Priprema sadnica za pošumljavanje

Detalj šumarske izložbe fotografija na Jeseni u Lici

Nedostupna Medačka plantaža/Foto Lik@ press Gospić

Pirotehničar policije na "bogatom" nalazištu mina na Velebitu

Obilježeno minsko polje na Velebitu

Dani hrvatskih šumara u Bjelovaru

NASTUPILI I LIČANI

Na Danima hrvatskih šumara nastupila su samo tri lička sjekača, ali su Ličani ipak dominirali jer je su oni čelnici šumarskog društva i šumarskog fakulteta.

www.licke-novine.hr
28. lipnja 2011. u 8.45 sati

Natjecanje u obaranju na balon

GOSPIĆ - Uz nazočnost izaslanstva gospićke podružnice Hrvatskih šuma u bjelovaru su obilježeni ovogodišnji Dani hrvatskih šuma. U Gudovcu kod Bjelovara najprije je održana 15. skupština Hrvatskog šumarskog društva na kojoj su bili izaslanici HŠD-a iz cijele Hrvatske te gosti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Češke. U sklopu dana šumara održano je i natjecanje šumarskih radnika sjekača gdje su nastupila i tri Ličanina iz Šumarije Gračac i Udbina. Na natjecanju se u šest disciplina ovaj put ogledalo 16 podružnica Hrvatskih šuma i po prvi put i sjekači jedne privatne tvrtke koja se bavi sječom. Neki su šumari bili iznenađeni visokom pobjedom UŠP Zagreb, a lički šumari su završili na 14. mjestu, a na natjecanje su išli bez ikakvih posebnih priprema i treninga. Boje ličkih šumara branili su sjekači Tomislav Uremović, Anto Filipović i Zoran Rimac.
Dani hrvatskog šumarstva održani su pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, a njen izaslanik je bio potpredsjednik Vlade i resorni ministar Božidar Pankretić koji je još jednom istaknuo kako su šume uz vode, nacionalno bogatstvo koje se neće privatizirati. Zahvalio je šumarskim pokoljenjima što su dosad, gospodareći na održiv način, uzorno brinuli o tom bogatstvu, te Hrvatskim šumama koje su kao dio sistema pomogle da i drvoprerađivačka industrija prebrodi krizu. Podsjetio je i da su Ujedinjeni narodi baš na inicijativu Hrvatskih šuma i Republike Hrvatske 2011. proglasili Međunarodnom godinom šuma.

Brojnim gostima, uzvanicima i natjecateljima obratili su se i predsjednik priređivačkog odbora Damir Felak koji ih je upoznao sa svim događanjima ove tradicionalne manifestacije, te voditelj bjelovarske Uprave, kao domaćina, Stjepan Ivezić koji je podsjetio na dugu tradiciju ovakvih druženja te svima poželio da iz Bjelovara ponesu lijepe uspomene. Pozdravljajući sudionike ove šumarske manifestacije, predsjednik Uprave HŠ Darko Vuletić rekao je kako se šumari, nakon teškog razdoblja koje su prebrodili, mogu pohvaliti dobrim rezultatima. A ulazak u Europu šumari dočekuju spremno jer su po načinu gospodarenja već tamo!
Na skupštini HŠD izvještaj o radu podnio je predsjednik Petar Jurjević, inače iz Gospića, navodeći najvažnije aktivnosti u prošloj godini, koje su bitne za dugoročni razvoj šumarstva. U cilju obilježavanja Međunarodne godine šuma 2011., Društvo je pripremilo niz radnji i projekata, a između ostaloga izložbu fotografija u New Yorku, tiskanje knjiga, obilježavanje obljetnice Šumarskoga lista, održavanje web-sustava HŠD-a, stručna predavanja i drugo.
Tibor Litvaj iz Hrvatskoga šumarskog instituta uručio je klonirane sadnice velelisne lipe iz Gornje Stubice(Gupčeva lipa) predsjedniku HŠD-a Petru Jurjeviću i voditelju UŠP Bjelovar Stjepanu Iveziću.

U drugome dijelu skupštine dekan Šumarskoga fakulteta Milan Oršanić, inače iz Otočca, održao je zanimljivo predavanje pod nazivom ”Novi nastavni plan i program studijskoga programa šumarstva”. Glavna tema izlaganja odnosila se na postojeći program (3+2, preddiplomski i diplomski studij, specijalistički i doktorski studij). Oršanić se posebno osvrnuo na problematiku Bolonjskoga procesa, nužnost mijenjanja postojećih programa, na probleme u današnjem obrazovanju šumarskih stručnjaka, te nazočne upoznao s prijedlogom novoga nastavnog programa.

Detalj natjecanja u prerezu

Šumarska skulptura

Sjekači moraju biti dobri i u kresanju grana kada sruše stablo

Neobičnost od ličkih šumara

IZLOŽBA NADARENIH SLIKARICA

Danas su svoju četvrtu skupnu izložbu u Gospiću otvorile ličke slikarice Terezija Užarević, Dijana Mlinarić i Marija Božić.
http://www.licke-novine.hr/

14. lipnja 2011. u 15.35 sati

GOSPIĆ - U organizaciji gospićkog ogranka Hrvatskog šumarskog društva u gospićkoj upravi šuma u Budačkoj ulici otvorena je izložba slikarica koje pripadaju koreničkom slikarskom krugu koji tek nepune dvije godine vodi profesor Anton Keča koji predaje na koreničkim školama.
Izložbu je u foajeu Uprave šuma u Gospiću otvorio Karlo Posavec, i sam šumar i slikar, u nazočnosti brojnih šumara i nekolicine kulturnih radnika ličke metropole. Među inima su bili Milan Krmpotić, senjski šumar i književnik te ličko-senjski dožupan i Damir Čanić, upravitelj gospićke podružnice Hrvatskih šuma. Na otvaranju su svirali tamburaši Likota.
- Nevjerojatno je da iz jedne tako male sredine u kratkom roku stiže kvalitetna grupa slikarica - naglasio je Posevec.
- Kad sam vidio s kim imam posla rekao sam im da će za godinu dana imati izložbu. I to se ostvarilo - kazao je na izložbi prof. Anton Keča, dodajući da je njihovom talentu dao stručnu poduku i nastale su dobre slike.
Jedna od autorica je šumar u koreničkoj šumariji, Terezije Užarević, gdje je stigla 1995. iz rodne Slavonije. Druga slikarica je Dijana Mlinarić ugostitelj s Plitvica a treća je Marija Božić, frizerka iz Drežnik Grada.

Korenička slikarska škola ima nekolicinu polaznika. Bilo je i slikara ali su brzo odustali, rekao nam je Keča. Njegove talentirane slikarice najviše slikaju u slobodnim trenucima kod kuće.

Do sada su imale dvije izložbe u Korenici i jednu u Otočcu. Gospićka izložba je prodajna.

Izloćbu je otvorio Karlo Posavec

Koreničke dame slikarice Užarević, Mlinarić i Božić

UZ MEĐUNARODNU GODINU ŠUMA

BUDUĆI UČITELJI POSJETILI ŠUMARE

Studenti četvrte godine učiteljskog fakulteta iz Gospića bili su danas u šumskom rasadniku u Gospiću.

1. lipnja u 13.55 sati, nadopuna u 15.40 sati

www.licke-novine.hr

GOSPIĆ – Gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva i podružnica Hrvatskih šuma bili su danas domaćin tijekom posjete studenata šumskom rasadniku Vujnović brdo. Studenti su od zgrade stare gimnazije, gdje inače imaju nastavu, lagano prošetali oko tri kilometra do ovog jedinog šumarskog rasadnika u Lici. S njima je bila i njihova profesorica Dragica Husanović-Pejnović.

U rasadniku su studente dočekali mr. Mandica Dasović, predsjednica Šumarskog društva, i inženjeri Mario Stilinovć, upravitelj Šumarije Gospić i Luka Radošević, savjetnik u Hrvatskim šumama.

Gospićki studenti su saznali da su UN ovu godinu proglasile međunarodnom na inicijativu Hrvatskih šuma u RH, te da je u veljači u New Yorku održana izložba šumarskih fotografija Šuma okom šumara, koje je prošle godine bila i u Gospiću.
- Prilikom iniciranja međunarodne godine želja nam je bila da skrenemo pozornost na zaštitu šuma jer se one u velikim količinama sijeku ilegalno što negativno utječe na klimatske promjene. Za posljednjih 15 godina nestalo je šuma kao što je površine količina Njemačke. Željela bih da bar malo zavolite šumu kao što ju vole i šumari – rekla je studentima predsjednika Dasović.

- Probajte nas shvatiti pozitivno, a ne negativno, i to prenijeti na mlade generacije koje ćete odgajati. Šumarija Gospić je jedna od 11 šumarija Podružnice Gospić koja gospodari s 295 tisuća hektara površina na kojima je 35 milijuna „kubika“ drvne zalihe. Treba znati da kamion koji vidite na cesti s trupcima vozi samo 20 „kubika“. Godišnji je prirast 1,1 milijun „kubika“, a posiječe se samo polovina od toga čime se doprinosi razvoju šuma – rekao je upravitelj Stilinović, dodajući da je prošle i ove godine zasađeno 400 tisuća sadnica nove šuma na ličkoj vrištini kod Metka.

- Na ovome području prvi je rasadnik bio još 1893. u Jasikovcu, zatim je bio u Budačkoj ulici gdje je danas gradska uprava, a od 1947. je ovdje na Vujnović brdu. Ima površinu od 15 hektara. Prije rata odavde je prodavano oko pet milijuna komada raznih sadnica, a sada se proda oko 300 tisuća rekao je savjetnik Radošević, koji je i sam jedno vrijeme proveo na radu u rasadniku.

• Ovu smo informaciju bili zaključili u 13.55 sati, znači tada je bila spremna za objavljivanje. To nem je uspjelo tek nakon 45 minuta bezuspješnih pokušaja sa čak dvije veze, ali negdje se oko nečega naoblačailo, opalio je grom, UPS je škiknuo, a s njim i internetske veze, bar nama, u Gospiću. Nadamo se da bolesnici nisu dugo živčanili čekajući linkove kod doktora i u apotekama.

Studenti su pozorno slušali šumare

Radošević je znalački tumačio uzgoj biljaka iz sjemena

Čišćenje korova u rasadniku Šumarije Gospić

Studenti su čuli niz meritornih podataka o ličkim šumama

Detalj iz rasadnika Vujnović brdo u Gospiću

Ovogodišnje sadnice bora

Prva toplana na bio masu u Gospiću

Aktivnost gospićkog šumarskog društva

ZNANSTVENO O BIOMASI

Predavanje je održao Željko Zečić, izvanredni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Lika ima velike mogućnosti i prva pozitivna iskustva.

www.licke-novine.hr

26. svibnja 2011. u 14.30 sati

GOSPIĆ – Lički šumari danas su popunili dvoranu gospićkog KIC-a kako bi čuli znanstveno stručno predavanje o bio masi dr. sc. Željka Zečića, izvanrednog profesora na zagrebačkom šumarskom fakultetu. Predavanje je organizirao gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva. Inače, treba reći da su gospićki šumari, odnosno Podružnica Hrvatskih šuma u Budačkoj ulici među prvima izgradili centralno grijanje na bio masu, odnosno sječku. Već nekoliko godina to jeftino grijanje koriste KIC i osnovna škola.
- Govorio sam o potencijalima biomase počevši od naših površina, drvnih zaliha i ljudstva, te tehnologija koje imamo na raspolaganju – izjavio je specijalno za Ličke novine dr. sc. Željko Zečić.
Veći dio potrebitoga za ovu energiju Hrvatska većim dijelom ima.
- Nemamo tehnologija. Unazad tri godine uvode se nove tehnologije vezano za akcent optimalne tehnologije dobivanja energetskog drva i kontrolu kakvoće što je regulirano europskim normama. Imamo 27 novih europskih normi koje propisuju kako će se proizvoditi određeni proizvod. Bio masa je jedan od obnovljivih izvora energije uz sunčevu, uz hidro i uz vjetar, ona je jedna od sastavnica svih izvora obnovljive energije – kaže Zečić.
Bio masa za sada malo sudjeluje u proizvodnji energije. Ekonomičnost bio mase za energiju ovisi od odabrane tehnologije. U samome startu je dvostruko opravdana u odnosu na fosilna goriva ugljen i naftu, odnosno u odnosu na termoelektrane. U odnosu na vodu i hidroelektrane ekonomičnost je izjednačena.

Pradavanje je održao dr. sc.Željko Zečić/ Foto Lik@ press

Lički šumari pažljivo su pratili izlaganje o bio masi u Gospiću

• Što znanstvena istraživanja ličkog područja govore o mogućnostima bio energije?, priupitali smo zagrebačkog šumarskog profesora.
  - Tu je veliki potencijal i obećavajući je u smislu napretka, poboljšanja, povećanja zapošljavanja itd. Jedan optimističan pristup je. Iskustva u Gospiću s bio masom su odlična i ljudi to sada smatraju normalnim – odgovorio je Zečić.

Šumarija Gospić

ZAVRŠENO PROLJETNO POŠUMLJAVANJE

Požar uništio plantažu božićnih drvaca.

www.licke-novine.hr
5. svibnja 2011. u 22.00 sati

Pripremio Marko ČULJAT
Snimio Mario STILINOVIĆ

GOSPIĆ – Ovoproljetna kampanja pošumljavanja na području Šumarije Gospić koja posluje u sastavu Hrvatskih šuma Uprave šuma Podružnica Gospić, upravo je završila.
- U gospodarskoj jedinici Medačke borove kulture pošumljeno je 82,36 hektara površine s 218.800 sadnica smreke, običnog bora, ariša, hrasta i crnog bora. Veći dio sadnog materijala, 90 posto, je iz vlastite rasadničarske proizvodnje u Vojnović brdu u Gospiću, a 27 tisuća sadnica kupljeno je u rasadnicima Hrvatskih šuma u Delnicama, Jastrebarskom, Ogulinu i Koprivnici – kaže dipl. ing. Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić.
Dio sadnica kupovan je jer je u potpunosti iskorištena vlastita proizvodnja u rasadniku. Do jesenske kampanje pošumljavanja u rasadniku će za sadnju biti na raspolaganju novih 180 tisuća sadnica crnogorice i bjelogorice.
U ovogodišnjem pošumljavanju bilo je, uz 20 vlastitih radnika, angažirano i 105 sezonaca. Jedan vikend na pošumljavanju je sudjelovalo i 140 planinara iz Zagreba i Jastrebarskog. Za jedan dan planinari su naučili sve o pošumljavanju i zasadili svoju prve dvije tisuće sadnica u Metku. U pošumljavanju je sudjelovalo i pedesetak članova Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić i Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Hrvatskih šuma iz Gospića.
U prvoj dekadi travnja Medačke plantaže bio je zahvatio veliki požar. Kako je buknuo u minski sumnjivom području nije se smjelo intervenirati. Gospićki vatrogasci su kasnije zbog jakog vjetra bili nemoćni spriječiti širenje požara na drugi dio medačke plantaže pa su angažirani jedan kanader i dva air traktora.
- Izgorjelo je sto hektara neobraslih površina i 44 hektara obraslih, od čega je7,5 hektara bilo pošumljeno sa 22.650 sadnica smreke koje su bile namijenjena za božićna drvca. Smreke su bile zasađene 2008. i 2009. i bile su namijenjene za tržište slijedećih nekoliko godina. Izgorene površine sanirat ćemo iduće jeseni novim sadnicama, ali narednih pet do šest godina nećemo imati vlastitih božićnih drvca naše sugrađane – ističe upravitelj Stilinović.

Pošumljavanje je mnoge i ugrijalo u medačkoj plantaži

Pošumljavanje ličke vrištine u Metku istočno od Gospića

Planinari su bili u Ličkom polju i pošumljavali umjesto šetne po obližnjem Velebitu

U Medačkoj plantaži dobro se radilo pod nadzorom iskusnih šumara

Susret s ličkim šumarima

SADI SE NOVA ŠUMA U LICI

Zbog prolaska plinovoda za Dalmaciju oštećen je dio šume u Lici pa se pošumljavaju nove površine, samo ove jeseni zasadit će s 375 tisuća sadnica od Metka do Brinja.

www.licke-novine.hr
4. studenoga 2010. u 12.45 sati

GOSPIĆ – Rasadničarska proizvodnja ima dugu tradiciju u ličkome šumarstvu. Nekada je rasadnik bio u Budačkoj ulici gdje je danas gradska palača, a nakon Drugog svjetskog rata preseljen je u Bilajsku ulicu na lokaciju Vujnović brdo. Tu se na 14 hektara proizvelo na milijune i milijune sadnica crnogorice, ali i ukrasnog bilja i drugog drveća koji su pošumljeni i zasađeni diljem Like, a i šire. Svakako je najznačajnije hortikulturno uređenje novog naselja Ličkog Osika koje je obavljeno polovicom prošlog stoljeća sa sadnicama iz toga šumskog rasadnika u Gospiću. Uz crnogoricu i ukrasno bilje danas u gospićkom rasadniku ima tuja, pačempresa, crvenog hrasta, javora i lipe, te nešto voćaka. Pošumljavanje u Lici nije omeo niti Domovinski rat, a u pošumljavanju su često puta sudjelovali i prognanici iz okupiranoga dijela Like.
Proteklog listopada širom Like bilo je pošumljavanja, a nastavit će se i u studenome sve dok ne počnu velike smrzavice i ne padne snijeg. U planu je pošumljavanje 150 hektara ogoljelih površina, a najviše na Ličkome polju.
- Koristimo vlastite sadnice crnog i običnog bora, obične smreke i ariša. Uz naše radnike imamo nešto i nezaposlenih radnika, a u Medačkoj plantaži koristimo i sadilicu s kojom se dnevno može pošumiti jedan hektar, odnosno može se posaditi 2500 sadnica. Ove jeseni zasadit će se 375 tisuća sadnica starih od dvije do četiri godine. Mnogo nam pomaže sadilica koju na području Like po prvi put upotrebljavamo – kaže Damir Čanić, voditelj Uprave Hrvatskih šuma u Gospiću.
Kako je duž Like, od Kapele i Brinja, preko Ličkog polja pa dalje iz Gračaca, ove godine prošao plinovod za Dalmaciju pričinjena je i šteta na šumi i površine su smanjene za 31 hektar. Dobivena sredstva za obeštećenje moraju se iskoristiti za pošumljavanje novih šumskih površina što će se raditi nekoliko godina. Ove jeseni u pošumljavanje je uključeno i tridesetak nezaposlenih radnika. Oni dnevno na poslovima pošumljavanja mogu zaraditi 120 kuna plus doprinose, odnosno radni staž. O tome imamo oglas u našoj rubrici Oglasnik.
- U tijeku je pošumljavanje neobraslih proizvodnih površina u Gospodarskoj jedinici Medačke borove plantaže Odjel 51. Sadi se dvogodišnji bor iz rasadnika u Crikvenici. Sjeme je iz više europskih država i u tome sudjeluje Šumarski fakultet iz Zagreba i Šumarski institut iz Jastrebarskog – kaže Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić.
- Pošumljavamo 15.876 četvornih metara površine sa sadnicama iz ukupno 24 provenijencije. Čak je 19 stranih i samo pet domaćih vrsta crnog bora. Svaka provenijencija zastupljena je sa po 50 biljaka. Ukupno je 3600 testnih biljaka – kaže Valentina Kulaš, revirnica i voditeljica rasadničke proizvodnje u Gospiću.

O eksperimentu u Medačkoj plantaži čitajte naš specijalni prilog dvojice hrvatskih znanstvenika koji su napisali za Ličke novine doktori znanosti Saša Bogdan i Mladen Ivanković koji u ovoj rubrici objavljujemo pod naslovom:

Radnici Uprave šuma Gospići Šumarije Gospić na pošumljavanju u Metku

U Gospiću se u pošumljavanju koristi u vlastitoj režiji obnovljena sadilica

Za Ličke novine pišu autori projekta:

Dr. sc. Saša Bogdan, docent; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku i
Dr. sc. Mladen Ivanković, znanstveni savjetnik; Hrvatski šumarski institut; Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo

KRONOLOGIJA:

U listopadu 2007. godine dogovorena je suradnja oko istraživanja genetske varijabilnosti crnoga bora (Pinus nigra Arnold), između Šumarskog fakulteta Zagreb, Hrvatskog šumarskog instituta i Bavarskog instituta za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo u Teisendorf-u (Bayerisches Amt für forstliche Saat- und Pflanzenzucht, Teisendorf).
Tijekom 2008. godine, njemački je partner dostavio sjeme koje je prethodno sabrano u 19 različitih europskih prirodnih populacija, dok je istovremeno u Hrvatskoj sjeme prikupljeno u 5 autohtonih sastojina. Sjeme iz hrvatskih populacija poslano je njemačkom partneru.
Dvogodišnje sadnice su uzgojene u kontejnerima u rasadniku Podbadanj (Crikvenica), pri čemu se pazilo da se za svaku sadnicu sačuva informacija o podrijetlu (lokalitet iz kojega potječe).
U listopadu 2010. godine započelo je osnivanje pokusnog nasada na područjima Šumarija Gospić i Sinj, a u planu je osnovati još jedan nasad na području Šumarije Crikvenica (veljača 2011. god.).
Potrebno je napomenuti da se istraživački projekt provodi uz nesebičnu podršku i pomoć poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, a posebice Uprava šuma podružnica (U.Š.P.) Gospić, Senj i Split. Poduzeće pruža financijsku i stručnu podršku oko uzgoja sadnica, osnivanja pokusnih nasada i njihova kasnijeg održavanja.

UVOD

Biološka raznolikost je termin koji prema definiciji Konvencije o biološkoj raznolikosti (www.biodiv.org/convention/convention.shtml) označava raznovrsnost živih bića i ekoloških sustava, a uključuje tri nivoa: 1) raznovrsnost ekosustava na nekom području 2) brojnost vrsta unutar pojedinih ekosustava i 3) unutarvrsnu odnosno genetsku raznolikost.
Vidljivo je, prema navedenoj definiciji, da je genetska raznolikost jedna od temeljnih komponenti ukupne biološke raznolikosti. Ono predstavlja “genetsko bogatstvo“ vrste koje omogućava njen evolucijski razvoj, a time predstavlja ključnu ulogu u njenom dugoročnom preživljavanju kao i u stabilnosti ekosustava kojemu ta vrsta pripada.
Na genetsku varijabilnost neke vrste utječu različiti prirodni i ljudski uvjetovani čimbenici. Prirodna selekcija, genetski drift, mutacije i migracije gena između populacija, pripadaju kategoriji prirodnih tzv. evolucijsko-adaptacijskih čimbenika koji utječu na oblikovanje genetske strukture populacija neke vrste i doprinose procesu evolucije tj. prilagođavanja populacija na različite okolišne uvjete. Od nastanka planeta Zemlje okoliš je u stalnom procesu promjena koje rezultiraju prilagođavanjem, evolucijom, ali i nestankom vrsta. Međutim, promjene okoliša su u posljednjih nekoliko stoljeća pod dominantnim utjecajem čovjekovog djelovanja (zagađenje, rast ljudske populacije, prekomjerno iskorištavanje ili nepravilno gospodarenje pojedinim vrstama, globalna promjena klime). Navedeni prirodni čimbenici ne djeluju dovoljno “brzo“ da bi omogućili prilagodbu i dugoročni opstanak vrstama u današnjim naglim promjenama okolišnih prilika. Iz tih je razloga nužna promišljena čovjekova aktivnost na očuvanju genetskog bogatstva bioloških vrsta. Takva aktivnost uključuje proučavanje genetske raznolikosti, čimbenika koji na nju utječu, načina njihova utjecaja na populacije i (na temelju tih spoznaja) poduzimanje mjera s ciljem sprečavanja negativnih procesa koji vode ka osiromašenju genetske raznolikosti.
Crni bor je šumska vrsta drveća suših staništa na plićim tlima vapnenačke podloge, gdje tvori značajne ekosustave. Rasprostranjen je na području južne Europe, od Španjolske i Francuske preko Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske, Bugarske, Albanije, Makedonije i Grčke do Turske. Može se naći i u manjim populacijama na Krimu, Cipru, Korzici, Siciliji i sjevernoj Africi. U Hrvatskoj ga nalazimo u kontinentalnom području na južnim ekspozicijama Samoborskog gorja, Žumberka i Ivančice, zatim na obroncima Dinarskog gorja (Plješivice, Velebita, Učke, Biokova i dr.), kao i na otocima Brač, Hvar, Korčula te na Pelješcu. Važna je karakteristika crnoga bora da mu je područje rasprostranjenosti izrazito diskontinuirano tj. živi u relativno malim i međusobno izoliranim populacijama. Ova se vrsta koristi i za podizanje kultura na sušim i siromašnijim staništima napuštenih pašnjaka. Zbog diskontinuiranosti područja rasprostranjenosti, populacije crnoga bora se značajno razlikuju u nizu anatomsko-morfoloških svojstava što je uvjetovalo da su za ovu vrstu opisane relativno brojne podvrste. Tako se za hrvatske populacije crnoga bora na Braču, Hvaru, Korčuli i Pelješcu smatra da čine endemsku podvrstu nazvanu ssp. dalmatica.
Međutim, do sada se nisu sustavno izučavale genetske razlike između populacija ove vrste, te je znanje o rasnim razlikama relativno malo.

Testovi provenijencija

Testovi provenijencija su pokusni nasadi u kojima se na određenom lokalitetu u sličnim okolišnim uvjetima, a prema specifičnom pokusnom dizajnu, uzgajaju biljke iste vrste koje potječu iz različitih geografskih područja. Praćenjem čitavog niza svojstava u tako dizajniranim nasadima i uz primjenu odgovarajućih statističkih analiza, moguće je utvrditi postojanje genetskih razlika između uzorkovanih provenijencija, kao i eventualna pravilnost utvrđene genetske raznolikosti (prema geografskom ili ekološkom obrascu). Ovakav način utvrđivanja količine i obrasca genetske raznolikosti naročito je pogodan kod istraživanja tzv. kvantitativnih svojstava, koja su pod kontrolom mnogih i nepoznatih genskih lokusa kao i pod značajnim utjecajem okoliša. U kategoriju kvantitativnih svojstava pripadaju gotovo sva bitna šumsko-uzgojna i adaptivna svojstva (npr. rast, vrijeme listanja, pravnost debla, rašljavost, otpornost na bolesti, te štetne biotske i abiotske čimbenike i sl.)
Svrha i cilj osnivanja pokusnih nasada na područjima U.Š.P.-a Senj, Gospić i Split
Namjera je da sadnice crnoga bora posluže za osnivanje pokusnih nasada (tzv. testova provenijencija) koji će biti poligon za dugoročna znanstvena istraživanja adaptivnih fenotipskih svojstava koja su od praktičnog interesa (rast, preživljenje, fenologija, kvaliteta deblovine, otpornost na sušu, fiziološko-morfološka svojstva i dr.), kao i za provođenje molekularno-genetičkih analiza na nivou DNK biljega. Na temelju takvih istraživanja očekuje se ustanoviti: razmjer i obrazac genetske raznolikosti crnoga bora sa većeg dijela njegovog prirodnog areala; sposobnost uspijevanja i prilagodbe različitih provenijencija na testirane okolišne prilike u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati bit će kvalitetna podloga za izradu znanstveno utemeljenih mjera očuvanja genetske raznolikosti kao i oplemenjivanja ove značajne mediteranske vrste.
Da bi uzorkovane provenijencije imale priliku biti testirane u tipičnim okolišnim prilikama u Hrvatskoj, želja nam je osnovati tri pokusna nasada (na području U.Š.P.-e Senj, U.Š.P.-e Gospić i U.Š.P.-e Split). Svaki bi test bio površine veličine cca. 1,6 ha. Treba naglasiti da će planirani pokusni nasadi biti dio međunarodne mreže sličnih nasada, sukladno dogovorenoj suradnji hrvatskih partnera sa partnerima iz Njemačke i još nekih europskih zemalja.

Pripremljena sadnica crnog bora za sađenje u medačkoj plantaži

Radnice su sadile, a radnici su motorkama vrtili rupe za sadnice u Metku

Jesen je bila prohladna ali to službenicima nije smetalo u Metku i rad na plantaži

Detalj sadnice crnog bora koja je posađena u medačkoj plantaži