao, vrednovao i pretvarao u iskustvo. Kao da je uvijek tražio neku konkretnu poruku koju mu je Bog htio dati preko određenih događaja, bez obzira na vremenski odmak.

Tako je nekako promatrao i one najtragičnije događaje iz Drugog Svjetskog rata, kojih se sjeća kao dijete, a napose događaje iz Domovinskog rata. Njegovi spisi iz tog vremena pokazuju njegovu trijeznost i razboritost, te njegovo proročko gledanje unaprijed na ono što će sigurno doći, iako se još ne nazire, i zašto je potrebno početi se na vrijeme pripremiti.

Već 1992 on piše, pozivajući ljude Crkve, da narod počnu duhovno pripremati na povratak. To je vrijeme u kojem je neprijatelj bio daleko nadmoćniji, a konkretna pomoć svijeta se nije naslućivala, zbog čega su mnogi gubili svaku nadu u povratak. On ta tragična događanja ne želi promatrati samo kao zlo, nego i kao priliku. U Zvonima iz 1992 piše: "Od izuzetne je važnosti, što u ovim okolnostima nije lako, da se ljudi duhovno obnove i okrijepe".

Bio je svjestan opasnosti da tragična događanja zatruju dušu naroda, jer bi tada posljedice biti puno bolnije i od samoga progonstva.

Nije se, niti u najdramatičnijim trenutcima toga vremena, dao obeshrabriti, a još manje dopustiti da ga zarazi mržnja i želja za osvetom. Sve je činio da i druge zaštiti od tog zla. I u tim okolnostima je vjerovao u moć praštanja i izmirenja, u pobjedu dobra nad zlom.

U tom vremenu kada su svi, i s razlogom, govorili o zloći i pokvarenosti onih drugih koji ubijaju i progone, ruše i pale, biskup Mile je sve činio da zbog toga, kao narod, ne izgubimo iz vida i svijest o vlastitoj grešnosti i potrebi kajanja. Piše on te iste 1992:

"Dakako da će biti potrebno uočavati i vlastite greške. Nisu Hrvati i katolici imuni na njih. Pretjerivanje u optužbama ometa čovjeka da uvidi i prizna stvarnu krivicu… Opraštanje i ne bi moglo biti iskreno ako ne uključuje i svijest o potrebi da se i nama oprosti. A bilo je i u našim redovima glasnogovornika čije riječi nisu ukazivale na skladan suživot sa Srbima. I one su utjecale na rast međusobnih nepovjerenja i strahovanja. Istinu i tu treba slijediti. Imamo pravo na nadu da će istinu o ovom ratu ljudi moći doznati što prije. Da je ona bila prezentirana i prihvaćena o onom prethodnom (ratu), vjerojatno ne bi došlo do ovakvih strahota kojima smo sada svjedoci.
Mnogi sa strahom govore da su ovi naši prostori prožeti u ovom ratu jednom velikom, razornom i nabujalom mržnjom. Svi smo na svoj način osjetili na svojoj koži silinu te opake nemani. Ali jasno je da ona nije društvo u kojem trebamo ostati, ni temelj na kojemu možemo graditi budućnost. Jedan naš pjesnik je nad grobom svoga prijatelja uskliknuo: 'Svijet je bogatiji za jednu ranu!' Sve patnje koje je naš narod proživio jesu jedna velika rana na tijelu Hrvatske. Nadajmo se da će ta rana oplemeniti našu domovinu i njezine žitelje i oduzeti snagu silama mraka".

Kad ovo čujemo onda postajemo svjesniji koliko je bilo nepravedno i zlobno ovoga čovjeka proglašavati nacionalistom, ekstremistom, ili sličnim epitetima. On je bio istinski domoljub, ali uvijek sa istinom evanđelja u ruci.

Čvrsto je vjerovao u Isusove riječi: "Istina će vas osloboditi". Zato je gorljivo prianjao uz tu istinu, bio glasnik te istine i tu istinu svojim spisima naviještao i širio.

Ono što je mnogima, kojima je ideologija bila mjerilo svega, smetalo kod njega što je on mnoge istine iznosio ne gledajući na to da li je to zgodno ili nezgodno vrijeme. On nije priznavao nezgodno vrijeme za istinu. On u tom smislu nije nikada prihvatio nametnutu šutnju nekim istinama. On će ih iznositi i onda kada će mnogi drugi, iz konformizma, o njima šutjeti.

Mnoge su od tih istina, koje je on iznosio, uznemiravale konstruktore laži. Stoga kada na te istine nisu imali argumentirane odgovore s kojim bi ih mogli pobijati, onda su njihovi odgovori bili: etiketiranje, difamiranje i šikaniranje.

Usprkos svemu tome biskup Mile se nikada nije pokolebao. On se s tim znao nositi i nikakva ponižavanja ga nisu mogla zaustaviti da bude glasnik istine i neumorni razotkrivač nataloženih laži komunističke propagande koja je silom nametala svoje istine koje se nisu smjele dovoditi u pitanje. Ti isti su neumorno proizvodili i dobro nagrađivali svoje "znanstvenike" koji su trebali biti u službi njihovih istina. Nositelja tih nakaradnih istina ima i danas, i oni se neće dati lako iskorijeniti, ali je važno da nam ne ponestane glasnika istine, onih koji će biti spremni za istinu se boriti, za nju trpjeti, istinu svjedočiti pa bilo zgodno ili nezgodno vrijeme. (MaČ)