POČETNAARHIVA
SLOBODAN ULAZAK U VOJARNU
OTKRIVEN SPOMENIK KRAPINSKO-ZAGORSKIM SPECIJALCIMA MUP-A
BILI SU TO HRVATSKI VITEZOVI
RESTAURIRANA I ZAŠTIĆENA SPOMEN-PLOČA
SPOMEN HRVATSKIM ŽRTVAMA
LIČKA KAPA U LISINSKOM
Poziv na otimanje zaboravu
VRAĆENA SU PRAVA BRANITELJIMA
RODILA SE MALA UKRAJINKA DARA
Spomen hrvatskim mučenicima
POČAST ŽRTVAMA JUGOTERORA
I SUBOTOM PUNIM TEMPOM
OBRANA U SURADNJI SA STANOVNIŠTVOM
TKO SE BRANI TAJ SE I OBRANI
Obilježena 32. godišnjica gospićkog HDZ-a
32. GODIŠNJICA OSNIVANJA
POHVALE ZA PRIHVAT UKRAJINACA
ŽUPAN PETRY POSJETIO IZBJEGLICE
JOVIĆ JE PRVI POLOŽIO ŽIVOT NA OLTAR DOMOVINE
ZAPOČELI SERIJOM POŽARA
POJEDINAČNI SMJEŠTAJ UKRAJINACA
ŽALOSNO JE TO ŠTO SE S ČAČIĆEM DOGAĐA
SVE ZA UKRAJINCE
OBILJEŽENO UTEMELJENJE STRANKE

Dan otvorenih vrata u vojarnama Hrvatske vojske

SLOBODAN ULAZAK U VOJARNU

Priređena izložba naoružanja i opreme.

Budući hrvatski snajperist/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Budući hrvatski snajperist/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. svibnja 2022. u 18 sati

GOSPIĆ - Prema priopćenju koje smo dobili u redakciju povodom obilježavanja Dana Hrvatske vojske i Dana Hrvatske kopnene vojske te 31. godišnjice ustrojavanja HV-a, u sutra, četvrtak 26. svibnja, za građane su organizirani Dani otvorenih vrata u vojarnama HV-a

U gospićkoj vojarni 9. gardijske brigade "Vukovi" u Kaniškoj ulici 102 od 9 do 15 sati posjetitelji će moći razgledati izložen taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike te opremu postrojbi Hrvatske vojske. Izloženo će biti pješačko naoružanje, borbena oklopna vozila, naoružanje i druga oprema koju koriste pripadnici Hrvatske vojske. (Ln)

Bilaj

OTKRIVEN SPOMENIK KRAPINSKO-ZAGORSKIM SPECIJALCIMA MUP-A

Ponovo su Zagorci bili u Bilaju.

Počasana straža krapinsko-zagorskih specijalaca kod spomenika u Bilaju/Snimio Marko ČULJAT
Počasana straža krapinsko-zagorskih specijalaca kod spomenika u Bilaju/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. SVIBNJA 2025. U 16 SATI

GOSPIĆ -Pripadnici specijalne policije Barun Policijske uprave krapinsko-zagorske županije ponovno su danas bili u Bilaju, gdje su bili i 1991. Te prve godine rata na prvoj crti bojišnice poginula su trojica hrvatskih vitezova: Tomislav Stubičar (22), Daniel Puhek (26) i Nikola Markovina (29).

Prije polaganja vijenaca i svijeća Lijepu našu otpjevala je operni biser zagorja sopranistica Josipa Lončar, nakon čega su obitelji poginulih specijalaca prve položile vijenac i zapalile svijeće na spomenik koji je podignut u dvorištu Područne škole u Bilaju. Drugi vijenac su zajednički položili župani krapinsko zagorski i ličko-senjski Željko Kolar i Ernest Petry, te gradonačelnici Krapine i Gospića Zoran Grgurović i Karlo Starčević, čija je suradnja oko podizanja spomenika specijalcima brzo i efikasno realizirana. Svijeće su zapalila i izaslanstva domovinskih udruga iz Gospića.

Danas je u Bilaj došlo čak 140 Zagoraca. Uz ratne specijalce u odorama koji su ponovo pod ratnom zastavom došli u Bilaj, bili su i kuburaši Kuburaškog društva Tri kralja. Spomenik i pale specijalce u obrani domovine blagoslovio je vlč. Stjepan Zeba, ratni župnik Bilaja i okolice. (M. Čuljat)

Spomen na velebitske junake

BILI SU TO HRVATSKI VITEZOVI

Prvi su počast poginulima odali članovi obitelji i general Željko Sačić/Snimio Mrko Čuiljat
Prvi su počast poginulima odali članovi obitelji i general Željko Sačić/Snimio Mrko Čuiljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. svibnja 2022. u 13 sati

RIZVANUŠA - Prije pet godina na raskrižju cesta za Brušane i Gospić, otkud su hrvatski specijalci odlazili na velebitske položaje, akademski kipar Petar Dolić isklesao je u bijelom mramoru uklesao je imena i simbole, suze, 26 poginulih hrvatskih velebitskih junaka specijalaca hrvatske policije. Oni su položili život na oltar domovine i n ikada neće biti zaboravljeni. Na spomenik su danas prvi vijenac položile obitelji poginulih specijalaca i general Željko Sačić. jedan od ratnih zapovjednika specijalaca. Nakon toga položeni su vijenci državnih izaslanstava i lokalne zajednice. (MAČ)

GOSPIĆ

RESTAURIRANA I ZAŠTIĆENA SPOMEN-PLOČA

Otkrivena je obnovljena spomen-ploča na ogradnom zidu katoličkoga groblja u Gospiću.

Uništena spomen-ploča čekala je obnovu 32 godine
Uništena spomen-ploča čekala je obnovu 32 godine
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2022. u 11.45 sati

Piše: Ivan Vukić

GOSPIĆ - Ličko-Senjska županija pod vodstvom župana Ernesta Petryja obnovila je razbijenu spomen-ploču u znak sjećanja na hrvatske žrtve, koju je 22. srpnja 1990. na ogradnom zidu katoličkoga groblja u Gospiću, postavio hrvatski puk iz Gospića. Bilo je to doba zanosa i ushita, kada se počeo ostvarivati vjekovni san Hrvata, stvaranje nezavisne Republike Hrvatske.

U noći 6. na 7. kolovoza 1990. razbili su spomen-ploču barbari iz srpskoga naroda koji nas je gazio, ponižavao, svojatao hrvatsku povijest, kulturnu baštinu, negirao narodnost i hrvatski jezik još u Austro-Ugarskoj, posebice od Károly Khuena-Hédervárya, a od 1918. kroz obje Jugoslavije, Karađorđevićevoj i Titinoj, državnim terorom držao u pokornosti. U ovoj spomen-ploči puno je simbolike. Iz nje se iščitava zanos i težnja Hrvata prilikom stvaranja Republike Hrvatske, njezino vandalsko razbijanje nagovijestilo je krvavi rat za slobodu Hrvatske izvojevanu uz veliku patnju i žrtve, razmrvljenost simbolizira podjelu hrvatskoga društva zbog kojeg nema napretka, zbog kojega tapkamo na mjestu, a njena obnova i spajanje krhotina u cjelinu nagovještava razboritost u promišljanju i zajedništvo.

Svi, bez obzira na ideološku i stranačku pripadnost, trebamo se okupiti oko onoga što nam je zajedničko i to promicati, a oko onoga u čemu smo u prijeporu i protimbi u demokratskom razgovoru iznaći rješenje. Ono oko čega se ne možemo dogovoriti treba na parlamentarnim izborima iznijeti puku, pa neka on svojim glasovima odluči za koju opciju će se opredijeliti. Mali smo narodi, sloga nam je potrebna, jer od naše nesloge koristi mogu izvući naši prijetvorni susjedi, koji svojataju dijelove Hrvatske, a Srbi i nas kao narod, proglašavajući nas pokaltočenim Srbima.

Veseli me i ulijeva nadu da obojica gospićkih čelnika; župan Ernest Petry i gradonačelnik Karlo Starčević promiču vrednote koje su nam zajedničke, koje nas povezuju i to javno potvrđuju i promiču i jučer otkrivanjem ove obnovljene spomen-ploče. Molitvu za spas duša pobijenih predvodio je gospićki sužupnik don Anđelko Kaćunko, a nakon molitve blagoslovio je spomen-ploču i mrtve čije kosti su još neekshumirane ispod ceste i okolnoga zemljišta.

Nazočnom puku kratkim besjedama obratili su se Ivan Vukić, predsjednik HDPZ Podružnice Gospić, gradonačelnik Karlo Starčević i župan Ernest Petry. Nakon izrečenih besjeda sva trojica otkrili su spomen-ploču, skinuli su hrvatsku zastavu kojom je bila prekrivena.

Bože daj da ovo bude početak duhovne i tvarne obnove Gospića, i da Gospić postane grad u kojemu je poželjno živjeti, a ne postaja za iseljavanje, te da Gospić postane grad s dušom kakav je nekada bio. Nikada u gospićkoj povijesti nije bilo takve mogućnosti kao sada da se kroz djelovanje škola, visokoškolskih ustanova, Muzeja Like Gospić, Državnog arhiva u Gospiću, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar Područnog centara Gospić i različitih drugih udruga koje djeluju u Gospiću, uzdiže zajednički prepoznatljivi gospićki duh.


Neka se ne zaboravi

SPOMEN HRVATSKIM ŽRTVAMA

Prva spomen-ploča iz 1990. je ubrzo devastirana, a danas je otkrivena ponovo i konzervirana.

Starčević, Vukić i Petry, otkrivaju obnovljenu spomen-ploču pobijenim Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata/Snimio Marko ČULJAT Lika press
Starčević, Vukić i Petry, otkrivaju obnovljenu spomen-ploču pobijenim Hrvatima nakon Drugog svjetskog rata/Snimio Marko ČULJAT Lika press
licke-novine@licke-novine.hr
16. svibnja 2022. u 13.45 sati

GOSPIĆ - U kolektivnom pamćenju brojnih Hrvata velikog dijela Like ostao je u pamćenju zločinački partizanski obračun na hrvatskim narodom a posebno s hrvatskim braniteljima iz Drugog svjetskog rata.

Kako bi rekli Novljani, tih dana početkom travnja 1945. bilo je krvi do kolena. Po nalogu nekih udbaša i komunista trebalo je uništiti i svaku hrvatsku mačku u Gospiću i okolici. Mnogi su partizani i presvučeni četnici iz Like to shvatili doslovno i likvidirali svaku odraslu osobu bez suda i mogućnosti da se brane.

O tim krvavim "osloboditeljskim" danima govorio je Ivan Vukić, predsjednik Podružnice Hrvatskog društva političkih zatvorenika koji je već godinama zalaže da se posmrtni ostaci žrtava ekshumiraju, dostojno sahrane i da se izgradi jedinstveni spomenik kod ograde Gradskog groblja sv. Marije Magdalene. O daljnjim poslovima koji slijede u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja govorili su Karlo Starčević, gospićki gradonačelnik i Ernest, petry, ličko-senjski župan koji je i bio inicijator da se spomen ploča iz 1990. konzervira i zaštiti. Uglavnom uskoro će uslijediti nove ekshumacije partizanskih žrtava i u gospićkoj okolici. Na kraju molitvu za pokojne predvodio je don Anđelko Kaćunko, a zaštićenu ploču iz 1990. otkrili su skidajući hrvatsku državnu zastavu Ivan Vukić, Karlo Starčević i Ernest Petry.

Spomen-ploča je podignuta za blagdan sv. Marije Magdalene 22. srpnja 1990., a razbijena je tijekom noći na 7. kolovoza iste godine. Policija, nažalost, nikad nije utvrdila počinitelja. (MaČ)

100. obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana

LIČKA KAPA U LISINSKOM

Ličani n ulazu u Lisinski s Mariom Kapulicom
Ličani n ulazu u Lisinski s Mariom Kapulicom
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. svibnja 2022. u 14 sati

GOSPIĆ - Jučer je u cijeloj Hrvatskoj na više mjesta obilježena 100. obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana, utemeljitelja suvremene hrvatske države i prvog njenog predsjednika. Završna manifestacija bila je sinoć u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. U poznatoj nacionalnoj koncertnoj dvorani bila j i poveća grupa Ličana - lička je kapa ušla u Lisinski. Kapa je to ponosnih ljudi koji su čvrsto stali na branik domovina u Domovinskom ratu. (LN)

Blajburška komemoracija na Udbini

Poziv na otimanje zaboravu

Misno slavlje na Udbini kod Crkve hrvatskih mučenika
Misno slavlje na Udbini kod Crkve hrvatskih mučenika
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. svibnja 202. u 16.30 sati

UDBINA - Po treći put za redom središnja komemoracija žrtava Bleiburške tragedije i Hrvatskoga križnog puta bila je na Udbini kod Crkve hrvatskih mučenika koja je izgrađena poslije Domovinskog rata na lokaciji gdje je ranijih stoljeća bila župna crkva sv. Nikole. Pokrovitelj je bio Hrvatski sabor pa je na komemoraciji bio Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, te Ernest petry, ličko-senjski župan i zamjenica Jasna Orešković-Brkljačić, te saborska zastupnica Anita Pocrnić-Radošević, gospićki gradonačelnik Karlo Starčević i Josip Seuček, načelnik Udbine.

Komemoracija je počela u 10 sati molitvom križnog puta koju je predmolio župni upravitelj u Krašiću vlč. Ivan Vučak sa svojim župljanima. Iza podneva misu je na vanjskom oltaru Svetišta predvodio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić. Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor "Sv. Ante" s Humca. Gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić je u uvodnom govoru zaželio dobrodošlicu predsjedniku Hrvatske biskupske konferencije mons. Želimiru Puljiću, riječkom nadbiskupu i metropoliti mons. Ivanu Devčiću, novom splitskom nadbiskupu mons. Draženu Kuleši, kao i brojnim svećenicima i redovnicama. Zasebnu zahvalnost izrekao je Bleiburškom vodu koji dugi niz godina otima zaboravu događaje i žrtve iz svibnja 1945. godine. Misu je na vanjskom oltaru predvodio đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić koji je isticao patnje uznika iz vremena poraća.

Prenosio informaciju koju je objavila IKA:

U pozdravu prije mise biskup Križić istaknuo da su se okupili u svetištu na Udbini moliti i Bogu prikazivati sve žrtve Drugog svjetskog rata i poraća napose žrtve Bleiburga i Križnog puta.

"Hrvatska biskupska konferencija odlučila je da komemoracija ovih žrtava i ove godine bude na Udbini. Mogla bi biti i na mnogim drugim mjestima jer nema dijela naše domovine koji nije obilježen križnim putem tih žrtava. U kojem god dijeli naše domovine bi se obilježavao ovaj spomen ne bi bilo neprikladno. Za sada je to u svetištu koje nosi naziv Crkva hrvatskih mučenika. Naš narod ima više mučenika koje je Crkva službeno proglasila svetim ili blaženim, ali sve nevine žrtve ljudske povijesti se s pravom mogu nazvati mučenicima", rekao je biskup Križić.

Tumačeći da ni jedan narod ne smije zaboraviti svoje žrtve, pa ni naš, mons. Križić poručio je "da nas sjećanje na žrtve ne smije nikada ispunjati mržnjom prema ikome. Mržnja nikada ne jača život, ona ga truje".

"Okupljamo se na ovaj dan na ovom mjestu kao vjernici da molimo za sve žrtve koje su stradale u tome vremenu od kojih se mnogima nikada nije saznalo za grobno mjesto. Ali mi znamo da Bogu ništa nije nepoznato. Ovim žrtvama našeg naroda će najviše koristiti naša molitva i to je ono najplemenitije što za njih možemo učiniti. To je jedini razlog okupljanja na ovome mjestu. Zato je važno da sve bude pobožno i dostojanstveno, da ne bude ni jedne osobe koja je ovdje došla, a iz čijeg srca se ne bi vinuo Bogu neki vapaj, neki uzdah u obliku molitve za sve te žrtve. Žrtve će nam zato biti zahvalne jer samo to od nas i očekuju", istaknuo je biskup Križić, zaključivši da žrtve nikada ne bi smjele biti uzrokom razdora i podjela, nego jedinstva i zajedništva u suosjećanju i osudi svakog nasilja gdje god se događalo i odakle god ono dolazilo.

Uvodeći u misno slavlje biskup Ćurić rekao je da su se okupili na Udbini "da se u krilu svoga naroda zajednički spomenemo događaja koji su duboko urezani u povijesni hod našeg naroda, obilježavajući 77. obljetnicu od kad je nepregledna kolona izbjeglica, vojnika i civila, koja je iz naših gradova i sela na samom kraju 2. svjetskoga rata krenula put Austrije, nadajući se zaštiti tadašnjih zapadnih savezničkih snaga, bila predana partizanskoj vojsci Jugoslavije 15. svibnja 1945. nadomak austrijskog gradića Bleiburga, nedaleko granice sa Slovenijom. Bili su tu jednim dijelom i pripadnici drugih naroda. Za tisuće i tisuće naših sunarodnjaka bio je to početak novih tragičnih događaja. Započelo je ono što naša povijest pamti kao 'Hrvatski križni put'".

Izrazio je zahvalnost što ih, "nakon višedesetljetne zabrane i nametnute šutnje, smijemo spominjati, ostajući zgranuti načinom i silinom kojom su bili pogubljeni i do kraja obespravljeni i što danas možemo slobodno i naglas za njih moliti, kako nas na to pred smrću svakog čovjeka trajno potiče kršćanski poziv".

Biskup Ćurić spomenuo je i prvog gospićko-senjskoga biskupa Milu Bogovića, preminuloga 19. prosinca 2020. godine, koji se s izvanrednim zanosom trudio upravo na Udbini oblikovati jedinstven prostor - pogodan za "memoriju" onih najtežih razdoblja i događaja iz hrvatske povijesti, a još više da ovo mjesto bude odgojna riznica novim naraštajima - da bi u zahvalnosti i s ljubavlju mogli graditi zajedništvo svoga naroda.

Podsjetio je da je upravo mons. Bogović s velikom osjetljivošću i ljubavlju kroz više godina 30. travnja, na obljetnicu stradanja Zrinskoga i Frankopana na Udbini dočekivao i članove Hrvatskog društva političkih zatvorenika iz razdoblja komunističke vlasti. Oni su svoje godišnje okupljanje pridružili ovome susretu na Udbini.

Mons. Ćurić rekao je da s poštovanjem i zahvalnošću uključuju u ovaj susret i spomen 100. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana, prvoga predsjednika suvremene Republike Hrvatske.

Obraćajući se vjernicima na Udbini okupljenima iz mnogih krajeva Hrvatske te Bosne i Hercegovine, i svima koji prate televizijski ili radijski prijenos, biskup Ćurić u homiliji je istaknuo da se bez ljubavi prema bližnjima, a to je u Kristovu pozivu bez iznimke svaki čovjek, vjera izvitoperi.

Mons. Ćurić protumačio je znakovitost da se ispred Crkve hrvatskih mučenika nalazi kip svetoga pape Ivana Pavla II. "U njemu smo i kao narod u mnogo navrata iskusili, i to veoma osjećajno, svjedočanstvo ljubavi Crkve. Kako da se ne sjetimo kako nas je s ljubavlju i razumijevanjem susretao, od prvih dana svoga pontifikata. Tko može zaboraviti njegove riječi sa slavlja Branimirove godine 30. travnja 1979. u Rimu: 'u ovom susretu nad grobom svetoga Petra kao da se sabrala sva vaša povijest (…) vaše davne i sadašnje vjernosti i tjeskobe'. Srdačnim je riječima pred sve nazočne stavio i zahtjeve: biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama - 'da vjerni svom pozivu budu na izgradnju svima, da ne skrenu ni na jednu krivu stranu, nego da naviještaju Evanđelje Kristovo kao radosnu poruku spasenja, poruku istine, ljubavi i sloge'; obiteljima, svim mladima i starima, radnicima i intelektualcima - 'gajite obiteljski duh, poštujte život, odgajajte brojniju djecu i sačuvajte dobri običaj obiteljske molitve' i, na kraju, mladima - 'upoznajte i uzljubite Isusa Krista, jedinog Otkupitelja čovjeka i budite ponosni na svoje kršćansko ime!' A kako smo se tek obradovali završnim riječima: 'Dragi moji Hrvati! Papa vas voli, Papa vas grli i prima!' Sjećam se da smo čuvali te riječi i u svojim kućama, otiskane na tvrdom kartonu. Bile su to riječi poput 'melema na ranu', u vremenu u kojem smo još uvijek doživljavali snažna protivljenja komunističkog sustava prema hrvatskom narodu i Crkvi u njemu. I ja sam to osjetio, makar sam tada bio tek dječak, pri kraju osmogodišnje škole", iznio je svoja sjećanja biskup.

U homiliji se osvrnuo i na obilježavanje obljetnice smrti kardinala Alojzija Stepinca 10. veljače 1981. kada je narod dupkom ispunio zagrebačku katedralu. "Njegov je primjer, životni put i povijesne prilike polagano i razgovjetno tumačio tadašnji nadbiskup Franjo Kuharić. Zapazio sam tada i jednu posebnu rečenicu: 'Ima grobljâ na kojima nema spomenika, ima žrtava pokrivenih šutnjom'. Nisam tada mogao dokučiti njezino značenje. Puno toga tada, kao gimnazijalac 2. razreda, još nisam mogao razumjeti, ali sam s nekom dubokom, makar do kraja neobjašnjivom sigurnošću osjećao da sam uključen i da slijedim bilo života i povijesnoga hoda svoje Crkve i svoga naroda. Tek sam kasnije mogao razumjeti što se događalo neposredno poslije 2. svjetskoga rata kad se 15. svibnja 1945. dogodio Bleiburg i započelo novo tragično razdoblje, teška i masovna stradanja na 'Hrvatskom križnom putu'. U spomenutoj misi na Stepinčevo '81. sluga Božji kardinal Franjo jasno je naznačio da je riječ o izvanredno složenom tragičnom vremenu, naglašavajući da 'za Crkvu i za narod, nije bilo težega razdoblja nego što je bilo baš vrijeme prije 2. svjetskog rata, za vrijeme rata i neposredno poslije rata'. To je vrijeme - veli nam kardinal Franjo, 'u koje su se ubacili suprotni računi i ambicije, sile i interesi, stare nepravde i nove osvete, vrijeme u kojem su se hrvali svjetovi.' (usp. F. Kuharić, Stepinčevo 1981.)", istaknuo je biskup.

Mons. Ćurić primijetio je da se polagano to poglavlje naše povijesti i rasvjetljuje, s mnogim zanosnim entuzijastima, no još uvijek prilično sporo, bez prepoznatljive snažne i sustavne podrške.

"Tako se teško probija i pred našom i pred svjetskom javnošću. Zašto su toliki morali skončati, svi jednako označeni kao 'neprijatelji'? Tolika poslijeratna stratišta, jame, putovi smrti, deportacije; tolike 'tamne noći' koje su odmah po završetku rata jednostavno 'gutale' ljude, gotovo po svim našim gradovima i selima, a među njima i velik broj svećenika, redovnika i redovnica! Mnogi još i danas ostavljeni sakriveni; još uvijek groblja 'koja nemaju spomenika'. A od vremena njihova stradanja dogodila su se tolika nova - Domovinski rat, i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini. I rat u Ukrajini koji upravo traje. Kao da trajno stojimo pred oštricom ideologijâ koje uvijek iznova vrebaju i uvijek imaju izgovor za nova nasilja i sijanje smrti", rekao je biskup.

Rekao je da o potrebi spomena na žrtve zločina, naglašavajući i važnost opraštanja, piše u svom pastirskom nauku papa Franjo, točnije u enciklici "Fratelli tutti" o bratstvu i socijalnom prijateljstvu iz 2020. godine. U njoj izrijekom navodi primjer naših hrvatskih biskupa iz njihova pisma 1995., s jasno istaknutim načelom: "Svakoj nevinoj žrtvi dugujemo jednako poštovanje."

"S takvim naukom i mi danas možemo stajati pred svakim auditorijem, jer nas Kristovo evanđelje nadahnjuje za jasne, osobne i zajedničke stavove osude zločina i nepravdi, ne samo deklarativne, nego iskrene i životne, nošene svom širinom vjere i kršćanske duhovnosti, koja u svakom čovjeku, bez razlike, prepoznaje brata i sestru, udaljujući se od svakog oblika nasilja i nepravde, jer zna da ga 'zlo učinjeno drugom čovjeku, odvaja i od zajedništva s Bogom'", kazao je mons. Ćurić.

Potaknuo je da ovaj spomen na Udbini "nadahne za ljubav i zajedništvo našeg hrvatskoga naroda, istodobno i za povezivanje i suradnju među narodima i kulturama, kao i za još produbljeniji i plodniji ekumenski dijalog. A kad je u pitanju rodoljublje, da ono uvijek zrači slobodom i otvorenošću, nikad 'zatrovano' ni osvetom ni bilo kakvom ideologijom; da ga na lijep način i s vedrinom, bez ikakve uskoće i zatvaranja u prošlost, uspijemo mudro ugrađivati u prilike suvremenoga života, na osobnom i društvenom planu".

Homiliju je zaključio dijelom "Molitve za dar ljubavi i oproštenje" koja je moljena i prije nekoliko godina na Bleiburškom polju, neposredno prije misnoga slavlja, riječima: "Gospodine, ratna su nas stradanja duboko ranila. Ti nas bez prestanka nadahnjuj svojom ljubavlju! Jedino ona će nam pokazivati pravi put - kako nam je zahvalno cijeniti žrtvom stečenu slobodu i kako nam je iskrenim opraštanjem čistiti duh; kako nam je pružati ruke na pomirenje i, ištući od tebe mudrost, graditi istinski mir".

Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor "sv. Ante" s Humca.

Među brojnim vjernicima na misi su bili i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković te drugi visoki dužnosnici.

Program komemoracije počeo je molitvom križnog puta koju je predmolio župni upravitelj u Krašiću vlč. Ivan Vučak sa svojim župljanima.

Obilježavanje 77. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda u svibnju 1945. godine organizirao je Počasni bleiburški vod, suorganizator u liturgijskom dijelu je uime Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, pokrovitelj je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine. Komemoracija će se 29. svibnja održati i u Bosni i Hercegovini.

Izborna skupština Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" u Gospiću

VRAĆENA SU PRAVA BRANITELJIMA

Na skupštini je bio i predsjednik Zajednice general Miljenko Filipović.

Sudionici Izborne skupštine Zajednice branitelja u Gospiću
Sudionici Izborne skupštine Zajednice branitelja u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. svibnja 2022. u 21.15 sati

GOSPIĆ - Danas je popodne bila Izborna skupština Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" za Ličko-senjsku županiju. Na sjednici je bio i general Miljenko Filipović, predsjednik ZAjednice koji je i izaslanik premijera Andreja Plenkovića i ministra branitelja Tome Medveda. Skupštini su bili zamjenica župana Jasna Orešković-Brkljačić te predstavnici Udruge žena HDZ-a "Katarina Zrinska" i Mladeži HDZ-a.

- Moderna Hrvatska stvorena je borbom hrvatskih branitelja koji su veličanstvenim pobjedama u Domovinskom ratu slomili okupaciju četvrtine hrvatskog teritorija. Vlada Andreja Plenkovića ispravila je mnoge nepravde i kršenje temeljnih ljudskih prava hrvatskih branitelja. Nakon predsjednika dr. Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška upravo je ova HDZ-ova Vlada najviše napravila za hrvatske branitelje, Hrvatsku vojsku, policiju i općenito za Republiku Hrvatsku. Donesen je novi Zakon o hrvatskim braniteljima i po prvi puta za pripadnike HVO-a. Vraćeno je dostojanstvo pobjednicima koje je bilo marginalizirano. Od Vukovara, preko Istre, Škabrnje do Dubrovnika. - istakao je Filipović, pohvaljujući rad Županijske zajednice.

-Moram čestitati na radu dosadašnjem predsjedniku Zajednice Paji Brkljačiću koji je nesebično obavljao zadaće. Jedna od aktivnosti koje smo pokrenuli je izgradnja Memorijalnog centra Domovinskog rata, ustanove koju čekamo godinama. Ona bi trebala pisati povijest i potvrditi hrabrost i žrtvovanje hrvatskih branitelja na ličkoj bojišnici. Bit će to prigoda da bi se izložilo oružje i oprema branitelja, simboli koji govore o tome kako se voljela i branila Hrvatska. Mnogi zaboravljaju da je u ovome ratu Gospić s Likom bio kralježnica Hrvatske i da su pali ovi prostori, pitanje je kako bi se nastavio tijek rata. Rekao je Ernest Patry, ličko senjski župan i sam član Zajednice.

Za predsjednika Županijske zajednice ponovo je izabran pukovnik Pajo Brkljačić iz Gospića (Ln)

Prinova u gospićkoj Bolnici

RODILA SE MALA UKRAJINKA DARA

Majku je posjetio Ernest Petry, ličko-senjski župan.

Župan Petry u posjeti majci male Dare, prve ličke Ukrajinke/LSŽ
Župan Petry u posjeti majci male Dare, prve ličke Ukrajinke/LSŽ
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. svibnja 2022. u 22.15 sati

GOSPIĆ - Danas je ličko-senjski župan Ernest Petry u pratnji suradnika, zamjenice župana Jasne Orešković-Brkljačić i voditeljice kabineta župana Antonije Matić i u prtnji mr. Sandre Čubelić, ravnateljice Bolnice, posjetio rodilište Opće bolnice kako bi obišao prvorođenu ukrajinsku bebu u Ličko-senjskoj županiji i njezinu majku.

Beba i majka se osjećaju dobro i uskoro će biti otpuštene iz Bolnice. Majka je prije poroda bila smještena u gospićkom hotelu Ana. Djevojčica je dobila ime Dara, dok njezin otac malu Daru nažalost ne može posjetiti ni vidjeti jer se nalazi u ratnoj Ukrajini, uslijed čega je na spomen supruga majka male Dare pustila suze.

Petry je majci čestitao na prinovi te napomenuo da će o njoj i malenoj djevojčici Republika Hrvatska i Ličko-senjska županija nastaviti voditi brigu kao što su to činili i prema svim ukrajinskim državljanima koji su spas iz ratne Ukrajine pronašli u Republici Hrvatskoj, na čemu se majka zahvalila.
Župan Petry je nakon posjeta rodilištu na svom Facebook profilu napisao:
-Na svijet stigla prva lička Ukrajinka. S posebnim oduševljenjem danas smo posjetili rodilište gospićke bolnice u kojoj je na svijet stigao mali anđeo, mala djevojčica - "lička Ukrajinka" - imenom Dara... Svjedočeći svakodnevnim ratnim strahotama koje proživljava ukrajinski narod, simbolika rođenja potvrda je kako svjetlost uvijek pobjeđuje tamu. Stoga, neka je rođenje male Ukrajinke simbolika pobjede života nad smrću, dobra nad zlim i ljubavi naspram mržnje.

Da podsjetimo, preko Prihvatnog centru u Gospiću do sada je zbrinuto više od 650 ukrajinskih državljana, od kojih je preko 500 osoba smješteno na području Ličko-senjske županije. (LN)

Spomen hrvatskim mučenicima

Grobnica u koju su pohranjeni dijelovi kostiju žrtava otkopani rovokopačom
Grobnica u koju su pohranjeni dijelovi kostiju žrtava otkopani rovokopačom
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. svibnja 2022. u 19.45 sati

Priredio: Ivan Vukić

GOSPIĆ - Danas je manja skupina domoljubnih Gospićana predvođena županom Ernestom Petryjem i gradonačelnikom Karlom Starčevićem odala je počast senjskim žrtvama polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u Gradskom groblju svete Marije Magdalene ispred spomenika Domovinskim žrtvama.

Osobnost dvojice gospićkih čelnika nadišla je razlike u njihovom ideološkom i stranačkom opredjeljenju. Promiču vrednote koje su nam zajedničke, koje nas spajaju i čine prepoznatljivima kao narod i kao Gospićane. Sanjam dan kada će povijesno pamćenje kod Gospićana biti na razini da će ovaj događaj i drugi nadnevci iz teške naše povijesti biti dostojno obilježeni na način kako to rade drugi civilizirani narodi.

Molitvu za spas duša pobijenih služio je gospićki župnik Marinko Miličević. Blagoslovio je grob senjskih žrtava i do njega mali grob u kojemu su pohranjeni dijelovi kostiju hrvatskih žrtava otkopanih bagerom prilikom iskopa kanala za polaganje električnoga kabela preko skupnog stratišta i grobišta ispred Gradskoga groblja sv. Marije Magdalene.

Nikada nećemo saznati čije su to kosti, možda gradonačelnika Josipa Josana Kolakovića ili njegova sina, možda gimnazijskoga profesora Josipa Janjića ili njegova sina Zvonka ili pak Nine Adžije čija je majka odjevena u crno skamenjena kao kip stajala u živici prateći kako joj sina odvode na stratište, a možda su kosti Levara kojega je "narodna vlast" objesila. Bio je visok i kada su ga objesili nogama je dodirivao tlo. Partizanke, potaknute njegovom smrtnom agonijom, u ekstazi, uz vriskanje objesile su se o njega dok nije izdahnuo.

Podjela u hrvatskom društvu nepremostiva je, jedni su lijevi, a drugi su desni. Postoje tako i dvije Hrvatske, domovinska Hrvatska i iseljena Hrvatska, kojoj se broj, nažalost, umnožava. Podjela je toliko velika i tako snažna da u razvoju tapkamo na mjestu. Hrvatska desnica i iseljena Hrvatska pruža ruku pomirenja hrvatskoj ljevici, koja je ne prihvaća. Kažu, neće miješati kosti partizana i ustaša, priznajte da ste fašisti, a mi smo antifašisti, pobjednici u ratu.

Ovome hrvatskome ludilu ne vidi se kraj. Hrvati lutaju kroz svoju "hrvatsku pustinju" od 1102.. dakle, 920 godina, i ne vidimo kraj tome lutanju, kao ni mogućeg hrvatskoga Mojsiju koji će nas izvesti iz te "naše pustinje".

Neshvatljivo je da za hrvatsku ljevicu i službene povjesničare novija hrvatska povijest počinje i završava s NEZAVISNOM DRŽAVOM HRVATSKOM. Za njih je NEZAVISNA DRŽAVA HRVATSKA i sve povezano uz nju zločin i zločinstvo, a takvi su i svi oni koji ne dijele njihovo mišljenje.

U svemu postoji akcija i reakcija, postoje uzročno posljedične sveze pa uvažavajući to pametni lako u razmjeni mišljenja nađu rješenje. Evo nadnevaka nekih od ključnih povijesnih događaja koji ukazuju da novija hrvatska povijest ne počinje i završava s NDH i razložno ih analizirajući doći će se do uzroka podjela i do izlaza iz ovoga hrvatskoga ludila.
29. listopada 1918. proglašena je Država SHS na prijevaru i protiv volje hrvatskoga naroda, te od tada počinje hrvatska kalvarija suživota sa Srbima. Hrvati su bili izvrgnuti do tada neviđenom nasilju, pljački i obespravljenosti.
5. prosinca 1918. prosinačke žrtve, ubojstvo Hrvata izvršeno na Trgu bana Jelačića.
1920. - Bjelovarske žrtve, pobuna seljaka u Velikom Trojstvu u proljeće 1920. stradalo troje seljaka, u jesen 3. rujna 1920. u Velikom Grđevcu ubijeno opet troje seljaka, a isti dan u Čazmi ubijeno još dvoje seljaka.
8. veljače 1925. - Stajničke žrtve, ubijena trojica mještana u Stajnici.
20. lipnja 1928. izvršen atentat na hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini u Beogradu.
6. siječnja 1929. kralj Aleksandar uvodi diktaturu.
7. siječnja 1929. utemeljen je ustaški pokret.
18. veljače 1931. organizirano ubojstvo dr. Milana Šuflaja, umro sutradan 19. veljače.
7. lipnja 1932. pokušaj ubojstva dr. Mile Budaka.
6./7. rujna 1932. Velebitski ustanak.
3. rujna 1933. ubijen dr. Ivo Pilar.
9. listopada 1934. ubijen kralj Aleksandar u Marseillu.
19. veljače 1935. Sibinjske žrtve. U Sibinju kod Slavonskoga Broda ubijeno 14 ljudi.
5. svibnja 1935. Žitničke žrtve. Pobijeni seljaci Žitnika i Klanca u Gospiću.
9. svibnja 1937. Senjske žrtve. Pobijeni Gospićani u Senju
10. travnja 1941. proglašena NDH.
4. travnja 1945. otpočeo partizanski pokolj u Gospiću.

Ako je 1945. nastupilo zlatno doba za Hrvate u "bratskoj Jugoslaviji" zašto je došlo do njenoga krvavoga raspada, zašto je nestala u krvavom ratu kao što je u krvi nastala?
Pametnome dosta!!

UZ 83. godišnjicu Senjskih žrtava

POČAST ŽRTVAMA JUGOTERORA

Gradsko izaslanstvo odaje počast žrtvama jugo terora/Foto GG
Gradsko izaslanstvo odaje počast žrtvama jugo terora/Foto GG
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. svibnja 2022. u 14.45 sati

GOSPIĆ - Danas se navršavaju pune 83. godine kako su jugoslavenski žandari po nalogu četničke organizacije iz Gospića i vojvode dr. Petra Zeca u Senju prigodom proslave obljetnice Hrvatske seljačke stranke iz zasjede na Trgu Cilnica ubili sedam momaka i jednu djevojku iz Like.

Kod spomenika Domovinskim žrtvama gdje su sahranjene žrtve strojugoslavenskog terora iz Žitnika danas je odana počast nevinim žrtvama. Počast su danas odala izaslanstva Grada na čelu s gradonačelnikom Karlom Starčevićem, Županije na čelu sa županom Ernestom Petryjem, te čelnici udruga dragovoljaca Domovinskog rata, izaslanstva domovinskih udruga i Hrvatskog društva političkih zatvorenika. Riječi molitve predvodio je msgr. Marinko Miličević, gospićki župnik, i sam dragovoljac Domovinskog rata.

Više podataka smo pronašli u Likapediji koja je objavljena prije dvije godine: SENJSKE ŽRTVE
- 9. svibnja 1937. u Senju su žandari kojima su zapovijedali kapetan Jovo Koprivica i podnarednik Maksim Besedić, pucali u hrvatsku mladež iz Gospića koja je bila na proslavi HSS-a. U Ulici Potok ubijeno je pet ljudi. Navodno je na žandare pucano s jednog gospićkog kamiona.

Živote su izgubili: Katica Tonković (24) iz Sinca, Nikola Bevandić (24) iz Gospića, Marko Smolčić (20) iz Cesarice, Tomo Nikšić (23) iz Široke Kule i Frane Jelača (20) iz Gospića. Od zadobivenih rana podlegli su Petar Frković (21) iz Ličkog Novog i Jakov Milković (23) iz Lukova Šugarja.

Žandari su teško ranili Vladimira Adžiju (17) iz Lipa, Zlatka Vlahinića (21) iz Gospića, Milu Biljana (27) iz Mušaluka, Tomu Došena (19) iz Smiljana, te Branka Milinkovića (26) i Božu Markovića (35) iz Gospića. Iz iskaza 65 preslušanih očevidaca, među njima aktivnih državnih činovnika, časnika, svećenika, stranih državljana itd., jasno se vidi s jedne strane potpuna nedužnost poubijanih hrvatskih omladinaca, a s druge strane unaprijed smišljena osnova za pokolj nedužnih ljudi.

Najsnažnija i najdjelotvornija četnička organizacija na velebitskom području u ono doba bila je u Gospiću, jer joj je duša i glavni vojvoda bio dr. Petar Zec, direktor Opće bolnice "Marton" u Gospiću, senator i zamjenik hrvatskog bana Ivana Perovića u Kraljevskom Namjesničkom Vijeću koje je Jugoslavijom upravljalo nakon pogibije kralja Aleksandra Karađorđevića. Zec je iz Gospića poslao telegram u Senj s nalogom da se izvrši atentat. Uzetim iskazima u Senju nepobitno je dokazano da nije postojao nikakav povod, da je zločin unaprijed pripremljen i organiziran i da kod ranjenih i ubijenih nije pronađeno nikakvo oružje. Tadašnja vlast je nastojala opravdati zločin pripadnošću ubijenih ili njihovih najbližih frankovcima ili komunistima.

Navečer 10. svibnja kad je cestom preko Krasnog Polja dovezena pobijena gospićka mladež, Gospićem je vladala velika žalost. Šest pokojnika je idući dan iz kapelice sv. Ivana Nepomuka veličanstveno ispraćeno na vječni počinak na gospićko Gradsko groblje sv. Marije Magdalene. Pokopani su jedan uz drugoga, onako kako su i zajednički pali od žandarskih plotuna, u istom dijelu groblja uz grobove Jose Markovića i Martina Starčevića iz Klanca i Žitnika, koje su žandari ubili u Gospiću prilikom izbora 1935.Zaručnici Nikola Bevnadić i Katica Tonković sahranjeni u grobnici obitelji Bevandić.

Grobovi senjskih žrtava bili su godinama neuređeni, ograđeni niskom drvenom ogradom i s drvenim križevima. Tek 1961. prof. Nikica Bićanić je na nagovor tetke uredio prvi grob senjskih žrtava, grob tetkinog brata Marka Smolčića. Za to je angažirao gospićkog zidara Andriju Špoljarića koji je izradio betonsku ploču. Kasnije su uređeni i ostali grobovi.

Prve javne komemoracije u Gospiću i Senju održane su 1991. i nakon tog održavaju se redovito svake godine. U Gospiću i Senju podignute su spomen-poče. Na 60. obljetnicu Senjskih žrtava, 1997. podignut je novi spomenik u Gradskom groblju sv. Marije Magdalene u Gospiću. Na spomeniku su imena Jose Markovića i Martina Starčevića, iz Klanca i Pazarišta ubijenih 1935. na početku Pazariške ulice. (MAČ/GG)

Radna subota župana Petryja

I SUBOTOM PUNIM TEMPOM

Odavanje počasti poginulkima u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT
Odavanje počasti poginulkima u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. travnja 2022. u 20.45 sati, dopuna u 23.45 sati

GOSPIĆ - Iako je danas neradni dan, Ernest Petry, ličko-senjski župan imao je nekoliko neodgodivih obveza. Prije podne se sastao s grupom pripadnika 4. bojne "Veli Jože" iz Opatije koji su već početkom 1992. bili u Trnovcu. Nakon odavanja počasti kod spomenika žrtvama Domovinskog rata, u 11 sati imao je intervju za HTV Zagreb o smještaju izbjeglica iz Ukrajine i o razvoju županije. Nakon toga se zaputio u Senj, gdje je bila proslava Dana grada i blagdana sv. Jurja i gdje je bila svečana sjednica Gradskog vijeća.

Na sjednici je gradonačelnik Jurica Tomljanović najavio transformaciju gradske uprave, gradskih institucija i ustanova, otvoreni proračun, uređenje šetnica, parkova, obnovu luke, gradnju rotora Trbušnjak, rekonstrukciju Stare ceste, gradnju doma za stare i nemoćne, uređenje novih i postojećih biciklističkih staza i šetnica, čime će se aktivirati turistički potencijali destinacije.

Govoreći na sjednici uz čestitku Ernest Petry, ličko-senjski župan je naglasio da je prvi zadatak revitalizacija gospodarstva kako bi se stvorili preduvjeti za otvaranje novih radnih mjesta i time zaustavio demografski kolaps. Naime, na deset posto teritorija Hrvatske živi tek 43 tisuće stanovnika. Podsjetio je na senjske projekte u kojima je prisutna Primorsko-goranska županija kao što su Senjska luka i priprema gradnje doma za starije osobe.

Na sjednici su uručena i gradska priznanja. Nagrada za životno djelo uručena je Branimiru Tomljanoviću za doprinos razvoju rukometa u Senju. Počasnim građanina Senja proglašeni su supružnici Juraj Lokmer i Fila Bekavac-Lokmer koji su u 40 godina volonterskog rada osmislili, organizirali i realizirali niz projekata od iznimnog kulturnog i znanstvenog značenja za Senj. Nagrade Grada Senja dodijeljene su hrvatskom paraolimpijcu, stolnotenisaču Tomislavu Špalju za promociju Senja na sportskim borilištima diljem svijeta te posmrtno Mili Butkoviću-Podgorcu za doprinos u kreiranju i ostvarenju senjske kulturne baštine. Gradske nagrade dobili su i dobrovoljni darivatelji krvi Krešimir Blažević i Nenad Pleša. Zahvalnice su zaslužili Marijanka Martulaš za doprinos glazbenom životu Senja te glazbenik i pedagog Domagoj Biondić, autor himne senjskog vrtića. U ime nagrađenih zahvalio se Juraj Lokmer. Na svečanosti u kuli Nehaj nastupila je klapa Senjkinje.

No nije to sve bilo za danas, Petry uputio je čestitku hrvatskim državljanima, žiteljima Ličko-senjske županije koji slave Uskrs po julijanskom kalendaru, s iskrenim željama nade u vjeru i mir. S posebnom ljubavlju iskrene čestitke uputio je i ukrajinskim državljanima kojih je 600 privremeni dom pronašlo u Ličko-senjskoj županiji.

Na karju današnjeg blagdana i u Korenici je obilježen Dan Općine Plitvička Jezera, na kojoj je gosti bio župan Petry. Tijekom svečane sjednice uručena su ovogodišnja priznanja zaslužnim građanima, a u kulturnom programu, u znak zahvalnosti, sudjelovala su i djeca izbjeglice iz Ukrajine koja su smještena na koreničkom i plitvičkom području.


Opatijski dragovoljci ponovo u Gospiću i Trnovcu

OBRANA U SURADNJI SA STANOVNIŠTVOM

Stigli su i puhači koji su bili u ratnoj posjeti u Trnovcu.

Opatijske ratne zastave ponovno u Gospiću/Snimio Marko Čuljat
Opatijske ratne zastave ponovno u Gospiću/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. travnja 2022. u 16 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ/TRNOVAC - Jutros je u posjet bivšem ratištu stigao autobus iz Opatije s 51 dragovoljcem Domovinskog rata i Puhačkim orkestrom iz Lovrana. Po dolasku su najprije odali počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata u središtu grada. Bilo je zadovoljstvo vidjeti brojne ratne zastave opatijske postrojbe i čuti puhački orkestar iz Lovrana. Molitvu je predvodio vlč. Marinko Miličević, gospićki župnik.

Svijeće su danas kod spomenika zapalili Ernest Petry, ličko-senjski župan i Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića te čelnici lokalnih domovinskih udruga. Lovranci su glazbom mimohodili kroz nekoliko ulica da Trga Stjepana Radića, a jenjala je i jesenska kišica kao da su Lovranci trubama rastjerali kišne oblake. Nakon koncerta gosti su se zaputili poznatim cestama u Trnovac do kuće Martina Brkljačića. Iz koje potječe atletičarka Ivana Brkljačić, gdje su otkrivene dvije spomen-ploče, jedna Zapovjedništvu opatijskih branitelja, a druga u znak sjećanja na dolazak i gostovanje na bojištu Puhačkog orkestra iz Lovrana.

Prije toga vod sa ratnim zastavama i puhači odali su počast tijekom dizanja državne zastave na isti jarbolom na kome je viorila i u Domovinskom ratu dok je s južne strane dolazio miris pečenke na ražnju. Marko Lovretić, predsjednik opatijskog Ogranka UHDRV i Zdenko Kinkela, jedan od trojice ratnih zapovjednika 4. bojne "Veli Jože" 155. brigade HV-a, podsjetili na dane rata.

Opatijska boja je ustrojena 28. prosinca 1991. i kroz nju je prošlo preko 600 dragovoljaca. Na bojište, u Liku, dolaze početkom 1992. Imali su zadaću da s domaćom 118. brigadom HV-a spriječe prodor neprijatelja iz pravca Divosela i Ražanca u čemu su i uspjeli. Već u proljeće, odnosno, 14. travnja 1992. dolazi im i drugi, a zatim i treći sastav bojne. Po dolasku na bojište odmah su uspostavili suradnju s domicilnim stanovništvom u uspješnoj obrani toga dijela Hrvatske.

Spomen-ploče zajednički su otkrili Marko Lovretić i Miodrag Kašić, a riječi molitve predvodio je trnovački župnik vlč. Nikola Turkalj.

Posjet ukrajinskog veleposlanika Ličko-senjskoj županiji

TKO SE BRANI TAJ SE I OBRANI

Poručio je ukrajinskom narodu pukovnik Hrvatske vojske Pajo Brkljačić.

Riječi zahvale ukrajinskog veleposlanika
Riječi zahvale ukrajinskog veleposlanika
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. travnja 2022. u 16.15 sati

Piše: Marko Čuljat

GOSPIĆ - Danas je u posjetu Ličko-senjskoj županiji bio Vasyl Kyrylych, veleposlanik Ukrajine u RH. Najprije se sastao sa Ernestom Petryjem, ličko-senjskim županom i čelnim osobama sa smještaja izbjeglice iz Ukrajine u ovome dijelu Hrvatske.

Prvi Ukrajinci su stigli u Karlobag, a zatim je ustrojen prihvatni centar u Gospiću kroz koji je prošlo 700 osoba, od kojih je oko 600 smješteno na području Like.

- Uvijek nešto molimo od Boga. Vama se povodom blagdana Uskrsa uz čestitke zahvaljujemo na velikoj pozornosti i smještaju izbjeglica. Vi ste prošli iste strahote rata. Mi smo na dobrom putu obrane, već smo obranili dio države. Uskrs će biti i preporod za nas. Zahvaljujem vam svima jer mi se čini da je to najjača riječ. - rekao je Kyrylych na odličnom hrvatskom.

Ukrajinska djece su već smještena ili u vrtiće ili u škole, a počelo je i zapošljavanje odraslih. U Gospićkoj osnovnoj školi su 22 učenike iz Ukrajine, a ima ih i u glazbenoj školi gdje je zapažen jedan pijanist. Nadležne institucije osiguravaju izbjeglicama ista prava kao i ostalim hrvatskim građanima, a spremno je i novih mjesta za prihvat, kao u Vrhovinama gdje raširenih ruku očekuju stotinjak izbjeglica.

- Za razliku od vas mi nismo imali vojske i obranu su počeli dragovoljci. Poručujem vam da onaj tko se brani da se i obrani.- kratak je bio pukovnik HV-a Pajo Brkljačič, jedan od organizatora obrane Gospića i Hrvatske.

Nakon sastanka gosti su otišli na uskrsni domjenak koji je priređen u restoranu hotela Ana u Gospiću gdje su i smješteni izbjeglice iz Ukrajine. Veleposlanik je sa suprugom i sinom, u pratnji župana Petryja obilazio pojedine obitelji od stola do stola i zadržavao se u kratkom i srdačnom razgovoru.

Obilježena 32. godišnjica gospićkog HDZ-a

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. travnja 2022. u 18 sati

GOSPIĆ - Na današnji dan prije 32 godine bila je Cvjetna nedjelja i nakon svete mise u tada župnoj Navještenje Blažene Djevice Marije u dvorani kina "Jedinstvu" osnovana je Hrvatska demokratska zajednica za mjesto Gospić, koji je tada bio sjedište Skupštine općine Gospić koja je obuhvaćala pored današnjeg gradskog i područja općine Karlobag i Perušić.

Nezaboravana je atmosfera iz kino-dvorane toga dana koja je bila dupke puna ljudi s maslinovim grančicama i proljetnim cvijećem. Bio je to otvoreni prkos postojećoj kako lokalnoj tako i drugim dijelovima vlasti u državi ali i velikosrpskoj propagandi koja je bila sve glasnija. Svjedoci vremena pamte turbulentna zbivanja kada se mjesecima tražila nekolicina pojedinaca za osnivanje Inicijativnog odbora za osnivanje HDZ-a grada Gospića. Predvođeni prvim predsjednikom HDZ-a Gospića Miroslavom Petryjem, hrvatskim domoljubima, utemeljiteljima HDZ-a koji su i današnji članovi stranke uputili su se u dvoranu kina koju je Miroslav Petry vlastitim novcem iznajmio za taj dan.

Današnje obilježavanje započelo je jutarnjim aktivnostima na gradskoj tržnici kada su građani u susret skoroj Cvjetnici darivani maslinovim grančicama i malim uskršnjim poklonima koje su priredili vrijedni članovi i članice Mladeži HDZ-a.

Predsjednik ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije i župan ličko-senjski Ernest Petry, predsjednik GO HDZ-a grada Gospića Mario Stilinović sa suradnicima, predsjednica Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr.Franjo Tuđman" LSŽ Mara Stilinović, predsjednica Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" LSŽ Jasna Orešković Brkljačić, članovi Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" LSŽ te članice i članovi Mladeži HDZ-a, uputili su se u Kino "Korzo" u čijem je predvorju postavljena spomen ploča kao vjerodostojni povijesni dokument. Nakon toga na Trgu Alojzija Stepinca, položen je vijenac i zapaljene su svijeće kod biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata, a zatim kod središnjeg križa na Gradskom groblju sv. Marije Magdalene.

Upriličen je posjet grobnom mjestu prvog predsjednika HDZ-a grada Gospića, pokojnog Miroslava Petryja i paljenje svijeća u znak zahvalnosti i iznimnog doprinosa našem gradu i državi Hrvatskoj. (Ln)

GOSPIĆKI HDZ

32. GODIŠNJICA OSNIVANJA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. TRAVNJA 2022. U 23.15 SATI

GOSPIĆ - Povodom 32. godišnjice osnivanja HDZ-a u Gradski odbor HDZ-a i Zajednica utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" Ličko-senjske županije, sutra 8.travnja upriličit će druženje s građanima na gradskoj tržnici u vremenu od 9.00 do 10.00 sati. Uz nadolazeći blagdan Cvjetnice i Uskrsa, najvećeg kršćanskog blagdana, građane ćemo darivati maslinovim grančicama i prigodnim uskrsnim poklonima. Nakon druženja na gradskoj tržnici, slijede aktivnosti vezane za obilježavanje 32. obljetnice osnivanja HDZ-a i to:
- U 10.15 u gradskom kinu Korzo, predsjednik ŽO HDZ -a LSŽ i župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, izaslanstvo GO HDZ-a grada Gospića, Utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman" LSŽ, izaslanstvo Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" LSŽ i Zajednice žena "Katarina Zrinski" HDZ-a LSŽ te Mladeži HDZ-a, izrazit će pijetet i poštovanje podno spomen ploče, na mjestu gdje je osnovan HDZ
- U 10.30 polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod biste prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i spomenika Hrvatskim braniteljima na Trgu Alojzija Stepinca
- U 10.45 polaganje vijenaca i paljenje svijeća podno središnjeg križa na Gradskom groblju sv. Marije Magdalene i na posljednjem počivalištu prvog predsjednika HDZ-a u gradu Gospiću gospodina Miroslava Petryja.

Civilna zaštita

POHVALE ZA PRIHVAT UKRAJINACA

U Ličko-senjskoj županiji smješteno je 517 izbjeglica iz Ukrajine.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. travnja 2022. u 13.45 sati

GOSPIĆ - Danas su u ovome dijelu Hrvatske sa suradnicima boravio Damir Trut, ravnatelj Civilne zaštite i Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa kako bi se upoznali sa smještajem 517 izbjeglica iz ratom zahvaćene Ukrajine.

- Ovdje sve dobro funkcionira i međusobno dobro surađujete i zahvaljujem svim sudionicima. U Hrvatskoj je pripremljen smještaj za pet tisuća osoba, a u u zadnje vrijeme broj ulazaka u Hrvatsku se smanjuje. Prihvat je organiziran u 13 kontinentalnih županija za 1500 osoba. - rekao je Trut nakon što je saslušao izvješća s terena Ličko-senjske županije.

Nakon sastanka Trut i suradnici obišli su smještene izbjeglice čija je integracija u društvo započela. (MaČ)

Obilazan Ukrajinaca u Korenici i Grabovcu

ŽUPAN PETRY POSJETIO IZBJEGLICE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. ožujka 2022. u 22.15 sati

KORENICA/GRABOVAC
- Danas su ličko-senjski župan Ernest Petry sa suradnicima te načelnik Općine Plitvička Jezera Ante Kovač posjetili izbjegličke centre u Korenici i Grabovcu, u kojima je smješten dio izbjeglica iz ratom ugrožene Ukrajine.

Prigodom posjeta župan Petry i načelnik Kovač razgovarali su s korisnicima centara koji su zadovoljni smještajem i dobrodošlicom u Ličko-senjskoj županiji, a djeci su darovani prigodni pokloni, što je izazvalo iskrene osmjehe. Na području Općine Plitvička Jezera na do sada je smješteno više od 250 ukrajinskih izbjeglica, od kojih je 26 djece u starosti do 5 godina, dok je 69 djece u starosti od 5 do 18 godina. (Ln)

Domovinski rad

JOVIĆ JE PRVI POLOŽIO ŽIVOT NA OLTAR DOMOVINE

Ultramaratonci pretrčali 80 kilometara iz Karlovca.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. ožujka 2022. u 17.30 sati

PLITVIČKA JEZERA - Na današnji dan bio je Uskrs. U Lici je bilo snijega, posebno dosta ga je bilo na Plitvicama gdje je došlo do prvog oružanog sukoba hrvatske policije i pobunjenih Srba iz istočnog dijela Like.

Mladi momci, dragovoljci, nakon kratke obuke u Ličkom bili su svjesni da mogu i život izgubiti u onome što se spremalo. Sjeli su u plave autobuse Zagrebačkih transporta i otišli braniti Plitvice i domovinu.

U sukobu kod plitvičke pošte poginuo je prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović (22) iz Aržana u Dalmaciji, a bilo je još sedmero ranjenih pripadnika MUP-a. Kod spomenika na mjestu pogibije Jovića, okupili su se brojni gosti i uzvanici. Položeni su brojni vijenci i zapaljene svijeće. Stigli su i brojni hrvatski branitelji.

Nakon Jovićeve obitelji vijenac je položio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, ministar MUP-a RH i potpredsjednik Vlade Davor Božinović, izaslanstvo Hrvatskog sabora koje je predvodio zastupnikom Lukaom Brčić.

Ličko-senjski župan Ernest Petry sa zamjenicom Jasnom Orešković-Brkljačić i načelnicima Plitvička Jezeara i Cista Provo odali su zajedno počast. Počast su odala i brojna izaslanstva među kojima i Županijska organizacija HDZ-a ličko-senjske županije na čelu s Ivicom Radoševićem, kao i brojne braniteljske udruge i suborci poginulog Josipa Jovića. Osim povjesnice koja je pročitana i vezana uz "Krvavi Uskrs", danas nije bilo posebnih govora pa je komemoracija po kišnom vremenu okončana molitvama vojnog ordinarija mons. Jure Bogdana, ali je izjavu dao ministar Davor Božinović:
-Izuzetno sam ponosan na hrvatsku policiju jer su na početku Domovinskog rata prvi branili ustavni poredak tada mlade hrvatske države. Bili su u ono vrijeme jedina organizirana oružana sila.

U čast Josipa Jovića sinoć je iz središta Karlovca krenula skupina ultramaratonaca na trku od 80 kilometara do spomenika na Plitvicama. Sudionici ultramaratona su bili pripadnici specijalne policije, Atletskog kluba "Plitvice" i Atletskog kluba "Gospić" - ličana je bilo desetak. I gospićki atletičari položili su vijenac na spomenik.

Tog krvavog Uskrsa na Plitvicama je bilo 418 stranih gostiju i to najviše Talijana čiji su autobus pobunjeni četnici propucali, ali na svu sreću rafal je pogodio donji dio s prtljagom te nije bilo povrijeđenih gostiju. Nakon ovog događaja s Plitvica su izbjegla 564 radnika. Teško je oštećena pošta i telefonska centrala na Plitvičkim jezerima. Načinjena je velika materijalna šteta prekinut je telekomunikacijski promet i poremećeno je odvijanje cjelokupnog poštanskog prometa u Lici. U prekidu su i bile i telefonske centrale Ličko Petrovo Selo i "Korana" u naselju Selište… (Ln)

Rani poljoprivredni radovi

ZAPOČELI SERIJOM POŽARA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. ožujka 2022. u 22.20 sati

GOSPIĆ - Neobično toplo i suho vrijeme za ožujak izmamilo je kojekakve poljoprivrednike na njive kako bi ih priredili sa sjetvu ili sadnju. Iz neznanja i blagih kazni mnogi se odluče paliti sasječeno grmlje i travu i izazivaju velike požare koji uništavaju i privatni u državnu imovinu, a osim toga uništavaju i tlo kojemu trebaju desetljeća da se oporavi nakon požara. Često puta ti seljački požari zađu u šume koje se onda desetljećima iznova uređuju. Dosta je i zlih namjera u kojima pojedinci uživaju.

Zbog današnjih požara na otvorenom, kako vatrogasci službeno zovu ove proljetne požare večeras su zasjedali na hitnim sjednicama stožeri Županije i Grada Gospića. Uslijed učestalih požara koji uzrokuju veliku štetu, ugrožavaju naselja, a osim toga ometaju i cestovni promet donijeta je odluka kojom se zabranjuje paljenja vatre na otvorenom prostoru.

Kako bi se spriječili novi požari vršit će se intenzivne kontrole na cijelome županijskom području i protiv počinitelja primijeniti će se kaznene odredbe.
Temeljem Zakona o zaštiti od požara, za fizičku osobu koja izazove požar propisana je novčana kazna od 15.000 do 150.000 kuna ili kazna zatvora do 60 dana. Istim je Zakonom propisano da će se osoba koja izazove požar iz nehaja, što je najčešći slučaj kod požara otvorenih prostora, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 2.000 do 15.000 kuna.

Izazivajući požar građani mogu počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom, za koje se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja, a ako je počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama. (Ln)

Poziv Civilne zaštite za

POJEDINAČNI SMJEŠTAJ UKRAJINACA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. ožujka 2022. u 17 sati

GOSPIĆ - Ravnateljstvo Civilne zaštite objavilo je javni poziv građanima da dostave ponudu za stambeno zbrinjavanje raseljenih Ukrajinaca u pojedinačnom smještaju. Ravnateljstvo Pozivaju se sve zainteresirane osobe koje imaju kuće i druge nekretnine i spremne su iznajmiti stambene jedinice na korištenje raseljenim osobama iz Ukrajine da se jave, a više informacija mogu pročitati na poveznici:
civilna-zastita.gov.hr/vijesti/vijesti/poziv-za-dostavu-ponuda-vlasnika-stambene-jedinice-za-stambeno-zbrinjavanje-raseljenih-osoba-iz-ukrajine-u-pojedinacnom-smjestaju/5518

Priopćenje Zajednice utemeljitelja HDZ-a

ŽALOSNO JE TO ŠTO SE S ČAČIĆEM DOGAĐA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. ožujka 2022.

ZAGREB - Iz Zajednice utemeljitelja HDZ-a "dr. Franjo tuđ,man u našu redakciju stiglo je priopćenje:

- U svom današnjem obraćanju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je: "Danas ćemo znati tko je prijatelj, tko je partner, a tko nas je izdao...". Igrom slučaja predsjednik "Reformista" samo dan ranije dao je izjavu koja u tom slijedu što ga je naznačio Zelenskij koji kategorizira nečiju poziciju, definira Čačića, ne u odnosu na HDZ i vladajuću većinu nego u odnosu na prvog hrvatskog predsjednika.

Radimir Čačić je plasirajući skandaloznu, monstruoznu i lažnu tezu kako je prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman bio nalogodavac njegova ubojstva, svoju poziciju u odnosu na Tuđmana, iako je to činio i mnogo puta ranije, ovoga puta jednom za svagda, potvrdio. Učinio je to komentirajući prijetnje ministrici Nataši Tramišak "prisjećajući se svojih iskustava". Tako je izjavio: "Bio je poslan član SIS-a da ću dobiti metak u čelo - tu prijetnju sam prijavio predsjedniku Vrhovnog suda, Vlade i Sabora; Tuđmanu nisam jer ga je on i poslao".

Čovjek koji, nesvjestan svoje pozicije, očito pretendira voditi državu na temelju jednog glasa kojeg ima u Saboru, iznio je skandaloznu, tešku i monstruoznu optužbu protiv prvog hrvatskog predsjednika. Time je dao svoj prilog u godini kada obilježavamo stotu obljetnicu Tuđmanova rođenja. Učinio je to onako usput, navodeći neimenovanog "člana SIS-a" i iznoseći tvrdnju da je nalogodavac njegova ubojstva, odnosno prijetnje ubojstvom s kojom je kako navodi bio suočen, bio - ni manje ni više nego - prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman.

To da Tuđmana nikada nije cijenio i poštovao, baš kao ni ratnog ministra obrane Gojka Šuška (podsjetimo SIS je u ključnom razdoblju Domovinskog rata bio Sigurnosno-informativna služba Ministarstva obrane RH), jasno je svim njihovim suvremenicima. Oni se, za razliku od Čačića, čovjeka selektivne i očito narušene memorije, mnogo toga iz prošlosti sjećaju.

JOŠ MALO I ZABORAVIT ĆEŠ SVE. JOŠ MALO, I SVI ĆE ZABORAVITI TEBE.
Čačić puno toga svjesno zaboravlja, baš kao što se puno toga - iskonstruiranog u njegovoj mašti - rado "prisjeća". Ali da će ovom svojom recentnom i izmišljenom konstrukcijom ići toliko daleko da taj svoj odnos prema ljudima, u odnosu na koje je posve beznačajna figura, pretvori u još jedan antituđmanovski pamflet - to je potpuno neprihvatljivo po bilo kojem kriteriju: kriteriju ljudskosti, morala, časti i poštenja. Čačić je očito izgubio kriterij koji je odlučno sredstvo razlučivanja istine od obmane. Uveo je neke nove, po kojima ocjenjuje, prosuđuje, vrednuje, raspoređuje…

Loša prosudba, teškoća u razumijevanju osobnih situacija, gubitak standarda i kontrole nad porivima…? Kako god bilo, žalosno je to što se s Čačićem događa.

Lika i okolica

SVE ZA UKRAJINCE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. travnja 2022. u 2015 sati

GOSPIĆ - Danas je objavljena mrežna stranica za prihvat i zbrinjavanje raseljenih osoba iz Ukrajine, kao i informacije za sve koji žele pomoći raseljenom stanovništvu Ukrajine. Stranicu možete otvoriti s poveznicom

hrvatskazaukrajinu.gov.hr

Ličko-senjska županija od prvih se dana ruske agresije na Ukrajinu uključila u pomoć izbjeglom stanovništvu iz ratom zahvaćenog područja od kojeg su većina, odnosno 88 posto djeca i majke. Prve izbjeglice smještene su u Karlobagu i Grabovcu. (Ln)

z rada HDZ-a u Korenici

OBILJEŽENO UTEMELJENJE STRANKE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. OŽUJKA 2022. U 23.30 SATI

KORENICA/VAGANAC - Prije 32 godine žitelji Plitvičkih Jezera odazvali su se pozivu dr. Franje Tuđmana u procesu stvaranja suverene i neovisne Hrvatske države te su u Gornjem Vagancu osnovali ogranak Hrvatske demokratske zajednice. Bili su to dani ponosa i slave, dani kad je hrvatsko srce snažno kucalo.

Danas popodne članovi Općinskog odbora HDZ-a Plitvička Jezera, predvođen predsjednikom Tomislavom Kovačevićem, utemeljiteljima, gostima i uzvanicima, položili su vijenac u čast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu na spomen-bistu ispred koreničke osnovne škole koja nosi njegovo ime. Zatim je kod spomenika u Gornjem Vagancu odana počast poginulim hrvatskim braniteljima. Svetu misu u župnoj crkvi Uzvišenja Svetog Križa za poginule hrvatske branitelje predvodio je župnik vlč. Dino Rupčić.

Nakon svete mise u Društvenom domu održana je svečana sjednica OO HDZ-a Plitvička Jezera na kojoj je prisustvovao predsjednik Zajednice utemeljitelja HDZ-a "Dr. Franjo Tuđman", član Predsjedništva HDZ-a i saborski zastupnik Mario Kapulica, predsjednik ŽO HDZ-a i župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, državni tajnik u ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić i tajnik ŽO HDZ-a LSŽ Ivica Radošević.

Kovačević je pozvao na zajedništvo te naglasio kako uz pomoć novoizabranog vodstva Županijskog HDZ-a Općina Plitvička jezera može itekako iskoristiti priliku za razvoj više nego ikada prije. Govorili su i Petry i Kapulica. (Ln)