POČETNA
POSTAO ONLINE
ON LINE KAZALIŠTE UŽIVO
MONOGRAFIJA FARKAŠEVAC
GOSPIĆ U RANGU VEW YORKA
STVARALAŠTVO LEA VUKELIĆA
Matanić snimao u Ličkom Osiku
PRILOZI NOVIH SURADNIKA
NOVI BROJ LIKAMVSA
NA FESTIVALU I GOSPIĆANKE
LIČANI I(LI) SLAVONCI
MEMORIJALNI CENTAR DR. ANDRIJE ŠTAMPARA
BAŠIĆEV BAJKOVITI DAŠAK SVJEŽINE
DALJINSKA LIKOVNA RADIONICA
IZLOŽBA ZDENKA BAŠIĆA
IZLOŽBA ZADARSKOG STRIPA
NOVA PREDSTAVA
IZLOŽBA ZADARSKOG STRIPA
ŽELJKO MALNAR KROZ SUROVU DIVLJINU LIKE
Zlatne žice Slavonije
MIKIĆEVA BERDA
GITARISTIČKI KONCERT
LIKOM DO KRUŠČICE
SUDJELOVALI I GOSPIĆANI
Lutka prije barbike…
LIKOVNA KOLONIJA
DOKUMENTARNA IZLOŽBA
DOMJANIĆ OSOBNO
NOVI AFORIZMI STIPE GOLCA
NOVI AFORIZMI STIPE GOLCA
ZLATNE GOSPIĆANKE
ZEMLJA VUKOVA
ODRŽAN CELEBRITY DAY
ONLINE KAZALIŠNU RADIONICU
KONCERT ZA MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT
SUROGAT JAVNO DOBRO
I GOSPIĆ IMA KAZALIŠTE
SAD LIKU MOGU ZAGRLITI
LJUBAV PREMA LICI
ODGOĐENA PREDSTAVA
Novinarska enciklopedija
ZBOG JOSIPA DOLAZI KEREMPUH
NASTAVAK SLIKARSKE TRADICIJE
JEDNODNEVNA IZLOŽBA MIHIĆA
POKLON CRTAČA I KIPARA IMROVIĆA
KNJIŽEVNI NATJEČAJ
NOVA KNJIGA NOVINARA MARKA ČULJATA
IZLOŽBA DONACIJA UMJETNIKA IMROVIĆA
MONOGRAFIJA SENJA
PRVI OSVRT NA LIKAPEDIJU
LIKAPADIJA U PRODAJI
ZA TESLU PRIZNANJE HELENI BULAJA MADUNIĆ
GLAZBENICI ZA JOSIPA
UZ PISMU I DOKUMENTARAC
DOGRADNJOM I ADAPTACIJOM DO VIŠE PROSTORA
STIŽU GOSTI I FILM IZ DUGOPOLJA
VELIK INTERES ZA OBILAZAK
NOĆ MUZEJA U GOSPIĆU I SMILJANU
VEČER GITARE I PJESME
KONCERT KLASIČNE GLAZBE

60.FESTIVAL HRVATSKIH KAZALIŠNIH AMATERA

POSTAO ONLINE

Video prijenos 14. prosinca u 20 sati.

Posljednje upute redateljice prije snimanja predstave/Snimio Marko ČULJAT
Posljednje upute redateljice prije snimanja predstave/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. studenoga 2020. u 11.30 sati

GOSPIĆ - U izazovnoj godini kada je Corona virus poremetio normalan način života i rada jubilarni 60. Festival hrvatskih kazališnih amatera bit će upriličen uživo.

Šesnaest odabranih predstava hrvatskih amaterskih kazališta u razdoblju od 4. do 19.prosinca moći će se pratiti iz udobnosti domova. Naime, kazalištarci će tako stati pred kamere kako bi za publiku pripremili prave dramske uratke.

- I naše amatersko kazalište, odabrano je među šesnaest najboljih, jučer popodne snimilo je svoju aktualnu predstavu "Vesele žene hrvatske", a njihov video uradak zainteresirana publika moći će pratiti 14. prosinca u 20.00 sati na You Tube-a ili Facebook stranici Hrvatskoga sabora kulture. Vjerujemo kako će se vjerna gospićka publika i ovoga puta pridružiti našim kazalištarcima i podržati ih u virtualnom svijetu glumačkih vještina.- izjavila je Anela Serdar-Pašalić, redateljica predstave. (Ln)

POGLEDAJTE I VLOG SA SNIMANJA:

youtu.be/PWA5o27xsgU

Kazalište Planet Art Zagreb

ON LINE KAZALIŠTE UŽIVO

Preko mreže s nekoliko kamera prenose se kazališne predstave iz Zagreba.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. studenoga 2020. u 22.30 sati

ZAGREB - Kazalište Planet Art pokrenulo je inovativan kazališni projekt - On line kazalište uživo. Riječ je o kazališnim predstavama koje se održavaju uživo, a koje putem streaminga možete gledati iz svojeg dnevnog boravka, na putovanju ili gdje god se nalazite po cijelom svijetu umjesto iz kazališne dvorane.

On line kazalište uživo idealno je rješenje za sve koji iz bilo kojeg razloga nemaju mogućnost fizički prisustvovati kazališnim predstavama, a voljeli bi to. Na ovaj način predstave mogu gledati svi koje zanimaju kazališne predstave na hrvatskom jeziku, bez obzira gdje se nalaze u Hrvatskoj ili u svijetu. Predstave se prenose s četiri kamere, prilagođene su TV-u i on line mediju čime postaju, kako ih gledatelji opisuju, 'kombinacijom kazališta i filma, a za cijenu ulaznice od 39 kuna predstave može gledati cijela obitelj.

Predstave se izvode svake nedjelje u 20 sati, a raspored izvođenja i prodaja ulaznica za streaming mogu se naći na web adresi live.planet-art.hr .

Registracija je jednostavna, a nakon kupnje ulaznice gledatelji dobivaju e-mail s linkom za predstavu.

U On line kazalištu uživo svake nedjelje naizmjenično možemo pogledati tri popularne komedije Kazališta Planet Art koje su među najizvođenijim predstavama u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina. To su: VELIKA ZVJERKA 15. XI.. i 6. XII., TKO JE OVDJE LUD? 22. XI. i 13. XII. i RITINA ŠKOLA 29. XI. i 20. XII. (LN)

Nova knjiga Dragana Vickovića

MONOGRAFIJA FARKAŠEVAC

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. studenoga 2020. u 22.45 sati

FARKAŠEVAC - Općina Farkaševac tiskala je monografija čiji je autor Dragan Vicković (77), umirovljeni novinar, publicist i pjesnik rođen u Željavi kraj Ličkog Petrovog Sela gdje je i završio osnovnu školu.Nakon školovanja u Zagrebu nastavio se u Vrbovcu gdje je još i danas neumoran akter kulturnih i društvenih zbivanja. Ovo je njegova 25-ta knjiga koju je priredio.

Knjigu je grafički uredila tvrtka TIM vlasništvo Ivana Falata , a tiskala Printera Grupa iz Svete Nedeklje, lektor je bio prof. Ninoslav Radaković, a fotografije su snimili: Zvonimr Ćurić, Željko Gubijan, Franjo Simić, Dubravko Mrvčić.

Na pitanje zašto monografija Dražen Draganić, načelnik Općine izdavač knjige kaže:
- Što nije zapisano, kao da se nije ni dogodilo. Zato Monografija, ali i da se ne zaboravi trud i rad za opstanak čovjeka na ovim prostorima. Monografija je trag koji kao naraštaj ostavljamo iza sebe. Mi smo naraštaj koji je stvarao i svjedočio nastanak samostalne Hrvatske.

Na 165 stranica autor priča, jednostavnim (novinarskim) rječnikom priču o ovom kraju koji je pun raznih događanja. Farkaševac se prvi puta spominje 1269. Ovo je kraj gdje je djelovala Vojna krajina, kraj u koji je Marija Terezija doselila srpsko pučanstvo. Na ovim prostorima danas žive vrijedni poljoprivrednici, čija se stoka kitila prestižnim nagradama na regionalnim izložbama stoke. U stajama obitelji Panić u Majuru uzgojen je bik Wowero . To je zlatna kruna njihovog stogodišnjeg stočarenja. Ovaj elitni bik završio je u varaždinskom Centru za umjetno osjemenjivanje .Panići grade novu staju za 100 grla stoke, a vrijednost objekta je 9,5 milijuna kuna. U ovdašnjim šumama caruje hrast lužnjak. Šume(Česma, Bolčanski lug, Šikava...) su stalno davale osnovni materijal za kuće, staje, ambare, namještaj, oruđe, za kolijevku ali i za i lijes.

Vrijeme je teklo sporo i mjerilo se od sveca do sveca od običaja do običaja. Godine¸1992. na ovo područje dolaze prognani Hrvati iz vojvođanskog sela Hrtkovci. Danas do Farkaševca vodi suvremena prometnica brza cesta Sv. Helena - Vrbovec- Farkaševac (očekuje se nastavak gradnje do Bjelovara).Ovdašnjih 12 naselja povezana su asfaltnim prometnicima, telefonom, uskoro slijedi gradnja vodovoda…

Za istaći je da je dio djetinjstva u Farkaševcu proveo Andrej Plenković, predsjednik Hrvatske vlade (majka Vjekoslava Raos tu je bila liječnica), ovdje je rođen Vojo Šiljak,poznati novinar, Sanja Benko, slikarica i pjesnikinja, Nikola Otržan glumac i pjesnik, Zlatko Rogožar, gospodarstvenik i Nikola Kostiha pomoćnik ravnatelja Hrvatskog- stočarsko- selekcijskog centra.

- Za narod farkaševačkog kraja od velikog je značaja upoznavanje lokalne povijesti, a time i identiteta. Bez takvih saznanja nema ni razvoja ljubavi prema vlastitom zavičaju. Upravo ta ljubav može biti značajan pokretač aktivnosti za razvoj kraja.- napisao je u recenziji Antun Toni Šramek, i dodaje toplu preporuku za knjigu koja bi trebala biti u svakoj obitelji u općini. (Ln)

Uz 55. Likanale

GOSPIĆ U RANGU VEW YORKA

Priznao je umjetnik Leo Vukelić.

Detalj otvaranja 55. Likanala/Foto MLG
Detalj otvaranja 55. Likanala/Foto MLG
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. listopada 2020. u 13.40 sati

GOSPIĆ - U Galeriji Muzeja Like sinoć je zamjenica gradonačelnika Gospića Kristina Prša otvorila 55. Lički likovni anale. Ovogodišnji Likanale posvećen je likovnom stvaralaštvu umjetnika Lea Vukelića, pod naslovom Netko drugi, negdje drugdje.

Svečanosti najstarije i najdugovječnije likovne manifestacije u Lici, prisustvovali su rijetki ljubitelji likovne umjetnosti što je uvjetovano pandemijom korona virusa. Autor Leo Vukelić je kroz svoje četiri izložbene i projektne priče propitivao stereotipe u kulturi i materijalistički odnos prema umjetnosti. Instalacijom Prosljeđivanje paketa pokušava otkriti koliko pojedini artefakt povećava umjetničku vrijednost ukoliko je zamijećen u poznatim svjetskim galerijama i muzejima. S obzirom na svoje korijene i obiteljsku povezanost s Miroslavom Kraljevićem, odnosno Gospićem, projektom 100 godina kasnije preispituje autorska prava umjetnika i problemska pitanja krivotvorenja umjetnina. Druge dvije projektne priče, Serija fotografija o izbjeglicama i video instalacija Granica, bave se aktualnom tematikom ilegalnih migracija u kontekstu naše (ne)humanosti.

O stvaralaštvu Vukelića govorila je muzejska savjetnica Vesna Bunčić, a kritički osvrt dao je Rolf Külz-Mackenzie, berlinski kustos i publicist. Vukelić se zahvalio Muzeju i naglasio da je sretan što se u proteklu godinu dana još snažnije povezao s Likom kroz realizaciju ovog projekta te zaključuje da je ovog trenutka Gospić za njega New York. U publici je bio
Milan Majerović-Stilinović, hrvatski novinar i publicista, čiji je književni prvijenac Što sam naučio na planini, ostavio snažan utjecaj na Lea Vukelića. (Ln)

U susret 55. Likanalu u Gospiću

STVARALAŠTVO LEA VUKELIĆA

Postavljanje Vukelićeve izložbe u Gospiću
Postavljanje Vukelićeve izložbe u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. listopada 2020. u 10.45 sati

GOSPIĆ - U četvrtak 29. listopada u 19 sati u Galeriji Muzeja Like će biti otvorena 55. izložba Ličkog likovnog anala.

Ovaj put Likanale je posvećen stvaralaštvu Lea Vukelića iz Zagreba čije prezime ima poveznicu s majkom slavnog slikara Miroslava Kraljevića, rođenog u Gospiću. Naime, slikareva majka, Julijana potječe iz poznate gospićke obitelji Vukelića. Izložba je organizirana uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Gospića.

Izložba ovog multimedijalnog umjetnika donosi sasvim drukčiji koncept.
- Tako za gospićku publiku stvara novu, do sada neviđenu izložbu pod naslovom Netko drugi, negdje drugdje u kojoj diskurzivno obrazlaže svoje stavove o suvremenosti kroz interdisciplinarnu i interaktivnu procesno-projektnu izvedbu.- kaže u uvodnom tekstu kataloga Vesna Bunčić, muzejska savjetnica i koordinatorica izložbe.

Matanić snimao u Ličkom Osiku

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. listopada 2020. u 18.30 sati

LIČKI OSIK - Danas je Dalibor Matanić se ekipom TV serije "Područje bez signala" snimao u osičkom novom naselju. Lokacicja u potpunosti odgovara nazivu serijala jer su svi signali slabi i pucaju. Kreatorica i producentica serije je Ankica Jurić Tilić, scenarij su prema nagrađivanom istoimenom romanu Roberta Perišića napisali Hana Jušić, Milan F. Živlović i Jelena Paljan.
Prije Osika snimalo se u Dugoj Resi, slijedi još snimanje u Gračacu. (Ln)

Predstavljen drugi broj Likamvs Muzeja Like u Gospiću

PRILOZI NOVIH SURADNIKA

Sinoćna promocija u Muzeju Like /Foto MLG
Sinoćna promocija u Muzeju Like /Foto MLG
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. LISTOPADA 2020. U 11.40 SATI

GOSPIĆ - Sinoć je u Malom salonu Muzeja Like predstavljen drugi broj muzejskog časopisa Likamvs, kojemu je svrha promovirati muzejski fundus, Ustanovu, muzejsku struku te sve one koji su doprinosili očuvanju kulturne baštine. Časopis izlazi jednom godišnje, a Uredništvo čine stručni djelatnici Muzeja.

Ravnateljica Muzeja dr. sc. Tatjana Kolak obratila se svim okupljenima i napomenula da su mjesec rujan i listopad posvećeni danima europske baštine te je naglasila da je časopis s temama koje obrađuje najbolji način edukacije i zaštite o ličkoj kulturnoj baštini.

Glavna urednica časopisa, muzejska dokumentaristica Marija Rukavina-Vranić kroz prezentaciju je predstavila sadržaj časopisa. U uvodnom dijelu istaknula je da su u prvom broju autori tekstova isključivo bili djelatnici Muzeja, a da su se u drugom broju pridružili i vanjski suradnici te je ostvarena suradnja s Hrvatskim prirodoslovnim muzejom u Zagrebu, s Odjelom za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru i s Gimnazijom Gospić. Na 84 stranice u 15 zanimljivih tema čitatelji mogu otkriti kako su izgledale ličke šume prije 300 milijuna godina, o zagonetnim predmetima iz bakrenog doba, povezanosti Stipe Golca i Ličkog likovnog anala, smiljanskom izumitelju Ferdinandu Kovačeviću… Časopis je izrađen u višebojnom tisku i za trećinu je opsežniji od prvog broja.

Časopis je besplatan za sve posjetitelje, a dostupan je u i PDF obliku, na poveznici www.muzejlike.hr. (MLG)

Muzej Like Gospić

NOVI BROJ LIKAMVSA

Naslovnica Likamvsa
Naslovnica Likamvsa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. LISTOPADA 2020. U 18-15 SATI

GOSPIĆ - Izašao je drugi broj godišnjeg časopisa Likamvs Muzeja Like. Ovaj broj ima 84 kolor stranice i nešto je opsežniji od prvog prošlogodišnjeg. Muzejski radnici i suradnici obradili su ovaj put 15 tema, od ličkih šuma prije 300 milijuna godina, preko životopisa Ferdinanda Kovačevića, malog Tesle iz Smiljana, do znanstvenog skupa o Lovincu.
Promocija časopisa je u Muzeju u četvrtak, 22. listopada u 19 sati. (MaČ)

60. jubilarni Festival kazališnih amatera Hrvatske

NA FESTIVALU I GOSPIĆANKE

Gospićko amatersko kažalište ponovno je nakon selekcije ušlo u festivalsku konkurenciju.

Vesele Gospićanka na daskama koje život znače/FOTO AKG
Vesele Gospićanka na daskama koje život znače/FOTO AKG
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. listopada 2020. u 18.45 sati

GOSPIĆ - U organizaciji Hrvatskog sabora kulture, a zaključno s 4. listopada, završene su selekcije za ovogodišnji 60. jubilarni Festival hrvatskih kazališnih amatera. S obzirom na vrlo izazovnu godinu i pandemiju Covida - a 19, Festival će biti upriličen u mjesecu studenom u Vodicama.

Gospićko amatersko kazalište ove je godine polučilo uspješne rezultate i s novom predstavom, Vesele žene hrvatske, nastaloj prema dramskom predlošku Matka Elezovića, predstavljat će Grad Gospić i Ličko-senjsku županiju, na 60. FHKA i to među dvadesetak najboljih amaterskih kazališta u zemlji.

- U kratkom vremenskom trajanju kazalište bilježi deset izvedenih predstava, niz zanimljivih gostovanja i predstavljanja kao i učešće u prijašnjim amaterskim festivalima. - kaže prof. Anela Serdar-Pašalić, redateljica.

Ove je godine pojedinačna selekcija održana u Gospiću, 2. listopada i to u nazočnosti selektora Dubravka Sidora, ak. glumca i vjerne gospićke publike koja je usprkos epidemiološkim mjerama i ovoga puta podržala naše članice s iskrenim ovacijama. Temeljit i studiozan pristup kazališnim zadacima, uvidio je i izbornik Sidor koji se u svom pisanom izvješću dotaknuo svih bitnosti koje mora zadovoljavati jedna kazališna skupina, ukoliko želi biti konkurentna i uspješna.

Tako o odgledanoj predstavi: Vesele žene hrvatske ističe:
- Najzanimljiviji dio predstave je onaj s temama međuljudskih odnosa, mentaliteta regija naše domovine: majkama Romkinji i Bosanki, majke i kćeri Vlainja, vremešnih dubrovačkih gospođa, te na kraju predstave vremešnih zagrebačkih starica koje bi rado vratile sjaj minule mladosti. I bio sam zapanjen kako taj ženski tim funkcionira: i kao bića individualno i kao uigrani kolektiv. Svaka glumica uvijek je igrala u paru s partnericom i tako su se morale uvijek preobražavati u novi lik. Gotovo pri početku svake scene morao sam uložiti trud kako bih prepoznao koja od glumica se kostimirala i maskirala u novu ulogu. Te transformacije su bile vrlo precizno izvedene bez trunke diletantizma. A sam tekstualni predložak Matka Elezovića dušu je dao da odvuče u pretjerivanje u namjeri nasmijavanja publike, što je česti izvor podilaženja publici i kod mnogih profesionalaca.

O angažmanu glumica , kazališta i potrebitoj sinergiji…:
- No ove četiri žene - uz sjajnu voditeljicu i redateljicu Anelu Serdar Pašalić - s nepokolebljivom ozbiljnošću odigrale su ovu komediju. Ni u jednom trenutku nisu se prepustile izazovu pokazivanja da je to komedija i da se publika treba smijati. Ove četiri heroine inspirirale su me da ozbiljno razmislim o feminizmu i da za taj ženski fenomen promijenim percepciju. Nisam nikad, istina, bio neki antifeminist i još manje "mačist", ali ove četiri žene (uz petu njihovu voditeljicu) apsolutno dokazuju njihovu moć, karakter i složnost.

Glumačke vještine:
- Maja Brozičević kao Romkinja i Zagrepčanka - pogotovo kao Romkinja majka koja bi opravdavala jedno od svoje djece pred učiteljicom. Ružica Grivičić koja kao majka Bosanka ispravlja u imeniku ocijene svog sinčića u svim predmetima, dok Romkinja čuva stražu da ne dođe učiteljica. Tatjana Kolak (koja je ujedno maštovito sa skromnim sredstvima osmislila vrlo funkcionalnu scenografiju) briljirala je u ulogama Vlainje majke i dubrovačke gospođe. A Marija Šaban bila je Vlainja kći, dubrovačka gospođa, ali briljirala je u posljednjoj sceni odlično kostimirane starice Zagrepčanke, usporenim sitnim koracima u štiklama, da bi na samom svršetku predstave prešla u ludi ples kojim se pozivaju i ostale glumice na naklon publici. To je po mojoj ocjeni i briljantno osmišljena scena i odlično režiran naklon za završetak predstave."

Reakcije iz publike također su bile izvrsne, uz mnoštvo pohvala, zanimljivih savjeta i želje za uspjehom.

U mjesecu studenom "Vesele žene hrvatske" razveselit će i nasmijati vodičku publiku, kolege kazalištarce, a vjerujemo i tročlano stručno povjerenstvo. (Ln)

Nova knjiga Josipa Fajdića

LIČANI I(LI) SLAVONCI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. RUJNA 2020. U 18.15 SATI

POŽEGA - Gospićanin koji već desetljećima živi i radi u Požegi prof. dr. Josip Fajdić, priveo je kraju svoju jedanaestu knjigu "Ličani i(li) Slavonci tragovi i poveznice".

- Ovom knjigom nastojim povezati Liku i Slavoniju. Sadržajno je obrađeno (nakon opširnog povijesnog uvoda kroz koji su od vremena Osmanlija sve do danas prolazile Lika i Slavonija) oko 120 vrlo istaknutih osoba ličkih korijena koji su ostavili vrlo duboke tragove u kulturi, gospodarstvu i javnom životu Slavonije, hraniteljice brojnih ličkih migranata - kaže Fajdić.

Izdavači ove knjige na 420 strana su: Ličko zavičajno društvo "Vila Velebita" Požega, Matica Hrvatska - ogranak u Požegi i Matica Hrvatska - ogranak u Gospiću. Glavni je urednik prof. dr. sc. Željko Holjevac, stručni konzultant prof. dr. Ante Bežen, a recenzenti doc. dr. sc. Ivan Brlić, dr. sc. Ivica Mataija, Vinko Tadić, prof. i Mihaela Markovac, prof. Likovna i grafička urednica je Ivana Pavičić. Potporu knjizi dali su gradovi Požega i Gospić i Požeško-slavonska županija. (Ln)

Vijest iz Brodskog Drenovca

MEMORIJALNI CENTAR DR. ANDRIJE ŠTAMPARA

Ovo će ruglo biti uklonjeno za Memorijalni centar doktora Štampara koji se rodio u Brodskom Drenovcu
Ovo će ruglo biti uklonjeno za Memorijalni centar doktora Štampara koji se rodio u Brodskom Drenovcu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. rujna 2020. u 18.40 sati

Pripremio Franjo Memedović

BRODSKI DRNOVAC- Dom kulture u Brodskom Drenovcu, kako mu je ime dodijeljeno na početku njegove gradnje 1948. nikada to nije postao niti će to ikada postati, jer bliži se početak njegova kraja. Odluka u Grada Pleternici, koji je vlasnik ovoga rugla u središtu Brodskog Drenovca, je donesena. Ova nikada dovršena građevina biti će srušena.

Prema nekim informacijama nakon uklanjanja ruševine doma i sanacije terena, na istom mjestu trebalo bi niknuti reprezentativno zdanje Memorijalnog centra dr. Andrije Štampare, čiji su korijeni u selu Čanak, u čijem bi sastavu bio i novi Društveni dom, sa sadržajima za kulturne i društvene potrebe Drenovčana. Ideja je jako dobra, jer se jednim potezom za Drenovac rješavaju dva krucijalna dobra, konačna valorizacija i vrednovanje dr. Andrije Štampara, te obogaćivanje društvenog života u ovom selu. Veliki značaj i korist izgradnje Centra u Brodskom Drenovcu neće biti smo za Brodski Drenovac, nego će od njega imati svekolike koristi i cijeli Pleternički kraj, a i šira okolica. Štovatelji lika i djela dr. Andrije Štampara iz cijeloga svijeta, koji će pohoditi njegov Memorijalni centar, hodočasnici su znanstvenog turizma koji imaju svoje potrebe za smještajem i prehranom u čemu svoju gospodarsku priliku treba vidjeti domicilno stanovništvo kroz ponudu tradicionalnih autohtonih domaćih proizvoda, smještaja u obiteljskom okruženju i drugih usluga.

Zdenko Bašić izlaže u Gospiću

BAŠIĆEV BAJKOVITI DAŠAK SVJEŽINE

Muzej Like je uspio prirediti izložbu renomiranog umjetnika Zdenka Bašića iz Zagreba.

Detalj s otvaranje večerašnje izložbe/Snimio Marko Čuljat
Detalj s otvaranje večerašnje izložbe/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. rujna 2020. u 21.30 sati

GOSPIĆ - Večeras je dr. sc. Sanja Vrcić-Mataija, profesorica dječje književnosti i pročelnika gospićkog odjela Pedagoškog fakulteta iz Zadra otvorila izložbu radova zagrebačkog umjetnika Zdenka Bašića (40) i zahvalila mu na dašku svježine koji je unio u sumorni život, i istakla nadu da će neka lička bajka ili legenda biti tema njegove inspiracije za rad.

Naime, kako je sam autor rekao prilikom otvaranja izložbe, najveću inspiraciju dobio je iz slikovitih priča svojih baka u najranijem djetinjstvu koje je upisao i kasnije realizirao na bezbrojne načine. Idućih trideset dana Gospićani će imati priliku vidjeti zavidan opus Bašićeva stvaralaštva u raznim tehnikama od slikarstva do skulpture do animacije i igranog filma…

Na ponovnom dolasku u Gospić Bašiću je zahvalila dr. sc. Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja Like.

Svoje ilustracije izlaže na nekoliko samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i svijetu, među kojima je i Biennale ilustracije u Bratislavi i Zagrebu, First Imam Ali International Painting Symposium održanom u Teheranu 2007, te selekcija BIB u Japanu, a 2017 otvara veliku izložbu “Vjetrove sjene” u Galeriji Kolvičevi dvori kao rezultat osvojenog Grand prix na 6. hrvatskom biennalu ilustracije - 2016. Godine 2012. upisan je na Časnu listu IBBYja (International Board on Books for Young People Honour List), a 2009. ULUPUH mu dodjeljuje nagradu za najboljeg mladog
umjetnika i doprinos ugledu ULUPUHa. Do sada je ostvario 33 bibliografske jedinice, tri animirana filma, sedam dokumentarno igranih serijala, 19 glazbenih video spotova i sedam namjenskih filmova. Dobitik je 20 nagrada i priznanja. (MaČ)

Evo i poveznica na jedan video uradak Bašića:
youtu.be/-YyQ5ywfaZQ

Hrvatski sabor kulture

DALJINSKA LIKOVNA RADIONICA

Detalj iz gospićke slikarske radionice/Snimio Marko ČULJAT
Detalj iz gospićke slikarske radionice/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. RUJNA 2020. U 12.45

ZAGREB - Nakon uspješno održane 1. online likovne radionice te iskazanog interesa zadovoljnih sudionika, Hrvatski sabor kulture pripremio je u suradnji s akademskom slikaricom Olenom Sokolovskom novu online likovnu radionicu.

Ovoga puta "Slikamo uljem", a radionica će biti održana 9. i 12. listopada 2020., broj sudionika je ograničen na stotinu. Radionica uključuje teorijski i praktični dio kroz koje će sudionike (9. i 12. listopada 2020.) voditi akademska slikarica Olena Sokolovska i moderatorica webinara Martina Brumen, stručna suradnica HSK-a, uz samostalan rad polaznika na vlastitom umjetničkom djelu (10. i 11. listopada 2020.)

Za članove Hrvatskog sabora kulture, a to se odnosi i na članove Likovne udruge Lika Gospić Radionica je besplatna, Više na poveznici:

www.hrsk.hr/index51.php?pIDm1=9&pIDm2=39&pIDm3=0&pPg=0&pIDcl=1047&pToken=15e014d83a97b9f25a48bba5bf99190e544a0c1e

Muzej Like u Gospiću

IZLOŽBA ZDENKA BAŠIĆA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. rujna 2020. u 11.10 sati

GOSPIĆ - Muzej Like priredio je izložbu Kroz vjetrove sjene različitih radova umjetnika Zdenka Bašića koja će biti otvorena u četvrtak, 24. rujna u 20 sati.

- Čarolija snježnog i vjetrovita svijeta što autor gradi kroz preglednu, istodobno višeslojnu naraciju zasnovanu na neiscrpnim detaljima (iz obiteljske predaje) inspirira se legendama vezanima uz samoborski i podsusedski dio (sjeverozapadnog dijela) Zagreba i Medvednice. Izabrani motivi prepričani i interpretirani na Zdenkov način donose nova tumačenja u kontekstu usmene naše književnosti. Neiscrpnost izvornog temeljena je upravo na usmenoj predaji Zdenkove bake, djeda i tradicije. - napisala je u predgovoru kataloga Koraljka Jurčec-Kos.

Zdenko je Bašić (Zagreb, 1980.) nakon Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Odjel grafičkog dizajna, diplomirao na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2005) 10-minutnim lutka-filmom Priča o snijegu - Anđeli u snijegu, i nagrađen nagradom za najuspješnije diplomante. Bavi se i ilustracijama autorskih knjiga za koje je dobio i više nagrada. Dobio je i nagrade za svoje animirane filmove na domaćim i stranim smotrama. (LN)

Nova izložba gospićkog LUL-a

IZLOŽBA ZADARSKOG STRIPA

Više tabla svojih stripova izložila ložila su tri zadarska crtača.

O izložbi je govorio prof. Saša Živković/Snimio Marko ČULJAT
O izložbi je govorio prof. Saša Živković/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. rujna 2020. u 20 sati

GOSPIĆ - Gospićka likovna udruga Lika priredila je izložbu Striptih, izložbu stripova trojice zadarskih autora Ivana Čondića, Tomislava Košte i Marka Jačana. Table stripova izložene su u prostorijama Udruge, a otvaranje je bilo u dvorištu Pučkog.

Govoreći na otvaranju izložbe prof. Saša Živković, istakao je kako je strip u samim počecima bio namijenjen zabavi, a kasnije su teme bile i ozbiljnije. U posljednje vrijeme rade se i strip knjige, rabi se digitalna tehnologija, a među današnjim najpoznatijim autorima stripova ima popriličan broj Hrvata. (MaČ)

Pučko Gospić

NOVA PREDSTAVA

Sutra (ni)jenovi dan.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. rujna 2020. u 15.50 sati

GOSPIĆ - Na tragu uspješnice Kako misliš mene nema?! (odigrane preko 250 puta) Ivica Boban i Teatar EXIT vam predstavljaju tri nova mlada i talentirana glumca :Iskru Jirsak, Zorana Pribičevića i Mirelu Videk, u predstavi Sutra (ni)jenovi dan!

Oni se na temelju mnogostrukosti svojih osobnih, profesionalnih i društvenih identiteta u predstavi transformiraju u niz različitih likova i karaktera grada. Vidjet ćete ih - do grla u problemima, u suludim situacijama i interakcijama, sa svakovrsnim unutrašnjim i vanjskim konfliktima… i deliktima!

U dva sata virtuozne turboigre oni će pričati o svojim željama i promašajima, o susretima, mimoilaženju i razilaženju, o samoći i čežnjama, o jalovim savjetima, konceptima i receptima… Predstava je živa vivisekcija problematične stvarnosti koju živimo i načina kako bježimo od nje…

Predstava je u Pučkom 23. rujna s početkom u 20 sati, ulaz je slobodan. Broj gledatelja je ograničen pa rezervirajte mjesto na telefon: 099/5560-039

Aktivnost gospićke likovne udruge Lika

IZLOŽBA ZADARSKOG STRIPA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. rujna 2020. u 15.15 sati

GOSPIĆ - U sklopu projekta Paket kulture Likovna udruga organizira izložbu stripa Striptih. Na izložbi svoje radove će predstaviti tri autora zadarske strip scene Tomislav Košta, Marko Jačan i Ivan Čondić.

- Ono što ujedinjuje ove autore u sveopćoj digitalizaciji medija strip koja se ogleda u tome što sve više strip autora svoje radove izvodi preko tableta crtajući digitalno, ova trojica autora i dalje ostaju vjerni tradiciji olovke, tuša, pera i kista. Njihovi radovi nam mogu dati samo uvid u živu strip scenu i u Zadru, a i u Hrvatskoj. Strip kako god bio uvijek na rubu zahvaljujući zaljubljenicima opstaje i živi, za nadati se je da će ova izložba potaknuti neke skrivene gospićke zaljubljenika u strip da ožive scenu, a ovoj trojci autora treba čestitati i poželjeti mnoge nacrtane i objavljene table stripa- napisao je u predgovoru kataloga prof. Saša Živković.

Pridržavajući se propisanih mjera u cilju zaštite zdravlja posjetitelja izložbe će biti otvorena 17. rujna u 18.00 sati u parku Pučkog otvorenog učilišta, a radove će publika moći pogledati u prostorijama Galerije LU. Izložba će poslije otvorenja cijeli rujan biti u predvorju Pučkog. Projekt Paket kulture financiran je sredstvima Ministarstva kulture RH. (LN)

Bibliografski izlog

ŽELJKO MALNAR KROZ SUROVU DIVLJINU LIKE

Nedavno je iz tiska izašla prva Mije Jaića Ličkog o desetljeću druženja za putopiscem Željkom Malnarom.

Malnar se divi Laudonovu gaju na Krbavskom polju/Snimio Mijo Jaić Lički
Malnar se divi Laudonovu gaju na Krbavskom polju/Snimio Mijo Jaić Lički
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1.rujna 2020.

Pripremio Marko ČULJAT

Fotografije Mijo Jaić Lički

GOSPIĆ - Nedavno sam se u ovoj jalovoj sezoni korone i privikavanja na novi samačko-izolacijski stil života, koji mi nikako ne giljta, našao na ednoj terasi s prijateljem i kolegom Mijom Jaićem Ličkim.

Upoznali smo se tamo negdje 1996. u Donjem Lapcu, kada je Mijo bio pomoćnik povjerenika Vlade RH za općinu Donji Lapac, koja je tada još bila u Zadarskoj županiji. Kako sam povjerenika Željka Piplicu znao još od prije rata Mijo me je objeručke prihvatio i krenuli smo pustom cestom i kroz pusta sela do Srba. Odmah sam primijetio kako srčano Mijo priča o ličkoj perspektivi, o turizmu i avanturizmu i sličnim stvarima koje tada nisam sve ni shvatio.

Ovaj put Mijo me je darovao netom objavljenom svojom knjigom "Željko Malnar kroz surovu divljinu Like" koju je nedavno objavila Naklada Matko iz Zagreba. Knjiga ima gotovo 300 stranica i brojne fotografije njihovih istraživanja i putovanja diljem Like i okolice. Mijo i Željac, kako u knjizi tepa Malnaru, upoznali su se još 1988. u Rastokama gdje je Mijo dovezao Enesa Kiševića na večer poezije koji je bio prijatelj s Malnarom…

Uslijedila je pauza koja je obuhvatila i Domovinski rat. Mijo je kao hrvatski branitelj stigao u Liku u jesen 1991. i bio ranjen u borbi kod Metka i nakon rata ostao je u Lici. Poslije Lapca nastanio se u Jošanima gdje je imao restoran "Lička vrela" i zametnuo je ergelu konja. Njih dvojica ponovo su se sreli kod zajedničkog prijatelja Hampija u Zagrebu 1998. i brzo je pao dogovor o Malnarovu prvom dolasku u Liku. Bilo je dolazaka i dolazaka, bilo je avantura u Lici i po Lici, ali i po okolici …Na svu sreću što je Mijo vodio bilješke o tim susretima pa je mogla nastati ova jedinstvena knjigo o Lici i dvojici likoljubaca.

Naime, i Miji, iz Podjelasa kraj Vrbovca, i Malnaru, iz Zagreba, Lika je bila stvorena za pustolovine i brojne doživljaje koje je Malnar opisivao u novinama ili na televiziji. Knjiga je pisana ležernim stilom, u stvari zbirka je to priča po pustolovinama u Lici. Malnar je bio oduševljen vrelom Une u Suvaji, ali i vrelom Gacke u Sincu, divio se Tulovim gredama ali i Laudonovu gaju. Nezaboravno je njihovo noćenje u kamp kućici kojom su krenuli iz Jošana preko Bunića i Čanka u Sinac, a kad ih je savladao umor stali su pokraj ceste i tek ujutro vidjeli da su stali u sred minskog polja - čekali su pola dana pirotehničare iz Gospića …

Mio je opisao prijateljstvo koje je trajalo deset godina, i bio je oduševljen Malnarovom odlukom da kupi dvije kuće u Plećašima kraj Bruvna pod Čemernicom i tu sagradi sebi kuću. Nažalost, opaka bolest ga je omela u planovima 2013.

Zlatne žice Slavonije

Supružnici Mikić u Požegi/Foto pozega.eu
Supružnici Mikić u Požegi/Foto pozega.eu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. kolovoza 2020. u 18.45 sati

POŽEGA - Sinoć su na Aurea Festu Zlatne žice Slavonije Šokci otpjevali i pjesmu ličkog šumara Branimira Mikića Bedo moja. Kako je tijekom izvođenja pjesme bilo problema s kvalitetom tona, organizatori su se potrudili i na kraju s duplim mikrofonom pjesma je otpjevana i drugi put. Jedinstven je to slučaj na hrvatskim festivalima, ali i fer potez prema autorima i pjesme i glazbe, ali i prema izvođačima. Za svaku pohvalu.

Danas smo Mikiću čestitali na duplici i skinuli dvije fotke s portala pozega.eu i evo poveznice.
www.google.com/search?q=PO%C5%BDEGA.EU&ie=utf-8&oe=utf-8&client=firefox-b

Na prvoj slici su supružnici Mikić u Požegi, a na drugoj su u društvu tamburaša Zlatnih dukata iz Širokog Brijega koji su Branimira došli dati podršku. (MaČ)

Pjesma ličkog šumara na festivalu u Požegi

MIKIĆEVA BERDA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. KOLOVOZA 2020.

GOSPIĆ - Iz Požege s Trga sv. Trojstva večeras s početkom u 20.10 sati direktni je prijenos na HTV2 Aurea Festa Zlatne žice Slavonije, festivala tamburaške glazbe s tradicijom dužom od pola stoljeća, uz nastup eminentnih imena tamburaške glazbene scene, ali i mlađih izvođača koji će dobiti priliku predstaviti se javnosti. Šokci će izvesti pjesmu Berdo moja ličkog šumara Branimira Mikića, za koju su glazbu i aranžman uradili Stjepan Rudinski Ruda i Tomislav Đukić.

BERDO MOJA
U birtiji kada sviram
Tad' u berdi život gledam,
Proš'o brzo, pa se trznem
Nikom je za blago ne dam.
Noć se duži, ja sve luđi
Sve akorde obišao,
Uljepšav'o život tuđi
Mnoge žene očarao.

Ref.
Berdo moja, volimo se jako
I držim te do ponoći lako,
Nakon toga oslonac si pravi
Paziš da ti berdaš ne zaglavi.
Ritam lupaš s bugarijom sekom
Debele ti žice harmu pletu,
Ni te briga, što si zasvirala
Da l' bećarac ili pjesmu svetu.
Plesali smo cijelo veče
Moja berda samo stenje,
"Okreni je"- netko reče
I ruka se sama penje.

Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčevića Gospić

GITARISTIČKI KONCERT

Koncert će održati Divna Šimatović

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. kolovoza 2020. u 8 sati

GOSPIĆ - Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčevića za 2. rujna organiziralo je gitaristički koncert mlade umjetnice Divne Šimatović iz Osijeka. Koncer počinje u 20 sati i ulaz je besplatan.

Divna Šimatović je završila Muzičku akademiju s magna cum laude. Trenutno studira na poslijediplomskom studiju Konzertexamenu na Hochschule für Musik Franz Liszt Weimar u Njemačkoj u klasi prof. Galléna. Predaje na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u zvanju asistentice. Dobitnica je brojnih nagrada, državnih i međunarodnih, Dekanove nagrade, stipendije Grada Zagreba i stipendije Zaklade Adris za izvrsnost u školovanju. Svoje nastupe ostvaruje u Hrvatskoj i u inozemstvu.

PROGRAM: S. Bach: Grave i fuga BWV 1003; M. Ponce: Sonata romántica; Allegro moderato; Andante espressivo; Allegretto vivo; Allegro non troppo e serioso; O. Jelaska: Fantazija; B. Papandopulo: Ples br. 1 iz Tri ples i J. W. Duarte: Varijacije na katalonsku pučku pjesmu. (LN)

Lički putopis

LIKOM DO KRUŠČICE

Kanjon rijeke Like u Kaluđerovcu/Snimio Mijo Jaić-Lički
Kanjon rijeke Like u Kaluđerovcu/Snimio Mijo Jaić-Lički
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. KOLOVOZA 2020.

Pripremio Mijo Jaić-Lički

Deseti je kolovoza, i prekrasan ljetni dan kao stvoren za jednu uzbudljivu plovidbu rijekom Likom. Volim tu smaragdno zelenu rijeku prepunu ljepota, za koju me vežu pomalo sjetne uspomene.

S nostalgijom se često sjetim vremena kad sam rijekom Likom plovio s pokojnim prijateljem Željkom Malnarom. U svojem limenom riječnom čamcu vozio nas je također pokojni riječni vuk mornar Ivo Balen. Starog su Ivu mnogi ribići i zaljubljenici u rijeku koji su tu dolazili zvali mornarom. Prisjetim se također domaćeg kruha koji je pekla Ivina supruga baka Mande, naravno uz kruh su bile poslužene i ličke delicije: slanina, kobasice i pršut uz neizbježnu šljivovicu koja je naročito godila mom pokojnom prijatelju Malnaru.

Kako rekoh predivan je ljetni dan, a ja polako plovim ovom smaragdno zelenom rijekom dok me neki čudan vjetrić miluje po licu. Oko mene iz vode izranjaju ogromne stijene koje se na moment, u mojoj mašti pretvaraju, u ogromne skulpture klesane rukom nepoznatog neimara. Osjećam se kao da plovim jednom ogromnom kiparskom galerijom. Voda na rijeci jako je pala kako bi rekli domaći pa je potreban i oprez da se ne bi nasukao na neki od riječnih sprudova. No poznajem rijeku i nije mi problem izbjeći sve zamke koje mi je postavila.

Rijeka Lika izvire ispod Velebita na nadmorskoj visini od 600 metara. Najduža je to ponornica s tokom od 78 kilometara. Glavne su joj pritoke Novčica, Otešica, Glamočnica i Jadova uz niz manjih pritoka. Rijeka Lika svojim tokom spaja Ličko i Kosinjsko polje. Dijeli ih samo akumulacijsko jezero napravljeno 1966. godine kojom prilikom je potopljeno selo Kruščica po kojem se ovo jezero danas i zove.

I dok tako razmišljam o rijeci polako ploveći, a lagani povjetarac mi miluje lice ispred mene iz dubokog kanjona izranja jezero Kruščica. Niska voda ga je smanjila pa su iz jezera izronili mnogi otoci koji ribiči koriste kao mjesta s kojih love. Ispod mene zahvaljujući bistroj vodi naziru se zidine davno potopljenog sela Kruščice. Polako okrećem čamac i vraćam se nazad prema Kaluđerovcu od kuda sam i krenuo na ovu zanimljivu plovidbu. Sunce polako zalazi iza Velebita, a odraz okolnog stijenja u vodi stvara čarobne slike. I kakva bi to Lika bila, a da gore na obali rijeke ne pase stado ovaca utapajući se u bjelinu okolnih stijena. Usput mirno ploveći uz brektanje motora srećem pokojeg ribara koji odlazi na noćni ribolov. Dok polako pristajem u improvizirano pristanište čamaca u Kaluđerovcu osjećam se nekako ispunjeno i sretno.

Još jedna plovidba čarobno smaragdnom rijekom Likom završila je vraćajući mi u misli davne uspomene.

Večer poezije u Kninu

SUDJELOVALI I GOSPIĆANI

Branimir Mikić i Danko Ivšinović
Branimir Mikić i Danko Ivšinović
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. kolovoza 2020. u 17 sati

KNIN - Preksinoć je na ljetnoj pozornici kninske tvrđave na Bunarima u sklopu VI. manifestacije "Stijeg slobode" na finalnoj večeri domoljubne poezije pod nazivom "Stina pradidova" pred mnogobrojnom publikom nastupilo 13 pjesnika finalista. Među njima su bila i dvojica Gospićana Branimir Mikić i Danko Ivšinović. Finaliste je izabralo respektabilno povjerenstvo na čelu s književnicima Nikolom Šimićem Toninom i Antom Nadomirom Tadićem Šutrom. Objavljujemo njihove pjesme bez ikakvog uređivanja.

Branimir Mikić:

NA DVA MISTA JA SAM
Kada jesen dođe i opada lišće
Tad upalim sviću, u grudima stišće,
U slikama vidim, jednu sestru - brata
Škabrnju - Vukovar, odmah iza rata.

Prijatelj me Stipa iz Vukovara zove
"Kako li je Šime, kod Vas danas dolje?"
Odgovaram tiho, imamo mi rijeku
Široku k'o Dunav, od suza koje teku.

Na dva mista ja sam, u srcu i duši
Što ne mogu tilom, svit neka se ruši,
Pa mi oko svako, suzu pušta svoju
Za te Vukovare i Škabrnju moju.

Ispod bilog križa, polje je od svića
Na patnju i bol, ono uvik sića,
Ali glavu gore, ponosni smo ljudi
Puna škola dice, svima nadu budi.

Danko Ivšinović:

HERCEG BOSNO
HERCEG-BOSNO TISUĆLJETNA
IAKO SI PUNOLJETNA,
NISI ZNALA DA SE SPREMA,
DA TE SATRU, DA TE NEMA,
KAO REPU BEZ KORJENA.

HERCEG-BOSNO DUŠO MOJA,
BOLI LI TE, GUČA GORA?
SVETOG IVE PODMILAČJE?
SVETOG ANTE POUGARJE?
TVOJA POVJEST SVE DO MORA
HERCEG-BOSNO, SUZO MOJA!

I NA KRAJU MORAM REĆI
PA KOM´ PAŠE, KOM´ NE PAŠE:
ZBOG TEBE I ZBOG LIJEPE NAŠE
IZ KORJENA ME IŠČUPAŠE,
A U DUŠI NAPRAVIŠE KRATER
PAS IM … MATER!


Muzej Like Gospić

Lutka prije barbike…

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. srpnja 2020. u 20 sati

GOSPIĆ - Muzej Like poziva građane Like da mu daruju ili posude stare lutke iz obiteljskih riznica za organizaciju izložbe "Lutka prije barbike; pogled na odrastanje u Lici 20. stoljeća".

Želja je muzealaca da prezentiraju kulturnu povijest djetinjstva i odrastanja u Lici tijekom XX. stoljeća. Pripremni radovi za izložbu zahtijevaju nabavku predmeta (lutki) i svjedočanstava kazivača čije priče bi pridonijele boljem uvidu u način života koji je izgradio našu svakodnevnicu, a koji nam ubrzano nestaje ili je već nestao.

U obzir dolaze sve vrste lutaka:
- drvene, slamnate, gumene ili porculanske u bilo kakvom stanju očuvanosti, lokalne ili strane, te domaće ili industrijske proizvodnje,
- fotografije iz 30-tih do 80-tih godina s prikazanim dječjim lutkama,
- dodatni inventar (odjeća, kućice za lutke) koji je služio za igru s lutkama ili njihovo održavanje.

I na kraju moli se i kratak informativni razgovor s vlasnicima lutki radi utvrđivanja podrijetla i povijesti predmeta, kako bi se što bolje odredio njihov kontekst.

Lutke se može osobno donijeti u Muzej, ili pozvati djelatnike da ih dođu preuzeti. Predmete je moguće i privremeno posuditi za vrijeme trajanja izložbe ili trajno darovati na pohranu u stalne zbirke muzeja. Molimo sve zainteresirane za suradnju da se jave na kontakt u Muzej do rujna.
Kontakt: Muzej Like Gospić, Ulica dr. Franje Tuđmana 3, 53000 Gospić, info@muzejlike.hr telefon 053/572 051 ili Tara Pivac-Krpanić, tara.pivac.krpanic@muzejlike.hr , telefon 095/ 22 44 605. (LPS)

Uz Dan grada Gospića

LIKOVNA KOLONIJA

Jutros je bilo i prohladno, ali bura je stala...
Jutros je bilo i prohladno, ali bura je stala...
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. srpnja 2020. u 13.30 sati

GOSPIĆ - Članovi Likovne udruge Lika i ove su godine organizirali likovnu koloniju povodom Dana grada. Unatoč pandemiji korone stiglo je 12 slikarica i slikara koji su se zdušno bacili na svoja platna iako je jutros bilo prilično svježe. Uglavnom ideja za slikanje nije nedostajalo unatoč ograničenjima zbog korone. (MaČ)

Muzeja Like Gospić

DOKUMENTARNA IZLOŽBA

Iz fundusa Muzeja priređena je izložba o pjesniku Domjaniću.

Večerašnje otvaranje izložbe u Muzeju Like
Večerašnje otvaranje izložbe u Muzeju Like
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. srpnja 2020. u 21.30 sati

GOSPIĆ - Večeras je u dvorištu Muzeja Like Kristina Prša, zamjenica gradonačelnika, povodom Dana grada otvorila izložbu dokumenata o pjesniku Dragutinu Domjaniću. Izložbu je priredio muzejski povjesničar Ivan Kovač iz fundusa Zaklade Šporčić koja je u Muzeju već pola stoljeća.
Domjanić je jedan od najboljih kajkavskih pjesnika, bio je sudac, te predsjednik Matice hrvatske i Pen kluba. Dokumente je prikupio Milan Špoljarić koji je podrijetlom iz Kosinjskog Bakovca i poklonio ih Muzeju Like. Izložba ostaje otvorena do 31. kolovoza. (MAČ)

MUZEJ LIKE GOSPIĆ

DOMJANIĆ OSOBNO

Izložba dokumenata zbirke Šporčić.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. srpnja 2020. u 16.40

GOSPIĆ - Povodom obilježavanja Dana Grada Gospića Muzej Like pripremio je izložbu "Domjanić osobno" koja će biti otvorena u četvrtak, 16. srpnja u 20.30 sati. Izložba o ovom hrvatskom pjesniku priređena je iz dokumenata zbirke Šporčić koja je u vlasništvu Muzeja Like. Za izložbu je odabrano 67 predmeta koji su koncipirani u tri tematska segmenta. Kroz ugovore o autorskim pravima, pratimo pjesnikovo stvaralaštvo i pravne okvire u ostvarivanju ekonomske dobiti, ali i njegov humanitarni rad. (LPS)

Gospićka promocija knjige

NOVI AFORIZMI STIPE GOLCA

U izdanju Stajergrafa iz Zagreba izašla je posmrtna knjiga aforizama.

Obitelji Stipe Golca na večerašnjoj promocije njegove posmrtne knjige
Obitelji Stipe Golca na večerašnjoj promocije njegove posmrtne knjige
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. srpnja 2020. u 20.30 sat

GOSPIĆ - U bašti KIC-a večeras je održana posmrtna promocija knjige aforizama Stipe Golca (1939 - 2018) "Slobodna misao veličina je svih veličina" koju je izdala zagrebačka izdavačka kuća Stajergraf koja je poznata po izdavanju knjiga ličkih autora.

Promocije je počela Golčevim aforizmima koje je čitala gospića glumica Tonka Mršić, a Golca je predstavila Danica Subašić, dugogodišnja šefica Gradske knjižnice u Gospiću naglasivši da je bio ugledni slikar i književnik koji je izlagao u prestižnim hrvatskim galerijama i da je ostavio brojne aforizme.

O ovoj posmrtnoj knjizi govorila je prof. Anela Serdar-Pašalić rekavši da je napisana krajem autorova života i da je kao uvijek svestran u temama. Iz njegova pera izašle su britke riječi kojima je ukazivao na probleme.

Obitelji Golca u ime Grada Gospića zahvalila je Kristina Prša, zamjenica gradonačelnika koju je Slavica Golac, supruga Stipe, darivala jednom Stipinom slikom.

U Likapediji je objavljena njegova biografija:

GOLAC, Stipe, slikar, likovni pedagog i književnik (Lički Ribnik 13. IV. 1939 - Gospić, 15. XII. 2018.). Potječe iz obitelji Ivana Golca i Anke rođ. Basta, koja je imala tri sina Stipu i Ivana, blizance, te Josipa i kćerku Marinku. Osnovnu školu završio je u L. Ribniku, a Nižu gimnaziju u Gospiću. Školu primijenjenih umjetnosti (1961) u Zagrebu (V. Gliha Selan) i Akademiju primijenjenih umjetnosti 1966. u Beogradu (M. Petrov). Od 1966. profesor u Gimnaziji Nikole Tesle, 1967. predavač na Pedagoškoj akademiji u Gospiću, potom docent, izvanredni i od 1997. redoviti profesor metodike likovne kulture pri gospićkom odsjeku riječkoga Pedagoškog fakulteta. Od 2000. do 2005. dekan Visoke učiteljske škole u Gospiću. Jedan je od osnivača Ličkog likovnog anala (Likanale) 1966. i Likovne galerije u Gospiću. Privatnu galeriju "Slavica" otvorio 1989. u rodnom Ličkom Ribniku, srušena 1991. početkom Domovinskog rata, slike spasili specijalci i sačuvali u Policijskoj upravi Gospić. Polovinom 2016. u svojoj kući u Ulici 118. brigade HV-a 25 utemeljio je Otvoreni atelje. Njegove slike isključivo su vezane za Liku, a preokupacija mu je Velebit i velebitske figure. To su slike rađene tehnikom ulja na platnu, pretežno apstraktne, ali ni figurativu ne izbjegava, što je jedno i drugo odraz njegova vedra duha. Poznat i uvažavan kao nadareni interpretator ličkog krajolika u osebujnom ekspresionističkom oblikovnom idiomu G. je podario stilski koherentan i tematski zaokružen ciklus od pedesetak slika pod zajedničkim nazivom "Kameni cvjetovi". G. sjaji svjetlošću glasnika hrvatske specifične ličke pejzažne umjetnosti. Čini to iznimnom snagom slikarske erudicije ulijevajući sebi i drugima vjeru i optimizam. Podiže slikarski most između Požege i Gospića, a to je most Miroslava Kraljevića, rođenog Gospićanin, koji je slikarsko odrastanje jednim dijelom doživio u Požegi. G. je u slikarstvu ostvario 73 samostalne izložbe. Sudjelovao na skupnim izložbama u domovini i inozemstvu te na brojnim humanitarnim likovnim kolonijama. Poklonio je više djela za pomoć ratnim stradalnicima.
Sretno je objedinio djelatnosti u snažan kreativan izraz. Najveća je pohvala G. što se držao našeg podneblja i našeg vremena, te našeg čovjeka sa svim njegovim manama i vrlinama. Pisanjem se bavi od studentskih dana. Objavio je brojne stručne tekstove s područja kulture, umjetnosti, odgoja i obrazovanja. Objavljuje u Ličkim novinama (od 1967), Novom listu (od 1982), Školskim novinama (od 1984), Vjesniku (od 1987), Večernjem listu (od 1990) i Vili Velebita (od 1991).
Godine 2001. na Prvom hrvatskom festivalu humora i satire u Slavonskom Brodu dobio je zlatnu plaketu. Za doprinos kulturi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je 1996. ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je priznanja Visoke učiteljske škole za poseban doprinos Visokoj učiteljskoj školu u Gospiću, priznanja Sveučilišta u Rijeci za cjelokupno umjetničko, stručno i nastavničko djelovanje, te osobiti doprinos Sveučilišta u Rijeci i društvene zajednice. Bio je član je HDLU-a u Zagrebu i Zadru i Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne.

DJELA: Čovjek i život. Gospić 1984. - Školski aforizmi. Zagreb 1991. - Oblikovanje papira. Zagreb 1991. - Izabrani aforizmi. Zagreb 1994. - Ulaz na mala vrata. Zagreb 1996. - Život naš svagdašnji. Gospić 2001. - Za spas tijela nahranite dušu. Gospić 2004. - Molitvenik za malog čovjeka. Zagreb 2006. - Krivo živite, ispravite se. V. Gorica 2008. - Život koji to nije. Gospić 2010. - Ovaj ludi svijet. Gospić 2012. - Ovce i vukovi. Gospić 2014. - U korak s nevremenom. Gospić 2015. - Uski interesi široko su zavladali. Gospić 2017. - Priručnik za život. Gospić 2018.



(MaČ)

Promocija knjige

NOVI AFORIZMI STIPE GOLCA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. SRPNJA 2020. U 14.45 SATI

GOSPIĆ - Grad, Samostalna narodna knjižnica i obitelj Golac priredili su promociju najnovije knjige aforizama Stipe Golca Slobodna misao veličina je svih veličina. Promocija je zakazana u Knjižnici za 13. srpnja u 20 sati. O knjizi će govoriti prof. Anela Serdar-Pašalić, prof. Marijana Musić-Mašić, Kristina Prša, zamjenica gradonačelnika i Danica Subašić. Glumica Tonka Mršić predstavit će aforistički opus Golca. Ovo je njegova 14-ta knjiga aforizama i objavljuje se posthumno, gotovo dvije godine poslije njegove smrti. (MaČ)

Uspjeh mažoretkinja iz Gospića

ZLATNE GOSPIĆANKE

Zlatne Gospićanke/Snimio Josip DURDOV
Zlatne Gospićanke/Snimio Josip DURDOV
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. srpnja 2020.13 SATI

SnimioJosip DURDOV

GOSPIĆ - Mažoretkinje Pučkog otvorenog učilišta dr. Ante Starčevića natjecale su se na turniru kojeg je organizirao Mažoret savez Hrvatske. Djevojke su bile veoma uspješne i vratile su se s brojnim zlatnim medaljama. Zlatom su se okitile kadetkinje i juniorke, a zlato su donijela Dora i Ivana u solo kategoriji. (LPS)

Pučko učilište Gospić

ZEMLJA VUKOVA

Monodrama Gospićanke Tonke Mršić.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. srpnja 2020. u 8.20 sati

GOSPIĆ - U srijedu, 8 srpnja u 20 sati Pučko učilište je domaćin monodrame Zemlju Vukova čije su autorice dvije kolegice i prijateljice sa studija glume u Rijeci - Tonka Mršić i Gala Nikolić.

Monodramu će izvesti Tonka Mršić iz Gospića kao svoju diplomsku predstavu. Naime, završila je preddiplomski studij na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci u klasi Rade Šerbedžije i Lenke Udovički, a i nastavila je diplomski studij Glume u Rijeci.

Gala Nikolić, također je završila preddiplomski studij u Rijeci u klasi Lenke Udovički i Rade Šerbedžije. Nastavila je diplomski studij Glume u Los Angelesu na California Institute of The Arts i ovo joj je prva predstava koju režira.

Predstava se bavi nepisanim društvenim pravilima Like ili bilo koje druge male zajednice koje utječu na sudbine triju Ličanki u različitim stadijima života, prožeta autobiografskim elementima. Žanrovski, Zemlja Vukova je crna komedija s elementima apsurda.
Ulaz slobodan. (LPS)

Održana 15. Hoykina Fotosofija

ODRŽAN CELEBRITY DAY

Detalj s ovodosišnje Fotosofije/Snimio Ivanovski Krume
Detalj s ovodosišnje Fotosofije/Snimio Ivanovski Krume
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. lipnja 2020. u 19 sati

ZAGREB - Rijetko kada domaći celebrityji dopuste da ih javnost upozna u sasvim drugačijim ulogama od onih na koje smo naviknuli, no kada se radi o seminaru Fotosofia - sve je moguće.

Tako su i ove godine na besplatnom seminaru za naprednu fotografiju pod vodstvom Damira Hoyke, domaće zvijezde mladim fotografskim talentima otkrile svoje nepoznato lice.

- Celebrity Day je za nas praznik, dan kada možemo biti sve što poželimo. I tako već 15 godina. Za one ispred i one iza objektiva mašta je jedino ograničenje, a kako smo vidjeli na snimanju - ovo će biti sezona za pamćenje. -rekao je Hoyka koji je celebrity radionicu smjestio u zagrebački Katran, u carstvo zabave komičara Marija Petrekovića koji je veteran prema broju poziranja Hoykinim seminaristima, baš kao i TVvoditeljica Barbara Kolar.

- Uvijek se razveselim kad me Hoyka pozove na Fotosofiju, jer su svi koji sudjeluju u snimanju jako draga ekipa. Osim dobre zabave, iz godine u godinu me iznova oduševi kreativnost seminarista koja iz nas izvuče ono što nismo niti slutili da u sebi nosimo. -otkrila je Barbara Kolar koju su fotografi vidjeli kao kapetanicu broda, ali i kao otetu od nevidljivog čovjeka.

Za razliku od nje, na Celebrity Dayu prvi put je sudjelovala glumica Ana Begić koja već ima planove za iduću godinu.

- Jedva čekam da dođem opet. Ovo što sam vidjela je odličan temelj za nove fotografske nade, a nama koji im poziramo veliko je veselje doživjeti se u neobičnim izdanjima. Sad još samo treba produbiti koncept, da finale ovog snimanja preraste u jedan dobar tulum. - zaključila je Ana Begić. (LPS)


Hrvatski sabor kulture poziva na

ONLINE KAZALIŠNU RADIONICU

Od teksta do predstave - razvijanje glumačkih tehnika i vještina.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. svibnja 2020. u 17 sati

ZAGREB - Hrvatski sabor kulture poziva na prvi kazališni online seminar-radionicu za voditelje, redatelje i glumce amaterskih kazališnih skupina na temu "Od teksta do emocije na sceni - razvijanje glumačkih tehnika i vještina".

Seminar će biti održan od 5. do 8. lipnja 2020., a dio je ciklusa online webinara i radionica Hrvatskog sabora kulture. Seminara će biti realiziran uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH, prijave su otvorene za sve zainteresirane.

Osnovni cilj seminara jest polaznike usmjeriti ka razvijanju glumačkih vještina i pomoći im u što boljem uprizorenju uloga. Počevši od pristupa i rada na zadanom tekstu i likovima. Polaznici će pod stručnim vodstvom redatelja i glumca Jasmina Novljakovića upoznati i usavršavati glumačke tehnike - memoriranje teksta, dikciju, kako se riješiti treme, scenski pokret, kako kreirati karakter lika, postići emocije na sceni…

Seminar je koncipiran kao kazališna radionica koja će biti održana u 4 dijela tj. tijekom 4 dana (5. - 8. 6. 2020.). Po završetku online seminara svi sudionici dobit će potvrde o sudjelovanju na e-mail naveden u prijavi. (LPS)

Više na poveznici:
hrsk.hr/index51.php?pIDm1=10&pIDm2=35&pIDm3=0&pPg=0&pIDcl=996&pToken=514dbd9dd9950e8abcaa9aef585e5c5910be46d8#

Restauriranje hrvatske kulturne baštine

KONCERT ZA MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT

Livestream koncert je u petak, 15. svibnja u 20 sati.

Fundus MUO, Ivan Komersteiner, Predela s oltara Sv. Ladislava 1688.-1690. /Fototeka MUO Zagreb
Fundus MUO, Ivan Komersteiner, Predela s oltara Sv. Ladislava 1688.-1690. /Fototeka MUO Zagreb
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. svibnja 2020. u 16.30 sati

ZAGREB - Vokalni ansambl Antiphonus poziva na livestream koncert ANTIPHONUS LIVE GESUALDO, u petak 15. svibnja u 20 sati, za restauriranje oštećenog fundusa Muzeja za umjetnost i obrt.

- Tom prilikom pozivaju na malu donaciju od 30 kuna za našu baštinu koja je stradala tijekom potresa. Prikupljenim sredstvima spasit će se jedan od rijetkih preostalih simbola baroknog Zagreba, rezbareni oltari Zagrebačke katedrale, djelo baroknog kipara Johannesa Kommersteinera, koji su stajali u bočnim apsidama katedrale sve do njene neogotičke obnove nakon potresa 1880. Zbog oštećenja koje su tada pretrpjeli, raspoređeni su u dijelovima u manje crkve okolnih zagrebačkih župa. Gjuro Szabo, tadašnji ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, 1921. zatekao je kompozitnu cjelinu sastavljenu od dijelova dvaju oltara u župnoj crkvi u Lonji te ih spasio od daljnjeg uništenja premještanjem u Muzej za umjetnost i obrt, no oni su, nažalost, ponovo stradali. - kaže se u priopćenju Muzeja.

Antiphonus će izvesti Responzorije za Veliku subotu putem livestreama, a intermezza Fukoshime, Takemitsua i Saariaho izvest će Dani Bošnjak na flauti, iz Porečkog kazališta.

Ulaznice za koncert, kao svojevrsnu donaciju, mogu se kupiti putem poveznice www.entrio.hr/event/antiphonus-live-gesualdo-7864 (LPS)

Konačno dostupan naj crtić

SUROGAT JAVNO DOBRO

Vukotićev crtani film Surogat večeras je objavljen je na Youtubeu, javila je HTV.

Kadar iz Vukotićeva Surogata
Kadar iz Vukotićeva Surogata
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. travnja 2020. u 00.20 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Prije nekoliko godina kada smo istraživali detalje nekoliko značajnih osoba iz povijesti uz pomoć dr. Antuna Johmana, saznao sam za darovitog slikara i crtača Rudolfa Mudrovčića - Rucu, sina dida Vilima Mudrovčića iz Budačke ulice, priko puta Bikanovih.

Naime, nekoliko starih razglednica odnio sam dr. Johmanu da ih pogleda i da mi rastumači, kao rođeni Gospićanin, što je na njima. Kada je opazio vedutu Novčice i mlinova reče da mu je takvu veliku sliku izradio Ruco.

Od prije sam znao da je u Gospiću išao u školu i Dušan Vukotić, kasnije značajni autor crtanih filmova. Ovih dana saznao sam da je u Gospiću išao u drugi i treći razred Pučke škole i da pamti dva izleta u rodnu kuću Nikolre Tesle u Smiljanu. Bilo je to negdje sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća o čemu su pisale i Ličke novine 1973. kada je bio razgovor s njim koji je u Zagrebu obavio Karlo Rosandić - Dado. S Vukotićem je u razredu bio i Gospićanin Vladimir Rosandić, koji je i sačuvao jednu sliku razreda.

Dušan Vukotić - Vud, je za svoj animirani crtani kolor film 1962. dobio Oskara Američke filmske akademije. Bio je to prvi hrvatski Oskar i prvi Oskar dodijeljen autoru izvan Amerike.

Prije nekoliko godina kada sam završavao biografije ove dvojice crtača javio sam se u Zagreb film gdje su obadvojica stvarala. Naime, Ruco je bio gluhonijem i je završio nakon gospićke gimnazije Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu te se zaposlio se kao animator u Zagreb filmu. I radio je na Surogatu kao animator. U Zagrebu mi nisu htjeli odgovoriti na usmeni i pismeni zahtjev da uz biografiju Vukotića u našem Ličkom leksikonu postavim link na njegov Surogat, što činimo tekar noćas:

www.youtube.com/watch?v=sw7s1uDY_vA

Uz svjetski Dan kazališta

I GOSPIĆ IMA KAZALIŠTE

Nekoliko puta u prošlom i ovom stoljeću kazalištarci su počinjali iz početka.

Scena predstave Žene u crvenom
Scena predstave Žene u crvenom
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. OŽUJKA 2020. U 19.40 SATI

GOSPIĆ - U drugoj polovici travnja navršiti će se sedam godina kako je u najvećem ličkom gradu obnovljen rad dramskog amaterskog kazališta. Bilo je to 17. travnja 2013. kada se redateljske palice prihvatila mlada profesorica hrvatskoga jezika Anela Serdar-Pašalić.

Bio je to četvrti put u 70 godina da se počelo iz početka. I ovaj put je bilo uspješno. Za nadati se da će gospićki kazalištarci narednih godina slaviti svoje značajne jubileje na nekim novim daskama što i oni i Gospićani to zavrjeđuju. Glumci zavrjeđuju bolji prostor za vježbanje i davanje predstava, a to dokazuju uspjesima na državnim smotrama kazališta.

- Kad nam je već dano (ili smo pak sami sebi to uzeli za pravo) da suočavamo ljude sa njima samima prikazujući im kako žive, kako ne žive i kako bi mogli živjeti, činimo to smjelo, originalno i nadasve odgovorno. Učinimo sve što možemo da ne dopustimo ovom čudovišno surovom svijetu da silnom halabukom, izostankom tolerancije, pomanjkanjem svakog boljeg ukusa i općim nesuglasjem prodre u posvećeni prostor kazališta. Ne dopustimo nikad da kazalište prestane biti mjesto susreta i spoznaje. - rekao je u današnjoj hrvatskoj poruci Siniša Popović, glumac, nacionalni prvak Drame HNK u Zagrebu.

Gospićku glumci ovih dana samostalno u svojim domovine uvježbaju nove role za novi komad koji će dati nakon prestanka opasnosti od korone.

U međuvremenu pogledajte nešto slika iz arhive Lika pressa i jedan vlog.

youtu.be/O4EDHjjVUrE

Osvrt našeg čitatelja

SAD LIKU MOGU ZAGRLITI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. ožujka 2020. u 9 sati

GOSPIĆ - Stiže mail maloprvo od Milana Rupčića iz Zagreba:
Poštovani Marko,
od srca hvala za vrijednu pošiljku LIKApedija i baš se može reći Lika u enciklopedijskom formatu. Već letimičan uvid ukazuje kako je to velebno kapitalno djelo. Možda će zvučati malo patetično ali sada osjećam kako cijelu Liku mogu zagrliti ! Svaka čast !!

Tko je, što je, kako je, gdje je, kada, koliko... e, baš sve na jednom mjestu. Savršeno! Koliko energije, znanja, iskustva, poznanstva i truda mora biti uloženo da se može oblikovati ovakvo obimno djelo ?! Riječju - spomenik za sva svremena !
Hvala, Marko, znat ću cijeniti gestu.
Svako ti dobro i čuvaj se korone !! Zdrav mi bije !

Osvrt na knjigu Likapedija

LJUBAV PREMA LICI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. ožujka 2020. u 10 sati

Dobili smo i osvrt na knjigu Ivana Vukića iz Gospića:
- Gospićki novinar i pisac Marko Čuljat neodavno je izdao knjigu Likapedija, veličine 21 x 21 cm u mekom uvezu, kojom je okrunio svoj dugogodišnji rad. Knjiga je velika i teška u zbiljskom i prenesenom smislu.

Na 771 stranici zapisao je svoja istraživanja i zapažanja i to potkrijepio s 800 slika (fotografija) i drugih ilustracija u crnobijelom tisku. U knjizi se posebno ističu zapisi 439 životopisa Ličana i osoba podrijetlom iz Like, te 1160 natuknica od najstarijeg doba do danas. Mogu slutiti, a samo Bog i on znaju, koliko je truda i samoodricanja uložio u pisanje i objavu ove doista izuzetno vrijedne knjige. Spasio je od zaborava sjećanje na ljude i događaje, kao i način života i predmete kojima su se u prošlosti Ličani služili.

Koliki je trud uložen u pisanje ove knjige ne može se iskazati, kao ni vratiti uloženi novac u nju. Nagrada mu je milost što je obdaren ljubavlju prema Lici kojoj samozatajno služi, a mnogima je ta milost, nažalost, uskraćena.
Hvala Ti Marko!

Rotary klub Gospić

ODGOĐENA PREDSTAVA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. OŽUJKA 2020. U 8.50 SATI

GOSPIĆ - Nedavno osnovanu Rotary klub pridružio se humanitarnom nizu sugrađana kako bi se pomoglo u liječenju mladog Josipa Kolačevića, odnosno za njegovu neurorehabilitaciju i za sutra je bila organizirana kazališna predstava zagrebačkog Kerempuha, ali je otkazana zbor koronavirusa. (LPS)

Drugi o Likapediji

Novinarska enciklopedija

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. OŽUJKA 2020. U 19.15 SATI

GOSPIĆ
- U posljednjem broju uglednog časopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja Meridijani, koji ima status objavljena je informacija o Likapediji.

- Ne čekajući da Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", koji je prošlih godina izdao Istarsku enciklopediju i Enciklopediju Hrvatskog zagorja, dođe i do Like poznati gospićki novinar i publicist Marko Čuljat napisao je i izdao opsežnu Likapediju. Pišući čas manirom pravog leksikografa, čas novinara, Čuljat najprije donosi Lički osobnik - biografski leksikon istaknutih Ličana, koji zauzima gotovo 300 gusto pisanih stranica… (LPS)

Rotary klub Gospić

ZBOG JOSIPA DOLAZI KEREMPUH

U idući utorak zagrebački glumci daju predstavu Traži se novi suprug.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. ožujka 2020. u 18.15 sati

GOSPIĆ - Nedavno osnovanu Rotary klub pridružio se humanitarnom nizu sugrađana kako bi se pomoglo u liječenju mladog Josipa Kolačevića, odnosno za njegovu neurorehabilitaciju.

U idući utorak, 17. ožujka, stižu glumci Kazališta Kerempuh iz Zagreba s predstavom Traži se novi muž. Predstava počinje u 20 sati u dvorani Pučkog, a ostalo je još nešto ulaznica po cijeni od 50 kuna. Prodane su one skuplje ulaznice i sakupljeno je 156 tisuća kuna za tri mjeseca rehabilitacije u Poliklinici Glavić.

U ovoj komediji Mire Gavrana koja traje 105 minuta igraju: Anita Matić Delić, Damir Poljičak i Željko Königsknecht, koji je i redatelj predstave.

Traži se novi suprug neobični je spoj komedije karaktera i komedije situacije te pruža brojne mogućnosti glumcima za stvaranje atraktivnih likova. Središnji je lik udovica koja odluči pomoću tarot karata i novinskog oglasa pronaći novog muža koji bi trebao zadovoljiti idealne, dakle, nemoguće kriterije. Istodobno, njezin prvi susjed, usamljeni neženja, odlučuje se napokon oženiti. Da bi osvojio njezino srce dosjeti se zamoliti za pomoć prijatelja iz djetinjstva, kojega nagovori da se javi na oglas i odglumi nekoliko prosaca koji će biti jedan gori od drugog. Miro Gavran u ovom djelu s izrazitim simpatijama oslikava prepoznatljive junake naše svakodnevice koji nastoje ostvariti svoje snove i ambicije. (LPS)

Gospićki kulturni život

NASTAVAK SLIKARSKE TRADICIJE

Marina i Sergije Mihić priredili su jednodnevnu slikarsku izložbu.

Sergije i Marina Mihić s posjetiteljicom izložbe
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. ožujak 2020. u 13.45 sati

GOSPIĆ - Dok političari ličke metropole spavaju višegodišnji kulturni san, sanjajući crno-bijele slike, dotle kulturnjaci i stvaraoci nemaju mira. Nastavlja se sjajna tradicija slikarstva u ličkoj metropoli.

Koje li slučajnosti, dio kuće u samome centru Grada, naslijedio je akademski slikar Sergije Mihić, a tu je nekada stajala kuća u kojoj je rođen Miroslav Kraljević (1855), ugaoni kamen hrvatskog modernog slikarstva. Njegov otac Tomo, iz Požege,bio veliki ličko-krbavski župan i oženio se iz obitelji Vukelić. U Likapediji pronalazimo podatak da je Kraljević i maturirao u rodnome gradu (1904), a javna je tajna da je ljubovao s izvjesnom Ninom Ristović.

U baš u toj kući, koja ima ruzinavu fasada i prijeti opasnost da spadne i spomen-ploča Miroslavu Kraljeviću, Sergije je sa suprugom Marinom u čast današnjeg Međunarodnog dana žena, priredio jedinstvenu izložbu s jednom slikom koja je otvorena u 9 sati, a zatvoriti će se večeras u 19 sati. Inače, Mihić je znan gospićkoj likovnoj publici jer je čak četiri puta izlagao na popularnom Likanalu a imao je i retrospektivnu izložbu (2006).

Inače Grad se može podičiti i mladim umjetnicima, recimo, s Igorom Zdunićem, koji je slikarstvo završio prije dvije godine na splitskoj akademiji. A javljaju se i neki novi, mladi, perspektivni, talenti uključeni u rad Likovne udruge Lika. (M. Čuljat)

Uz Dan žena u nedjelju

JEDNODNEVNA IZLOŽBA MIHIĆA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. OŽUJKA 2020. U 15.15 SATI

GOSPIĆ - Na početku Ulice popa Frana Biničkog, iz Kaniške ulice, a prije Mlinarske, s lijeve je strane (ne)oibičan prostor - tu je likovna galerija Mjesto poticajnog druženja koju su zajednički stvorili supružnici Marina i Sergije Mihić. U izlogu imaju povremenu tematsku postavu uz Božić, Uskrs i slične datume, a sada za Dan žena u nedjelju priređuju jednodnevni izložbu. U nedjelju će galerija biti otvorena u 10 sati

Sergije Mihić predstaviti će se umjetničkim radom - performansom
pod nazivom "Jedna izložba, jedna slika, jedan dan".

- S radošću pozivamo sve građane koji pronađu malo vremena da nas u nedjelju od 10 do 19 sati posjete u našem malom salonu, galerijskom prostoru u Gospiću.- poziva gospođa Marina.

Slućaj je htio da se galerija nalazi u kući gdje je nekad bila kuća u kojoj se rodio veliki hrvatski slikar Miroslav Kraljević. (MAČ)




Veselimo se Vašem dolasku, a za više informacija ako Vam zatreba,
molimo da nas nazovete.


(MAČ)

NOVA DONACIJA SLIKA MUZEJU LIKE U GOSPIĆU

POKLON CRTAČA I KIPARA IMROVIĆA

Zagrebački profesor Lici dvije kolekcije crteža.

Otvaranje prve izložbe Imrovića u Gospiću/SNimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
Otvaranje prve izložbe Imrovića u Gospiću/SNimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. ožujka 2020. u 21.20 sati

GOSPIĆ - Ljubitelji slikarstva večeras su uživali na izložbi donirane kolekcije Eros i Tanatos od 48 crteža crtača i kipara Ivana Branka Imrovića, profesora na Školi primjenjene umjetnsti i dizajna u Zagrebu.

- Ovo je moj povratak korijenima jer mi je jedna baka iz Jezerana. Htio bih život u Gospiću učiniti kvalitetnijim i da na to utječu i moji radovi.- rekao je Imrović prilikom otvaranja izložbe što je uradila Kristina Prša, zamjenica gospićkog gradonačelnika.

Autora su posjetiteljima predstavile Tatjana Kolak i Vesna Bunčić, ravnateljica i savjetnica Muzeja Like. Izložba ostaje otvorena do 3. travnja.

Imrović je želio sebe darovati Hrvatskoj pa je tako već poklonio kompozicije crteža Splitu, Širokom Brijegu i Kutini. Susret s njim inicirala je Marica Vrkljan Bizjak prije dvije godine pa su u Gospić stigle dvije mape crteža, a večeras je predstavljena jedna. Druga kolekcija će biti predstavljena krajem godine.(MAČ)

VIDEO PRILOG:

https://youtu.be/_CaLpM8P1EM

Hrvatski sabor kulture

KNJIŽEVNI NATJEČAJ

Za 39. Susret hrvatskih zavičajnih književnika.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. ožujka 2020. u 13.10 sati

ZAGREB - Hrvatski sabor kulture objavio je Književni natječaj 2020. za 39. Susret hrvatskih zavičajnih književnika koji će biti održan 27. lipnja 2020. u Zagrebu. Na Susretu će biti predstavljena najbolja književna ostvarenja hrvatskih zavičajnih književnika prema odluci Prosudbenog povjerenstva sastavljenog od istaknutih hrvatskih književnika, a autorima najboljih poetskih, proznih i dramskih radova na Susretu će biti dodijeljene plakete Hrvatskog sabora kulture. Rok za slanje radova je 6. travnja 2020. Književni natječaj i Susret bit će realizirani uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH.

PRIJAVE NA NATJEČAJ I PRAVO SUDJELOVANJA
Na Natječaj se mogu prijaviti hrvatski državljani stariji od 15 godina, osim članova Društva hrvatskih književnika ili Hrvatskog društva pisaca, koji su članovi HSK-a (učlanjeni u HSK kao fizičke osobe ili su u članstvu udruga članica HSK-a) te ne-članovi HSK-a koji uplate kotizaciju za sudjelovanje u iznosu 50,00 kn.
-na Natječaj se primaju poetski, prozni i dramski radovi na sva tri hrvatska narječja: kajkavsko, čakavsko i štokavsko.
- autori poetskih radova na Natječaj mogu poslati do pet pjesama, poema ili ostalih poetskih oblika.
- autori proznih radova na Natječaj mogu poslati 1 prozni rad (pripovijetku ili novelu, putopis, esej, ulomak romana ili drugi prozni oblik) do 10 A4 stranica.
- autori dramskih tekstova na Natječaj mogu poslati jedan rad u cijelosti, bez ograničenja stranica, a rad treba biti napisan prema formalnim zahtjevima drame. Upute za pisanje dramskih tekstova s primjerom dostupne su na web stranici HSK-a: www.hrsk.hr
- jedan autor na Natječaj može poslati radove u sve tri kategorije.
- radovi koji se šalju na Natječaj ne smiju biti prethodno objavljeni, a dramski tekstovi ni objavljeni ni uprizoreni (do objave rezultata Natječaja).
- radovi iz područja stvaralaštva za djecu ne ulaze u konkurenciju Natječaja
- svi radovi trebaju biti napisani osobnim računalom ili strojopisom, vlastoručno potpisani i ne vraćaju se autorima poslije vrednovanja.
- sve radove potrebno je poslati poštom u 3 primjerka na adresu: Hrvatski sabor kulture, Ulica kralja Zvonimira 17, 10 000 Zagreb s naznakom za književni natječaj, najkasnije do 6. travnja 2020.

Više informacija o natječaju, Susretu i učlanjenju u Hrvatski sabor kulture pronađite na web stranici Hrvatskog sabora kulture www.hrsk.hr (LPS)

Drugi o Likapediji

NOVA KNJIGA NOVINARA MARKA ČULJATA

Prikaz iz Hrvatskog umirovljeničkog lista.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. ožujka 2020. u 19.45 sat

ZAGREB - Hrvatski umirovljenički list, Zagreb, u broju od veljače donio je prikaz Likapedije iz pera Branka Cvetkovića, njegova predšasnika iz Ličkih novina, koji je bio i jedan od suradnika na Likapediji:

-Iako je u mirovini već desetu godinu Marko Čuljat, novinar iz Gospića ne miruje. Uz portal www.licke-novine.hr nađe vremena i za istraživanje Like koja je njegova opsesija već desetljećima. Upravo je objavio knjigu Likapedija enciklopedijsko izdanje o Lici i njenim stanovnicima.

Prve retke objavio je u Ličkim novinama 1968. kao student druge godine Pedagoške akademije u Gospiću gdje je diplomirao za učitelja. Stjecajem okolnosti postao je prvi dopisnik Televizije Zagreb 1970. i tada je zaplovio novinarskim putovima diljem Like. Iz Like koja je bila slabo informativno pokrivena, lokalni list izlazio je dva puta mjesečno, dvije radio stanice u Gospiću i Otočcu imale su ograničen domet, a nacionalne redakcije imale su samo jednog dopisnika u Gospiću.

Od samih početaka pravi brojne reportaže po prelasku u redakciju Ličkih novina, gdje je krajem lokalne karijere bio direktor i glavni i odgovorni urednik Novinsko-informativne ustanove Lički vjesnik i to dva mandata. Daleke 1975. godine u sklopu priprema za godišnjak Lički kalendar prikupio je prve biografije znamenitih Ličana i to prikupljanje nikad nije prestalo. Dapače, upravo je doživjelo kuLminaciju knjigom Likapedija koja je tiskana u Denoni Zagreb, i postala svojevrsna enciklopedija Like.

U toj knjizi formata 21 x 21 cm na 771 stranici je preko 800, mahom autorskih fotografija i drugih ilustracija u crno-bijelom tisku. U knjizi je 439 životopisa Ličanki i Ličana podrijetlom iz Like ili su djelovali u tome dijelu Hrvatske. Pored toga u Likapediji je 26 poglavlja sa 1160 natuknica od najstarijih vremena do danas. Tu su na okupu podaci o Japodima, statistički podaci od najstarijih popisa do recentnih podataka o školstvu, katoličkoj crkvi, o prirodnim ljepotama i nacionalnim parkovima, o poljima i rijekama u kojima žive endemske ribice, o posljednjim prašumama, o cestama i njihovoj modernizaciji sve do gradnje autoceste.

U brojnim kontaktima s ljudima, u pravilu izvan Like, nailazio je na gotovo nepoznate osobe. Tako je na sugestiju akademika Marka Pećine, poznatom ortopeda kome je otac iz Klanca, a majka iz Brinja, tragao za biografijom dr. Andrije Štampara, čiji su korijeni u Čanku. Traganjem o Štamparu naletio je na Svetislava Orlića, kemičara rođenog u Gospiću 1904. koga je Štampar uz Rokfelerovu stipendiju poslao na godinu dana u Ameriku da izuči vakcinu protiv sifilisa, a kad se vratio radio je s ekipama još godinu dana na hrvatskom cjepivu čija je proizvodnja počela u tvornici Kaštel u Zagrebu. Poslije rata je od nje Orlić, čiji je otac, Mita bio učitelj, ali je značajan za razvoj poljoprivrede u cijeloj Lici, napravio Proizvodnju lijekova i vakcine PLIVA. Iz raznih razloga tek u ovoj knjizi nakon 45 godina objavljuje životopis Stevana Mandarića, admirala američke vojske rođenog u Americi, a čiji je otac iz Mogorića kraj Gospića, koji je po odlasku u mirovinu živio i u Staračkom domu u Gospiću.

Knjigu je autor upotpunio brojnim zanimljivostima u čak tri poglavlja: NAJ NAJ, PRVI, i CAKE. S pravim novinarskim nervom desetljećima je bilježio zanimljivosti. Tako se iz knjige može saznati da je u Ličkom Cerju cjelodnevni boravak u školi bio još 1910. godine, da su iz Gospića živi riječni rakovi prebacivani avionima na europske dvorove, a da je u Americi i Australiji bilo ličkih šerifa.

Muzej Like Gospić

IZLOŽBA DONACIJA UMJETNIKA IMROVIĆA

Slikar je poklonio preko 150 svojih radova.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. veljače 2020. u 19 sati

GOSPIĆ - U Muzej Like sam banuo nenajavljen drugim poslom i zatekao pospremanje najnovije donacije, ne jedne nego dvije. Bili su to crteži kipara i crtača Ivana Branka Imrovića (63). Poklonio je Crtačevog dnevnika "Modeliranje vremena" (presjek/ introspekcija 1976.-2019.) s ukupno 104 crteža, dva crteža u boci i tri staklenke s crtežima te Kompoziciju "Eros i Tanatos", s ukupno 48 crteža.

Imrović je rođen u Popovači. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a zatim i Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirao je kiparstvo u klasi prof. Ivana Sabolića. Član je ZUH-a i djeluje kao samostalni umjetnik, a od 1992. postaje profesor na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Sudionik je Domovinskog rata skupno izlaže od 1985, a samostalno od 1986.

Izložba njegovih poklona biti će otvorena u Muzeju Like 5. ožujka u 19 sati i ostaje otvorena do 3. travnja. (LPS)

Bibliografski zlog

MONOGRAFIJA SENJA

Nova je knjiga povjesničara Envera Ljubovića.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. veljače 2020. u 18.10 sati

SENJ - U izdanju ogranka Matice Hrvatske uskoro bi iz tiska trebala izaći nova knjiga povjesničara Envera Ljubovića "Grad Senj i njegov značaj u povijesti i kulturi hrvatskog naroda". Knjiga će biti velikog enciklopedijskog formata na 516 stranica i 250 ilustracija.

Knjiga je to o bogatoj povijesti i kulturnoj baštini grada Senja u različitim povijesnim razdobljima, o uskocima, obrambenim zidinama, glagoljici, senjskim toponimima, buri, crkvama i crkvenom životu, glagoljskim spomenicima, tiskarstvu, senjskim književnicima, pomorstvu i trgovini, senjskim plemićima, te heraldičkom znakovlju.

Dano je podrijetlo poznatih senjskih plemićkih uskočkih obitelji Hreljanović i Rubčić-Rupčić, koje su nekoliko stoljeća djelovale u društvenom, političkom, vojnom, kulturnom i crkvenom životu uskočkoga grada Senja te mu dala jedan poseban pečat. Grad Senj je prepoznatljiv zbog svoje bogate kulturno-povijesne baštine, koja je jedinstvena i originalna te koja zauzima zasebno mjesto u povijesti i kulturi hrvatskog naroda u različitim povijesnim razdobljima od najstarijih vremena pa sve do danas. Poštovanje tradicije i kulture ovdje su bili temelj svakodnevnog života. Senj je jedan od najstarijih gradova Hrvatske, a ima kontinuitet svakodnevnog života od prapovijesti pa sve do danas. U svojoj dugoj povijesti Senj pamti brojne osvajače, monarhije, carstva i kraljevstva te njihove vladare. Svatko od njih ostavio je traga na prošlost ovoga grada, ali grad nije nikada osvojen i uvijek je bio i ostao oaza slobode i mira. (LPS)

Bibliografski izlog Ličkih novina

PRVI OSVRT NA LIKAPEDIJU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. veljače 2020. u 13,45 sati

Piše naš čitatelj Đuro Mesić iz Novoga Čičea


Evo pregledao sam, ne sve i pročitao, veoma zanimljivu i jedinstvenu knjigu u nas, koja će doista otrgnuti od zaborava mnoge osobe iz Like, ma gdje bili ili su bili, kao i posebnosti prirodnih prostora i običaja. Za pravo uživanje čitanja treba vremena i tko zna čime ćeš me još obradovati.
Koncepcijski i sadržajno knjiga je urađena besprijekorno sistematizirano, a treba znati da se ovakvo štivo zapravo nikada ne može do kraja završiti, a ni čitati od početka do kraja. Tu posebno mislim na Lički osobnik i Ličke korjenike kroz koje saznajemo i o iseljavanju stanovnika, čime je potvrđeno da je ovaj kraj migracijsko područje, koje je doživjelo depopulaciju.
Za istaći su i sva poglavlja jer su svaka na svoj način presjek jednog vremena, razvoja i života. Nepravedno bi ih bilo izdvajati, a puno i za sve nabrajati. Navedeni povijesni i kulturološki podaci su iz različita razdoblja što je duži povijesni presjek. Sve u svemu knjiga je jedna retrospektiva prošlosti do sadašnjosti ovoga kraja i njezinih stanovnika, koji su tijekom različitih turobnih povijesnih razdoblja mnogo propatili, ali su ostali postojani i dostojanstveni u svemu.
Ova knjiga je i jedan spomen na ljude, prostor i običaje što je autor vjerno oslikao. Kao amateru istraživaču važno mi je zapaziti označavanje rednih brojeva izvora iz kojih je tekst uzet, što omogućava brz pronalazak za nadopunu najzanimljivijih tema.
Trnovit je put doći do velikog broja prijatelja suradnika. Zato kritika ili samokritika svima nama koji te vjerojatno nismo u početku razumjeli i dovoljno popratili. Tako je u meni žal za nekim posebnostima i ljudima brinjskog i podlapačkog kraja, a svakako i više o razminiranju velikog prostora Like. To je moja profesionalna slabost, a tako smo se i upoznali.
Autoru čestitka na trudu, utrošenom vremenu i naporu jer istraživanje je mukotrpan i rudarski posao kojega mnogi ne razumiju, a ovo je čuvanje naše povijesti od zaborava. Mnogi zapisi su trajno nestali tijekom ratova koji su na ovim prostorima bili česta pojava, a i sami smo svjedoci zadnjeg rata i srbočetničke agresije, gdje je veliki dio bio okupiran, opustošen i devastiran.
Zato još jednom veliko hvala na uloženom trudu!

Izašla nova knjiga Bibiloteke Lykos Gospić

LIKAPADIJA U PRODAJI

U prodaju je puštena 56 knjiga u našem izdanju, odnosno u izdanju Lika pressa Gospić

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. veljače 2020. u 17 sati

GOSPIĆ - Ovih dana u prodaju je puštena knjiga Marka Čuljata Likapedija. To je 56 knjiga u izdanju Lika pressa od 1998. godine.

Knjiga je formata 21 x 21 cm u mekom uvezu. Ima 771 stranu i preko 800 fotografija i drugih ilustracija u crno-bijelom tisku. U knjizi je 439 životopisa Ličana i ličnosti podrijetlom iz Like te 1160 natuknica od najstarijih vremena do danas. Za izradu knjoige korišteno je preko 600 bibliografskih izvora koji su navedeni u knjizi.

Knjiga se može kupiti samo u Gospiću: kod autora, izdavača Lika press i u prodavaonici Vertus d.o.o.u Gospiću, Trg Stjepana Radića 8, prilaz iz Smiljanske ulice, po cijeni od 550,00 kuna. Postoji mogućnost slanja u europske zemlje. (LPS)

P.s.: može i upit u inbox Fejsa.

ZA TESLU PRIZNANJE HELENI BULAJA MADUNIĆ

Inovativnoj instalaciji TESLA IZLOŽBE stiglo još jedno prestižno priznanje iz Londona!

Autorica na tavanu Tesline rodne kuće u Smiljanu
Autorica na tavanu Tesline rodne kuće u Smiljanu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. VELJAČE 2020. U 11.15 SATI

Hrvatska redateljica i umjetnica Helena Bulaja Madunić dobitnica je posebnog priznanja London International Creative Competition Award u kategoriji filma i videa, te je također počašćena kao jedna od odabranih u utrci za prestižnu nagradu Umjetnik godine, u kategoriji umjetničke instalacije, za inovativnu Filmsku Fresku - "Mehaničke Figure _Inspirirani Teslom", koja je, kao jedinstveni, pionirski, inovativni pripovjedno filmski format.

Nakon 11 godina stvaranja, prvi put izložena je u Zagrebu u Meštrovićevom paviljonu, kao centralna instalacija autorske izložbe Helene Bulaja Madunić - "Nikola Tesla - Mind form the Future", koja je bila u Zagrebu i Budimpešti u od 2017 do 2019, te ju je posjetilo preko 150.000 posjetitelja, uz podršku svih krovnih hrvatskih institucija i sponzorstvo tehnoloških i medijskih tvrtki koje djeluju u RH. Uz ovo najnovije priznanje autorici, izložba je ujedno proglašena i jednom od deset najboljih izložbi Budimpešte 2019, te je nagrađen brojnim međunarodnim priznanjima i nagradama, od "Tesla Spirit Awards" u New Yorku 2019, do srebrne medalje za najbolje kulturno događanje istočne Europe u Moskvi 2018, te predstavlja jedna od najvažnijih projekata hrvatske suvremene umjetnosti i kulture u međunarodnim okvirima.

London International Creative Competition Award, prestižno je priznanje na području ljudske kreativnosti koje se dodjeljuje već 14. godinu zaredom iznimnim kreativcima i njihovim inovativnim projektima, koji u sebi sadrže inovativne i još ne viđene kreacije. Dosadašnji pobjednici su vrhunski umjetnici, arhitekti, dizajneri, ilustratori, fotografi, modni, grafički i web dizajneri iz cijelog svijeta od kojih bi istakli fotografa Todda BRADLEYA koji je nagrađen 2017. za svoju slavnu seriju fotografija "The State of America", te 2018. milanski arhitekt Petera Pichlera nagrađenog za jedinstveni koncept "Tree House" projekta samoodrživog stanovanja u planinskim i šumskim krajevima Dolomita.

Ovogodišnje članovi žirija između ostalih čine Laurence Gartel,"otac" digitalne umjetnosti, koji je karijeru započeo suradnjom s Nam June Paikom, podučavao je Andy Warhola kako koristiti računala i bio je prijatelj s gotovo svim legendama Punk scene New Yorka, radeći digitalnu umjetnost i prije nego su računala postala široko dostupna. Uz iznimnu karijeru i brojne pionirske uratke i u umjetnosti i dizajnu, bio je i službeni umjetnik 57. Grammyja. Od ostalih članova žirija istakli bi Xaviera Hufkensa, koji je jedn od vodećih europskih galerista suvremene umjetnosti, i jedan od članova selekcijskog odbora Art Basela, i Hossein Farmania koji je ujedno i osnivač i predsjednik LICC-a, iznimno je cijenjen kreativni direktor, galerist, kustos izložbi i filantrop, te uz LICC, osnivač i predsjednik Lucie Awards u New Yorku, International Design Awards, International Photography Awards, Paris Photo Prize, London Creative Awards, Focus on AIDS i Farmani Gallery.

Pučko učilište Gospić

GLAZBENICI ZA JOSIPA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. veljače 2020. u 18 sati

GOSPIĆ - Puhački orkestar grada Gospića i Tamburaški sastav Pučkog otvorenog učilišta daju zajednički koncert Josipu s ljubavlju. Koncert je u dvorani Pučkog u petak, 14. veljače s početkom u 19 sati. Ulaznica je 30 kuna. (LPS)

Dugopoljke u Gospiću

UZ PISMU I DOKUMENTARAC

Večeras su u kinu Korzo nastupile pjevačice iz Dugopolja.

Pjevačice iz Dugopolja
Pjevačice iz Dugopolja
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. veljače 2020. u 21 sat

GOSPIĆ - Zahvaljujući dobroj višegodišnjoj suradnji Pučkog otvorenog učilišta dr. Ante Starčevića i Vokalno-instrumentalne skupine Šušanj iz Dugopolja, Dugopoljke su večeras nastupile u kinu Korzo.

Nakon pjevanja spleta pjesama Dalmatinske zagore projiciran je dokumentarno-igrani film Kako živi narod. Film je nastao temeljem istoimene knjige Rudolfa Bićanića koja je objavljena 1936. u kojoj je i zapis iz Dugopolja. U filmu nastupa čak 85 glumaca, snimalo se 18 mjeseci u svim godišnjim dobima od 2012. do 2013. godine. Sijalo se i sadilo one kulture koje se više ne uzgajaju samo da bi se prikazalo u filmu. Jedna je kuća pokrivena ševarom, a druga je zapaljena kako bi se zorno prikazala tragedija obitelji u pasivnom kraju. Svi su dijalozi bili na dugopoljskoj ikavici koja je srodna onoj u Lici. (MAČ)

Planovi Muzeja Like Gospić

DOGRADNJOM I ADAPTACIJOM DO VIŠE PROSTORA

Gotovi planovi za muzej 21 stoljeća.

Ovako će izgledati Muzej nakon rekonstrukcije i obnove/ 3D skica Ivo Vojnović
Ovako će izgledati Muzej nakon rekonstrukcije i obnove/ 3D skica Ivo Vojnović
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. veljače 2020. u 18.45 sati

GOSPIĆ - U nedavnoj Noći muzeja predstavljeni su i planovi bliske budućnosti Muzeja Like koji je osnovan prije 62 godine i 1964. je iz palače pravde preselio u današnji prostor, a u njihov prostor uselila je gruntovnica. Stara je to zgrada izgrađena za Vojne krajine i oštećena je 1971. u požaru i šteta je sanirana. U jednom dijelu objekta bila je Šumarija koja je nakon požara iselila. Zgrada je obnovljena 1985. Sanacija ratne štete nastale tijekom Domovinskog rata završena je 1997.

Današnji Muzej Like obuhvaća glavnu zgradu koja je izgrađena još 1798. godine za potrebe zapovjednika Ličke pukovnije. Tu je živio i veliki ličko-krbavski župan Budislav Budusavljević, pl. Prijedorski (1889 - 1900) koji je bio drugi župan i došao je na vlastiti zahtjev nakon smrti prvog velikog župana Marka Kasumovića.

- U toj zgradi je danas većina izložbenog i uredski prostor. Njemu pripada i otvoreni (dvorišni) prostor u kojem je smještena tzv. Lička drvena kuća i pomoćni objekti poput čuvaonice muzejske građe i radionice te kotlovnica.- kaže dr. sc. Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja.

Budući projekt uređenja i dogradnje Muzeja obuhvaća cjelovit pristup muzejskom kompleksu kako bi u konačnici riješio nekoliko problemskih pitanja muzejske infrastrukture - nedostatak izložbenog prostora, nedostatak čuvaonica jer muzeji jesu mjesta čuvanja kulturne baštine, a muzejska građa nije statična kategorija, već se s godinama povećava. Nedostatak radnog prostora za zaposlene, kao i nužne preparatorske radionice. Projekt ujedno omogućava i posjet Muzeju osobama s poteškoćama u kretanju, jer danas mogu jedino pristupiti Lapidariju u prizemlju. Rekonstrukcijom bi se ostvarila i energetska učinkovitost, statički sanirala zgrada kulturnog dobra koja već 50 godina pomalo tone na zapadnom pročelju, ali i omogućio otvoreni pristup kroz glavni ulaz i uvijek otvorena muzejska vrata posjetiteljima.

Idejni projekt je izradio arhitekt Ivo Vojnović iz Splita. Projekt će se realizirati kroz tri faze. Prva faza je građevinska sanacija i uređenje glavne zgrade iz 18. stoljeća uključujući i muzejske stalne postave. Druga faza je izgradnja nove multifunkcionalne dvorane, povezane s glavnom zgradom toplim mostom na razini prvog kata te uređenje otvorenog lapidarija u prizemlju pod njom.

Treća faza je izgradnja novog objekta na položaju postojeće dvorišne zgrade, ali s novim arhitektonskim izgledom i adekvatnim uređenjem čuvaonica i radionica te preseljenje ambijentalne rekonstrukcije tradicijske ličke arhitekture s etnografskim postavom na položaj današnje kotlovnice.

Projektno je najzahtjevnija rekonstrukcija glavne zgrade u kojoj će se aktivirati i prostor potkrovlja koji je do danas neiskorišten, a služio bi kao prostor za zaposlenike. Cjelokupni prostor prizemlja i kata, ali i dio podruma stavlja se u funkciju izložbeno - prezentacijskog prostora s novim muzeološkim koncepcijama postava, od arheološkog, kulturno-povijesnog, galerijskog, povijesti Gospića i Like te Domovinskog rata.

U Splitu je izrađen i glavni projekt adaptacije glavne zgrade i dogradnje muzejskog kompleks i podnijet je zahtjev za građevinske dozvole. Osim toga, ove godine izradit će se dokumentacija za potrebe prijave projekta na EU fondove jer je projekt i financijski iznimno zahtjevan.

Nakon realizacije ovako velikog i kapitalnog projekta usmjerenog dugoročnom rješenju, koji i Gospić i Lika itekako zaslužuju, moći će se reći da imamo Muzej za 21. stoljeće.

Pučko učilište Gospić

STIŽU GOSTI I FILM IZ DUGOPOLJA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. veljače 2020. u 17.15 sati

GOSPIĆ - Pučko otvoreno učilište u kinu Korzo u petak 7. veljače ugostit će Vokalno-instrumentalnu skupinu"Šušanj" iz Dugopolja koja će predstaviti i dokumentarno igrani film "Kako živi narod". Program počinje u 19 sati a ulaz je besplatan.

Istoimenu knjigu prof. dr. Rudold Bićanić (Bjelovar 1905- Zagreb, 1968) izdaje u Zagrebu 1936. godine. U Likapediji pronalazimo da mu je otac bio iz Brinja, te da je završio školovanje u Francuskoj i da je doktorirao pravo u Zagrebu. Pješice je prošao sve pasivne krajeve u kojima žive Hrvati, nastojeći se na licu mjesta upoznati s njihovim životom i problemima. Tako je i nastalo njegovo prvo značajno djelo pod naslovom Kako živi narod - život u pasivnim krajevima (1936). Iako je to djelo trebalo biti tek prikaz stanja u tim područjima, iz prikupljenog gradiva uspio je izraditi veoma uspjelu ekonomsku i sociološku analizu životnih prilika hrvatskog življa u Lici, Dalmatinskoj Zagori, zapadnoj Bosni te u Hercegovini kao najsiromašnijim područjima.

U knjizi je između ostalih radova raznih autora i zapis o životu Dugopolja mlade književnice iz Bjelovara, Zlate Perlić. Upravo je tih 15-tak stranica teksta postalo temeljnim okvirom ideje o stvaranju igrano-dokumentarnog filma o životu u selu i okolici tog dijela Dalmatinske Zagore toga vremena. Film je temeljen i na knjizi don Frane Ivaniševića "Poljica - narodni život i običaji", još jednom važnom djelu hrvatske etnografije s početka 20. stoljeća. (LPS)

15. Noć hrvatskih muzeja

VELIK INTERES ZA OBILAZAK

Gospićani su s velikim interesom bili večeras u Muzej Liku.

Večerašnji izgled Muzeja Like/Snimio Marko ČULJAT
Večerašnji izgled Muzeja Like/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. siječnja 2020. u 21.55 sati

GOSPIĆ - Kao što se i očekivalo na iskustvu iz prijašnjih Noći otvorenih vrata Muzeja Like u obilazak su pohrlili brojni Gospićani. U prizemlju ih je čekalo iznenađenje. Naime, etnologinja Tara Pivac-Krpanić, samo za nekoliko mjeseci rada u Gospiću priredila je izložbu o Mijatu Sabljaru, muzealcem i sakupljačem umjetnina u Hrvatskoj.

Ovaj Dubičanin nakon završene vojne akademije u Bečkome Novom Mjestu bio je građevinski inženjer u austrijskoj vojsci. Za službovanja u Lici započeo je skupljati starine i predmete za prirodoslovne zbirke. Nakon umirovljenja (1840) nastanio se u Zagrebu, gdje se posvetio skupljanju i popisivanju starina i umjetnina. Kako je bio vojnik naučio je crtati što mu je dobro došlo i u arheologiji. Na izložbi je bilo i više njegovih originalnih crteža o njegovim arheološkim pronalascima.

Ostali kustosi Muzeja dočekivali su u pojedinim izložbama i upoznali sugrađane s mehaničkim automatom za glazbu, dijelom bogate zbirke umjetnina koja je nastala zahvaljujući Ličkom likovnom analu koji je prvi organiziran prije 54 godine. U prostoriji gdje je starinski namještaj čak je bilo i malo svirke na klaviru…

Poseban program priređen je u Memorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu. (MaČ)

15. Noć muzeja

NOĆ MUZEJA U GOSPIĆU I SMILJANU

31. siječnja noćnim radom biti će obilježena Noć muzeja u Muzeju Like u Gospiću i Mamorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu.

 
 


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. siječnja 2020. u 10.45 sat

GOSPIĆ - U 15. Noći muzeja koja će biti 31. siječnja, u Muzeju Like Gospić organizirana su tri predavanja na temu Muzejska arhitektura i infrastruktura, Odnos muzeja i lokalne zajednice te Muzeji kao mjesta novih znanja. Hommage - muzejski velikani - izložba o djelovanju Mijata Sabljara kao jednog od prvih sakupljača starina na području Like.

19.00 - 00.00 MIJAT SABLJAR - SPAŠAVANJE LIČKE KULTURNE BAŠTINE U 19. STOLJEĆU - Mijat Sabljar je bio profesionalni vojnik, putopisac i istraživač koji je život posvetio sistematičnom prikupljanju i dokumentiranju hrvatske prirodne i kulturne baštine. Želja nam je ovdje prikazati bogati životni rad Sabljara i koliko je u tom radu lički kraj poslužio kao inspiracija istraživanja bez kojih bi naše poznavanje prošlosti bilo bitno siromašnije. Autorica: Tara Pivac Krpanić

19.00 - 20.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo kroz stalne postave Muzeja - arheološki, etnografski, kulturno-povijesni i galerijski.
20.00 - 21.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo kroz stalne postave Muzeja - arheološki, etnografski, kulturno-povijesni i galerijski.
21.00 - 21.45 MUZEJ LIKE GOSPIĆ ZA 21. STOLJEĆE - Predavanje ima za cilj predočiti Glavnu zgradu Muzeja kao kulturnog dobra u kontekstu planirane adaptacije, kao i sveukupne adaptacije i dogradnje muzejskog kompleksa u smislu nužnosti poboljšanja kvalitete muzejske djelatnosti i zaštite kulturne baštine u cjelini. Predavač je projektant Ivo Vojnović, d. i. a.
21.45 - 22.15 ODNOS MUZEJA I LOKALNE ZAJEDNICE - Predavanje o odnosu lokalne zajednice i muzeja donijet će nam potrebne argumente zašto su muzeji nužnost i nadogradnja društva, a ujedno što lokalna zajednica misli i kako vidi svoj muzej te što bi željeli promijeniti. Metoda istraživanja: anketa. Analiza ankete će nam pomoći da usmjerimo naše javno djelovanje prema posjetiteljima, unaprijedimo aktivnosti Muzeja. Autorica: M. Rukavina Vranić
22.30 - 23.00 ŠTO IMA NOVO? - Terenska istraživanja su jedan od segmenata muzejske djelatnosti i uvijek donose nove spoznaje. No i obrada muzejskog fundusa je istraživačko putovanje u kome uvijek saznajemo nešto novo, a to želimo podijeliti s našim posjetiteljima. Predavanje o novim spoznajama o arheološkoj baštini Like održat će dr. sc.Tatjana Kolak.
23.00 - 00.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo kroz stalne postave Muzeja - arheološki, etnografski, kulturno-povijesni i galerijski.

"Nikola Tesla" Smiljan
Upoznat ćemo se s Teslinom zavojnicom i prijenosom bežične energije u kontekstu znanstveno-fantastične pentalogije Peta dimenzija. Muzej kao destinacija kulturnog turizma u kontekstu promocije kulture, znanosti i autentičnosti kroz predavanje iz ugla turističkog sektora.
18.00 - 23.00 TESLA U DRUŠTVU - Premda poznat kao samotnjak, u životu genija su američki i hrvatski intelektualci ostavili trag. U Noći muzeja posjetitelji će susresti Westinghousea, Edisona, Twaina, Johnson i Meštrovića te se u atraktivnoj prezentaciji i fotografirati u dobrom društvu. Ovisno o vremenskim prilikama, postav će biti eksterni.
18.30 - 19.15 MISAO JE NAJSNAŽNIJA ENERGIJA - Promocija pentalogije Peta dimenzija, autora Tomislava Beronića. Tema u SF književnom opusu autora posvećena je prijenosu bežične energije kao jednom od najvećih Teslinih dostignuća, no na vrlo popularan način, promovirajući različite svjetske kulture, religije i civilizacije.
19.30 - 20.00 MEMORIJALNI CENTAR "NIKOLA TESLA" KAO DESTINACIJA KULTURNOG TURIZMA - Predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, Kristina Nuić Prka održat će predavanje o korelaciji turizma i kulture, referirajući se podjednako na pozitivne i negativne primjere u praksi, kao i na očekivane rezultate zajedničkog djelovanja u promociji kulturne baštine.
18.00 - 18.30 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo uključuje razgledavanje i upoznavanje Teslinog djetinjstva, ali i postignuća tijekom života. Od autentičnosti samog rodnog mjesta do suvremenog izložbenog postava s replikama izuma unutar rodne kuće do rekonstrukcije ispitne stanice s prezentacijom bežičnog prijenosa energije pomoću Tesline zavojnice.
20.00 - 20.30 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV
21.30 - 22.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV (LPS)

Pučko učilište Gospić

VEČER GITARE I PJESME

Koncert su večeras održali Tvrtko Sartić, gitara i Ivana Rukavina, kontraalt.

  Detalj s večerašnjeg gospićkog koncerta
Detalj s večerašnjeg gospićkog koncerta
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. siječnja 2020. u 22.20, video dopuna u 23.45 sati

GOSPIĆ - Ugodno glazbeno veče priredilo je večeras Pučko otvoreno učilište. Na pozornici su bili Tvrtko Sarić, gitara i Ivana Rukavina, kontraalt. I ovaj put klasična je glazba iz topluh domova izvukla brojnu, posebice, mlađu publiku koja je očito uživala u glazbi dvoje umjetnika. (MAČ)

PRVI LIČKI VLOG S KONCERTA

youtu.be/SR-sqYDeB-k

Pučko Gospić

KONCERT KLASIČNE GLAZBE

Nastupaju gitarist Trtko Sarić i pjevačica Ivana Rukavina.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. siječnja 2020. u 10 sati

GOSPIĆ - U ponedjeljak 13. siječnja s početkom u 20 Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčevića organizira koncert klasične glazbe u izvedbi Gospićkih umjetnika Tvrtka Sarića, gitara i Ivane Rukavina, kontraalt. Cijena ulaznice je 35 kuna, a za studente, đake i umirovljenike 20 kuna.

Na programu su djela: Castelnuovo- Tedesco; Britten; Papandopulo; Rodrigo; Hatze; Krajcar-Percan i praizvedba "U samoći" Ive Josipovića (praizvedba).

Ivana Rukavina je završila školovanje u rodnom gradu gdje radi kao nastavnica. Osnovnu glazbenu školu, temeljni predmet klavir, završila je u Senju, područna škola Gospić, u klasi nastavnika Zvonimira Kosa. Diplomirala je na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću, Sveučilišta u Zadru. Prvi pjevački nastup imala je s deset godina na glazbenom festivalu Prvi pljesak 1999. na kojem je osvojila prvu nagradu. Održala je više samostalnih koncerata u suradnji s istaknutim glazbenicima, gitaristom Tvrtkom Sarićem i sopranisticom Darijom Hreljanović. Dosadašnjim nastupima najviše se predstavila gospićkoj publici, ali je ostvarila više koncerata u Zadru, u suradnji sa Zadarskim Sveučilištem, te u Zagrebu (dvorana HGZ-a). Njen repertoar obuhvaća glazbene epohe od baroka, preko romantizma, pa sve do 20. stoljeća. U suradnji s Tvrtkom Sarićem 2018. praizvela je " Četiri bosanske" za glas i gitaru, Borisa Papandopula. Pjevanje usavršava radeći s vokalnim pedagozima, Darijom Hreljanović i Natašom Antoniazzo. Jedna je od inicijatora osnivanja, i članica od osnutka, pjevačkog zbora Degenija (zbor Odjela za nastavničke studije u Gospiću), s kojim i solistički nastupa. Zaposlena je na OŠ dr. Franje Tuđmana Lički Osik, na mjestu učitelja Glazbene kulture.

Tvrtko Sarić nakon školovanja u rodnom gradu glazbenu naobrazbu započeo je u Rijeci gdje se tri godine školovao u klasi Nikole Jedrlinića da bi potom maturirao u Zagrebu u klasi prof. Ištvana Römera. Diplomirao je u klasi prof. Darka Petrinjaka na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Na Visokoj školi za glazbu u Lovranu pohađao je jednogodišnju specijalizaciju u klasi prof. Gorana Listeša. Tijekom studija i kasnije, usavršavao se na domaćim i međunarodnim majstorskim tečajevima. (V. Dešpalj, M. L. Saomarcos, A. Carlevaro). Koncertirao je u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, BiH, Meksiku i SAD-u. Kao solist, nastupao je s Zagrebačkom filharmonijom, Zagrebačkim solistima, Celjskim godalnim orkestrom, Varaždinskim komornim orkestrom, gotovo svim gudačkim kvartetima u Hrvatskoj, te kao član ansambla za suvremenu glazbu Cantus. Od 2010. do 2015.godine bio je član je renesansnog ansambla Minstrel, gdje je svirao lutnju. Od 2016. godine nastupa u kvartetu gitara (Zoran Dukić, Petrit Ceku i Maroje Brčić). S Kvartetom je 2017. na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama dobio nagradu Orlando (nagradu dodjeljuje HRT za najbolji koncert). Snima za diskografske kuće u Hrvatskoj i Sloveniji. Dobitnik je nagrade Porin (autorski nosač zvuka Berislava Šipuša, "Zajedno", Cantus, 2018.). Osnivač je i umjetnički ravnatelj nekoliko glazbenih ciklusa na području grada Gospića i Ličko-senjske županije. U zvanju višeg predavača zaposlen je na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, te na Glazbenim školama u Črnomlju i Gospiću. Na gospićkom odjelu 2012. osnovao je pjevački zbor "Degenija". Za izvrsna postignuća u umjetničkom radu i vođenju Zbora nagrađen je, 2017. Rektorovom nagradom. (LPS)