POČETNA
ONLINE KAZALIŠNU RADIONICU
KONCERT ZA MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT
SUROGAT JAVNO DOBRO
I GOSPIĆ IMA KAZALIŠTE
SAD LIKU MOGU ZAGRLITI
LJUBAV PREMA LICI
ODGOĐENA PREDSTAVA
Novinarska enciklopedija
ZBOG JOSIPA DOLAZI KEREMPUH
NASTAVAK SLIKARSKE TRADICIJE
JEDNODNEVNA IZLOŽBA MIHIĆA
POKLON CRTAČA I KIPARA IMROVIĆA
KNJIŽEVNI NATJEČAJ
NOVA KNJIGA NOVINARA MARKA ČULJATA
IZLOŽBA DONACIJA UMJETNIKA IMROVIĆA
MONOGRAFIJA SENJA
PRVI OSVRT NA LIKAPEDIJU
LIKAPADIJA U PRODAJI
ZA TESLU PRIZNANJE HELENI BULAJA MADUNIĆ
GLAZBENICI ZA JOSIPA
UZ PISMU I DOKUMENTARAC
DOGRADNJOM I ADAPTACIJOM DO VIŠE PROSTORA
STIŽU GOSTI I FILM IZ DUGOPOLJA
VELIK INTERES ZA OBILAZAK
NOĆ MUZEJA U GOSPIĆU I SMILJANU
VEČER GITARE I PJESME
KONCERT KLASIČNE GLAZBE

Hrvatski sabor kulture poziva na

ONLINE KAZALIŠNU RADIONICU

Od teksta do predstave - razvijanje glumačkih tehnika i vještina.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. svibnja 2020. u 17 sati

ZAGREB - Hrvatski sabor kulture poziva na prvi kazališni online seminar-radionicu za voditelje, redatelje i glumce amaterskih kazališnih skupina na temu "Od teksta do emocije na sceni - razvijanje glumačkih tehnika i vještina".

Seminar će biti održan od 5. do 8. lipnja 2020., a dio je ciklusa online webinara i radionica Hrvatskog sabora kulture. Seminara će biti realiziran uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH, prijave su otvorene za sve zainteresirane.

Osnovni cilj seminara jest polaznike usmjeriti ka razvijanju glumačkih vještina i pomoći im u što boljem uprizorenju uloga. Počevši od pristupa i rada na zadanom tekstu i likovima. Polaznici će pod stručnim vodstvom redatelja i glumca Jasmina Novljakovića upoznati i usavršavati glumačke tehnike - memoriranje teksta, dikciju, kako se riješiti treme, scenski pokret, kako kreirati karakter lika, postići emocije na sceni…

Seminar je koncipiran kao kazališna radionica koja će biti održana u 4 dijela tj. tijekom 4 dana (5. - 8. 6. 2020.). Po završetku online seminara svi sudionici dobit će potvrde o sudjelovanju na e-mail naveden u prijavi. (LPS)

Više na poveznici:
hrsk.hr/index51.php?pIDm1=10&pIDm2=35&pIDm3=0&pPg=0&pIDcl=996&pToken=514dbd9dd9950e8abcaa9aef585e5c5910be46d8#

Restauriranje hrvatske kulturne baštine

KONCERT ZA MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT

Livestream koncert je u petak, 15. svibnja u 20 sati.

Fundus MUO, Ivan Komersteiner, Predela s oltara Sv. Ladislava 1688.-1690. /Fototeka MUO Zagreb
Fundus MUO, Ivan Komersteiner, Predela s oltara Sv. Ladislava 1688.-1690. /Fototeka MUO Zagreb
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. svibnja 2020. u 16.30 sati

ZAGREB - Vokalni ansambl Antiphonus poziva na livestream koncert ANTIPHONUS LIVE GESUALDO, u petak 15. svibnja u 20 sati, za restauriranje oštećenog fundusa Muzeja za umjetnost i obrt.

- Tom prilikom pozivaju na malu donaciju od 30 kuna za našu baštinu koja je stradala tijekom potresa. Prikupljenim sredstvima spasit će se jedan od rijetkih preostalih simbola baroknog Zagreba, rezbareni oltari Zagrebačke katedrale, djelo baroknog kipara Johannesa Kommersteinera, koji su stajali u bočnim apsidama katedrale sve do njene neogotičke obnove nakon potresa 1880. Zbog oštećenja koje su tada pretrpjeli, raspoređeni su u dijelovima u manje crkve okolnih zagrebačkih župa. Gjuro Szabo, tadašnji ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, 1921. zatekao je kompozitnu cjelinu sastavljenu od dijelova dvaju oltara u župnoj crkvi u Lonji te ih spasio od daljnjeg uništenja premještanjem u Muzej za umjetnost i obrt, no oni su, nažalost, ponovo stradali. - kaže se u priopćenju Muzeja.

Antiphonus će izvesti Responzorije za Veliku subotu putem livestreama, a intermezza Fukoshime, Takemitsua i Saariaho izvest će Dani Bošnjak na flauti, iz Porečkog kazališta.

Ulaznice za koncert, kao svojevrsnu donaciju, mogu se kupiti putem poveznice www.entrio.hr/event/antiphonus-live-gesualdo-7864 (LPS)

Konačno dostupan naj crtić

SUROGAT JAVNO DOBRO

Vukotićev crtani film Surogat večeras je objavljen je na Youtubeu, javila je HTV.

Kadar iz Vukotićeva Surogata
Kadar iz Vukotićeva Surogata
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. travnja 2020. u 00.20 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Prije nekoliko godina kada smo istraživali detalje nekoliko značajnih osoba iz povijesti uz pomoć dr. Antuna Johmana, saznao sam za darovitog slikara i crtača Rudolfa Mudrovčića - Rucu, sina dida Vilima Mudrovčića iz Budačke ulice, priko puta Bikanovih.

Naime, nekoliko starih razglednica odnio sam dr. Johmanu da ih pogleda i da mi rastumači, kao rođeni Gospićanin, što je na njima. Kada je opazio vedutu Novčice i mlinova reče da mu je takvu veliku sliku izradio Ruco.

Od prije sam znao da je u Gospiću išao u školu i Dušan Vukotić, kasnije značajni autor crtanih filmova. Ovih dana saznao sam da je u Gospiću išao u drugi i treći razred Pučke škole i da pamti dva izleta u rodnu kuću Nikolre Tesle u Smiljanu. Bilo je to negdje sredinom tridesetih godina prošlog stoljeća o čemu su pisale i Ličke novine 1973. kada je bio razgovor s njim koji je u Zagrebu obavio Karlo Rosandić - Dado. S Vukotićem je u razredu bio i Gospićanin Vladimir Rosandić, koji je i sačuvao jednu sliku razreda.

Dušan Vukotić - Vud, je za svoj animirani crtani kolor film 1962. dobio Oskara Američke filmske akademije. Bio je to prvi hrvatski Oskar i prvi Oskar dodijeljen autoru izvan Amerike.

Prije nekoliko godina kada sam završavao biografije ove dvojice crtača javio sam se u Zagreb film gdje su obadvojica stvarala. Naime, Ruco je bio gluhonijem i je završio nakon gospićke gimnazije Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu te se zaposlio se kao animator u Zagreb filmu. I radio je na Surogatu kao animator. U Zagrebu mi nisu htjeli odgovoriti na usmeni i pismeni zahtjev da uz biografiju Vukotića u našem Ličkom leksikonu postavim link na njegov Surogat, što činimo tekar noćas:

www.youtube.com/watch?v=sw7s1uDY_vA

Uz svjetski Dan kazališta

I GOSPIĆ IMA KAZALIŠTE

Nekoliko puta u prošlom i ovom stoljeću kazalištarci su počinjali iz početka.

Scena predstave Žene u crvenom
Scena predstave Žene u crvenom
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. OŽUJKA 2020. U 19.40 SATI

GOSPIĆ - U drugoj polovici travnja navršiti će se sedam godina kako je u najvećem ličkom gradu obnovljen rad dramskog amaterskog kazališta. Bilo je to 17. travnja 2013. kada se redateljske palice prihvatila mlada profesorica hrvatskoga jezika Anela Serdar-Pašalić.

Bio je to četvrti put u 70 godina da se počelo iz početka. I ovaj put je bilo uspješno. Za nadati se da će gospićki kazalištarci narednih godina slaviti svoje značajne jubileje na nekim novim daskama što i oni i Gospićani to zavrjeđuju. Glumci zavrjeđuju bolji prostor za vježbanje i davanje predstava, a to dokazuju uspjesima na državnim smotrama kazališta.

- Kad nam je već dano (ili smo pak sami sebi to uzeli za pravo) da suočavamo ljude sa njima samima prikazujući im kako žive, kako ne žive i kako bi mogli živjeti, činimo to smjelo, originalno i nadasve odgovorno. Učinimo sve što možemo da ne dopustimo ovom čudovišno surovom svijetu da silnom halabukom, izostankom tolerancije, pomanjkanjem svakog boljeg ukusa i općim nesuglasjem prodre u posvećeni prostor kazališta. Ne dopustimo nikad da kazalište prestane biti mjesto susreta i spoznaje. - rekao je u današnjoj hrvatskoj poruci Siniša Popović, glumac, nacionalni prvak Drame HNK u Zagrebu.

Gospićku glumci ovih dana samostalno u svojim domovine uvježbaju nove role za novi komad koji će dati nakon prestanka opasnosti od korone.

U međuvremenu pogledajte nešto slika iz arhive Lika pressa i jedan vlog.

youtu.be/O4EDHjjVUrE

Osvrt našeg čitatelja

SAD LIKU MOGU ZAGRLITI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. ožujka 2020. u 9 sati

GOSPIĆ - Stiže mail maloprvo od Milana Rupčića iz Zagreba:
Poštovani Marko,
od srca hvala za vrijednu pošiljku LIKApedija i baš se može reći Lika u enciklopedijskom formatu. Već letimičan uvid ukazuje kako je to velebno kapitalno djelo. Možda će zvučati malo patetično ali sada osjećam kako cijelu Liku mogu zagrliti ! Svaka čast !!

Tko je, što je, kako je, gdje je, kada, koliko... e, baš sve na jednom mjestu. Savršeno! Koliko energije, znanja, iskustva, poznanstva i truda mora biti uloženo da se može oblikovati ovakvo obimno djelo ?! Riječju - spomenik za sva svremena !
Hvala, Marko, znat ću cijeniti gestu.
Svako ti dobro i čuvaj se korone !! Zdrav mi bije !

Osvrt na knjigu Likapedija

LJUBAV PREMA LICI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. ožujka 2020. u 10 sati

Dobili smo i osvrt na knjigu Ivana Vukića iz Gospića:
- Gospićki novinar i pisac Marko Čuljat neodavno je izdao knjigu Likapedija, veličine 21 x 21 cm u mekom uvezu, kojom je okrunio svoj dugogodišnji rad. Knjiga je velika i teška u zbiljskom i prenesenom smislu.

Na 771 stranici zapisao je svoja istraživanja i zapažanja i to potkrijepio s 800 slika (fotografija) i drugih ilustracija u crnobijelom tisku. U knjizi se posebno ističu zapisi 439 životopisa Ličana i osoba podrijetlom iz Like, te 1160 natuknica od najstarijeg doba do danas. Mogu slutiti, a samo Bog i on znaju, koliko je truda i samoodricanja uložio u pisanje i objavu ove doista izuzetno vrijedne knjige. Spasio je od zaborava sjećanje na ljude i događaje, kao i način života i predmete kojima su se u prošlosti Ličani služili.

Koliki je trud uložen u pisanje ove knjige ne može se iskazati, kao ni vratiti uloženi novac u nju. Nagrada mu je milost što je obdaren ljubavlju prema Lici kojoj samozatajno služi, a mnogima je ta milost, nažalost, uskraćena.
Hvala Ti Marko!

Rotary klub Gospić

ODGOĐENA PREDSTAVA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. OŽUJKA 2020. U 8.50 SATI

GOSPIĆ - Nedavno osnovanu Rotary klub pridružio se humanitarnom nizu sugrađana kako bi se pomoglo u liječenju mladog Josipa Kolačevića, odnosno za njegovu neurorehabilitaciju i za sutra je bila organizirana kazališna predstava zagrebačkog Kerempuha, ali je otkazana zbor koronavirusa. (LPS)

Drugi o Likapediji

Novinarska enciklopedija

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. OŽUJKA 2020. U 19.15 SATI

GOSPIĆ
- U posljednjem broju uglednog časopisa za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja Meridijani, koji ima status objavljena je informacija o Likapediji.

- Ne čekajući da Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", koji je prošlih godina izdao Istarsku enciklopediju i Enciklopediju Hrvatskog zagorja, dođe i do Like poznati gospićki novinar i publicist Marko Čuljat napisao je i izdao opsežnu Likapediju. Pišući čas manirom pravog leksikografa, čas novinara, Čuljat najprije donosi Lički osobnik - biografski leksikon istaknutih Ličana, koji zauzima gotovo 300 gusto pisanih stranica… (LPS)

Rotary klub Gospić

ZBOG JOSIPA DOLAZI KEREMPUH

U idući utorak zagrebački glumci daju predstavu Traži se novi suprug.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. ožujka 2020. u 18.15 sati

GOSPIĆ - Nedavno osnovanu Rotary klub pridružio se humanitarnom nizu sugrađana kako bi se pomoglo u liječenju mladog Josipa Kolačevića, odnosno za njegovu neurorehabilitaciju.

U idući utorak, 17. ožujka, stižu glumci Kazališta Kerempuh iz Zagreba s predstavom Traži se novi muž. Predstava počinje u 20 sati u dvorani Pučkog, a ostalo je još nešto ulaznica po cijeni od 50 kuna. Prodane su one skuplje ulaznice i sakupljeno je 156 tisuća kuna za tri mjeseca rehabilitacije u Poliklinici Glavić.

U ovoj komediji Mire Gavrana koja traje 105 minuta igraju: Anita Matić Delić, Damir Poljičak i Željko Königsknecht, koji je i redatelj predstave.

Traži se novi suprug neobični je spoj komedije karaktera i komedije situacije te pruža brojne mogućnosti glumcima za stvaranje atraktivnih likova. Središnji je lik udovica koja odluči pomoću tarot karata i novinskog oglasa pronaći novog muža koji bi trebao zadovoljiti idealne, dakle, nemoguće kriterije. Istodobno, njezin prvi susjed, usamljeni neženja, odlučuje se napokon oženiti. Da bi osvojio njezino srce dosjeti se zamoliti za pomoć prijatelja iz djetinjstva, kojega nagovori da se javi na oglas i odglumi nekoliko prosaca koji će biti jedan gori od drugog. Miro Gavran u ovom djelu s izrazitim simpatijama oslikava prepoznatljive junake naše svakodnevice koji nastoje ostvariti svoje snove i ambicije. (LPS)

Gospićki kulturni život

NASTAVAK SLIKARSKE TRADICIJE

Marina i Sergije Mihić priredili su jednodnevnu slikarsku izložbu.

Sergije i Marina Mihić s posjetiteljicom izložbe
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. ožujak 2020. u 13.45 sati

GOSPIĆ - Dok političari ličke metropole spavaju višegodišnji kulturni san, sanjajući crno-bijele slike, dotle kulturnjaci i stvaraoci nemaju mira. Nastavlja se sjajna tradicija slikarstva u ličkoj metropoli.

Koje li slučajnosti, dio kuće u samome centru Grada, naslijedio je akademski slikar Sergije Mihić, a tu je nekada stajala kuća u kojoj je rođen Miroslav Kraljević (1855), ugaoni kamen hrvatskog modernog slikarstva. Njegov otac Tomo, iz Požege,bio veliki ličko-krbavski župan i oženio se iz obitelji Vukelić. U Likapediji pronalazimo podatak da je Kraljević i maturirao u rodnome gradu (1904), a javna je tajna da je ljubovao s izvjesnom Ninom Ristović.

U baš u toj kući, koja ima ruzinavu fasada i prijeti opasnost da spadne i spomen-ploča Miroslavu Kraljeviću, Sergije je sa suprugom Marinom u čast današnjeg Međunarodnog dana žena, priredio jedinstvenu izložbu s jednom slikom koja je otvorena u 9 sati, a zatvoriti će se večeras u 19 sati. Inače, Mihić je znan gospićkoj likovnoj publici jer je čak četiri puta izlagao na popularnom Likanalu a imao je i retrospektivnu izložbu (2006).

Inače Grad se može podičiti i mladim umjetnicima, recimo, s Igorom Zdunićem, koji je slikarstvo završio prije dvije godine na splitskoj akademiji. A javljaju se i neki novi, mladi, perspektivni, talenti uključeni u rad Likovne udruge Lika. (M. Čuljat)

Uz Dan žena u nedjelju

JEDNODNEVNA IZLOŽBA MIHIĆA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. OŽUJKA 2020. U 15.15 SATI

GOSPIĆ - Na početku Ulice popa Frana Biničkog, iz Kaniške ulice, a prije Mlinarske, s lijeve je strane (ne)oibičan prostor - tu je likovna galerija Mjesto poticajnog druženja koju su zajednički stvorili supružnici Marina i Sergije Mihić. U izlogu imaju povremenu tematsku postavu uz Božić, Uskrs i slične datume, a sada za Dan žena u nedjelju priređuju jednodnevni izložbu. U nedjelju će galerija biti otvorena u 10 sati

Sergije Mihić predstaviti će se umjetničkim radom - performansom
pod nazivom "Jedna izložba, jedna slika, jedan dan".

- S radošću pozivamo sve građane koji pronađu malo vremena da nas u nedjelju od 10 do 19 sati posjete u našem malom salonu, galerijskom prostoru u Gospiću.- poziva gospođa Marina.

Slućaj je htio da se galerija nalazi u kući gdje je nekad bila kuća u kojoj se rodio veliki hrvatski slikar Miroslav Kraljević. (MAČ)




Veselimo se Vašem dolasku, a za više informacija ako Vam zatreba,
molimo da nas nazovete.


(MAČ)

NOVA DONACIJA SLIKA MUZEJU LIKE U GOSPIĆU

POKLON CRTAČA I KIPARA IMROVIĆA

Zagrebački profesor Lici dvije kolekcije crteža.

Otvaranje prve izložbe Imrovića u Gospiću/SNimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
Otvaranje prve izložbe Imrovića u Gospiću/SNimio Marko ČULJAT Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. ožujka 2020. u 21.20 sati

GOSPIĆ - Ljubitelji slikarstva večeras su uživali na izložbi donirane kolekcije Eros i Tanatos od 48 crteža crtača i kipara Ivana Branka Imrovića, profesora na Školi primjenjene umjetnsti i dizajna u Zagrebu.

- Ovo je moj povratak korijenima jer mi je jedna baka iz Jezerana. Htio bih život u Gospiću učiniti kvalitetnijim i da na to utječu i moji radovi.- rekao je Imrović prilikom otvaranja izložbe što je uradila Kristina Prša, zamjenica gospićkog gradonačelnika.

Autora su posjetiteljima predstavile Tatjana Kolak i Vesna Bunčić, ravnateljica i savjetnica Muzeja Like. Izložba ostaje otvorena do 3. travnja.

Imrović je želio sebe darovati Hrvatskoj pa je tako već poklonio kompozicije crteža Splitu, Širokom Brijegu i Kutini. Susret s njim inicirala je Marica Vrkljan Bizjak prije dvije godine pa su u Gospić stigle dvije mape crteža, a večeras je predstavljena jedna. Druga kolekcija će biti predstavljena krajem godine.(MAČ)

VIDEO PRILOG:

https://youtu.be/_CaLpM8P1EM

Hrvatski sabor kulture

KNJIŽEVNI NATJEČAJ

Za 39. Susret hrvatskih zavičajnih književnika.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. ožujka 2020. u 13.10 sati

ZAGREB - Hrvatski sabor kulture objavio je Književni natječaj 2020. za 39. Susret hrvatskih zavičajnih književnika koji će biti održan 27. lipnja 2020. u Zagrebu. Na Susretu će biti predstavljena najbolja književna ostvarenja hrvatskih zavičajnih književnika prema odluci Prosudbenog povjerenstva sastavljenog od istaknutih hrvatskih književnika, a autorima najboljih poetskih, proznih i dramskih radova na Susretu će biti dodijeljene plakete Hrvatskog sabora kulture. Rok za slanje radova je 6. travnja 2020. Književni natječaj i Susret bit će realizirani uz materijalnu potporu Ministarstva kulture RH.

PRIJAVE NA NATJEČAJ I PRAVO SUDJELOVANJA
Na Natječaj se mogu prijaviti hrvatski državljani stariji od 15 godina, osim članova Društva hrvatskih književnika ili Hrvatskog društva pisaca, koji su članovi HSK-a (učlanjeni u HSK kao fizičke osobe ili su u članstvu udruga članica HSK-a) te ne-članovi HSK-a koji uplate kotizaciju za sudjelovanje u iznosu 50,00 kn.
-na Natječaj se primaju poetski, prozni i dramski radovi na sva tri hrvatska narječja: kajkavsko, čakavsko i štokavsko.
- autori poetskih radova na Natječaj mogu poslati do pet pjesama, poema ili ostalih poetskih oblika.
- autori proznih radova na Natječaj mogu poslati 1 prozni rad (pripovijetku ili novelu, putopis, esej, ulomak romana ili drugi prozni oblik) do 10 A4 stranica.
- autori dramskih tekstova na Natječaj mogu poslati jedan rad u cijelosti, bez ograničenja stranica, a rad treba biti napisan prema formalnim zahtjevima drame. Upute za pisanje dramskih tekstova s primjerom dostupne su na web stranici HSK-a: www.hrsk.hr
- jedan autor na Natječaj može poslati radove u sve tri kategorije.
- radovi koji se šalju na Natječaj ne smiju biti prethodno objavljeni, a dramski tekstovi ni objavljeni ni uprizoreni (do objave rezultata Natječaja).
- radovi iz područja stvaralaštva za djecu ne ulaze u konkurenciju Natječaja
- svi radovi trebaju biti napisani osobnim računalom ili strojopisom, vlastoručno potpisani i ne vraćaju se autorima poslije vrednovanja.
- sve radove potrebno je poslati poštom u 3 primjerka na adresu: Hrvatski sabor kulture, Ulica kralja Zvonimira 17, 10 000 Zagreb s naznakom za književni natječaj, najkasnije do 6. travnja 2020.

Više informacija o natječaju, Susretu i učlanjenju u Hrvatski sabor kulture pronađite na web stranici Hrvatskog sabora kulture www.hrsk.hr (LPS)

Drugi o Likapediji

NOVA KNJIGA NOVINARA MARKA ČULJATA

Prikaz iz Hrvatskog umirovljeničkog lista.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. ožujka 2020. u 19.45 sat

ZAGREB - Hrvatski umirovljenički list, Zagreb, u broju od veljače donio je prikaz Likapedije iz pera Branka Cvetkovića, njegova predšasnika iz Ličkih novina, koji je bio i jedan od suradnika na Likapediji:

-Iako je u mirovini već desetu godinu Marko Čuljat, novinar iz Gospića ne miruje. Uz portal www.licke-novine.hr nađe vremena i za istraživanje Like koja je njegova opsesija već desetljećima. Upravo je objavio knjigu Likapedija enciklopedijsko izdanje o Lici i njenim stanovnicima.

Prve retke objavio je u Ličkim novinama 1968. kao student druge godine Pedagoške akademije u Gospiću gdje je diplomirao za učitelja. Stjecajem okolnosti postao je prvi dopisnik Televizije Zagreb 1970. i tada je zaplovio novinarskim putovima diljem Like. Iz Like koja je bila slabo informativno pokrivena, lokalni list izlazio je dva puta mjesečno, dvije radio stanice u Gospiću i Otočcu imale su ograničen domet, a nacionalne redakcije imale su samo jednog dopisnika u Gospiću.

Od samih početaka pravi brojne reportaže po prelasku u redakciju Ličkih novina, gdje je krajem lokalne karijere bio direktor i glavni i odgovorni urednik Novinsko-informativne ustanove Lički vjesnik i to dva mandata. Daleke 1975. godine u sklopu priprema za godišnjak Lički kalendar prikupio je prve biografije znamenitih Ličana i to prikupljanje nikad nije prestalo. Dapače, upravo je doživjelo kuLminaciju knjigom Likapedija koja je tiskana u Denoni Zagreb, i postala svojevrsna enciklopedija Like.

U toj knjizi formata 21 x 21 cm na 771 stranici je preko 800, mahom autorskih fotografija i drugih ilustracija u crno-bijelom tisku. U knjizi je 439 životopisa Ličanki i Ličana podrijetlom iz Like ili su djelovali u tome dijelu Hrvatske. Pored toga u Likapediji je 26 poglavlja sa 1160 natuknica od najstarijih vremena do danas. Tu su na okupu podaci o Japodima, statistički podaci od najstarijih popisa do recentnih podataka o školstvu, katoličkoj crkvi, o prirodnim ljepotama i nacionalnim parkovima, o poljima i rijekama u kojima žive endemske ribice, o posljednjim prašumama, o cestama i njihovoj modernizaciji sve do gradnje autoceste.

U brojnim kontaktima s ljudima, u pravilu izvan Like, nailazio je na gotovo nepoznate osobe. Tako je na sugestiju akademika Marka Pećine, poznatom ortopeda kome je otac iz Klanca, a majka iz Brinja, tragao za biografijom dr. Andrije Štampara, čiji su korijeni u Čanku. Traganjem o Štamparu naletio je na Svetislava Orlića, kemičara rođenog u Gospiću 1904. koga je Štampar uz Rokfelerovu stipendiju poslao na godinu dana u Ameriku da izuči vakcinu protiv sifilisa, a kad se vratio radio je s ekipama još godinu dana na hrvatskom cjepivu čija je proizvodnja počela u tvornici Kaštel u Zagrebu. Poslije rata je od nje Orlić, čiji je otac, Mita bio učitelj, ali je značajan za razvoj poljoprivrede u cijeloj Lici, napravio Proizvodnju lijekova i vakcine PLIVA. Iz raznih razloga tek u ovoj knjizi nakon 45 godina objavljuje životopis Stevana Mandarića, admirala američke vojske rođenog u Americi, a čiji je otac iz Mogorića kraj Gospića, koji je po odlasku u mirovinu živio i u Staračkom domu u Gospiću.

Knjigu je autor upotpunio brojnim zanimljivostima u čak tri poglavlja: NAJ NAJ, PRVI, i CAKE. S pravim novinarskim nervom desetljećima je bilježio zanimljivosti. Tako se iz knjige može saznati da je u Ličkom Cerju cjelodnevni boravak u školi bio još 1910. godine, da su iz Gospića živi riječni rakovi prebacivani avionima na europske dvorove, a da je u Americi i Australiji bilo ličkih šerifa.

Muzej Like Gospić

IZLOŽBA DONACIJA UMJETNIKA IMROVIĆA

Slikar je poklonio preko 150 svojih radova.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. veljače 2020. u 19 sati

GOSPIĆ - U Muzej Like sam banuo nenajavljen drugim poslom i zatekao pospremanje najnovije donacije, ne jedne nego dvije. Bili su to crteži kipara i crtača Ivana Branka Imrovića (63). Poklonio je Crtačevog dnevnika "Modeliranje vremena" (presjek/ introspekcija 1976.-2019.) s ukupno 104 crteža, dva crteža u boci i tri staklenke s crtežima te Kompoziciju "Eros i Tanatos", s ukupno 48 crteža.

Imrović je rođen u Popovači. Završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a zatim i Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirao je kiparstvo u klasi prof. Ivana Sabolića. Član je ZUH-a i djeluje kao samostalni umjetnik, a od 1992. postaje profesor na Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Sudionik je Domovinskog rata skupno izlaže od 1985, a samostalno od 1986.

Izložba njegovih poklona biti će otvorena u Muzeju Like 5. ožujka u 19 sati i ostaje otvorena do 3. travnja. (LPS)

Bibliografski zlog

MONOGRAFIJA SENJA

Nova je knjiga povjesničara Envera Ljubovića.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. veljače 2020. u 18.10 sati

SENJ - U izdanju ogranka Matice Hrvatske uskoro bi iz tiska trebala izaći nova knjiga povjesničara Envera Ljubovića "Grad Senj i njegov značaj u povijesti i kulturi hrvatskog naroda". Knjiga će biti velikog enciklopedijskog formata na 516 stranica i 250 ilustracija.

Knjiga je to o bogatoj povijesti i kulturnoj baštini grada Senja u različitim povijesnim razdobljima, o uskocima, obrambenim zidinama, glagoljici, senjskim toponimima, buri, crkvama i crkvenom životu, glagoljskim spomenicima, tiskarstvu, senjskim književnicima, pomorstvu i trgovini, senjskim plemićima, te heraldičkom znakovlju.

Dano je podrijetlo poznatih senjskih plemićkih uskočkih obitelji Hreljanović i Rubčić-Rupčić, koje su nekoliko stoljeća djelovale u društvenom, političkom, vojnom, kulturnom i crkvenom životu uskočkoga grada Senja te mu dala jedan poseban pečat. Grad Senj je prepoznatljiv zbog svoje bogate kulturno-povijesne baštine, koja je jedinstvena i originalna te koja zauzima zasebno mjesto u povijesti i kulturi hrvatskog naroda u različitim povijesnim razdobljima od najstarijih vremena pa sve do danas. Poštovanje tradicije i kulture ovdje su bili temelj svakodnevnog života. Senj je jedan od najstarijih gradova Hrvatske, a ima kontinuitet svakodnevnog života od prapovijesti pa sve do danas. U svojoj dugoj povijesti Senj pamti brojne osvajače, monarhije, carstva i kraljevstva te njihove vladare. Svatko od njih ostavio je traga na prošlost ovoga grada, ali grad nije nikada osvojen i uvijek je bio i ostao oaza slobode i mira. (LPS)

Bibliografski izlog Ličkih novina

PRVI OSVRT NA LIKAPEDIJU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. veljače 2020. u 13,45 sati

Piše naš čitatelj Đuro Mesić iz Novoga Čičea


Evo pregledao sam, ne sve i pročitao, veoma zanimljivu i jedinstvenu knjigu u nas, koja će doista otrgnuti od zaborava mnoge osobe iz Like, ma gdje bili ili su bili, kao i posebnosti prirodnih prostora i običaja. Za pravo uživanje čitanja treba vremena i tko zna čime ćeš me još obradovati.
Koncepcijski i sadržajno knjiga je urađena besprijekorno sistematizirano, a treba znati da se ovakvo štivo zapravo nikada ne može do kraja završiti, a ni čitati od početka do kraja. Tu posebno mislim na Lički osobnik i Ličke korjenike kroz koje saznajemo i o iseljavanju stanovnika, čime je potvrđeno da je ovaj kraj migracijsko područje, koje je doživjelo depopulaciju.
Za istaći su i sva poglavlja jer su svaka na svoj način presjek jednog vremena, razvoja i života. Nepravedno bi ih bilo izdvajati, a puno i za sve nabrajati. Navedeni povijesni i kulturološki podaci su iz različita razdoblja što je duži povijesni presjek. Sve u svemu knjiga je jedna retrospektiva prošlosti do sadašnjosti ovoga kraja i njezinih stanovnika, koji su tijekom različitih turobnih povijesnih razdoblja mnogo propatili, ali su ostali postojani i dostojanstveni u svemu.
Ova knjiga je i jedan spomen na ljude, prostor i običaje što je autor vjerno oslikao. Kao amateru istraživaču važno mi je zapaziti označavanje rednih brojeva izvora iz kojih je tekst uzet, što omogućava brz pronalazak za nadopunu najzanimljivijih tema.
Trnovit je put doći do velikog broja prijatelja suradnika. Zato kritika ili samokritika svima nama koji te vjerojatno nismo u početku razumjeli i dovoljno popratili. Tako je u meni žal za nekim posebnostima i ljudima brinjskog i podlapačkog kraja, a svakako i više o razminiranju velikog prostora Like. To je moja profesionalna slabost, a tako smo se i upoznali.
Autoru čestitka na trudu, utrošenom vremenu i naporu jer istraživanje je mukotrpan i rudarski posao kojega mnogi ne razumiju, a ovo je čuvanje naše povijesti od zaborava. Mnogi zapisi su trajno nestali tijekom ratova koji su na ovim prostorima bili česta pojava, a i sami smo svjedoci zadnjeg rata i srbočetničke agresije, gdje je veliki dio bio okupiran, opustošen i devastiran.
Zato još jednom veliko hvala na uloženom trudu!

Izašla nova knjiga Bibiloteke Lykos Gospić

LIKAPADIJA U PRODAJI

U prodaju je puštena 56 knjiga u našem izdanju, odnosno u izdanju Lika pressa Gospić

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. veljače 2020. u 17 sati

GOSPIĆ - Ovih dana u prodaju je puštena knjiga Marka Čuljata Likapedija. To je 56 knjiga u izdanju Lika pressa od 1998. godine.

Knjiga je formata 21 x 21 cm u mekom uvezu. Ima 771 stranu i preko 800 fotografija i drugih ilustracija u crno-bijelom tisku. U knjizi je 439 životopisa Ličana i ličnosti podrijetlom iz Like te 1160 natuknica od najstarijih vremena do danas. Za izradu knjoige korišteno je preko 600 bibliografskih izvora koji su navedeni u knjizi.

Knjiga se može kupiti samo u Gospiću: kod autora, izdavača Lika press i u prodavaonici Vertus d.o.o.u Gospiću, Trg Stjepana Radića 8, prilaz iz Smiljanske ulice, po cijeni od 550,00 kuna. Postoji mogućnost slanja u europske zemlje. (LPS)

P.s.: može i upit u inbox Fejsa.

ZA TESLU PRIZNANJE HELENI BULAJA MADUNIĆ

Inovativnoj instalaciji TESLA IZLOŽBE stiglo još jedno prestižno priznanje iz Londona!

Autorica na tavanu Tesline rodne kuće u Smiljanu
Autorica na tavanu Tesline rodne kuće u Smiljanu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. VELJAČE 2020. U 11.15 SATI

Hrvatska redateljica i umjetnica Helena Bulaja Madunić dobitnica je posebnog priznanja London International Creative Competition Award u kategoriji filma i videa, te je također počašćena kao jedna od odabranih u utrci za prestižnu nagradu Umjetnik godine, u kategoriji umjetničke instalacije, za inovativnu Filmsku Fresku - "Mehaničke Figure _Inspirirani Teslom", koja je, kao jedinstveni, pionirski, inovativni pripovjedno filmski format.

Nakon 11 godina stvaranja, prvi put izložena je u Zagrebu u Meštrovićevom paviljonu, kao centralna instalacija autorske izložbe Helene Bulaja Madunić - "Nikola Tesla - Mind form the Future", koja je bila u Zagrebu i Budimpešti u od 2017 do 2019, te ju je posjetilo preko 150.000 posjetitelja, uz podršku svih krovnih hrvatskih institucija i sponzorstvo tehnoloških i medijskih tvrtki koje djeluju u RH. Uz ovo najnovije priznanje autorici, izložba je ujedno proglašena i jednom od deset najboljih izložbi Budimpešte 2019, te je nagrađen brojnim međunarodnim priznanjima i nagradama, od "Tesla Spirit Awards" u New Yorku 2019, do srebrne medalje za najbolje kulturno događanje istočne Europe u Moskvi 2018, te predstavlja jedna od najvažnijih projekata hrvatske suvremene umjetnosti i kulture u međunarodnim okvirima.

London International Creative Competition Award, prestižno je priznanje na području ljudske kreativnosti koje se dodjeljuje već 14. godinu zaredom iznimnim kreativcima i njihovim inovativnim projektima, koji u sebi sadrže inovativne i još ne viđene kreacije. Dosadašnji pobjednici su vrhunski umjetnici, arhitekti, dizajneri, ilustratori, fotografi, modni, grafički i web dizajneri iz cijelog svijeta od kojih bi istakli fotografa Todda BRADLEYA koji je nagrađen 2017. za svoju slavnu seriju fotografija "The State of America", te 2018. milanski arhitekt Petera Pichlera nagrađenog za jedinstveni koncept "Tree House" projekta samoodrživog stanovanja u planinskim i šumskim krajevima Dolomita.

Ovogodišnje članovi žirija između ostalih čine Laurence Gartel,"otac" digitalne umjetnosti, koji je karijeru započeo suradnjom s Nam June Paikom, podučavao je Andy Warhola kako koristiti računala i bio je prijatelj s gotovo svim legendama Punk scene New Yorka, radeći digitalnu umjetnost i prije nego su računala postala široko dostupna. Uz iznimnu karijeru i brojne pionirske uratke i u umjetnosti i dizajnu, bio je i službeni umjetnik 57. Grammyja. Od ostalih članova žirija istakli bi Xaviera Hufkensa, koji je jedn od vodećih europskih galerista suvremene umjetnosti, i jedan od članova selekcijskog odbora Art Basela, i Hossein Farmania koji je ujedno i osnivač i predsjednik LICC-a, iznimno je cijenjen kreativni direktor, galerist, kustos izložbi i filantrop, te uz LICC, osnivač i predsjednik Lucie Awards u New Yorku, International Design Awards, International Photography Awards, Paris Photo Prize, London Creative Awards, Focus on AIDS i Farmani Gallery.

Pučko učilište Gospić

GLAZBENICI ZA JOSIPA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. veljače 2020. u 18 sati

GOSPIĆ - Puhački orkestar grada Gospića i Tamburaški sastav Pučkog otvorenog učilišta daju zajednički koncert Josipu s ljubavlju. Koncert je u dvorani Pučkog u petak, 14. veljače s početkom u 19 sati. Ulaznica je 30 kuna. (LPS)

Dugopoljke u Gospiću

UZ PISMU I DOKUMENTARAC

Večeras su u kinu Korzo nastupile pjevačice iz Dugopolja.

Pjevačice iz Dugopolja
Pjevačice iz Dugopolja
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. veljače 2020. u 21 sat

GOSPIĆ - Zahvaljujući dobroj višegodišnjoj suradnji Pučkog otvorenog učilišta dr. Ante Starčevića i Vokalno-instrumentalne skupine Šušanj iz Dugopolja, Dugopoljke su večeras nastupile u kinu Korzo.

Nakon pjevanja spleta pjesama Dalmatinske zagore projiciran je dokumentarno-igrani film Kako živi narod. Film je nastao temeljem istoimene knjige Rudolfa Bićanića koja je objavljena 1936. u kojoj je i zapis iz Dugopolja. U filmu nastupa čak 85 glumaca, snimalo se 18 mjeseci u svim godišnjim dobima od 2012. do 2013. godine. Sijalo se i sadilo one kulture koje se više ne uzgajaju samo da bi se prikazalo u filmu. Jedna je kuća pokrivena ševarom, a druga je zapaljena kako bi se zorno prikazala tragedija obitelji u pasivnom kraju. Svi su dijalozi bili na dugopoljskoj ikavici koja je srodna onoj u Lici. (MAČ)

Planovi Muzeja Like Gospić

DOGRADNJOM I ADAPTACIJOM DO VIŠE PROSTORA

Gotovi planovi za muzej 21 stoljeća.

Ovako će izgledati Muzej nakon rekonstrukcije i obnove/ 3D skica Ivo Vojnović
Ovako će izgledati Muzej nakon rekonstrukcije i obnove/ 3D skica Ivo Vojnović
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. veljače 2020. u 18.45 sati

GOSPIĆ - U nedavnoj Noći muzeja predstavljeni su i planovi bliske budućnosti Muzeja Like koji je osnovan prije 62 godine i 1964. je iz palače pravde preselio u današnji prostor, a u njihov prostor uselila je gruntovnica. Stara je to zgrada izgrađena za Vojne krajine i oštećena je 1971. u požaru i šteta je sanirana. U jednom dijelu objekta bila je Šumarija koja je nakon požara iselila. Zgrada je obnovljena 1985. Sanacija ratne štete nastale tijekom Domovinskog rata završena je 1997.

Današnji Muzej Like obuhvaća glavnu zgradu koja je izgrađena još 1798. godine za potrebe zapovjednika Ličke pukovnije. Tu je živio i veliki ličko-krbavski župan Budislav Budusavljević, pl. Prijedorski (1889 - 1900) koji je bio drugi župan i došao je na vlastiti zahtjev nakon smrti prvog velikog župana Marka Kasumovića.

- U toj zgradi je danas većina izložbenog i uredski prostor. Njemu pripada i otvoreni (dvorišni) prostor u kojem je smještena tzv. Lička drvena kuća i pomoćni objekti poput čuvaonice muzejske građe i radionice te kotlovnica.- kaže dr. sc. Tatjana Kolak, ravnateljica Muzeja.

Budući projekt uređenja i dogradnje Muzeja obuhvaća cjelovit pristup muzejskom kompleksu kako bi u konačnici riješio nekoliko problemskih pitanja muzejske infrastrukture - nedostatak izložbenog prostora, nedostatak čuvaonica jer muzeji jesu mjesta čuvanja kulturne baštine, a muzejska građa nije statična kategorija, već se s godinama povećava. Nedostatak radnog prostora za zaposlene, kao i nužne preparatorske radionice. Projekt ujedno omogućava i posjet Muzeju osobama s poteškoćama u kretanju, jer danas mogu jedino pristupiti Lapidariju u prizemlju. Rekonstrukcijom bi se ostvarila i energetska učinkovitost, statički sanirala zgrada kulturnog dobra koja već 50 godina pomalo tone na zapadnom pročelju, ali i omogućio otvoreni pristup kroz glavni ulaz i uvijek otvorena muzejska vrata posjetiteljima.

Idejni projekt je izradio arhitekt Ivo Vojnović iz Splita. Projekt će se realizirati kroz tri faze. Prva faza je građevinska sanacija i uređenje glavne zgrade iz 18. stoljeća uključujući i muzejske stalne postave. Druga faza je izgradnja nove multifunkcionalne dvorane, povezane s glavnom zgradom toplim mostom na razini prvog kata te uređenje otvorenog lapidarija u prizemlju pod njom.

Treća faza je izgradnja novog objekta na položaju postojeće dvorišne zgrade, ali s novim arhitektonskim izgledom i adekvatnim uređenjem čuvaonica i radionica te preseljenje ambijentalne rekonstrukcije tradicijske ličke arhitekture s etnografskim postavom na položaj današnje kotlovnice.

Projektno je najzahtjevnija rekonstrukcija glavne zgrade u kojoj će se aktivirati i prostor potkrovlja koji je do danas neiskorišten, a služio bi kao prostor za zaposlenike. Cjelokupni prostor prizemlja i kata, ali i dio podruma stavlja se u funkciju izložbeno - prezentacijskog prostora s novim muzeološkim koncepcijama postava, od arheološkog, kulturno-povijesnog, galerijskog, povijesti Gospića i Like te Domovinskog rata.

U Splitu je izrađen i glavni projekt adaptacije glavne zgrade i dogradnje muzejskog kompleks i podnijet je zahtjev za građevinske dozvole. Osim toga, ove godine izradit će se dokumentacija za potrebe prijave projekta na EU fondove jer je projekt i financijski iznimno zahtjevan.

Nakon realizacije ovako velikog i kapitalnog projekta usmjerenog dugoročnom rješenju, koji i Gospić i Lika itekako zaslužuju, moći će se reći da imamo Muzej za 21. stoljeće.

Pučko učilište Gospić

STIŽU GOSTI I FILM IZ DUGOPOLJA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. veljače 2020. u 17.15 sati

GOSPIĆ - Pučko otvoreno učilište u kinu Korzo u petak 7. veljače ugostit će Vokalno-instrumentalnu skupinu"Šušanj" iz Dugopolja koja će predstaviti i dokumentarno igrani film "Kako živi narod". Program počinje u 19 sati a ulaz je besplatan.

Istoimenu knjigu prof. dr. Rudold Bićanić (Bjelovar 1905- Zagreb, 1968) izdaje u Zagrebu 1936. godine. U Likapediji pronalazimo da mu je otac bio iz Brinja, te da je završio školovanje u Francuskoj i da je doktorirao pravo u Zagrebu. Pješice je prošao sve pasivne krajeve u kojima žive Hrvati, nastojeći se na licu mjesta upoznati s njihovim životom i problemima. Tako je i nastalo njegovo prvo značajno djelo pod naslovom Kako živi narod - život u pasivnim krajevima (1936). Iako je to djelo trebalo biti tek prikaz stanja u tim područjima, iz prikupljenog gradiva uspio je izraditi veoma uspjelu ekonomsku i sociološku analizu životnih prilika hrvatskog življa u Lici, Dalmatinskoj Zagori, zapadnoj Bosni te u Hercegovini kao najsiromašnijim područjima.

U knjizi je između ostalih radova raznih autora i zapis o životu Dugopolja mlade književnice iz Bjelovara, Zlate Perlić. Upravo je tih 15-tak stranica teksta postalo temeljnim okvirom ideje o stvaranju igrano-dokumentarnog filma o životu u selu i okolici tog dijela Dalmatinske Zagore toga vremena. Film je temeljen i na knjizi don Frane Ivaniševića "Poljica - narodni život i običaji", još jednom važnom djelu hrvatske etnografije s početka 20. stoljeća. (LPS)

15. Noć hrvatskih muzeja

VELIK INTERES ZA OBILAZAK

Gospićani su s velikim interesom bili večeras u Muzej Liku.

Večerašnji izgled Muzeja Like/Snimio Marko ČULJAT
Večerašnji izgled Muzeja Like/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. siječnja 2020. u 21.55 sati

GOSPIĆ - Kao što se i očekivalo na iskustvu iz prijašnjih Noći otvorenih vrata Muzeja Like u obilazak su pohrlili brojni Gospićani. U prizemlju ih je čekalo iznenađenje. Naime, etnologinja Tara Pivac-Krpanić, samo za nekoliko mjeseci rada u Gospiću priredila je izložbu o Mijatu Sabljaru, muzealcem i sakupljačem umjetnina u Hrvatskoj.

Ovaj Dubičanin nakon završene vojne akademije u Bečkome Novom Mjestu bio je građevinski inženjer u austrijskoj vojsci. Za službovanja u Lici započeo je skupljati starine i predmete za prirodoslovne zbirke. Nakon umirovljenja (1840) nastanio se u Zagrebu, gdje se posvetio skupljanju i popisivanju starina i umjetnina. Kako je bio vojnik naučio je crtati što mu je dobro došlo i u arheologiji. Na izložbi je bilo i više njegovih originalnih crteža o njegovim arheološkim pronalascima.

Ostali kustosi Muzeja dočekivali su u pojedinim izložbama i upoznali sugrađane s mehaničkim automatom za glazbu, dijelom bogate zbirke umjetnina koja je nastala zahvaljujući Ličkom likovnom analu koji je prvi organiziran prije 54 godine. U prostoriji gdje je starinski namještaj čak je bilo i malo svirke na klaviru…

Poseban program priređen je u Memorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu. (MaČ)

15. Noć muzeja

NOĆ MUZEJA U GOSPIĆU I SMILJANU

31. siječnja noćnim radom biti će obilježena Noć muzeja u Muzeju Like u Gospiću i Mamorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu.

 
 


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. siječnja 2020. u 10.45 sat

GOSPIĆ - U 15. Noći muzeja koja će biti 31. siječnja, u Muzeju Like Gospić organizirana su tri predavanja na temu Muzejska arhitektura i infrastruktura, Odnos muzeja i lokalne zajednice te Muzeji kao mjesta novih znanja. Hommage - muzejski velikani - izložba o djelovanju Mijata Sabljara kao jednog od prvih sakupljača starina na području Like.

19.00 - 00.00 MIJAT SABLJAR - SPAŠAVANJE LIČKE KULTURNE BAŠTINE U 19. STOLJEĆU - Mijat Sabljar je bio profesionalni vojnik, putopisac i istraživač koji je život posvetio sistematičnom prikupljanju i dokumentiranju hrvatske prirodne i kulturne baštine. Želja nam je ovdje prikazati bogati životni rad Sabljara i koliko je u tom radu lički kraj poslužio kao inspiracija istraživanja bez kojih bi naše poznavanje prošlosti bilo bitno siromašnije. Autorica: Tara Pivac Krpanić

19.00 - 20.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo kroz stalne postave Muzeja - arheološki, etnografski, kulturno-povijesni i galerijski.
20.00 - 21.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo kroz stalne postave Muzeja - arheološki, etnografski, kulturno-povijesni i galerijski.
21.00 - 21.45 MUZEJ LIKE GOSPIĆ ZA 21. STOLJEĆE - Predavanje ima za cilj predočiti Glavnu zgradu Muzeja kao kulturnog dobra u kontekstu planirane adaptacije, kao i sveukupne adaptacije i dogradnje muzejskog kompleksa u smislu nužnosti poboljšanja kvalitete muzejske djelatnosti i zaštite kulturne baštine u cjelini. Predavač je projektant Ivo Vojnović, d. i. a.
21.45 - 22.15 ODNOS MUZEJA I LOKALNE ZAJEDNICE - Predavanje o odnosu lokalne zajednice i muzeja donijet će nam potrebne argumente zašto su muzeji nužnost i nadogradnja društva, a ujedno što lokalna zajednica misli i kako vidi svoj muzej te što bi željeli promijeniti. Metoda istraživanja: anketa. Analiza ankete će nam pomoći da usmjerimo naše javno djelovanje prema posjetiteljima, unaprijedimo aktivnosti Muzeja. Autorica: M. Rukavina Vranić
22.30 - 23.00 ŠTO IMA NOVO? - Terenska istraživanja su jedan od segmenata muzejske djelatnosti i uvijek donose nove spoznaje. No i obrada muzejskog fundusa je istraživačko putovanje u kome uvijek saznajemo nešto novo, a to želimo podijeliti s našim posjetiteljima. Predavanje o novim spoznajama o arheološkoj baštini Like održat će dr. sc.Tatjana Kolak.
23.00 - 00.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo kroz stalne postave Muzeja - arheološki, etnografski, kulturno-povijesni i galerijski.

"Nikola Tesla" Smiljan
Upoznat ćemo se s Teslinom zavojnicom i prijenosom bežične energije u kontekstu znanstveno-fantastične pentalogije Peta dimenzija. Muzej kao destinacija kulturnog turizma u kontekstu promocije kulture, znanosti i autentičnosti kroz predavanje iz ugla turističkog sektora.
18.00 - 23.00 TESLA U DRUŠTVU - Premda poznat kao samotnjak, u životu genija su američki i hrvatski intelektualci ostavili trag. U Noći muzeja posjetitelji će susresti Westinghousea, Edisona, Twaina, Johnson i Meštrovića te se u atraktivnoj prezentaciji i fotografirati u dobrom društvu. Ovisno o vremenskim prilikama, postav će biti eksterni.
18.30 - 19.15 MISAO JE NAJSNAŽNIJA ENERGIJA - Promocija pentalogije Peta dimenzija, autora Tomislava Beronića. Tema u SF književnom opusu autora posvećena je prijenosu bežične energije kao jednom od najvećih Teslinih dostignuća, no na vrlo popularan način, promovirajući različite svjetske kulture, religije i civilizacije.
19.30 - 20.00 MEMORIJALNI CENTAR "NIKOLA TESLA" KAO DESTINACIJA KULTURNOG TURIZMA - Predsjednica Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske, Kristina Nuić Prka održat će predavanje o korelaciji turizma i kulture, referirajući se podjednako na pozitivne i negativne primjere u praksi, kao i na očekivane rezultate zajedničkog djelovanja u promociji kulturne baštine.
18.00 - 18.30 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV - Stručno vodstvo uključuje razgledavanje i upoznavanje Teslinog djetinjstva, ali i postignuća tijekom života. Od autentičnosti samog rodnog mjesta do suvremenog izložbenog postava s replikama izuma unutar rodne kuće do rekonstrukcije ispitne stanice s prezentacijom bežičnog prijenosa energije pomoću Tesline zavojnice.
20.00 - 20.30 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV
21.30 - 22.00 VODSTVO KROZ STALNI POSTAV (LPS)

Pučko učilište Gospić

VEČER GITARE I PJESME

Koncert su večeras održali Tvrtko Sartić, gitara i Ivana Rukavina, kontraalt.

  Detalj s večerašnjeg gospićkog koncerta
Detalj s večerašnjeg gospićkog koncerta
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. siječnja 2020. u 22.20, video dopuna u 23.45 sati

GOSPIĆ - Ugodno glazbeno veče priredilo je večeras Pučko otvoreno učilište. Na pozornici su bili Tvrtko Sarić, gitara i Ivana Rukavina, kontraalt. I ovaj put klasična je glazba iz topluh domova izvukla brojnu, posebice, mlađu publiku koja je očito uživala u glazbi dvoje umjetnika. (MAČ)

PRVI LIČKI VLOG S KONCERTA

youtu.be/SR-sqYDeB-k

Pučko Gospić

KONCERT KLASIČNE GLAZBE

Nastupaju gitarist Trtko Sarić i pjevačica Ivana Rukavina.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. siječnja 2020. u 10 sati

GOSPIĆ - U ponedjeljak 13. siječnja s početkom u 20 Pučko otvoreno učilište dr. Ante Starčevića organizira koncert klasične glazbe u izvedbi Gospićkih umjetnika Tvrtka Sarića, gitara i Ivane Rukavina, kontraalt. Cijena ulaznice je 35 kuna, a za studente, đake i umirovljenike 20 kuna.

Na programu su djela: Castelnuovo- Tedesco; Britten; Papandopulo; Rodrigo; Hatze; Krajcar-Percan i praizvedba "U samoći" Ive Josipovića (praizvedba).

Ivana Rukavina je završila školovanje u rodnom gradu gdje radi kao nastavnica. Osnovnu glazbenu školu, temeljni predmet klavir, završila je u Senju, područna škola Gospić, u klasi nastavnika Zvonimira Kosa. Diplomirala je na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću, Sveučilišta u Zadru. Prvi pjevački nastup imala je s deset godina na glazbenom festivalu Prvi pljesak 1999. na kojem je osvojila prvu nagradu. Održala je više samostalnih koncerata u suradnji s istaknutim glazbenicima, gitaristom Tvrtkom Sarićem i sopranisticom Darijom Hreljanović. Dosadašnjim nastupima najviše se predstavila gospićkoj publici, ali je ostvarila više koncerata u Zadru, u suradnji sa Zadarskim Sveučilištem, te u Zagrebu (dvorana HGZ-a). Njen repertoar obuhvaća glazbene epohe od baroka, preko romantizma, pa sve do 20. stoljeća. U suradnji s Tvrtkom Sarićem 2018. praizvela je " Četiri bosanske" za glas i gitaru, Borisa Papandopula. Pjevanje usavršava radeći s vokalnim pedagozima, Darijom Hreljanović i Natašom Antoniazzo. Jedna je od inicijatora osnivanja, i članica od osnutka, pjevačkog zbora Degenija (zbor Odjela za nastavničke studije u Gospiću), s kojim i solistički nastupa. Zaposlena je na OŠ dr. Franje Tuđmana Lički Osik, na mjestu učitelja Glazbene kulture.

Tvrtko Sarić nakon školovanja u rodnom gradu glazbenu naobrazbu započeo je u Rijeci gdje se tri godine školovao u klasi Nikole Jedrlinića da bi potom maturirao u Zagrebu u klasi prof. Ištvana Römera. Diplomirao je u klasi prof. Darka Petrinjaka na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji. Na Visokoj školi za glazbu u Lovranu pohađao je jednogodišnju specijalizaciju u klasi prof. Gorana Listeša. Tijekom studija i kasnije, usavršavao se na domaćim i međunarodnim majstorskim tečajevima. (V. Dešpalj, M. L. Saomarcos, A. Carlevaro). Koncertirao je u Sloveniji, Austriji, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, BiH, Meksiku i SAD-u. Kao solist, nastupao je s Zagrebačkom filharmonijom, Zagrebačkim solistima, Celjskim godalnim orkestrom, Varaždinskim komornim orkestrom, gotovo svim gudačkim kvartetima u Hrvatskoj, te kao član ansambla za suvremenu glazbu Cantus. Od 2010. do 2015.godine bio je član je renesansnog ansambla Minstrel, gdje je svirao lutnju. Od 2016. godine nastupa u kvartetu gitara (Zoran Dukić, Petrit Ceku i Maroje Brčić). S Kvartetom je 2017. na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama dobio nagradu Orlando (nagradu dodjeljuje HRT za najbolji koncert). Snima za diskografske kuće u Hrvatskoj i Sloveniji. Dobitnik je nagrade Porin (autorski nosač zvuka Berislava Šipuša, "Zajedno", Cantus, 2018.). Osnivač je i umjetnički ravnatelj nekoliko glazbenih ciklusa na području grada Gospića i Ličko-senjske županije. U zvanju višeg predavača zaposlen je na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, te na Glazbenim školama u Črnomlju i Gospiću. Na gospićkom odjelu 2012. osnovao je pjevački zbor "Degenija". Za izvrsna postignuća u umjetničkom radu i vođenju Zbora nagrađen je, 2017. Rektorovom nagradom. (LPS)