POČETNAARHIVA
MEDIJSKA BLOKADA
POČAST PREDSJEDNIKU TUĐMANU
SJEĆANJE NA SENJSKE ŽRTVE
SRPSKO PRAVOSLAVLJE I SVETOSAVLJE U HRVATSKOJ
NEUTEMELJENA ŽALBA
ODRASTANJE U TITOVIM ZATVORIMA
KNJIGA O DOMOLJUBU DRAGI SUDARU
NACIONALNO OKUPLJANJE PRAVAŠA
PROTEKLO JE 28 GODINA
DIVLJA GRADNJA IZAZIVA BROJNE PROBLEME
MIKA OD PEDESET KUBIKA
Plenković očekuje korektne stranačke izbore
KRENULE SU IZBORNE LAŽI
IZBORI ĆE BITI TRANSPARENTNI I DEMOKRATSKI
LIČKO JEZERO OD PREKO 100 KILOMETARA
KOME IDE SINO???
RASPUŠTENA GRADSKA ORGANIZACIJA GOSPIĆA
PORUKA O ISTAMBULSKOJ KONVENCIJI
VEĆ TJEDAN DANA VELIKO JE KOSINJSKO MORE
VODOTOPINA U KOSINJU
POPLAVE NA SVE STRANE
SDP dijelio crvene karanfile

KARANFILI ZA DAN ŽENA
SEMINAR O OTPADU
POMOĆ STARIJIMA, UPOZORENJE MLADIMA
POMOGNITE SVOJIM LJUBIMCIMA
ZAVRŠNA KONFERENCIJA O RAZMINIRANJU HRVATSKE
OLAKŠAN ŽIVOT BROJNIM LJUDIMA
KAMPANJA STIŽE U GOSPIĆ 13. VELJAČE
RAZMINIRANJE DRŽAVNE GRANICE
VJEŽBA U PERUŠIĆU
SNIJEGA I POLA METRA
ZIMSKI UVJETI, U PODGORJU BURA
KRALJICOM JE NAROD NAZIVAO CESTU PREKO (H)ALANA
SIMO RAJIĆ: IZMEĐU SRBA I HRVATA
Velika kampanja za rijetke bolesti!

BEZ RIJEČI
(NE)UGODNO IZNENAĐENJE
OBILJEŽAVANJE AKCIJE MASLENICA
IZVANREDNI IZBORI U ROKU POLA GODINE
NIJE KARLOBAŠKO PRIMORJE NEGO PODGORJE
VLADIN ZRAKOPLOV DOVEZAO SRCE IZ BEČA
RASPUŠTEN LIČKO-SENJSKI HDZ
PODRŽAVAJU IZBOR NOVOG RAVNATELJA PLITVICA
NEDOSTOJNI UVJETI ZA ŽIVOT
TUĐMANOVA DUHOVNA OPORUKA
MILINOVIĆ PODNIO OSTAVKU
REFORME ĆE NAS OSNAŽITI
UTJECAJ NA EUROPSKU POLITIKU
ZABIJELILA LIKA
NAŠ SAN ZA NJIHOV OSMJEH
DRUGA STRANA RUBIKONA
MLADIĆU ZASLUŽENA DOŽIVOTNA ROBIJA
ČUVAJTE SE LIJEČENJA ANTIBIOTICIMA
ZDRAVSTVENA REFORMA
PODLAPAC I RODOSLOVLJA
BURA REGULIRA PROMET
NOVI PREDSJEDNIK KRUNOSLAV TOMLJANOVIĆ IZ SENJA

Novinarski osvrt

MEDIJSKA BLOKADA

Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. svibnja 2018. u 19:30 sati

Piše Tomislav Čanić

Da bi dobili barem djelomičan odgovor na pitanje koje gotovo dva desetljeća muči pučanstvo Ličko-senjske županije, a odnosi se na medijsku blokadu prostorno najveće županije u Hrvatskoj dovoljno je pročitati u Ličkoj reviji broj 1 iz 2001. godine dio komentara dr Ante Bežena, dugogodišnjeg glavnog i odgovornog urednika lista Vila Velebita koji između ostalog navodi:

- Civilizacijsko je pitanje , naime, treba li Ličko-senjskoj županiji, koja je prostorno najveća u Hrvatskoj i o kojoj, usprkos bremenitim problemima, nema potrebnih informacija u većini medija, barem jedno glasilo? (U Ličko-senjskoj županiji ne izlazi od 1991. ni jedan informativni list pa informacijske potrebe "pokrivaju" "Večernji list" iz Zagreba i "Novi list" iz Rijeke posebnim lokalnim stranicama, kao i emitiranje Županijske postaje Gospić i radiopostaje u Senju, Otočcu i Novalji). Kako u pozitivan odgovor ne treba dvojiti, slijedi pitanje: Zašto barem nakon završetka rata u Lici nisu osnovane barem jedne lokalne novine kao informacijski minimum, odnosno, zašto nije prihvaćena Vila Velebita koja je na dlanu ponuđena? Financijski, kadrovski i prostorni razlozi su isključeni, jer oni za bilo koju županiju, pa ni Ličko-senjsku, nisu neostvarivi ako zato postoji politička volja.
Problem je, dakako u ljudima koji su odlučivali o razvoju županije, u njihovoj političkoj i kulturnoj razini, u širini pogleda i vizija, zrelosti u shvaćanju vlastitih dužnosti na javnim funkcijama. Sveukupna informacijska djelatnost u Lici (više puta najavljeno je i osnivanje TV studija u Gospiću, ali bez rezultata), pa i Vila Velebita, imala je nesreću da su u shvaćanju važnosti te djelatnosti čelni ljudi bili na razini ispod svojih pethodnika u posljednjem deceniju 19. stoljeća (kada su u Gospiću izlazila tri lista). Drugi je razlog u prorijeđenom i stoga nemoćnom sloju građana koji se nije usuđivao, iz običnih egzistencijalnih razloga, pozvati političare javno na odgovornost. Na koji su način, dakle, o tom pitanju razmišljali lički čelnici?

Lokalna politička elita u Gospiću, nedovoljno zrela za demokraciju, naprosto se ponaša autistički. Kao da nije htjela surađivati ni s kime koga nije mogla kontrolirati, a takva su skupina intelektualci ličkog podrijetla izvan Like. Pri tom se uopće nije pitala koliko Lika time gubi. Jedan od dokaza za tu tvrdnju je sudbina ideje Nikice Valentića o osnivanju "Ličkog stola" kao inicijative i lobističke skupine najuglednijih Ličana koja je trebala promicati investicijske programe pomoći Lici. Valentić je 26. travnja 1997. na Plitvicama i 22. svibnja 1997. u Gospiću sakupio svojim autoritetom bivšeg predsjednika Vlade, oko tristo uglednih Ličana iz cijele Hrvatske ne bi li se dogovorili o najizglednijim programima pomoći razorenom zavičaju. U atmosferi entuzijazma, koji je mogao biti i naivan, kao hladan tuš djelovao je komentar župana Frkovića koji je po prilici rekao da Ličanima u Lici ne treba nitko pametovati, a ako netko želi pomoći, može poslati jedino novce. Dakako da je poslije tih riječi svako daljnje okupljanje ovakve vrste postalo besmisleno, pa se više nije ni dogodilo.

U ličkom političkom vrhu "Vila" nije bila obljubljena ponajprije zbog svoje političke neovisnosti i otvorenosti mišljenjima koja ponekad nisu bila ugodna ljudima na vlasti (usprkos tome zbog golemih životnih problema, neki građani su zamjerali uredništvu nedostatak kritičnosti prema vlasti koje je, priznajem također bilo, isključivo iz taktičnih razloga i zbog ovisnosti o financijskoj pomoći Županije). Ipak, nisu imali moralne snage odbaciti je otvoreno jer je nedvojbeno promicala hrvatske interese koje su i oni, manje više iskreno, imali na svojim zastavama. Sami pak nisu imali alternativu, pa su prepustili "Vilu" financijskoj agoniji i umiranju. No, najpotresnije u tome nije ponašanje političara (jer su pragmatizam, oportunizam i licimjerje obilježje njihova posla), nego "hrvatska šutnja" inteligencije koja se nije usuđivala, ni u medijima ni u predstavničkim tijelima, postaviti pitanja o čamotinji lokalnog kulturnog i prosvjetnog života, gdje je informiranje javnosti jedan od najvažnijih čimbenika i gdje je sudbina "Vile" morala biti jedna od važnijih tema."

NEKAD I SAD
Kao dugogodišnji pomoćnik glavnog i odgovornog urednika Ante Bežena, a prije Domovinskog rata urednik tri tvornička lista, profesionalni novinar dva lokalna lista i vanjski suradnik više časopisa, te dnevnih listova i radio postaja, slobodan sam iznijeti neka svoja zapažanja na rad i sudbinu pojedinih medija, gledano kroz prizmu "poslušnosti" lokalnim političarima ili tvorničkim direktorima.

Nešto, što je zajedničko u prošlom "socijalističkom" i ovom nazovimo "demokratskom" sistemu je podobnost medija ili podobnost novinara. Gotovo je nemoguće biti podoban dugo vremena svakom novinaru bez obzira na njegov karakter, moralne vrijednosti koje ima i profesionalnost. Kad - tad "pukneš" unatoč velikoj ljubavi koju imaš prema svojoj profesiji i ne bi je želio napustiti. Jednostavno, ne možeš ostati ravnodušan i prelaziti preko anomalija u društvu koje opterećuju veliku većinu građana ili tvorničkih radnika. Zato bih, radi boljeg shvaćanja istaknuo samo neke od primjera iz osobnog života i rada. Jedan tvornički list moram napustiti jer ga direktor ukida zbog "racionalnosti" i uštede u poslovanju. Prava istina je što za generalnog direktora firme dolazi čovjek čije sam postupke kao političara javno kritizirao u lokalnim novinama. Slično mi se događa i u drugom tvorničkom listu, ali ovaj put zbog promjene direktora, jer je novi direktor imao "svog" novinara. U trećim novinama smjenjuju me s dužnosti glavnog i odgovornog urednika, a imenuju politički podobnu osobu koja ne obnaša taj posao profesionalno, a ja ostajem "novinarčić" i radim sve poslove od fotografiranja, lekture, korekture i pisanja članaka. Uvertira svake smjene je izrada Pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta i nagrađivanja, u kojem se novinaru smanjuje plaća. U lokalnim novinama nije bilo ništa bolje, ali se dalo zaraditi od skupljanja oglasa i "tezgarenja" (pisanja za druge medije).

Ako uspoređujemo javno priopćavanje ili informiranje prošlog i sadašnjeg sustava, razlika je vrlo značajna. U prijašnjem sustavu, informiranje pučanstva i radnika je ako ništa bilo dobro proklamirano, od toga da ono mora biti profesionalno, nepristrano, sveobuhvatno, pravovremeno i istinito. U današnje vrijeme u kojem uz pisane i audio-vizualne medije sve više dolaze do izražaja elektronički mediji sve je manje profesionalnosti. Nema pravih novinarskih izražaja koji bi bili prilagođeni sadašnjem trenutku, tempu i načinu života. Svatko može biti izvjestitelj, ali pravi novinar koji bi na neki način uz svoje izvješće poslao poruku čitateljima ili slušateljstvu, takvih je malo. I ono najznačajnije za profesionalnog novinara, a trebalo bi biti i za političare, rukovodstva, a posebno čitateljstvo je (NE)ISTINA. Za NEISTINU se odgovaralo, procesuiralo u proteklom sistemu, a danas se objavljivanje neistine u najviše slučajeva ne procesuira, a ako se procesuira, ukoliko ne ode u zastaru, izmisli se ISTINA, koja opravdava neistinu. Slično je i u procesuiranju većeg broja čak i kriminalnih delikata. Svjestan sam da se učimo demokraciji, pa je kod nas sve moguće. Međutim, upravo kada se uklopimo u ovakvu globalnu demokraciju koja nam se nameće sa zapada, nadamo se da će doći neka nova u kojoj će kao prioritet konačno isplivati dugo očekivana ISTINA.

Sljedeće pitanje je pitanje vlasništva nad medijima. Vlasnik medija diktira što će se i na koji način pisati. Znači, kako je bilo prije - tako se i sada nastavlja. Zato s pravom možemo postaviti pitanje da li je to demokracija za koju se deklarativno borimo i zaklinjemo? Da li je to demokracija ako iznosimo svjesno u javnost neistine ili poluistine. Da li je to demokracija ako se blati bilo kojeg čovjeka, a za to se ne odgovara? Zaista se ne sjećam da li sam ikad svjesno ili tendenciozno objavio neku neistinitu informaciju ili događaj. Ako i jesam, onda sam to učinio jer me izvor informacija krivo izvijestio ili dao krivi podatak.

Iz svega proizlazi da mediji moraju biti neovisni, kako bi istina bila neprikosnovena i služila napretku i demokracije i čovječanstva.

POČAST PREDSJEDNIKU TUĐMANU

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. svibnja 2018. u 19:20 sati

ZAGREB - Zajednica utemeljitelja HDZ-a dr. Franjo Tuđman upriličila je danas na Oltaru domovine svečano obilježavanje 96. godišnjice rođenja prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana.

Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća u spomen svima koji su kroz tešku povijest Hrvatske dali svoje živote za njezinu slobodu održana je i Svečana akademija. Svečanosti je nazočio predsjednik HDZ-a, mr. sc. Andrej Plenković, brojni visoki dužnosnici i stranački uglednici, članovi Povjerenstva ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije i Povjerenstva GO HDZ-a Grada Gospića. (LpS)

SJEĆANJE NA SENJSKE ŽRTVE

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. svibnja 2018. u 10:20 sati

GOSPIĆ
- Na današnji dan po nalogu dr. Petra Zeca, kirurga, direktora Bolnice Morton u Gospiću i šefa četničke organizacije, starojugoslavenski žandari su napravili zasjedu u Senju, gdje je bila proslava HSS-a, i iz pušaka i mitraljeza pucali po ličkoj hrvatskoj mladeži koja je bila na otvorenim kamionima krećući za Liku. Toga dana Lika je zavijena u crno jer su žandari ubili sedam mladića i djevojku, a dosta ih je bilo i ranjenih.

U znak sjećanja na nevinu mladost danas im je odana počast na spomeniku u Gradskom groblju sv. Marije Magdalene u Gospiću. Počast su odala izaslanstva Grada Gospića, Ličko-senjske županije, udruga iz Domovinskog rata, branitelji, a položen je i vijenac HDZ-a. Na komemoraciji je bio i msgr. Mile Bogović, gospićko senjski biskup u miru. Molitvu je predvodio župnik Mario Vazgeč.

Uz tekst objavljujemo i fotografiju žrtava koju smo prije nekoliko godina dobili od jedne čitateljice iz Argentine. (MaČ)

Nova knjiga biskupa Mile Bogovića

SRPSKO PRAVOSLAVLJE I SVETOSAVLJE U HRVATSKOJ

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. svibnja 2018. u 21:40 sat

GOSPIĆ - Krajem prošle godine iz tiska je izašla nova, trinaesta po redu, knjiga msgr. Mile Bogovića, gospićko-senjskog biskupa u miru "Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti. Knjigu je izdala zagrebačka alfa a priređivač je Ante Bežen.

Biskup Bogović je i počeo svoj znanstveni put istraživanjem odnosa katolika i pravoslavaca, odnosno doktoratom na sveučilištu Gregorijana u Rimu 1971. na temu "Katolička Crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za vrijeme mletačke vladavine".

- U ovom djelu, koje je na neki način zbir i zaključak svega onoga što je bogović do sada proučavao na tom području, jasno se naziru problemi koji su proizišli prije svega zbog jedinstva nacionalno-državnog i vjerničkog u srpskom pravoslavlju. - ističe u Predgovoru Bežen.

Bogović je nakon rimske disertacije nastavio pratiti odnose u komunističkoj državi, kako je jednom prilikom sam rekao kada je na međunarodno priznatu državu Hrvatsku izvršena srpska agresija, u nekom smislu, njegov drugi postdiplomski studij jer je tijekom rata i poraća sastajao s brojnim pravoslavnim teolozima i predstavnicima srpske historiografije.

T- Treći autorov ulazak u ovu problematiku zbio se u povodu kanonizacije bl. Alojzija Stepinca. Naime, u samu kanonizaciju uplela se Srpska pravoslavna Crkva preko svog patrijarha Irineja. Patrijarh je pisao papi Franju da Stepinac zbog svoje uloge u Drugom svjetskom ratu i zbog svojih odnosa prema Srbima ne zaslužuje čast oltara. Bogović nije bio član Komisije koja je to pitanje proučavala, ali je pripremio stručni rad o tome i dao ga na raspolaganje hrvatskim biskupima. - piše Bežen i dodaje da je knjiga vrlo aktualna jer daje ključ za razumijevanje važnih događaja naše sadašnjosti, ali ujedno daje i solidnu povijesnu podlogu za razumijevanje odakle izviru razni problemi koji su opterećivali našu prošlost, a opterećuju i našu sadašnjost. (MpS)

PRIOPĆENJE POVJERENSTVA ŽO HDZ-a

NEUTEMELJENA ŽALBA

Sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a/Foto HDZ
Sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a/Foto HDZ
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. svibnja 2018. u 21 sat

GOSPIĆ - Maloprvo smo dobili priopćenje za javnost Povjerenstva Županijskog odbora HDZ-a kojim obavještavaju svekoliku javnost ,a posebice članove i simpatizere HDZ-a s područja grada Gospića da je jučer održana sjednica Nacionalnog vijeća HDZ-a na kojoj je jedna od točaka dnevnog reda bila i žalba dijela članova bivšeg Gradskog odbora HDZ-a na Odluku o raspuštanju Gradske organizacije HDZ-a i imenovanju povjerenika i Povjerenstva Gradske organizacije HDZ-a.

- Nakon provedene rasprave Nacionalno vijeće HDZ-a žalbu je proglasilo neutemeljenom te istu odbilo. Time je potvrđena odluka Povjerenstva Županijske organizacije HDZ-a o raspuštanju Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića i imenovanju povjerenika i Povjerenstva Gradske organizacije - ističe se u priopćenju koje potpisuje povjerenik prof. Darko Nekić.

Nova knjiga

ODRASTANJE U TITOVIM ZATVORIMA

Knjigu je napisao za vrijeme robije u Americi Brušanac Dragutin Sudar.

Razgovori prije početka promocije
Razgovori prije početka promocije
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. travnja 2018. u 21:25 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Večeras je održana lička promocija knjige Dragutina Sudara Drage, rođenog Brušanca koji je 18 godina odležao u zatvorima Jugoslavije i Amerike, a bio je optužen za terorizam koji nikada nije uradio. Knjiga nosi indikativan naslov Odrastanje u Titovim zatvorima. Napisao ju je za desetogodišnje robije u Americi to na engleskom jer je bila namijenjena tamošnjim Hrvatima i Hrvatima u Kanadi.
Na promociji je uz veliki broj građana, inače na promocije dolaze rijetki Gospićani. Na promociji je bio msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru, dr. Darko Milinović, ličko-senjski župan, Karlo Starčević, gradonačelnik Gospić te Tihomir Orešković, ratni tajnik Kriznog stožera u Gospiću. Sudionike promocije pozdravio je gradonačelnik Starčević, posebno pozdravivši Tihomira Oreškovića koji je bio i u hrvatskim kazamatima što je dočekano burnim pljeskom. Pozdravljajući skup župan Milinović reče da su na Gospiću četnici slomili zube i da je konačno dosanjan san o hrvatskoj domovini.

O knjizi i Sudaru prvi je govorio Marko Grubišić, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika, istakavši da ne trebamo zaboraviti nijednu patnju, nijednu koja se dogodila bilo kome u borbi za Hrvatsku.

Povijesni kontekst zbivanja knjige, Drage Sudara i drugih domoljuba dao je na skupu Tihomir Orešković.
- U travnju 1945. ubijeno je tri puta više Hrvata na ovom području nego što je bilo ukupno žrtava tijekom rata na četiri strane- među civilima, partizanima, domobranima i ustašama. U Gospiću je ukupno ubijeno oko pet tisuća Hrvata cijeloga rata. Nakon rata Gospić je bio u teškoj situaciji. Nastalo je razdoblje teških depresija i osim likvidacija počela su i suđenja. Ovim želim povijest približiti stvarnosti. Bilo je suđeno na vojnom su 2700 ljudi mnogi su osuđeni na smrt. Nakon listopada 1945. i 1946. je bilo 27 procesa, a 1948. prva je skupina bila Brušanska u kojoj je bio prvooptuženi Drago Sudar, te Juka Sudar, Ivan Pavelić, Ante Šarić i Nikola Sanković. Suđenje je bilo javni i trajalo samo jedan dan. Sudar je osuđen na 13 godina zatvora. - rekao je Orešković.

- Drago ne samo da je bio uporan i državotvoran, već je bio i željan znanja i stekao je veliko iskustvo u zatvorima. Kad je trebao ići u vojsku utekao je van i u Kanadi se uključio u rad hrvatskih organizacija, da bi 1981. bio izručen SAD-u gdje je osuđen na 20 godina zatvora zbog terorizma i u zatvoru je napisao knjigu.- rekao je Anđelko Mijatović, dugogodišnji savjetnik predsjednik dr. Franje Tuđmana.

- Tih poratnih godina suđeno je preko sto tisuća ljudi. Najčešće se sudilo skupno u čemu se posebno isticao Gospić gdje je samo jednog dana donijeto 50 presuda. Slika je to komunizma s ljudskim likom koja još i danas živi u svijetu. I danas se slično sudi. Dolaze mlade generacije koje ne pamte Domovinski rat, a svakodnevno slušaju o zločinima. Nove generacije će nas se odreći, a takvo stanje moramo mijenjati.- istakao je Josip Jurčević.

O Sudaru je svoje uspomene evocirao Marija Sopta ističući da je s jedne strane ponosan i pun emocija da može evocirati uspomene na Sudara.
- Dragu su cijenili ne samo u Torontu, nego u cijelom svijetu. Bio je veoma zatajan, povučen u sebe i nikada nije sudjelovao u javnim diskusijama. Klada sam ga upoznao imao sam 20 godina on me je impresionirao sa svojim lucidnim analizama i komentarima. Bio je sljedbenik Ante Pavelića, a prihvatio je dr. Tuđmana govoreći da on može ostvariti samostalnu državu. - rekao je Spota

Zdravka Bušić državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i dugogodišnja suradnica predsjednika Tuđmana upoznala je Sudara u Kanadi. Ona je prevela njegovu knjigu koja je, kako reče, lako čitljiva i razumljiva.
-Vi se možete ponositi ovim velikim ličkim sinom. Posljednja sam razgovarala s njim i rekao mi je da je sretan čovjek jer imamo Hrvatsku. - rekla je Bušić.

Nova knjiga o Lici i Ličanima

KNJIGA O DOMOLJUBU DRAGI SUDARU

Sjkećanje na Dagu sudarapiše Rudi Tomić iz Toronta.

Ispraćaj Dragutina Sudara u rodnim Brušanima/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Ispraćaj Dragutina Sudara u rodnim Brušanima/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. TRAVNJA 2018. U 18:15 SATI

GOSPIĆ - Sutra (ponedjeljak) 30. travnja u 18 sati u KIC-u je predstavljanju knjige "Odrastanje u Titovim zatvorima" koja govori o životu Drage Sudara jednog od najvećih hrvatskih i ličkih domoljuba u organizaciji.

Promociju su organizirali Hrvatskog društva političkih zatvorenika, HVIDR-s Gospić i LSŽ i URV 9.GBR Vukovi. Knjigu će predstaviti biskup u miru gospićko-genjski Mile Bogović, Zdravka Bušić državna tajnica u Ministarstvu vanjskih poslova i dugogodišnja suradnica predsjednika Tuđmana, Anđelko Mijatović povjesničar i urednik knjige i Marko Grubišić predsjednik Glavnog odbora HDPZ.

Dragutin Sudar rođen je 11. listopada 1930. u Brušanimaa preminuo u Zagrebu 2011. U osam desetljeća života - tri četvrtine proveo je u jugoslavenskim i američkim zatvorima i u emigraciji. Životni put malog (po stasu) Drage bio je ispunjen mukama, patnjama … Uhićen je 6. svibnja 1949. i osuđen na 13 godina robije i prisilnog rada. Kaznu je izdržao do posljednjeg dana u zloglasnoj Staroj Gradiški. Nakon zatvora 1957. bježi iz Hrvatske. Odmah po dolasku u Austriju postao je član Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, a nakon Austrije došao je u Kanadu, gdje je živio s prekidom do 1990. i bio je vezan uz Ujedinjene kanadske Hrvate i godinama je obavljao dužnost tajnika. Bio je i urednik društvenog glasila "Nezavisna država Hrvatska".

Kad je počeo osloboditeljski Domovinski rat Sudar se vratio u Hrvatsku i radio je više godina u odjelu obavještajne službe na poslovima analitike. Najbolje je iznio svoje mišljenje o ljudima koji su bili u UDB-i i KOS-u, a ostali su na vlasti u Hrvatskoj nakon njenog oslobođenja, u razgovoru Oči u oči u Slobodnoj Dalmaciji.

Nakon njegove sahrane javio nam se Sudarov prijatelj Rudi Tomić iz Toronta i poslao nam je njegovu biografiju koja je više nego tragična, ali je Drago sve izdurao.

Pismo iz daleke Kanade

SJEĆANJE NA DRAGU SUDARA
17. svibnja 2011. u 17.00 sati
Za Ličke novine piše:

Rudi Tomić, u Kanadi, 15. svibnja 2011.

Smrt je ljudska sudbina, koja nas čeka na posljednjem času života, ali na koju ne mislimo, stoga obično kažemo, kad netko umre, da je nenadano (!) preminuo. Smrt nije nenadana, nego mi smo nenadano zatečeni kada čujemo tužnu vijest o smrti drage osobe, rodbine ili prijatelja.
Smrt Drage Sudara zatekla me je doista nenadano, jer smo imali u planu još mnogo čega učiniti za osvješćenje hrvatskog naroda, koji se guši u zabludama, a kojem je on sebe nesebično predao u radu i žrtvovanju do konačnog odlaska na drugi svijet. Smrt, ipak, nije odnijela Sudara u cijelosti - ostala su nam njegova djela i sjećanja na mukotrpni život.
Drago Sudar rođen je 11. listopada 1930. u Brušanima, čuvenom ustaničkom mjestu u Lici, a preminuo je, blago u Gospodinu, 30. travnja 2011. u zagrebačkoj bolnici Sestara milosrdnica. U osam desetljeća života - tri četvrtine proveo je u jugoslavenskim i američkim zatvorima i u emigraciji. Životni put malog (po stasu) Drage bio je ispunjen mukama, patnjama, neizvjesnostima, samoćom, usamljenošću, sumnjama, optužbama, nerazumijevanju sredine u kojoj je obitavao, jer mnogima nije bio jasan zbog svojih političkih stavova.
Nakon sloma Nezavisne države Hrvatske 1945. u petnaestoj godini života, Sudar osniva osloboditeljsku organizaciju Velebitski vukovi, koju je uspješno vodio u diverzantskim akcijama u narušavanju partizanske vlasti u ličkim selima. Uhićen je 6. svibnja 1949. i po Čl. 3. točka 8. jugoslavenskog Zakona o krivičnom djelu protiv naroda i države, osuđen na 13 godina robije i prisilnog rada. Kaznu je izdržao do posljednjeg dana u zloglasnoj Staroj Gradiški.
U svojim sjećanjima, jedan od metoda koji je opisan u njegovoj knjizi Coming of Age in Tito's Perons, (izdanje Hrvatske republikanske stranke) je postupak sa zatvorenicima koji su dovedeni u Staru Gradišku, u sobu broj 51, gdje su bili fizički i duševno dotučeni i prinuđeni priznati ''urotu'' protiv države i onda bili ''obraćani'' za prihvaćanje ideje jugoslavenske države. Na vratima sobe 51 ''… (zatvorenici) su dočekani od izabranih specijalaca koji zatvore vrata i navale na novodošlog tako, da drugi zatvorenici ne čuju vikanje i zapomaganje. Zatvoreniku su ruke bile zavezane iza leđa i tako bi bespomoćan bio udaran i prebijan sve dok ne izgubi prisebnost. Poslije toga, prebijen i polumrtav, bio bi bačen u jedan kutak. Nekoliko dana kasnije, nakon što se iznakažen i prebijen zatvorenik malo osvijesti, dana mu je batina i bio bi prisiljen da udara nove zatvorenike koji su u međuvremenu pristizali.''
Oni koji su preživjeli Staru Gradišku i druge jugoslavenske zatvore, imaju trajne posljedice od slabe ishrane, teškog i mučnog prisilnog rada, prenatrpanosti, zagađenog zraka, uznemirivanja u ćelijama, nevjerojatno lošim higijenskim uvjetima i pojava zaraznih bolesti kao što je tuberkuloza. Sudar dalje kaže da je najteža kazna bila boravak u samici u trajanju od 14 dana i pritom biti vezan u lance. Zbog toga što samice nemaju kreveta, pokrivača, ni grijanja, ovakva je kazna bila skoro neizdrživa za vrijeme zimskih dana.
''Ljudska izdržljivost ima svoje granice i poslije obično slijedi samoubojstvo ili predaja. A predaja je u većini slučajeva, kako su mnogi iskusili, mnogo gora od same fizičke smrti…'', kaže Sudar.

Iz zatočeništva u emigraciju

Nakon izlaska iz zatvora Sudar 1957. bježi iz Hrvatske. Odmah po dolasku u Austriju postao je član Hrvatskog oslobodilačkog pokreta, a nakon Austrije došao je u Kanadu, gdje je živio s prekidom do 1990. i bio je vezan uz Ujedinjene kanadske Hrvate i godinama je obavljao dužnost tajnika, a bio je i urednik društvenog glasila ''Nezavisna država Hrvatska''
Sudar se nije mogao suživjeti u stagniraloj ''ustaškoj'' sredini, u kojoj su bili ljudi umorni od ratnih stradanja i teškog emigrantskog života, koji su prihvatili novu domovinu kao konačno rješenje, a proslave 10. travnja kao duhovna nadahnuća hrvatske državotvorne ideje.
Sudar je bio revolucionarno dinamičan, pa je pronalazio suborce u drugim hrvatskim političkim organizacijama, u kojima je također bio aktivan, ali nezamjetljiv zbog svoje skromnosti, suzdržanosti i samozatajnosti. Doduše, Drago nije bio govorljive naravi, mada je imao veliko bogatstvo pamćenja datuma važnih zbivanja, imena značajnih ljudi i sposobnost rasuđivanja i predviđanja događaja.
UDB-a je znala njegove sposobnosti, pa je uvijek tražila ljude iz podzemlja s kojima bi ga mogli identificirati za anti-jugoslavensku aktivnost. Optužen je na temelju jednog anonimnog američkog doušnika, kao i jednog Hrvata koji tvrdi da ga je Sudar učio kako se prave bombe. Bio je zatvoren u Torontu 25. lipnja 1981. godine, a u siječnju 1982. je izručen u SAD (nije bio legalno izručen, nego ga je CIA pod krivim imenom dopremila u SAD), te za vrijeme suđenja u New Yorku, gdje je bilo još devet Hrvata na suđenju, Sudar je raznim dokazima dokazao gdje je bio za vrijeme izručivanja bombi, tako da je bilo očevidno da on nije mogao imati nikakve veze sa subverzivnim aktivnostima nekih Hrvata. Optužba je bila namještena i ''pronađen je krivim za konspiraciju i ucjene.'' Osuđen je na deset godina zatvora bez pomilovanja. Kaznu je izdržao u najzloglasnijem američkom zatvoru u Alabami.
Hrvatska mladež u Kanadi tiskala je brošuru 1988. Profil krivo optuženog čovjeka, u nakladi Hrvatskog puta, u kojoj je objavljeno pismo Drage Sudara kanadskom veleposlanstvu u Washingtonu, gdje su izneseni podaci o ljudima i bombama, čije su žrtve bili dva mlada Hrvata u Kaliforniji (SAD) i dva druga Hrvata u Mississauga (Kanada).
Kad je počeo osloboditeljski Domovinski rat Sudar se vratio u Hrvatsku i radio je više godina u odjelu obavještajne službe na poslovima analitike. Najbolje je iznio svoje mišljenje o ljudima koji su bili u UDB-i i KOS-u, a ostali su na vlasti u Hrvatskoj nakon njenog oslobođenja, u razgovoru ''OČI U OČI'' u Slobodnoj Dalmaciji (28. rujna 2000.)

Čast tebi poradi vrlina!

Drago Sudar je bio čovjek velikih vrlina, bogatog životnog iskustva, veliki poznavalac povijesnih zbivanja, iskusni analitičar i političar, revolucionar, rodoljub i vjernik. On nije nikoga mrzio, čak je oprostio svima koji su ga mučili i zlostavljali, kao i onima koji su ga bez dokaza optuživali. Drago je izdržao desetgodišnju zatvorsku kaznu u Americi samo zato što nije htio odati Hrvata koji je počinio zločin, jer taj je čovjek imao ženu i djecu, koji i danas živi u Torontu sa svojom obitelji. To je veliko djelo.
Budući da nije bio nametljiv u govoru, puno je toga progutao u sebi, jer nije se mogao povjeriti ljudima ni u najbližoj sredini. Vido je kako je radila hrvatska politička emigracija, koja se je iživljavala u međusobnim svađama i optužbama; vidio jer također kako su ljudi u Vladi i na položajima u Hrvatskoj neiskreni, sebični i zavidni, da mnogi nisu ni svjesni koliko je ostalo partizanskih, komunističkih i srpskih natruha u svim segmentima državnog rukovodstva i društvenog usmjeravanja. Posebice je bio razočaran zbog rasprodaje hrvatskih poduzeća, industrije i banaka, koko bi se s tim novcem pokrivala raskošnost vladajuće vrhuške. Mediji u Hrvatskoj su anti-hrvatski, jer su u rukama stranaca kojima je samo stalo do senzacija i provokacija, jer to privlači znatiželjnost publike i donosi profit. Često je pisao osvrte, ali mnogi nisu bili objavljeni, izuzev u Hrvatskom Fokusu.
Bio je razočaran zbog ne organiziranja dolaska Hrvata iz iseljeništva, koji su mogli pomoći novčano i stručno Hrvatskoj u razvoju gospodarstva. Međutim, shvatio je razloge zbog čega nije došlo do masovnog dolaska iz dijaspore, jer su se vlastodršci bojali da će doći ''ustaška emigracija'' i uništiti njihov ''antifašizam'' iza kojeg se skrivaju komunisti, jugo-nostalgičari i kriminalci.
Sve ove navedene probleme, o kojima smo razgovarali prilikom njegovog dolaska u Kanadu, ostali su nažalost neriješeni nakon njegovog odlaska s ovog svijeta. Drago nije imao osobnih problema, naime, nikad se nije žalo da ga nešto boli ili da mu nešto fali! On je, mogli bismo pouzdano reći, živio za Hrvatsku, pa sam bio oduševljen pročitavši da su mu njegovi suborci, uznici, rodbina i susjedi odali dosljednu počast prigodom sahrane.
Od pokojnog su se oprostili Ivan Vukić u ime Hrvatskog društva političkih uznika podružnice Gospić i Dragin dugogodišnji prijatelj iz emigracije Marijan Buconjić. Biskup dr. Mile Bogović nije mogao predvoditi misu i sprovod, ali je vlč. Nikola Turkalj u propovjedi prenio pozdrave i zahvalnost preuzvišenog biskupa za Dragino djelo na službi Bogu, domu i narodu. (www.licke-novine.hr 3. svibnja 2011.
S Dragom sam proveo polovicu stoljeća u radu za slobodu hrvatskog naroda i uspostavu samostalne i slobodne Republike Hrvatske. Bili smo sretni da smo dočekali taj veliki događaj, u čije smo temelje uložili dio sebe. Drago je posebno sretan da je konačni počinak našao u najdražem mjestu na svijetu, u svojim Brušanima. Nije na ovome svijetu našao pravdu i pravednost, do koje mu je toliko stalo da je bio spreman umrijeti za te ideale, što će Svevišnji uzeti u obzir i nagraditi svojom pravednošću u Kraljevstvu Nebeskom.

Macte vitute esto! - Čast tebi poradi vrlina! Neka ti bude laka rodna gruda za izmučeno i napaćeno tijelo, a tvoj život i djela su jedan od značajnih djelovanja, koja na svoj način: svjesno ili nesvjesno, dobrovoljno ili slučajno sudjelovat će u pisanju jednog dijela povijesti hrvatske osloboteljske borbe.


HSP dr. A. Starčević

NACIONALNO OKUPLJANJE PRAVAŠA

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. travnja 2018. u 20:45 sati

GOSPIĆ - Čelnici HSP-a dr. Ante Starčević predstavili su danas domoljubno, pravaško i nacionalno okupljanja za Ličko-senjsku županiju. Uz Marijana Brklačića, dopredsjednika Glavnog stana HSP AS i predsjednik Podružnice HSP AS Gospić na konferenciji za novinare bili su doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, dopredsjednica HSP AS, Anto Đapić, predsjednik stranke Desno i Pero Ćorić, bivši saborski zastupnik i glavni tajnik HSP AS.

- Svjesni loše gospodarske i demografske situacije u državi kao i aktualnog političkog trenutka unutar naših granica ali i u našem okruženju, potreba za desnim, domoljubnim, pravaškim, nacionalnim i demokršćanskim okupljanjem nema alternative. - istakli su pravaši na početku konferencije govoreći o započetom procesu okupljanja političkih stranaka, udruga i istaknutih pojedinaca koji pripadaju navedenom političkom svjetonazoru kroz politički projekt Desno, kao i o potpori održavanju i provođenju referenduma za poništenjem Istambulske konvencije će govoriti.

- Hrvatska ne ide u dobrom smjeru o čemu govore i ankete. Ovaj pravaški nacionalni projekt traje već duže vrijeme. Protiv smo da se državom upravlja na trgovački način. Bili smo protiv vlade SDP-a, a sada smo protiv vlade HDZ-a. Ratifikacijom su prevareni birači. - istakao je Ćorić.

- Marijan je u HSP-u bio prije mene i sada smo na istom zadatku. Treba izvršiti reorganizaciju desnice i ne mogu biti po strani. - rekao je Đapić.

-Podupiremo referendum. Pozivamo na razgovor sve suverenističke Hrvate i medije, hrvatska desnice može uhvatiti korak s Europom.- rekla je Vukelić. (MaČ)

Uz osnivanje HDZ-a Gospića

PROTEKLO JE 28 GODINA

Spomen-ploča u gospićkom kinu
Spomen-ploča u gospićkom kinu
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. travnja 2018. u 20:15 sati

GOSPIĆ - 8. travnja 1990. godine, na Cvjetnu nedjelju, službeno je osnovan Gradski odbor, Temeljna organizacija HDZ-a za Gospić, jer tada je općina obuhvaćala uz područje Gospića Perušić i Karlobag, koji su danas samostalne samoupravne lokalne jedinice. Nakon čega su se počeli osnivati ogranci stranke po prigradskim naseljima i po selima. Gospićko kino bilo je dupke puno. Skup je počeo Lijepom našom koju su svi pjevali, a prije toga s razglasa se čula pjesma Ustani bane. Autor ovih redaka i sam je svjedok tog događaja.

Osnivački skup je bio zakazan nakon svete mise u župnoj crkvi koja je u međuvremenu postala katedralnom crkvom Gospićko-senjske biskupije. Na skupu je bilo dosta vatrenih govora koji su "zapalili" kino i dvoranom je vladalo posebno raspoloženje koje je najavljivalo pobjedu na skorašnjim prvim demokratskim izborima. HDZ je tada bio pokret u polulegalnoj situaciji u Gospiću. SK je bio duboko ukorijenjen u sve društvene segmente i sve je kontrolirao. Do skupa u kinu gdje je za počasnog predsjednika izabran dr. Miroslav Kutle, brzi i kratki sastanci članova i simpatizera održavani su po - kafićima, na kojima je bivao i vaš izvjestitelj.

- Osnivanje je bila uvertira kako bi HDZ sa svojim kandidatima nastupio na prvim višestranačkim izborima koji su bili preduvjet za samostalnost Republike Hrvatske i odvajanje iz SFRJ. Ovim putem svim utemeljiteljima, članicama, članovima i simpatizerima HDZ-a s područja grada Gospića čestitamo 28. godišnjicu od službenog utemeljenja stranke. - kaže se u današnjem priopćenju Povjerenstva Gradske organizacije HDZ-a Grada Gospića. (M. ČULJAT)

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

DIVLJA GRADNJA IZAZIVA BROJNE PROBLEME

Gradnja bez dozvole trajno devastira prostor i predstavlja gubitak za cijelu zajednicu.

Konferencija za novinare u Ministarstvu/Foto MGP
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. travnja 2018. u 21:35 sati

ZAGREB - Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja stiglo nam je priopćenje s današnje konferencije za novinare ministra Predraga Štromara o legalizaciji nezakonito izgrađenih građevina s osvrtom na uklanjanje nezakonite gradnje u prošloj godini

Za manje od tri mjeseca točnije 30. lipnja 2018. godine istječe krajnji rok za legalizaciju, stoga se pozivaju svi građani, koji još nisu, da predaju zahtjeve za legalizaciju nezakonito izgrađenih građevina. Legalizacijom nezakonito izgrađenih građevina država nastoji riješiti višedesetljetni problem bespravne gradnje i uvesti red u prostorno uređenje države. Samo legalna gradnja povećava sigurnost i vrijednost nekretnine te omogućava kvalitetno prostorno planiranje naselja. Jedino legalna gradnja može aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova.

Uvjeti ozakonjenja ostaju isti odnosno može se legalizirati samo ona zgrada koja je nastala tj. koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka započetog 21. lipnja 2011. ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto karti ili katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. Zgrade izgrađene nakon 21. lipnja 2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev.

Postupak legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom županijskom ili gradskom upravnom odjelu koji izdaje akte za gradnju na području na kojem se građevina nalazi. Tijek rješavanja zahtjeva može se pratiti preko podataka koji se javno objavljuju u Registru izdanih rješenja o izvedenom stanju (legalizacija.mgipu.hr/izvjesce ) u kojem se dnevno ažuriraju podaci koje unose upravni odjeli i Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada (AZONIZ). Istovremeno, Ministarstvo s građevinskom inspekcijom kontinuirano nadzire uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina diljem cijele Republike Hrvatske. Tijekom 2017. godine uklonjene su 316 bespravne građevine. Većinu su uklonili sami vlasnici odnosno investitori, jer je to za njih povoljnije nego kada uklanja ugovorna tvrtka građevinske inspekcije. (LpS)

In memoriam Miki Šnjiariću (1919 - 2008.)

MIKA OD PEDESET KUBIKA

Zbog kacige umjesto na postolju Mika je ednom završina u - apsani.

Popularni Mika s ekipom HTV-a 2002./Obiteljska arhiva Vesne Šnjarić
Popularni Mika s ekipom HTV-a 2002./Obiteljska arhiva Vesne Šnjarić
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. travnja 2018. 22:25 sati

Priredija Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Ljubitelji motorističkih utrka koji se danaska nazivaju bajkerima i bajkericama, svakako su virovatno čuli za Nikolu Šnjarića Miku iz Crikvenice. Mikini korijeni su u Lici, u selu Čanak koje su četnici 1991. sravnili sa zemljom.

Mika je rođen 2. kolovoza 1919. u Zagrebu a umro je u Crikvenici 17 siječnja 2008. Bija j' un veliki 'rvatski domoljub, političar i prvi 'rvatski motociklistički as. Mikin ćaća Nikola oša j' u Zagreb di je otvorija pekarnicu, a Mika je izučija automehaničarski zanat i zavolio motore. Mikin sinovac Pera poginuo je u na padu četnika na Čanak, i danas jedna ulica u Korenici nosi njegovo ime.

Mika je punih 70 godina bio član HSS-a, a umro je na funkciji predsjednika crikveničke organizacije. Utemeljio je i obnovio pedesetak organizacija stranke. Ovaj domoljub bio je doživotni predsjednik Županijske organizacije HSS-a Primorsko-goranske županije.

U Crikvenici je mladi Mika postao hrvatski motociklist i vozač speedwaya. Bija j' političar, ugostitelj, vozač moto-utrka - utrka za prvenstva svijeta. Bio je "kralj hrvatskih moto-trkališta". Osobito se proslavio vožnjama na mototrkalištu u Črnomercu i Miramareu, mototrkalištu podignutom 1932. na zagrebačkoj Miramarskoj cesti poslije Paromlinske, a prije igrališta Građanskog u Kupskoj. Natjecao se je u kategoriji 125 "kubuka". Vozio je Pucha. Strast vožnje zadržao je do u duboku starost. Pedeset i više je godina vozio na svom motociklu i ostvario brojne pobjede i nagrade. Rado se odazivao i na oldtimerske skupove.

Nakon jedne pobjede u Beogradu, a inače je vozija s kacigom s hrvatskim kvadratima, odležao je i u apsani 23 dana. Utrke je vozio 30 godina i dobio nadimak Mika od 50 kubika. Dobitnik je nagrade Grada Crikvenice za životno djelo.

Slike smo za Uskrs dobili od Mikine rođakinje Vesne Šnjarić iz Korenice.

Predsjednik HDZ-a u Gospiću

Plenković očekuje korektne stranačke izbore

Premijer Plenković u Gospiću/Foto Lika express
Premijer Plenković u Gospiću/Foto Lika express
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. OŽUJKA 2018. 16 sati

GOSPIĆ - Nakon jutrošnje uranjene sjednice Vlade RH premijer Andrej Plenković kao predsjednik HDZ-a pohitao je u glavni lički grad gdje je razgovarao s članovima svoje stranke. Nakon sjednice Povjerenstva Županijskog odbora dao je izjavu brojnim novinarima nakon čega je pohitao u Zadar i Šibenik.

- Zahvaljujem prvom čovjeku za HDZ županije Nekiću na organizaciji današnjeg sastanka te kolegicama i kolegama koji su došli. Ovo je bila prigoda da kolegama ovdje u Lici gdje je HDZ tradicionalno najjača politička stranka neposredno približim najnovije aktivnosti i Vlade i stranke. Pojasnio sam i stavove koji se odnose na aktualne teme od refinanciranja dijela duga u cestarskom sektoru, o odluci o kupnji borbenih aviona pa do predstojeće rasprave konvencije Europe o sprečavanju nasilja nad ženama.- istakao je Plenković.

Zatim je govorio i o skorom Saboru stranke i da je ličko-senjska organizacija u specifičnoj situaciji i da je važno da izbori prođu u skladu sa statutom te korektno i kolegijalno. (LpS)

Priopćenje iz Kabineta ličko-senjskog župana

KRENULE SU IZBORNE LAŽI

MILINOVIĆ: KRENULE SU LAŽI UOČI UNUTARSTRANAČKIH IZBORA, NA ŠTO SAM VEĆ NAVIKAO.

Sudionici prošlogodišnje kolektivne ostavke u HDZ-u/Foto arhiva Lika pressa
Sudionici prošlogodišnje kolektivne ostavke u HDZ-u/Foto arhiva Lika pressa
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. ožujka 2018. u 15:25 sati

GOSPIĆ - Krajem radnog vremena iz Kabineta ličko-senjskog župana dobili smo nepotpisano pismo koje objavljujemo u cijelosti:

Čitajući ovih dana brojne neistine iznesene u pojedinim medijima kako organiziram nekakvu pobunu želim izvijestiti javnost slijedeće:

Krenule su laži uoči unutarstranačkih izbora na što sam već navikao. To je uobičajena aktivnost pokušaja blaćenja pred bilo koje izbore, a ovoga puta stranačke. Niti je kako navodi portal Slobodna Lika bilo okupljanja sinoć u Žabici niti će danas biti ikakvog okupljanja u Čitaoni u Kaniži, tako da niti sam mogao niti sam bio na zamišljenim skupovima u nečijoj glavi. Napominjem da ću se kao župan i kao član Predsjedništva HDZ - a na nacionalnoj razini odazvati na svaki poziv bilo kojeg temeljnog ili mjesnog odbora ukoliko ga dobijem.

Jednako tako bio sam na poziv predsjednika Mjesnog odbora i Temeljnog ogranka HDZ - a u Ličkom Novom jer to smatram svojom dužnošću. Vidim da vlada na jednom portalu veliki interes gdje ću se pojaviti pa kao što sam se jučer pojavio na poziv Inicijativnog odbora i Vladimira Tomaića na Krasnu tako ću se, sukladno svom vremenu, odazivati na sve pozive koji mi pristignu kao županu, članu Predsjedništva HDZ - a na nacionalnoj razini ili običnom građaninu. (LpS)

PRIOPĆENJE POVJERENSTVA HDZ-A GOSPIĆA

IZBORI ĆE BITI TRANSPARENTNI I DEMOKRATSKI

Povjerenstvo ne podržava prikupljanje potpisa na peticiji.

Detalj s proširene sjednice Povjerenstva HDZ-a u Gospiću
Detalj s proširene sjednice Povjerenstva HDZ-a u Gospiću
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. ožujka 2018. u 12:25 sati

GOSPIĆ - Jučer je održana proširena sjednica Povjerenstva Gradske organizacije HDZ-a na kojoj su bili i predsjednici temeljnih ogranaka koji djeluju na području grada.- kaže se u današnjem priopćenju Povjerenstva koje potpisuje Ivica Radošević, povjerenik Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića.
U priopćenju se kaže:
Na sjednici se raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciji i dosadašnjem radu organizacija HDZ-a na području grada Gospića. Nakon proširene sjednice Povjerenstva Gradske organizacije HDZ-a, gradsko je Povjerenstvo održalo sjednicu na kojoj je nazočio Darko Nekić, predsjednik Povjerenstva ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije i donijeti su sljedeći zaključci:

1. Svim organizacijskim tijelima HDZ-a na području grada Gospića preporučuje se da sukladno članku 40. Statuta HDZ-a sve buduće aktivnosti provode i usklađuju u suradnji s Povjerenstvom Gradske organizacije HDZ-a grada Gospića
2. Povjerenstvo ne podržava aktivnosti koje su pojedini članovi HDZ-a s područja grada Gospića provodili posljednjih dana s namjerom prikupljanja potpisa za peticiju kojom pokušavaju osporiti odluke ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije i unijeti nemir među naše članove

Napominjemo da je gradsko Povjerenstvo imenovano od strane Povjerenstva ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije, a isto je imenovalo Predsjedništvo Hrvatske demokratske zajednice.

Na kraju, obavještavamo sve članove HDZ-a s područja grada Gospića da će Povjerenstvo transparentno i demokratski provesti unutarstranačke izbore te pozivamo sve članove stranke da se aktivno, sukladno Statutu, uključe u izborne procese u narednom periodu i da ne dopuste mogućnost nikakvom izvanstatutarnom djelovanju usmjerenom na ugrožavanje jedinstva naše stranke iznad koje ne smiju biti ničiji osobni interesi. (LpS)

LIČKO JEZERO OD PREKO 100 KILOMETARA

 
 
Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. ožujka 2018. u 13:15 sati

GOSPIĆ - Konačno je danas osvanuo lijep sunčani proljetno-zimski dan. Cvjetnica je pa su mnogi Gospićani s grančicama ranog ličkog cvića hitali u katedralu na svetu misu. Danas se gotovo i ne spominje kosinjska poplava. Kosinjanima je laknulo, voda uzmiče, najveća opasnost je prošla. Za koji dan radnici Elektrolike će izvršiti sanaciju vodova i trafostanica koji su bili pod vodom.

Jezero od ličkih voda proteže se od Markova ponora na dnu Lipova polja vodotocima Like i Novčice u dužini od preko 100 kilometara ne računajući manje pritoke. Ukupno slivno područje ovih vodotoka iznosi 1570 četvornih kilometara na kome visoki vodostaj poplavi bentove, ceste i puteljke, izvore i bunare pitke vode i usput izapere tisuće septičkih jama i gnojnica koje završavaju u Kosinju.

Ovo je današnja slika Novčice sa Starog mosta di je bila duboka preko tri metra. Bilo bi tragično da nije smiješan prijedlog predstavnika Hrvatsjkih voda da HEP probije Velebit i spasi Kosinj od poplave kao da vodni doprinos plaćamo HEP-u a ne Hrvatskim vodama. Možda bi neko morao hitno na promatranja!!!!

Treba znati da je postojeći tunel za vode Like i Gacke dug samo 13,5 kilometara. Bože koliko je to novaca stajalo? (MaČ)

Gracka usputnica

KOME IDE SINO???

Specijalni tovar za Bag bez upaljenih rotirki, a i kamijun je pritrpan
Specijalni tovar za Bag bez upaljenih rotirki, a i kamijun je pritrpan


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. ožujka 2017. u 13:35 sati

GOSPIĆ - Naša kamera uvatila je spontano, ne daj bože organizirano i iz sačekuše,ovaj kamijun sa sinom. Ništa neobično, da to nije službeno vozilo općine i karlobaške tvrtke Vegium što lipo piše na kabini GS 809 BZ. Treba se pitati kome te u Bagu fali sina, ili morda negdi drugdi????, recimo ovčarima na Pagu… (MaČ)

Županijski odbor HDZ-a Gospić

RASPUŠTENA GRADSKA ORGANIZACIJA GOSPIĆA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. ožujka 2018. u 8:25 sati

GOSPIĆ - Jutros smo na mailu pronašli sinoćnje priopćenje Županijskog odbora HDZ-a Ličko-senjske županije koje potpisuje prof. Darko Nekić, povjerenik. Priopćenje prenosimo u cijelosti uu grafičko uređenje.

Na 7. sjednici Povjerenstva Županijskog odbora Hrvatske demokratske zajednice Ličko-senjske županije održanoj 20. ožujka 2018. u Gospiću raspuštena je Gradska organizacija HDZ-a Grada Gospića. Slijedom navedenog, povjerenikom je imenovan Ivica Radošević te 12 članova Povjerenstva u sljedećem sastavu: 1. Miroslav Cindrić, 2. Jurica Kovačević, 3. Luka Matijević, 4. Božidar Nikšić, 5. Miroslav Petry, 6. Anita Pocrnić Radošević, 7. Davor Rudelić, 8. Stjepan Rukavina, 9. Anela Serdar Pašalić, 10. Mario Stilinović, 11. Milan Štimac i 12. Marija Tomljenović Borovac.

Povjerenstvo je dužno sazvati izbornu skupštinu Gradske organizacije HDZ-a Grada Gospića u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ove Odluke, koja je stupila na snagu danom donošenja.

Nakon sjednice županijskog Povjerenstva održana je sjednica novoimenovanog gradskog Povjerenstva na kojoj je poništena Odluka o održavanju izvanrednih odnosno prijevremenih unutarstranačkih izbora za predsjednika Gradske organizacije HDZ-a Grada Gospića, donijeta na sjednici gradskog odbora 27. veljače 2018. Stupanjem na snagu ove Odluke prestaju teći izborni rokovi i prekidaju se sve izborne radnje temeljem poništene Odluke.

Svi članovi HDZ-a s područja Grada Gospića i Ličko - senjske županije bit će pravovremeno obaviješteni o terminima održavanja izbora, a ovim ih putem pozivamo da se aktivno uključe u izborne procese koji su pred nama, da se kandidiraju, biraju i budu birani na sve stranačke funkcije. (LpS)

Hrvatska biskupska konferencija

PORUKA O ISTAMBULSKOJ KONVENCIJI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. ožujka 2018. u 21:45 sati

ZAGREB - Bilo koji oblik nasilja nad ljudima, usmjeren protiv žena, djece ili muškaraca, kršćanima je neprihvatljiv i suprotan je Kristovu učenju i crkvenomu nauku. Osim toga, obiteljsko nasilje nije samo privatna stvar, nego i veliki društveni problem, zlo o kojemu moramo javno govoriti i učiniti sve da bi ono bilo iskorijenjeno. Na osobit se način svi trebamo založiti za suzbijanje diskriminiranja žena, za uređivanje zakonskih propisa i za učinkovito djelovanje mjerodavnih tijela da nasilje bude spriječeno, a ako se ono dogodi, da se žrtvama osigura pomoć i zaštita. S toga stajališta treba pozdraviti namjere, prijedloge i dokumente koji očituju obvezu države da štiti od nasilja i da zaštiti žrtve.- kaže se u poruci Hrvatske biskupske konferencije io Istambulskoj konvenciji.

U Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, nalaze se takvi i drugi naglasci koje treba promicati, uočavajući da se problemu obiteljskoga nasilja u tome dokumentu ne pristupa samo s gledišta kaznenoga prava i progona, nego i s gledišta preventivnoga postupanja. Vidljivo je da postoje i opravdane odredbe koje obvezuju države potpisnice da osiguraju uvjete i sredstva za edukaciju odgovarajućih služba te one koje nalažu osnivanje većega broja skloništa za žrtve, kao i pokretanje promidžbe protiv nasilja u obitelji.

Ipak, dužnost nam je upozoriti i na to da, zbog težine i višeslojnosti problema - jer su žrtve obiteljskoga nasilja najčešće žene i djeca - pitanje zaštite posebno ranjivih skupina ne smije biti podložno nikakvim ideologijama. U tome smislu, izražavamo zabrinutost što se u tako važnome međunarodnom dokumentu (u čl. 3.) pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati 'obitelj', 'rod' i 'rodno nasilje'. Očito je da u Konvenciji navedena definicija 'roda' odudara od uvriježenoga shvaćanja da je rod identičan spolu i može biti muški ili ženski. Biti žena ili biti muškarac način je postojanja, a ne tek puki "atribut" ljudskoga bića. U svojoj poruci Muško i žensko stvori ih! (2014.) jasno smo naglasili da kršćanska antropologija u muškarcu i ženi prepoznaje njihovu različitost, ali i međuupućenost, nadopunjavanje koje je neodvojivo od njihove naravi. Spol i rod usko su i neodvojivo povezani, iznutra međuovisni, moglo bi se reći - dva su lica jedne te iste "ljudske" stvarnosti. Muško i žensko, kako ih je Bog zamislio i stvorio, dva su jednakovrijedna spola, zbog toga i jednakopravna roda, a različitost muškarca i žene nije zaprjeka, već poseban put ostvarenja bračnoga i obiteljskoga zajedništva.

Nasuprot takvomu, duboko utemeljenomu shvaćanju, u Konvenciji se ističe da rod "označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce" (čl. 3 c). Tim određenjem roda Konvencija čini određeni odmak od tradicionalnoga poimanja rodnih uloga koje se u određenoj kulturi oblikuju na temelju spola. To još više dolazi do izražaja, kada se naglašavaju mjere za zaštitu prava žrtava, "bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su: spol, rod, rasa, boja kože, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, pripadnost nacionalnim manjinama, imovinsko stanje, rođenje, seksualna orijentacija, rodni identitet, dob, zdravstveno stanje, invaliditet, bračno stanje, migrantski, izbjeglički ili drugi status" (čl. 4. st. 3.). Očito je da se u Konvenciji, osobito navodeći pojam 'rodni identitet', razlikuje (i razdvaja) spol od roda te se 'rod' poima kao društveni konstrukt, vrlo promjenjiv i načelno neovisan od biološke stvarnosti spola. Osim toga, mišljenja smo da je potpuno pogrješno uzroke nasilja u nekome društvu svesti samo na tzv. rodnu uvjetovanost. To je vrlo pojednostavljeno gledanje koje zanemaruje niz drugih uzroka.

Naša zabrinutost tim je veća što Konvencija, nakon ratifikacije, postaje dijelom pravnoga poretka na području njezine primjene te ostaje nejasno koji bi bio doseg tih definicija. Osobito ostaje nejasno tko će tumačiti pojmove "rodni identitet", i "nestereotipne rodne uloge", kao i obvezu država potpisnica da, kada je to primjereno, poduzmu potrebne korake "kako bi nastavne materijale o pitanjima kao što su: ravnopravnost žena i muškaraca, nestereotipne rodne uloge, uzajamno poštovanje, nenasilno rješavanje sukoba u osobnim odnosima, rodno utemeljeno nasilje nad ženama i pravo na osobni integritet, prilagođeno razvojnim sposobnostima učenika, uključile u redovni nastavni plan i program i na svim razinama obrazovanja" (čl. 14.). Smatramo da se na taj način oduzima pravo roditeljima na odgoj djece u skladu s vlastitim kršćanskim uvjerenjima, a vjerskim zajednicama pravo da poučavaju u skladu sa svojim učenjem. Konvencija tako dovodi u pitanje pravo na vjersku slobodu, koja je jedno od temeljnih ljudskih prava u svakome demokratskom društvu.

Želimo istaknuti i vrlo problematičan tekst Konvencije koji predviđa da će države potpisnice "poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale da pravila povjerljivosti koja su unutarnjim pravom nametnuta određenim stručnim osobama ne predstavljaju prepreku za mogućnost prijavljivanja, pod odgovarajućim uvjetima, nadležnim organizacijama ili tijelima ako imaju opravdanoga razloga vjerovati da je počinjeno teško djelo nasilja obuhvaćeno područjem primjene ove Konvencije i da se mogu očekivati daljnja teška djela nasilja" (čl. 28.). Mišljenja smo da, unatoč svim poteškoćama, zaštita žrtve ne smije zahtijevati izravnu povrjedu profesionalne tajne, jer to otvara širok prostor nepovjerenju prema osobama koje rade sa žrtvama obiteljskoga nasilja, a osobito prema obiteljskim savjetnicima i terapeutima te vjerskim službenicima.

Za katoličke svećenike to je dodatno neprihvatljivo, jer Konvencija na taj način izravno zadire u područje ispovjedne tajne i krši temeljna prava vjerske slobode, osobito zajamčena međunarodnim Ugovorom između Republike Hrvatske i Svete Stolice. Slobodni smo podsjetiti da odredbe Konvencije o profesionalnoj tajni, a time i ispovjednoj, ne mogu dovesti u pitanje odredbe međunarodnoga prava i drugih propisa kojima se jamči nepovrjedivost ispovjedne tajne, odnosno prema kojima su ispovjednici izuzeti od obveze da moraju prijaviti kaznena djela koja se progone po službenoj dužnosti, ako su za njih doznali tijekom obnašanja svoje službe. To, uostalom, priznaje i sama Konvencija, kada na drugome mjestu
ističe da ona "ne utječe na obveze koje proizlaze iz drugih međunarodnih instrumenata" (čl. 71.) te tako protuslovi samoj sebi i dodatno otkriva svoju nedorečenost.

Ne možemo se stoga oteti dojmu da se potiho, nedovoljno pojašnjenim pojmovima, na mala vrata uvodi rodna ideologija u naše društvo. Konvencija, naime, na prikriven način, uvodi novo poimanje ljudske spolnosti koje zadire u sam ustroj osobe. Prema onome što zastupa rodna ideologija, muški i ženski rod više nije utemeljen na biološkom spolu, nego se razvija unutar određenoga društvenog konteksta te kao takav podliježe različitim socijalnim i drugim utjecajima te dva roda, muški i ženski, nisu više čovjeku prirodno urođeni, već su mu na neki način nametnuti. U tom smislu, ne zanemarujući činjenicu "da na oblikovanje našeg bića, bilo muškog bilo ženskog, nemaju utjecaj samo biološki ili genetski čimbenici, nego također mnogi elementi vezani uz temperament, obiteljsku povijest, kulturu, proživljena iskustva, stečeno obrazovanje" (AL 286) kao i druge okolnosti koje iziskuju napor prilagodbe, želimo još jedanput naglasiti "da ne možemo odvajati ono što je muško i ono što je žensko iz Božjeg djela stvaranja, koje prethodi svim našim odlukama i iskustvima i gdje postoje biološki elementi koje je nemoguće ignorirati" (AL 286). S druge strane, svjesni smo i da se previše krut pristup zdravoj "razmjeni" poslova može pretvoriti u pretjerano naglašavanje muškosti i ženskosti koje onemogućava ravnopravnost spolova, a djecu i mlade ne odgaja za istinsku uzajamnost koja je utkana u stvarne okolnosti bračnog života (usp. AL 286).

Pozivamo stoga da se o ratifikaciji te Konvencije otvori javna rasprava u hrvatskome društvu te da se u otvorenome razgovoru razmotre sve nedoumice koje ona ostavlja, kako bi se izbjegle dugoročne štetne posljedice, osobito u zakonodavnome i obrazovnome sustavu te time i posljedice za cjelokupno hrvatsko društvo. Uostalom, nositelji javnih vlasti, i bez ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskome saboru, pozvani su u nacionalno zakonodavstvo ugraditi najviše standarde zaštite od obiteljskoga nasilja i nasilja prema ženama i djeci te osigurati učinkovitu prevenciju promičući jednakost ljudskoga dostojanstva žena i muškaraca.

Nadamo se da će se ova naša razmišljanja primiti u duhu dobronamjernosti kojim su pisana te potaknuti sve ljude otvorene istini, kojima je stalo do naše domovine, na kritičko preispitivanje prijedloga o poboljšavanju sustava obrazovanja, o zakonskim odredbama koje se tiču obitelji kao i o Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Moleći snagu Duha Svetoga onima koji o tim važnim pitanjima odlučuju, na sve zazivamo Božji blagoslov.

Vodotopina u Kosinjskoj dolini

VEĆ TJEDAN DANA VELIKO JE KOSINJSKO MORE

Gotovo svi Kosinjani u svojoj prekrasnoj dolini imaju velikih problema već sedam dana.

Zimska luka na Lici u Kosinj Mostu
Zimska luka na Lici u Kosinj Mostu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. ožujka 2018. u 21 sat

Pripremio Marko ČULJAT

KOSINJ MOST - U jednoj birtijici između Gornjeg i Donjeg Kosinja, do koje se vozilom i suhih nogu može stići samo cestom spasa. Obilaznica je to kroz šumu koja je probijena prije kojih desetak godina samo zato jer je općinski načelnik u Perušiću bio Milan Sigurnjak iz Donjeg Kosinja koji je odrastao uz vodotopinu i zna kakve su muke njegovih stanovnika u doba poplave koje se događaju samo zimi.

U Kosinjskoj dolini izmjereno je preko devet metara vode koja je prodrla u pedesetak objekata i zbog čega je ličko-senjski župan Darko Milinović jučer proglasio izvanredno stanje. Tamo su brojni članovi interventnih timova od Crvenog križa, vatrogasaca, HGSS-a, Elektrolike, Civilne zaštite, policije, Hrvatskih voda, a sjatile su se i brojne novinarske ekipe. Danas je stigao i jedan voijni stroj za kidanje velebitske ceste za Lipovo polje.Svima je njima ročište kod Kosinj Mosta otkuda se kreće raznim čamcima od gumenjaka do limenjaka. Na svu sreću, zbog ponavljanja poplava, raste i broj mornara za sigurno upravljanje čamcima, a putnici u čamcima imaju pojaseve za spašavanje, što je prije desetak godina bilo nezamislivo. Svi mornari za upravljanje čamcima položili su neki od ispita za plovidbu. Električari muku muče sa snabdijevanjem električnom energijom Kosinjana, radi se premoštavanje. Oni dostavljaju i gorivo za agregate kojih je svakim danom sve više u tome dijelu Like. Nakon poplave i agregata po kućama će roštati isušivači vlage koji su već pripremljeni. Kosinjanima je i velik problem prehrane stoke te će početi i dostava sijena s većim čamcima.

U potpunom okruženju vodom je Gornji Kosinj u kome nema vodovoda, a voda u šternama je onečišćena poplavom. Računa se da je od 800 stanovnika Kosinjske doline odsječeno njih 500.
(LpS)

VODOTOPINA U KOSINJU

Kosinjski mornar
Kosinjski mornar
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. ožujka 2018. u 21:55 sati

KOSINJ MOST - Objavljujemo današnje fotografije našeg čitatelja Brane Javorine koje je snimio u potopljenom Kosinju, koju Kosinjani i Gornji i Donji, nazivaju vodotopinom.

Ukoliko se nastavi naglo topljenje snijega s kišom uskoro će i jedan od najljepših kamenih mostova dijeli arhitekte Frkovića, biti pod vodom. Voda je odsjekla pojedina kosinjska sela do kojih jedino plovi Kosinjska mornarica s limenjacima ili gumenjacima. Prošlasu vremena kada je Brankić bio jedini mornar u tome dijelu Like. Imao je aluminijski brod, a penta je trošila dosta - čavala, koji su bili sigurnosti štift u osovini.
(MaČ)

POPLAVE NA SVE STRANE

Gospićki bent je potopila Novčica
Gospićki bent je potopila Novčica

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. ožujka 2018. u 14:30 sati

GOSPIĆ - Danas smo saznali da se već nekoliko dana bez buca ne može do nekih kuća u prigradskom naselju Čanić Gaj. Slično je i u drugim brojnim naseljima koja su u blizini bilo kakvog vodotoka i bujične vode, kao što je to, primjerice, Tisovac u Pazarištu koji je ponešto uređivan i napravljen je jedan novi most i na novoj, visočijoj, lokaciji. Može se samo zamisliti kako je onim Ličanima gdje je voda proteklih nekoliko godina porušila bujične brane koje nitko, pa ni te Hrvatske vode, neće da sanira. Obično lokalna (samo)uprava nema novaca nego samo za plaće zaposlenika.
U Gospiću kiša pada već dva dana, a uz pomoć nje i južine još je ostalo malo snijega. Z dan ili dva neće ga ni biti, sav ode u tekućem stanju u kosinjsku dolinu koja bi mogla biti potopljena i dio proljeća. Danas je vodostaj Novčice počeo opadati, znači da voda hita u smjeru Kosinja. Već se godinama kriju podaci u ovakvim situacijama, a narod ponovo ispašta. Kriju se podaci o vodostaju, a posebice o dotoku u Kosinj. Jedne godine je izmjeren je dotok od tisuću kubika u sekundi, a Markov ponor u Donjem Kosinju može progutati nekih pedesetak kubika, a za HE u Jurjevu treba nešto više - "čak" 60 kubika vode u sekundi.

Dalje računajte sami. (M. Čuljat)

Uz Međunarodni dan žena

SDP dijelio crvene karanfile

BAka Anica Gubuć u velikom društvo proslavila stoti rođendan.

Iako nije petak bila je gužva na lijepom danu, pa još karanfili
Iako nije petak bila je gužva na lijepom danu, pa još karanfili
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. ožujka
2018. u 12:10 sati, dopuna u 19:00 sati

GOSPIĆ - Čelni ljudi gradske organizacije SDP-a danas su u centru Grada dijelili crvene karanfile povodom Međunarodnog dana žena koji je bio gotovo zaboravljen u najvećem ličkom gradu.

Bio je lijep sunčan dan brojni su građani izašli iz kuća. Danas, bar dok smo tamo bili s kamerom nitko nije odbio primiti karavfil, što se znalo događati proterklih godina, pa čak i uz psovke. Vremena se mijenjaju.
Nakon podjele karanfila Gospićankama, a i ponekom Gospićanu, uputili su se u obližnji Medak gdje baka Anica Grubić danas slavila stoti rođendan. Na njenu prioslavu prvih sto godina stigla je rodbina, pa i susjed iz Brezika Duško Ljuština. (MaČ)


SDP u akciji

KARANFILI ZA DAN ŽENA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. ožujka 2018. u 14:15 sati

GOSPIĆ - Po već ustaljenoj tradiciji Gradska organizacija SDP-a Gospić će sutra 8. ožujka s početkom u 10:30 sati u centru grada, ispred zgrade FINE, dijeliti karanfile, povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena. (LpS)

SEMINAR O OTPADU

Tvrtka Eko održala seminar za predstavnike jedinica lokalne samouprave Ličko-senjske županije.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. ožujka 2018. u 19:30 sati

GOSPIĆ - Danas smo dobili priopćenje o jučerašnjem seminar u Gradskoj vijećnici. Tvrtka za gospodarenje otpadom Eko Zadarske županije održala seminar s predstavnicima lokalne samouprave iz Ličko-senjske županije koje gravitiraju budućem Centru za gospodarenje otpadom Biljane Donje.

Cilj seminara kojeg je vodio Dino Perović, direktor tvrtke Ekoa bio je informiranje o izgradnji Centra kao njihovim obvezama u realizaciji. Bilo je riječi o trenutnom statusu izgradnje, postupcima javne nabave za Centar i pretovarne stanice i o financiranja cijelog posla. Projekt je vrijedan je preko 370 milijuna kuna. Sufinancirati će se sredstvima EU s preko 70 posto. U sufinanciranju sudjeluju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s oko 20 posto, Zadarska županija i pripadajuća lokalna samouprava, te dio samouprave iz Ličko-senjske županije, s deset posto.

Na seminaru je rečeno da će Centar biti temelj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom gradova Gospića i Novalje i općina Karlobag, Perušić, Donji Lapac, Udbina i Lovinac, jer će se u njemu prikupljati komunalni, neopasni, i građevni otpad s njihovog područja. Centrom će biti riješene sve frakcije neopasnog otpada kao i manjih količina pojedinih frakcija "opasnog" otpada iz kućanstva, kao što su baterije, lakovi, boje, akumulatori i slično. (LpS)

Informacije iz policije

POMOĆ STARIJIMA, UPOZORENJE MLADIMA

Kidanje prtinje u Mekinjaru/Foto PULS
Kidanje prtinje u Mekinjaru/Foto PULS
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. veljače 2018. u 18:30 sati

GOSPIĆ - S obzirom na vremenske uvjete na području Policijske uprave ličko-senjske, te sukladno zaključcima sa održane izvanredne sjednice Stožera civilne zaštite Općina Udbina, danas su policijski službenici Policijske postaje Korenica i pripadnici Crvenog križa, raščistili snijeg i probili se do stanovnika Mekinjara koji su uglavnom starije životne dobi, te su im donijeli najpotrebnije namirnice.

Proteklih dana niske su temperature uzrokovale zaleđivanje vodotoka na području Ličko-senjske županije, koji mogu postati izazov za djecu koja takve površine koriste za igru - klizanje. Na žalost, posljedice igre i zadržavanja na ledu mogu biti pogubne.

Policijska uprava ličko-senjska apelira na roditelje i građane, da zbog sigurnosti djece obrate pažnju gdje se igraju i da im skrenu pozornost na izbjegavanje igre blizu zaleđenih vodotoka. (LpS)

Apel udruge za zaštitu životinja AnimalLika Gospić

POMOGNITE SVOJIM LJUBIMCIMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. VELJAČE 2018. U 20:10 SATI

GOSPIĆ - Na naše područje uz veliki snijeg stigao je i val hladnoće.

- Ukoliko držite svoje pse u kućicama i boksovima za ovih hladnoća pustite ih bar u podrume ili garaže i štale, neka budu na toplom.Slobodnoživućim mačkama odškrinite prozore svojih podruma, postavite im kartonske kutije, nešto hrane i vode, pomozite im da se ne smrznu.
Pticama stavite na prozorske klupice mrvice kruha, sjemenke, komadiće slanine prežive i najave nam proljeće.- kaže se u apelu Udruge za zaštitu životinja Animal Lika.

U apelu su i druge upute:
- Ako vidite napuštenu životinju, potrudite se osigurati joj neko skrovište i obavijestite nadležne institucije ili našu udrugu jer niti jedna životinja ne zaslužuje smrt. Svaka životinja koju ste spasili od hladnoće ugrijat će vaše srce.

Udruga apelira i na građane koji iz raznih razloga ne mogu svom ljubimcu pružiti veterinarsku skrb ili imaju problema zbog nekontroliranog razmnožavanja pasa i mačaka -javite nam se da zajedno pokušamo riješiti problem na dobrobit životinja. Javite se na mobitel 097-684 1114.

Ujedno naglašavamo da su po novom Zakonu o zaštiti životinja novčane kazne za zanemarivanje, napuštanje i zlostavljanje životinja vrlo velike i sve jedinice lokalne samouprave kreću u provođenje tih zakonskih mjera i sankcioniranje nemarnih vlasnika. (LpS)

Hrvatski centar za razminiranje Sisak

ZAVRŠNA KONFERENCIJA O RAZMINIRANJU HRVATSKE

U razminiranju je iskorištena i pomoć od stotinjak milijuna eura Europske komisije.

Dožupan Vice Nekić na današnjoj konferenciji o razminiranju/Foto HCR
Dožupan Vice Nekić na današnjoj konferenciji o razminiranju/Foto HCR
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. veljače 2018. u 16:30 sati

ZAGREB - Iz HCR-a Sisak dobilli smo priopćenje o danas održanoj završnoj konferenciji projekta "Razminiranje područja uz granicu s Bosnom i Hercergovinom u Ličko-senjskoj županiji" te projekta Razminiranje socio-ekonomske infrastrukture u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji" financiranih sredstvima Europske unije u okviru Prijelaznog instrumenta i Programa EU IPA 2013.

Konferencija je održana u centru Zagreba, u Kući Europe, kroz projekte ukupno je razminirano 5.768.020 četvornih metara minski sumnjivih područja Ličko - senjske i Sisačko - moslavačke županije. Ukupna vrijednost projekata iznosi preko šest milijuna eura. Europska unija financirala je projekte s 5.159.999,80 eura, a ostatak od 910.587,20 eura Republika Hrvatska sredstvima državnog proračuna. Korisnik projekta je Hrvatski centar za razminiranje.

Konferencija je okupila brojne sudionike i visoke uzvanike. Sudionicima konferencije obratili su se Mirella Rašić, zamjenica voditelja Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, Zdravko Modrušan, ravnatelj Hrvatskoga centra za razminiranje, Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, Vice Nekić, zamjenik župana Ličko-senjske županije, Ivo Žinić, župan Sisačko - moslavačke županije, Krešimir Ivančić, pomoćnik ministra poljoprivrede, Velimir Žunac, državni tajnik Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU te ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova.

Zamjenica Rašić podsjetila je kako je Hrvatska jedina članica EU kojoj je pružena pomoć za razminiranje, te iako je postignut znatan napredak u razminiranju unazad nekoliko godina, posao još uvijek nije dovršen ali, uvjerena je, Hrvatska će preko HCR-a uložiti dodatne napore u razminiranju pri čemu će imati punu potporu Europske komisije.

Ravnatelj Modrušan zahvalio je svima na izuzetnoj potpori i suradnji te izrazio nadu da će dosadašnji projektni partneri nastaviti raditi istim tempom na razminiranju Hrvatske u sklopu novih programa, koji su u pripremi. Posebice je zahvalio na suradnji Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU te SAFU, Europskoj uniji na doprinosu protuminskom djelovanja, te pirotehničarima koji razminiranju Hrvatsku riskirajući svoju sigurnost.

Pomoćnik ministra poljoprivrede Ivančić u svom je obraćanju praktično pojasnio kako jedan razminirani četvorni kilometar, prevedeno na poljoprivredni jezik, znači da 20 poljoprivrednih gospodarstava može ponovno koristiti svoje površine te je ovim projektima tisuću gospodarstava dobilo mogućnost ponovne obrade svojih zemljišta.

Ministar Božinović istaknuo je da je uspješna realizacija projekata razminiranja bitna jer povećavamo sigurnost, stvaramo preduvjete za rehabilitaciju minama zahvaćenog područja i posljedičan socio-gospodarski oporavak očišćenih krajeva. Također je naglasio kako je sigurnost u ovom kontekstu nužno promatrati kroz njezin pogranični aspekt.
- Svjedoci smo globalnih prijetnji i izazova u ovom dijelu Europe, naročito po pitanju nezakonitih migracija i prekograničnog kriminala… Kako bismo bili korak ispred takvih izazova, sigurnost naše, ujedno i vanjske granice Europske unije, jest i mora biti na samom vrhu naših strateških ciljeva. Razminiranjem na području Republike Hrvatske izravno doprinosimo europskoj sigurnosti, a zbog pristupanja Schengenu to je ujedno i naša obaveza - rekao je ministar Božinović dodajući da je doista zadovoljan što su postavljeni ciljevi ostvareni, a djelomično čak i premašeni. Takva učinkovitost argument je kvalitete i stručnosti hrvatskih pirotehničara, koji svoju profesionalnu prisebnost i odgovornost ne gube, ma u kakvim se okolnostima našli.
- Stoga i njima čestitam na svakodnevnoj predanosti i usredotočenosti pri odrađivanju zahtjevnih, rizičnih, stresnih i opasnih zadaća. -rekao je Božinović.

Nakon uvodnih obraćanja,voditeljica projekata, Gabrijela Subašić održala je prezentaciju realizacije projekata, u kojoj su iznijeti svi detalji provedbe i rezultati učinjenog te je rezimirana i predstavljena cjelokupna suradnja Hrvatskog centra za razminiranje i Europske unije od 1998. godine do danas.
Završno je sudionicima konferencije prikazan promotivni film "Put jedne mine" koji je izrađen kao svojevrsna promocija i ujedno zahvala Europskoj uniji na doprinosu hrvatskom protuminskom djelovanju. (LpS)

Video zapis pogledajte na poveznici:
www.hcr.hr/mpg/PJM_WEBh264_480p_HRV_VERSION.mp4

Prva obljetnica dijalize u Gospiću

OLAKŠAN ŽIVOT BROJNIM LJUDIMA

Dijalizu u Gospiću obavlja 100 pacijenata među kojima su i turisti.

Ravnateljica Čubelić (druga s lijeva) s timom hemodijalize/Foto OB i arhiva Lika pressa Gospić
Ravnateljica Čubelić (druga s lijeva) s timom hemodijalize/Foto OB i arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. veljače 2018. u 14:50 sati

GOSPIĆ - Prije deset godina, točno na današnji dan 8. veljače 2008. u prostorima Opće bolnice, u starom objektu gdje je prije rata bio Interni odjel, tvrtka Euromedic (IDC) u suradnji s Ministarstvom zdravstva RH i tadašnjim ministrom mr. Darkom Milinovićem, dr. med., te Ličko-senjskom županijom otvorila je jedan od svojih hemodijaliznih centara u Gospiću.

Bio je to povijesni trenutak, obzirom da su bolesnici iz Ličko-senjske županije putovali svaki drugi dan sto do dvjesta kilometara dnevno da bi obavili postupak hemodijalize. U novom centru postupak je započet kod 26 bolesnika. Voditelj i jedan od inicijatora započinjanja ovog postupka bio je Krešimir Tomljenović.

Nakon pet godina od američke tvrtke upravljačka prava preuzima njemački Fresenius Medical Care predvođen direktoricom dr. Nadom Radin. Zatim 3. studenoga 2014. Opća bolnica Gospić pod vodstvom ravnateljice mr. Sandre Čubelić, dr. med. preuzima od Fresenius Medical Care organizaciju djelatnosti hemodijalize, prostor, opremu i sve zaposlene djelatnike do tada zaposlene u privatnoj firmi. Za voditelja Odsjeka postavljen je dr. Drago Poljak, nefrolog koji zajedno s glavnom sestrom Željkom Ćaćić i četiri sestre nastavlja započetu djelatnost do današnjeg dana.

- Do sada je kroz odsjek hemodijalize prošlo i prolazi 100 bolesnika, te s ponosom možemo reći da na ovu desetu obljetnicu dijaliziramo stotog bolesnika, stalnog žitelja naše županije, a 60-ak bolesnika obavilo je tzv. turističku dijalizu, pri tome 16 bolesnika je dočekalo i obavilo transplantaciju bubrega. Sada 22 bolesnika svaki drugi dan obavljaju dijalizu kod nas, a dolaze iz cijele Ličko-senjske županije. Napominjem da ćemo osim standardne kronične dijalize i dalje nastavljati usluge turističke dijalize za sve bubrežne bolesnike koji tijekom godine žele boraviti u našim krajevima, a do sad je bilo ljudi zaista iz cijelog svijeta. U perspektivi nam je pokretanje akutne dijalize.- izjavila je ravnateljica Čubelić.

Da potsjetimo prije pola stoljeća šef Interne bio je primarijus dr. Joško Bajića, koji je na muškom odjelu u slobodno vrijeme naslikao mural površine 150 četvonih metara, i sačuvan je samo manji dio. On je inače baških korijena, baka mu je iz Karklobaga, a prije Drugog svjetskog rata zavšio je privatnu slikarsku školu kod dubrovačkog slikara Pulitike i pripadao je izričajem u Dubrovački slikarski krug. U bolnici je bilo još njegovih radova iz tog doba, a kod Gospićanu su njegove brojne slike. Ostatke murala koji je prikazivao dolazak pacijenta u bolnicu liječenje i odlazak po autorovim uputama i njegovom špahlom u akrilnim bojama restaurirao je Ivica Mataija, dnašnji ravnatelj Državnog arhiva Gospić, a u tome su sudjelovale i Ličke novine i njihov vlasnik. (LpS)

Uz Međunarodni dan rijetkih bolesti

KAMPANJA STIŽE U GOSPIĆ 13. VELJAČE

U utorak u 10 sati počinje kampanja Gospić grli za rijetke.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. veljače 2018. u 9:15 sati

GOSPIĆ - Kao što smo i najavljivali u utorak 13. veljače na Trgu Stjepana Radića od 10 do 13 sati obilježit će se Međunarodni dan rijetkih bolesti kampanjom Gospić grli za rijetke.
Kampanju je u organizaciji Hrvatskoga Saveza za rijetke bolesti. Cilj je ove akcije je podizanje svijesti javnosti o rijetkim bolestima. Građani će imati priliku dobiti više informacija o rijetkim bolestima te podržati kampanju zagrljajem za rijetke.
- Kampanja je započela 2. veljače i trajat će cijeli mjesec, preći ćemo dvije tisuće kilometara i obići 20 gradova - kažu u današnjem priopćenju Hrvatski saveza za rijetke bolesti.

Uz podjelu informativnih letaka o specifičnostima i obilježjima rijetkih bolesti, građani će imati prilike podržati kampanju fotografijom Zagrljaja za rijetke. Dodatne informacije o javnim događanjima u pojedinim gradovima bit će objavljene na službenim stranicama i društvenim mrežama Hrvatskog saveza za rijetke bolesti. Na sam Međunarodni dan rijetkih bolesti, 28. veljače, bit će predstavljeni rezultati istraživanja o kvaliteti života osoba s rijetkim bolestima i članova njihovih obitelji kao i rezultati ankete o upoznatosti građana s rijetkim bolestima.

Više informacije možete potražiti na poveznici www.rijetke-bolesti.hr (LpS)

HCR Sisak

RAZMINIRANJE DRŽAVNE GRANICE

Europa pomaže razminiranju državne granice sa BiH i socio-ekonomske infrastrukture sa stptinjak milijuna eura.

Pirotehničar prikuplja minobacačke granate na Velebitu/Kolekcija fotografija iz arhive Lika pressa
Pirotehničar prikuplja minobacačke granate na Velebitu/Kolekcija fotografija iz arhive Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. veljače 2018. u 20 sati

SISAK - Danas smo dobili priopćenje iz Hrvatskog centra za razminiran je (HCR) o uklanjanju minsko-eksplozivnih sredstava u tri županije Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji.

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) i Hrvatski centar za razminiranje 28. studenog i 8. prosinca 2016. godine potpisali su tri Ugovora o bespovratnim sredstvima u svrhu provedbe projekta pod nazivom "Razminiranje područja uz granicu s Bosnom i Hercegovinom u Ličko-senjskoj županiji'' te projekta pod nazivom "Razminiranje socio-ekonomske infrastrukture u Ličko-senjskoj, Sisačko-moslavačkoj i Zadarskoj županiji".

Kroz projekte je ukupno razminirano 5.768.020 četvornih metara minski sumnjivih područja Ličko - senjske i Sisačko - moslavačke županije. Projektom u Ličko-senjskoj županiji razminirano je ukupno 4.399.905 četvornih metara minski sumnjivog područja dok je projektom u Sisačko-moslavačkoj županiji uklonjena minska opasnost s područja ukupne površine 1.368.115 četvornih metara.

Ukupna vrijednost projekata iznosi 6.070.587 eura. Europska unija financirala je projekte s 5.159.999,80 eura, a ostatak od 910.587,20 eura Republika Hrvatska sredstvima državnog proračuna. Korisnik projekta je Hrvatski centar za razminiranje.

Ličko-senjska županija ima još 134 četvorna kilometra minski sumnjivog područja koje se proteže kroz devet gradova i općina. Realizacijom dvaju projekata na području Ličko - senjske županije razminirane su šumske površine i putovi uz državnu granicu s Bosnom i Hercegovinom te su uklonjena 22 minska polja. Razminiranjem tog područja Republika Hrvatska je bliže ispunjavanju preduvjeta za ulazak u Schengen, povećana je sigurnost zaposlenika MUP-a pri obavljanju poslova uz granicu s BiH, omogućena je bolja kontrola državne granice, odnosno sprječavanje ilegalnih aktivnosti u pograničnom području. Konačno, ostvareni su preduvjeti za razvoj pograničnoga područja te unaprjeđenje prekogranične suradnje s BiH. Područje projekta je područje bivšeg vojnog aerodroma Željava, koje oslobođeno od mina može služiti lokalnoj zajednici u svrhu socio-ekonomskog razvoja.

Sisačko - moslavačka županija ima još 70,4 četvorna kilometara minski sumnjivog područja koje se proteže kroz deset gradova i općina. Implementiranim projektom na području Sisačko - moslavačke županije uklonjena su 23 minska polja te je omogućeno unaprjeđenje socio-ekonomskih uvjeta u ratom pogođenim područjima, obnova i razvoj ruralne ekonomije, stvaranje sigurnosnih preduvjeta za održiv povratak i socio-ekonomski razvoj ratom pogođenih područja.

Od 1998. godine do danas Europska unija je, kroz različite pretpristupne programe i Programe Unije, financirala proces razminiranja u Republici Hrvatskoj s nešto više od 96 milijuna eura, a to financiranje nastavlja se i dalje kroz Europske strukturne i investicijske fondove.

Završnu konferencija projekta o razminiranju održat će se u petak u Zagrebu. Organizatori očekuju dolazak Vice Nekića, ličko-senjskog dožupana.

Na kraju evo i crne činjenice: od mina su u Lici od kraja Domovinskog rata do lani poginule 44 osobe, što pirotehničari, što civila, a bilo je i nekoliko slučajeva namjernog postavljanja mine iznenađenja. (LpS)

Uz dan broja 112

VJEŽBA U PERUŠIĆU

Detalj s jedne vježbe 112/Arhiva Lika pressa
Detalj s jedne vježbe 112/Arhiva Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. VELJAČE 2018. U 16:30 SATI

GOSPIĆ - U prigodi obilježavanja Dana jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112, Područni ured za zaštitu i spašavanje Gospić u suradnji s Stožerom civilne zaštite Općine Perušić i Uprava šuma, Podruznica Gospić, Šumarija Perušić organizira pokaznu vježbu civilne zaštite "Šumarija 2018".

Tema vježbe je spašavanje, evakuacija i zbrinjavanje ugroženih osoba i materijalnih dobara iz objekta Šumarije Perušić. Aktiviranje operativnih snaga civilne zaštite s područja Općine Perušić putem Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Gospić (Županijski centar 112). Usklađeno djelovanje svih sudionika sustava civilne zaštite.

Vježba se održava 9. veljače 2018. godine u 10:00 sati, mjesto okupljanja uzvanika je ispred zgrade Šumarije Perušić 9:30 sati. (LpS)

Snježne (ne)prilike u Lici

SNIJEGA I POLA METRA

Normaliziran je promet, počelo sanjkanje na Cvituši.

Prošlogodišnje sanjkanje na Cvituši u Lovincu/Arhiva lika pressa Gospić
Prošlogodišnje sanjkanje na Cvituši u Lovincu/Arhiva lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. veljače 2018. u 10:30 sati

GOSPIĆ - Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda jutros je u cijeloj Lici osvanulo dosta snijega koji je padao i noćas.

Na zavižanu je izmjerena visina snijega od 169 centimetara, na Plitvicama 59, u Otočcu 37, a u Gospiću 35 centimetara. Danas oko 10 sati u policiji saznajemo da je promet normaliziran na svim pravcima je su cestari obavili dobar posao. U policiji saznajemo da nije bilo prometnih nezgoda. Zimska oprema i dalje vrijedi na ovome dijelu Hrvatske.

Saznajemo da ga u Lovincu ima barem pola metra i da je od jučer uređena i sanjkaška staza u izletištu Cvituša i da je sve spremno za brojne gosti koji se već danima spremaju na uživanje u Liku i na Cvitušu.

Objavljujemo slike iz arhive Lika pressa o Cvituši. (MaČ)

Prvi lički vlog o snigu:
www.youtube.com/watch?v=42mid3XsCtM

Novi snijeg u Lici

ZIMSKI UVJETI, U PODGORJU BURA

Gospić pod snijegom
Gospić pod snijegom
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. veljače 2018. u 9:20 sati

GOSPIĆ - Nakon dvodnevne slabe kiše jutros je z Lici osvanuo snijeg. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda u Gospiću je izmjereno 10 centimetara snijega, u Otočcu 17, Plitvicama 36 i na Zavižanu 120.

Na svim cestama u Lici na snazi su zimski uvjeti, a na autocesti zabranjeno je prometovanje kamiona. U PULS-u saznajemo da ima problema i na državnoj cesti broj osam, u Podgorju gdje mogu prometovati samo osobni automobili. (MaČ)

Spasiti Kraljicu

KRALJICOM JE NAROD NAZIVAO CESTU PREKO (H)ALANA

Za četrdesetak kilometara ceste priko Velebita između Svetog Roka i Obrovca izrađena dokumentacija za uređenje.

Serpentina ispod Tulovih greda i Marune južni ulaz u tunel Sveti Rok na autocesti/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Serpentina ispod Tulovih greda i Marune južni ulaz u tunel Sveti Rok na autocesti/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. veljače 2018. u 21 sat

Priredija Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Ovizi dana sam vršlja po mojoj fototeki pa sam natrapa na nike slike koje do dana današnjeg nisam objavija gotovo nigdi, a kad sam bija na toj lokaciji, gotovo nikad nisam bija sam. Vozili su i mali i terenski auti amo-tama priko nje, a bome motoristi i baciklisti.

Radi se o cesti koju je narod prozva Kraljicom, a zvana je i majstorskom cestom, jer je zbilja majstorski napravljena u vrime monarhije Austro-Ugarske.

U knjizi Lika iz bloka ednog novinara nalazimo podatke:
Radi se o cesti od Lovinca i Svetog Roka priko Velebita i (H)alana do Obrovca i Zadra. Tutekar je jošte u sridnjem viku bila cestetina Ta se cesta zvala Cesta crne kraljice, možda zato što je građena u vrijeme Barbare Celjske (Crne kraljice), žene Sigismunda. Krajiška uprava 1827. povjerila je kapetanu Knežiću da izgradi preko Velebita novu cestu. S velikom je vještinom Knežić pet godina gradio tu dvije milje (tj. 15 km) dugu cestu od Svetog Roka do granice dalmatinske. Graničari su morali "robotati", tj. lomiti kamen i zidati cestu koja se serpentinama vijala preko Malog Alana. Gradnja je dovršena i svečano otvaranje je bilo 1832. Tada je u pod Pragu ili kako se danaska voli pisat Podpragu izgrađena od klesanog kamena i crkva sv. Frane. Cesta je duga 38,7 km. Ova je cesta nazvana i Majstorskom cestom.
Specijalizirana motociklistička stranica Motorcycle Diaries www.imdb.com/title/tt0318462
početkom 2017. dala je preporuku svojim čitateljima u kojima navodi deset najboljih avanturističkih cesta u Europi. U uglednom društvu našla se i 41 km duga Majstorska cesta preko velebitskog prijelaza Mali Alan. Motorcycle Diaries velebitsku Majstorsku cestu stavlja uz bok recimo avanturističkim cestama kao što su francuske Combe Laval, Col Du Parpaillon i Col De L'Aubisque, glavnoj cesti preko preko Etne na Siciliji, španjolskom Bardenasu, grčkoj Route 38 koja povezuje Lamiu i Agrino, norveškoj Grotli Rv258.

Cesta je zaštićeni graditeljski objekt, ali se ipak našao neki luđak iz Zadra i pripila ednu od Tulovih greda, u krađi su za spričili zaštitari PP Velebit. Nažalost ka i svi drugi lopovi u Novoj Rvackoj nije odgovara za to zlodilo protiv prirode.

U Županijskoj upravi za ceste sazna sam od ravnatelja Luke Matijevića da je u suradnji Županijske uprave za ceste iz Zadra, te općinam Lovinjac i Jasenice izrađena dokumentacija za uređenje ceste. Dobili su sve moguće i nemoguće suglasnosti Ministarstva kulture i Ministarstva zaštite okoliša. Za uređenje je preostalo samo 24 kilometra od zadnjih kuća u Svetom Roku do, otprilike Maruna ili morda i dalje. Za nadati se da se ta avanturistička cesta neće zacrniti kakim tankim asfaltom već da se zadržati svoje vozne i graditeljske karakteristike. Na pojedinim dionicama su oštre serpentine, kolobrani su kameni s meni nerazumljivim oznakama, od lugarnice je ostala ruševina na koju je niko stavija betonsku ploču. Sačuvan je i zid u Podpragu di je najžešći bura i snig. Taj buro i snigobran i danaska služi svojoj svrsi iako ima malo prometa. Na pojedinim stinama di je trebalo minavat kameno brdo jošte su vidljivi tragovi škulja za mine, a sve se radilo ručno.

Edan od rvacki ministara za ceste iz Račanove vlade koji je obilazija gradilište brze ceste od Udbine i autoceste kod Svetog Roka, na moje pitanje o toj cesti pravio se blentav ka da prvi puta vidi Velebit, a za cestu nikad nije ni čuje. Drugizi puta sam imao priliku pitati za uređenje ceste Božidara Kalmetu, hdezeovog ministra cesta. Un je zna za tu cestu jerbo kad je študira u Zagrebu, ako je bila zatvorena zbog sniga cesta priko Prezida i Gračaca koji su ništo južnije od Kraljice, autobus iz Zadra je tuda vozija. Nije ništa ni obeća, a bome ni uradija za cestu svoje mladosti.

U Podpragu je prema Ličkom leksikonu DAG-a koji je nedavno objavljen stoji da je u Podpragu rođen hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskoj jezika 1940. Boris Maruna.

Nikidan sam od ednog prijatelja sazna da je u Zadru pokrenuta akcija za restauraciju crkve sv. Frane ili po lički Vrane. Iznad nje je i kapelica blaženika Alojzija Stepinca na mistu di je poginija pukovnik Gavran. Uz cestu su brojni skromni spomenici poginulim rvackim braniteljima koji se nikad nisu povukli s Tulovi greda. Bilo su tamo rvacki specijalci, Tigrovi, Vukovi pa i 118. domobranska brigada iz Gospića. Ginuli su tamo Dalmatinci, Ličani, Slavonci, Primorci …

Jošte prije Oluje edan je Tigar iz bestrzajca samo ednom granatom zapalija četnički tenk s posadom, ali je un nikolko godina potlje Oluje "nesta" umisto da je odvučen do kojeg ugibališta i od njega napravljen spomenik. Lopovi na Alanu nisu imali poštovanja prema poginulima. Tako je prije koju godinu ukraden brončani lanac s ednog spomenika koji je ima četvrtaste toke i nigdje nije nađen.

Nažalost to je područje još uvijek puno mina.
E dobro da nisam zaboravija, znam da starim i sve više zaboravljam, uskoro ću u rubrici e-lička knjiga objaviti priču Mile Budaka Privor čija se dramatična radnja odvija na Kraljici s kirijašima iz Gospića i Marijom, divojkom iz Svetog Roka.

Da ste mi debeli i do vidova!

Potlje svega, ili po latinski post script:
Vidim da sam ostarija, zaboravija sam još ednu važnu, ako ne i prevažnu činjenicu. Ne daj Bože, veće havarije u tunelu Svetog Roka koji iđe ispod Tulovi greda, promet bi se bar dilomično moga preusmirit na Kraljicu. Na to me je upozorija edan inžinjir iz IGH-a kada sam š njim za Večernjak pravija temu, a to je bila cila stranica sa slikama, o sigurnosti tunela nakon što su bile havarije u dva europska tunela, edna u Švicarskoj, a druga u Austriji. Uvirija me crtajući meni neznalcu njijove i naše tunele koji su svoltani, a nisu četvrtasti.



Nova knjiga u Samostalnoj narodnoj knjižnici u Gospiću

SIMO RAJIĆ: IZMEĐU SRBA I HRVATA

Krajem prošle godine iz tiska je izašla knjiga memoara Ličanina Sime Rajića, koji je u dvije države postigao zavidnu karijeru.

Naslovnica Rajićeve knjige na jednoj promociji
Naslovnica Rajićeve knjige na jednoj promociji
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. siječnja 2018. u 22:45 sati

Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Ovih dana u Samostalnoj narodnoj knjižnici posudili smo novu knjigu Ličanina Sime Rajića: Između srba i hrvata s podnaslovom - ostati svoj u olovnim vremenima nije bilo lako.

Izdavač knjige od gotovo 400 stranica je Profil Knjiga iz Zagreba, glavni je urednik Maroje Mihovilović, a urednik Petar Lađević.

Rajiće je pravnik po struci ali je stjecajem okolnosti po povratku nakon studija postao političar u Donjem Lapcu… Rođen je u obitelji Vase i Smilje Rajić u Donjim Štrbcima 1941. godine, dakle u Kraljevini Jugoslaviji. Nakon rata najprije je školu pohađao u Kestenovcu i Bihaću, a pravo je diplomirao istovarajući vagone ugljena i raznoseći mlijeko po Beogradu i vratio se u svoju Liku 1967. Zaposlio u donjolapačkoj općini, obavljao je volonterski i neke političke funkcije. Od 1974. do 1991., skoro 17 godina provodi na raznim funkcijama od sekretara Općinskog komiteta, izvršnog sekretara Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske, podsekretara u Republičkom sekretarijatu unutrašnjih poslova Hrvatske do potpredsjednika Izvršnog vijeća Sabora. Na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima kao SDP-ovac biran je u Lici za zastupnika u Sabor u kome je jedno vrijeme bio i potpredsjednik, a političku karijeru završava ostavkom 1991. na tu funkciju i odlazi u odvjetnike.

- Ljudi poput Sime Rajića jednako su sumnjivi i nepodobni velikim Srbima i velikim Hrvatima. On je antifašist, ali ne salonski, nego iskren i iskonski… Ljudi poput Sime Rajića, tek iznimno na kratku stazu, u nekim sretnim okolnostima, na političkoj sceni zauzimaju neki važan položaj. Rajić nam priča o važnim epizodama svoje osobne, ali i hrvatske povijesti. Njegova je priča iskrena i pravedna. - napisao je u predgovoru Ivo Josipović, bivši predsjednik RH.

- Simo Rajić odan je i svom srpskom narodu i svojoj hrvatskoj domovini; ni prema jednome nije zgriješio, ali nijednome ne želi ostati dužan. U tom je smislu bio i predestinirana žrtva - Rajić je htio biti vjeran obama, u vremenima koja su tražila isključivost. To je i uzrok njegove političke tragedije ili drame … Ovo su sjećanja čovjeka dobre volje, koji je pisao ono što je bilo a ne ono što je izmaštao. - napisao je u drugom predgovoru novinar Borisa Rašeta, istih korijena kao i sam Rajić.
Knjiga je izazvala veliki interes u hrvatskoj javnosti, ali i u susjednim državama i već je imala dosta promocija. Prva je bila u Novinarskom domu u Zagrebu.
Autoru ovih redaka Rajić je poprilično poznat jer su novinar i političar trebali surađivati. Jedan mandat bio je i član Izdavačkog savjeta Ličkog vjesnika kada mu je predsjednikom bio Stipe Josipović, direktor Pedagoške akademije. Kada sam otišao u Donji Lapac na nekoliko dana, već prvog popodneva susreo sam se sa sekretarom komiteta Rajićem. Pred njim je bilo brdo šapirografiranih materijala i saznao sam da se priprema referendum za izgradnju, odnosno asfaltiranje, lokalnih cesta. Brzo smo se dogovorili i u idućem broju Ličkog vjesnika izašao je poseban prilog kao podlistak o tome poslu, i referendum je uspio. Naime, mještani su na sastancima aktiviste samo pitali da li imaju još što dodati ili oduzeti jer su o svemu već informirani preko novina. Kontaktirali smo i kada je otišao u Zagreb, i uvijek je bio spreman izaći u susret i pomoći bez obzira o čemu i o kome se radilo.


Hrvatski savez za rijetke bolesti

Velika kampanja za rijetke bolesti!

Kampanja će biti duga dvije tisuće kilometara, u 20 gradova.među njima je i Gospić, očekuje se 200 tisuća zagrljaja.

Akcija je u Gospiću 13, veljače
Akcija je u Gospiću 13, veljače
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. siječnja 2018. u 18:sati

ZAGREB - Više od 2000 km, 20 gradova u 20 dana za 200.000 zagrljaja. Dan rijetkih bolesti obilježit će se Krapini, Varaždinu, Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru, Virovitici, Osijeku, Vukovaru, Slavonskom Brodu, Požegi, Sisku, Gospiću, Šibeniku, Dubrovniku, Splitu, Zadru, Puli, Rijeci, Karlovcu i Zagrebu.- kaže se u priopćenju Hrvatskog saveza za rijetke bolesti.

Javna događanja s ciljem podizanja svijesti o rijetkim bolestima održat će se u 20 gradova Hrvatske. Kampanja kreće 2. veljače i trajat će do 28. veljače. Jedan od glavnih ciljeva kampanje jeste potaknuti diskusiju i prikupiti što više informacija o rijetkim bolestima od svih interesno-utjecajnih skupina: oboljelih, stručnjaka iz svih područja medicinske, socijalne i psihološke skrbi, djelatnika iz znanstvenog i obrazovnog sustava, predstavnika udruga, predstavnika vlasti u lokalnim zajednicama i građana, a sve kako bi se uputilo na potrebu za integriranim i multidisciplinarnim pristupom liječenju i skrbi o osobama s rijetkim bolestima.

S medicinske strane, to su najčešće kronične, degenerativne i smrtonosne bolesti, zbog čega je oboljelima značajno smanjena kvaliteta života, pogotovo jer su ovisni o tuđoj pomoći. Čest je slučaj da se takve bolesti kasno dijagnosticiraju, upravo zbog svoje rijetkosti. Sa socijalne strane, javnost, a čak i stručni krugovi, imaju vrlo malo saznanja o rijetkim bolestima, zbog čega je psihosocijalna skrb slabo organizirana. Za veliki dio rijetkih bolesti još uvijek nisu pronađeni učinkoviti lijekovi, dok su za one za koje postoje lijekovi uglavnom toliko skupi da si ih oboljeli ne mogu priuštiti.

Uz podjelu informativnih letaka o specifičnostima i obilježjima rijetkih bolesti, građani će imati prilike podržati kampanju fotografijom Zagrljaja za rijetke.

Dodatne informacije o javnim događanjima u pojedinim gradovima bit će objavljene na službenim stranicama i društvenim mrežama Hrvatskog saveza za rijetke bolesti. Na sam Međunarodni dan rijetkih bolesti, 28. veljače, bit će predstavljeni rezultati istraživanja o kvaliteti života osoba s rijetkim bolestima i članova njihovih obitelji kao i rezultati ankete o upoznatosti građana s rijetkim bolestima.

Kampanja je u Gospiću 13. veljače. Više informacije možete potražiti na poveznici:

www.rijetke-bolesti.hr (LpS)


BEZ RIJEČI

Današnja slika je dobra poruka sa 66 tisuća lajkova
Današnja slika je dobra poruka sa 66 tisuća lajkova
28. siječnja 2018. u 14:15 sati

Ja i Večernjak ili Večernjak i ja

(NE)UGODNO IZNENAĐENJE

Večernjakova stranica o meni
Večernjakova stranica o meni
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. siječnja 2018. u 22:35 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Večeras sam se (ne)ugodno iznenadio kada sam malo guglao i naletio na adresu:
Večernji list - stranica autora - poveznicu treba kopirati u tražilicu:

https://m.vecernji.hr/autori/marko-culjat-181/profil

U prvi moment sam bio iznenađen, a moram reći i obradovan, da me nisu do kraja zaboravili u redakciji za koju sam radio od 1992. do 2010. godine i čak bio urednikom Dopisništva u Gospiću na mojoj kućnoj adresi, odnosno adresi roditelja, jer mi je stan bio uništen na samom početku rata 1991. Filmove i slike sam razvijao u konobi, pa čak i kolor filmove. Tu sam sklanjao i reportersku opremu u slučaju napada četnika.

Na internetu je čak 17 mojih stranica iz posljednje tri godine rada u ponajboljoj hrvatskoj redakciji.

Malo su čudno uređene po jedna slika, tri retka teksta pa onda ništa, velika bjelina i još nešto teksta pod istim naslovom. Jedan čitatelj je izrazio nezadovoljsdtvo s tri retka o otvaranju CHM na Udbini. Majke mi ja nisam kriv.

Općina Lovinac

OBILJEŽAVANJE AKCIJE MASLENICA

Vila Velebita na križanju cesta u Svetom Roku
Vila Velebita na križanju cesta u Svetom Roku
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. siječnja 2018. u 11:00 sati

LOVINAC - Povodom 25. obljetnice akcije Maslenica u kojoj su borbe počele u jutarnjim satima 22. siječnja 1993., ovog 22. siječnja Općina Lovinac organizira obilježavanje te značajne akcije u kojoj su sudjelovali i branitelji s ličkog područja, pa i lovinačke općine.

Polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod spomenika u Egeljcu - Krč biti će u 14:30 sati. Zatim će uslijediti službeno otvaranje i blagoslov kružnog toka u središtu Svetog Roka s početkom u 15 sati.

U središtu kružnog toka, koji će omogućiti sigurnije prometovanje državnom cestom Gospić-Gračac, ali i cestama za Sveti Rok i Lovinac. Izgradnja rotora stajala je 850 tisuća kuna. Županijska uprava za ceste iz Gospića osigurala je 60 posto sredstava, a Općina Lovinac 40 posto.

U sredini rotora postavljena je brončana skulptura Vile Velebita rad akademskog kipara Slavena Miličevića, koji je prije nekoliko godina izradio i skulpturu Anere, glavnog lika iz romana Ognjište Mile Budaka.

Sveta misa je u 15:30 sati u župnoj crvki sv. Roka u Svetom Roku. (LpS)

Sastalo se Povjerenstvo HDZ-a u Gospiću

IZVANREDNI IZBORI U ROKU POLA GODINE

Konferencija za novinare HDZ-a u Gospiću/Snimio Milan Tomašević, Lika express Gospić
Konferencija za novinare HDZ-a u Gospiću/Snimio Milan Tomašević, Lika express Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. siječnja 2018. 22:20 sati

GOSPIĆ - Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu uprave, nakon raspuštanja Županijskog odbora HDZ-a nakon kolektivne ostavke čelnika HDZ-a na čelu s Darkom Milinovićem, danas popodne održao je prvu sjednicu Povjerenstva na čijem je čelu odlukom središnjice HDZ-a

U Povjerenstvu su Sanjin Rukavina, Branislav Šutić, Ivanka Krmpotić, Tomislav Užarević, Ivan Pešut, Nada Marijanović, Miroslav Cindrić, Tomislav Kovačević, Ivica Radošević, Josip Vrkljan i saborski zastupnik Marijan Kustić.

O radu Povjerenstva govorio je na konferenciji za novinare. Nekić je preuzeo dužnost od Ivanke Krmpotić koja je bila v.d. i zahvalio joj na dosadašnjem radu. Krmpotić ostaje član Povjerenstva. (LpS)

Reagiranje

NIJE KARLOBAŠKO PRIMORJE NEGO PODGORJE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. SIJEČNJA 2018. u 12:15 sati

GOSPIĆ - Danas smo od našeg čitatelja Ive Vukića dobili reagiranje na članak Predstavljen Leksikon Ličana:

Bog, Marko!
Javljam Ti se potaknut Tvojim člankom u Ličkim novinama o prikazu knjige Leksikon Ličana. Doista, lijep i hvale vrijedan događaj. No, zapazio sam da koristiš naziv karlobaško primorje, koji i drugi u zadnje doba koriste (da li slučajno) umjesto povijesnog Podgorje. Svjesni i savjesni pojedinci te narod u cjelini ne odriču se svoga imena. Brisanjem imena briše se povijest, briše se tradicija, postojanje- korijeni. Postajemo skorojevići na svome. Zar nam o važnosti imena zorno ne svjedoči žestoki prijepor između Makedonije i Grčke.

Podgorje je područje u podnožju Velebita, između Senja i rijeke Zrmanje. Naseljeno je još od antičkog doba. U doba rimske vladavine bila su poznata naselja Lopsica kraj Svetoga Jurja, Ortopula kraj Jablanca, Vegium kraj Karlobaga i Argyruntum kraj Starigrada. Pod nazivom Podgorje spominje se od XIV. st.

U drugoj polovici XVII. st. austrijske i mletačke vlasti naselile su ga Bunjevcima. Zbog opasnosti od pljačkaša i gusara naselja su bila izgrađena u Velebitu, a kasnije kada je opasnost prestala, a posebice izgradnjom ceste uz more, stanovnici se spuštaju k moru i u uvalama grade kuće. Primjerice, iz velebitskog naselja Šugari seljani se sele u Lukovo i tako nastaje novo naselje Lukovo Šugarje. Tako je nastalo i naselje Barić Draga. Barići se s Velebita spuštaju k moru u uvalu Drivarica, a posjedaju je i osnivaju naselje Barić Draga.

U Podgorju do općine Karlobag (Ti si ga prekrstio u karlobaško primorje) crkveno je i administrativno područje (katastarska općina) Lukovo Šugarje, koje na istoku graniči sa Svetom Marijom Magdalenom u Zadarskoj županiji. Ovo područje bremenito je povijesnim događajima. Lukovošugarčani su gorštaci, velebitski pastiri rodbinski povezani. Složno su živjeli do kobne 1918., kada nastaje Kraljevina Jugoslavija. Novi vlastodršci unose nemir u ovaj kraj. Naselje Barić Dragu odabrali su za središte svoje bizantinske politike. Tu su bili smješteni financi i žandari koji nadziru Lukovošugarčane i vrše nasilja nad njima, radi šverca i više iz političkih razloga. Netrpeljivost prema Kraljevini Jugoslaviji i njenim državnim predstavnicima prenosi se nepravedno i na stanovnike Barić Drage. Ta netrpeljivost prerasla je u patološku mržnju jednih prema drugima zbog čega su se događale grozote u obje Jugoslavije, kako onoj Karađorđevićevoj tako i u Titovoj.

I u zadnjih tridesetak godina vrši se administrativna zbrka u naselju Lukovo Šugarje. Kako se ništa ne događa bez razloga, tako ni ova zbrka nije nastala sama od sebe. Zbog nesuvislih administrativnih odluka, promjenom granica i imena naselja, primjerice zakoniti muž i žena koji žive u istoj kući i spavaju u istom krevetu u Devčić Dragi, birokratskom odlukom ne žive zajedno, mužu je u osobnim dokumentima upisano prebivalište u Barić Dragi, a ženi u Devčić Dragi.

Kome je palo na pamet mijenjati ono što je prirodno i što je ukorijenjeno u narodu, tko potiče ovaj administrativni nered i nemir u narodu?

Povijesna i arhivna građa postoji, nije sva uništena, pa bi se novi "povijesni matičari" trebali potruditi i prelistati ju, a ne svojim prekrštavanjem nanositi svjesno ili nesvjesno golemu štetu.
S poštovanjem!

Vlada spašava djevojčicu

VLADIN ZRAKOPLOV DOVEZAO SRCE IZ BEČA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. SIJEČNJA 2018. U 15:00 SATI

ZAGREB - Danas smo dobili priopćenje iz ureda Vlade da je Vladin zrakoplov izvršio žuran let do Beča i Zagreb prevezao srce za transplantaciju četverogodišnjoj djevojčici

Zrakoplov je doletio do Zračne luke Franjo Tuđman. Liječnički tim sa srcem je he uz policijsku pratnju prevezao srce prevezeno do KBC-a Zagreb (Rebro), gdje je transplantacija u tijeku.

Kako su kasnije javlljala sredstva priopćavanja operacija je trajala 12 sati i djevojčica se oporavlja.(LpS)

Vrh HDZ-a odlučio

RASPUŠTEN LIČKO-SENJSKI HDZ

Povjerenik je Darko Nekić, državni tajnik, inače bivši gradonačelnik Senja.

Prof. Nekic Darko, povjerenik HDZ-a za Ličko-senjsku županiju/Foto arhiva Lika pressa
Prof. Nekic Darko, povjerenik HDZ-a za Ličko-senjsku županiju/Foto arhiva Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. siječnja 2018. u 20:40 sati

GOSPIĆ - Kako je javio večeras HTV u svojem središnjem dnevniku, na popodnevnoj sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora donijeta je odluka o raspuštanju Županijskog odbora HDZ-a u Ličko-senjskoj županiji.

Imenovano je Povjerenstvo od deset članova, a za povjerenika stranke prof. Darko Nekić, državni tajnik u Ministarstvu uprave inače bivši gradonačelnik Senja. Povjerenstvo treba pripremiti izvanredne izbore u stranci. Andrej Plenković je za Milinovića istakao da je učinio neprimjeren potez. (MaČ)

Oporbeni gradonačelnici i načelnici u Ličko-senjskoj županiji

PODRŽAVAJU IZBOR NOVOG RAVNATELJA PLITVICA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. siječnja 2018. u 16:50 sati

GOSPIĆ - Ponukani političkim previranjima kada je riječ o izboru novog ravnatelja Nacionalnog parka Plitvička jezera, a koja još jednom potvrđuju činjenicu da je smisao cijelog scenarija nakana političkog kadroviranja u Nacionalnom parku Plitvička jezera, biseru naše županije.

Ovim putem izražavamo svoju nedvojbenu podršku kao predstavnika izvršne vlasti jedinica lokalne samouprave stručnom povjerenstvu na kvalitetnom izboru stručnog i domaćeg kadra na mjesto ravnatelja Nacionalnog parka Plitvička jezera. Tomislavu Kovačeviću novom ravnatelju JUNP Plitvička jezera također upućujemo svoje čestitke i podršku te mu u potpunosti, u smislu suradnje, stojimo na raspolaganju.

Očekujemo dobru suradnji između jedinica lokalne samouprave i Nacionalnog parka Plitvička jezera.

To je tekst priopćenja koje smo dobili popodne a potpisuju ga gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević, gradonačelnik Grada Otočca Stjepan Kostelac, gradonačelnik Grada Novalje Ante Dabo i načelnik Općine Plitvička Jezera - Ante Kovač. (LpS)

Život hrvatskog branitelja Tome Brezića

NEDOSTOJNI UVJETI ZA ŽIVOT

U akciju da se pomogne Tomi uključili su se mnogi ali još toga dosta nedostaje. licke-novine@licke-novine.hr

U posjeti branitelju Tomi Brezicu/Foto 9. gbr.
U posjeti branitelju Tomi Brezicu/Foto 9. gbr.
www.licke-novine.hr
5. SIJEČNJA 2018. U 9:#0

PODLAPAC - U podlapačkom zaselku Breštani, općina Udbina, bez struje,vode i ikakvih primanja u polu-srušenoj brvnari živi hrvatski branitelj Tomo Brezić.


Uoči božićnih blagdana nazvala nas je voditeljica ispostave Ministarstva hrvatskih branitelja u Gospiću Slavka Gerovac, po dolasku u njen ured upoznala nas je sa svojim saznanjima o situaciji sa našim kolegom braniteljem Tomom Brezićem. Informacije s kojima nas je upoznala su slijedeće:
Tomo Brezić rođen je 08.04 1953. u selu Podlapača zaselak Breštani. Prije Domovinskog rata radio je u tvrtki "Jadran" kooperantu firme Viktor Lenac u Rijeci, u ratu je bio u 305. logističkoj bazi iz Rijeke oko dvije godine koje je proveo na ličkom ratištu u borbenom sektoru.

Nakon rata ostaje bez posla i vraća se u svoj zaselak u Podlapači gdje do danas živi u trošnoj brvnari kojoj se proteklih dana urušio dio krova koji je pokriven slamom. Nikada se nikom nije obraćao za pomoć niti je pokušao ostvariti prava koja mu zakonski pripadaju, do proteklog mjeseca nije imao niti važeću osobnu iskaznicu koja mu je davno istekla. Živi od stoke koja luta po spomenutom zaselku u kojem gotovo nitko ne živi.

Isti dan smo s stanjem preko našeg kolege i dopredsjednika udruge Antonija Šebalja upoznali ministra Medveda, stupili u kontakt sa djelatnicom Centra za socijalnu skrb nadležnog ureda u Korenici i načelnikom Općine Udbina Josipom Seučekom te susjedom Tome Brezića. U dogovoru sa članovima UO udruge kupili smo namirnice dostatne za oko dvadeset dana, kućne potrepštine nešto odjeće i obuće te se uputili na Udbinu.

Kada smo stigli u zaselak Breštani nastavili smo vožnju pokraj lovačkog doma do Sertića, nadalje do kraja seoskog puto nekih osamsto metara, dalje smo se kroz ledinu i blato uputili nekih 200-300 metara kada smo u podnožju brda ugledali trošni kućerak i čovjeka zaraslog u bradu kako cijepa drva.

Nakon što nas je susjeda Anita predstavila, pozdravili smo se i upoznali sa Tomom koji nam je zahvalio na poklonima i pozvao nas u brvnaru. U polumraku smo uspjeli raspoznati štednjak iz koga je pucketala vatra, oko njega su ležala dva izgladnjela psića dok su se oko nas po dvorištu kretala dva mršava psa veselo mašući repom. U susjednoj prostoriji smo ugledali stari ormar i krevet koji je bio natopljen vodom, na njega je dopiralo svjetlo kroz urušeni dio krova.

Tomo je u "kuhinju" dovukao nekakva dva sanduka i nekoliko deka na kojima sada spava, a u šali kaže da mu je u sobi propala sva garderoba koju je sada prepustio miševima. Razgovor smo nastavili ispred brvnare, bilo nam je toplije na snijegu obasjanom podnevnim zrakama sunca.
Tomo nam je mirnim glasom suvislo slažući rečenice ukratko ispričao svoju životnu priču. Kaže da je rođen u tom kućerku 1953. godine i odrastao u neimaštini s ocem i majkom i dva brata. Jedan brat je otišao raditi u Zagreb, a on u Rijeku u građevinsku firmu u kojoj je radio do početka rata. Najmlađi brat je ostao sa roditeljima u Podlapači koja je u ratu okupirana od strane četnika koji su maltretirali i pljačkali lokalno hrvatsko stanovništvo koje nije izbjeglo na slobodni teritorij RH iako su bili pod zaštitom snaga UN-a.

Otac je umro u ratu, a majka i brat su nastavili život pod okupacijom ostavljeni na miru čak i od četnika koji su shvatili da im nemaju što opljačkati. Poslije sudjelovanja u ratu vratio se u Rijeku ali ga je tamo dočekao otkaz uslijed privatizacije firme u kojoj je radio. U šali kaže da je šeficu računovodstva iz firme zatekao kako prodaje novine na kiosku pa se uputio u svoje selo i nastavio živjeti od poljoprivrede s majkom i bratom. Majka je ubrzo umrla, a brat je sve više zavirivao u čašicu tako da je prije nekoliko godina smrtno stradao prevrnuvši se sa traktorom.

Od tada ostavši sam pokušava preživjeti od nešto stoke, koja kako kažu susjedi luta okolo, bez bale sijena jer ovo prošlo ljeto Tomo nije sam mogao kositi jer je traktor dotrajao. Kažu da je imao oko dvadesetak grla stoke koju mu je prošle godine netko ukrao te da sada ima tri-četiri krave i nekoliko telića koji lutaju po selu i okolnim poljima da bi se prehranili, a on ih pomuze kada ih uspije uhvatiti.

Ostali smo zapanjeni kada smo sve to saslušali i vidjeli, pogotovo činjenicom da nikad od nikoga nije tražio pomoć niti je kontaktirao sa susjedima sve do prošlog ljeta kada je počeo dolaziti do kilometar i pol udaljenih susjeda iz obitelji Anite Begić.

Na upit djelatnice Centra za socijalnu skrb iz Korenice koja ga je prije mjesec dana odvezla u Korenicu da napravi osobnu iskaznicu koja mu je bila davno istekla, i dodijelila mu jednokratnu novčanu pomoć dali ima važeći račun odgovorio je da misli da mu je račun koji je nekada imao blokiran kada je opterećen ovrhom za troškove liječenja iz gospićke bolnice u koju je pretprošle zime dopremljen gotovo promrzao na intervenciju susjeda vozilom hitne pomoći. Na upit koliko je iznosio taj račun za liječenje kaže da ne zna točno ali misli da je iznosio oko pet-šest tisuća kuna.

U razgovoru s ravnateljem HEP-a iz Gospića Ernestom Petriyem saznali smo da je strujni priključak na brvnaru Tome Brezića isključen prije dvije godine zbog duga od nekoliko tisuća kuna, koji su mu spremni oprostiti, ali prvenstveno zbog predostrožnosti da uslijed kvara na trošnim instalacijama ne bi došlo do zapaljenja ili strujnog udara, te da su ukoliko se za Tomu riješi stambeni kontenjer spremni priključiti na postojeći niskonaponski stup koji se nalazi u dvorištu neposredno uz brvnaru.

Na naš upit zašto do sada nije od mjerodavnih institucija zatražio pomoć temeljem prava koja mu pripadaju Tomo pocrvenjevši kaže da ne zna da mu išta zakonski pripada, te da ga je bilo sram tražiti bilo što dok se mogao sam prehranjivati.

Ministarstvo hrvatskih branitelja stupilo je u kontakt s Ministarstvom graditeljstva koje je za Tomu dodijelilo stambeni kontenjer iz državnih robnih rezervi na privremenu uporabu koji je 21. prosinca dopremljen u selo Breštane, na žalost zbog raskvašenog terena i gotovo nikakvog pristupnog puta nije mogao biti postavljen na pripremljenu podlogu ispred Tominog kućerka nego je istovaren 200 metara dalje. Toga dana su Tomu posjetili djelatnici Ministarstva hrvatskih branitelja i uručili mu jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 3000 kuna.

Jučer smo u jutarnjim satima koristeći zamrznuto tlo uz pomoć kamiona dizalice HEP-a iz Gospića i kombinirke susjeda Nikice Begića dopremili kontejner na pripremljenu lokaciju i u njega unijeli novi namještaj i kućanske aparate koje je Tomi doniralo Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Danas će djelatnici HEP-a iz Korenice priključiti kontejner na niskonaponsku mrežu, a veterani iz naše Udruge pokloniti će Tomi TV prijemnik i mobilni telefon kako bi olakšali komunikaciju sa svima onim koji žele pomoći, jer je Tomi potrebno još puno stvari kako bi mogao koliko toliko normalno živjeti. Za sada bi mu najpotrebniji bio štednjak na drva, kuhinjski ormarić i suđe te spremnik za pitku vodu od oko 1000 litara jer Tomo vodu za piće nosi u kanti s bunara udaljenog gotovo jedan kilometar. Također bi trebalo napraviti pristupni put u dužini oko 200 metara pa molimo prijevoznike koji su u mogućnosti donirati nekoliko kamiona jalovine da pomognu u izradi puta.

Druga bitna zadaća je pokrenuti sustav kako bi se Tomi pomoglo financijski i zdravstveno. Izražena je potreba da ga se usmjerava i savjetuje, upućuje na ostvarivanje pripadajućih prava te angažiranjem svih relevantnih službi pomogne da ta prava i ostvari.
Činjenica da je sustav Tomu mogao pronaći 1991.godine kada je trebalo braniti državu, te prošle godine kada mu je naplaćena kazna za ne posjedovanje važeće osobne iskaznice, a u isto vrijeme dvadeset godina nitko nije učinio ništa kako bi on ostvario prava koja mu po zakonu pripadaju je gotovo nepojmljiva. Svi će reći da on nije ništa ni tražio i u potpunosti su u pravu, ali svi se trebamo zapitati koliko još ima tako zaboravljenih ljudi, pogledati oko sebe, i pomoći.

Udruga ratnih veterana 9.gbr "VUKOVI" je spremna za potpunu suradnju po ovom pitanju, u kontaktu smo sa voditeljem Caritasa Ličko-senjske biskupije vlč. Lukom Blaževićem, voditeljem Županijskog Crvenog križa Vladom Brkljačićem te će biti svakodnevno dok se Tome Brezić adekvatno ne zbrine, jer spoznaja da neko u 21. stoljeću živi u uvjetima nedostojnih čovjeka dodatno nas motivira da se ova priča sretno završi.
Kontakt telefon 099 8596 215, mail 9gbr.vukovi@gmail.com .

Donosimo

TUĐMANOVA DUHOVNA OPORUKA

Oporukom se smatra njegov govor na otvaranju izložbe o Hrvatskoj u Vatikanu 28. listopada 1999.

Susret u Vatikanu 1999.
Susret u Vatikanu 1999.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. siječnja 2018. u 23:15 sati


GOSPIĆ - Ovih dana dobili smo od isusovca p. Božidara Nagyja govor-oporuku predsjednika RH Franje Tuđmana, na otvaranju izložbe "HRVATI - KRŠĆANSTVO, KULTURA, UMJETNOST" u Vatikanu, 28. listopada 1999.g.

Posjet Vatikanu 28. listopada 1999. bio je posljednji državnički posjet prvog hrvatskog Predsjednika dr. Franje Tuđmana, a govor što ga je tom prigodom izrekao bio je njegov posljednji nastup u javnosti. Četrdeset dana nakon toga, 10. prosinca 1999. je umro. U govoru je predsjednik Tuđman naveo brojne povijesne činjenice koje potvrđuju veliku ulogu što ju je Papinstvo i Rim kao središte kršćanstva imalo za očuvanje nacionalnog, kulturnog i vjerskog identiteta hrvatskog naroda tijekom cijele povijesti.

OVAJ GOVOR SMATRA SE NJEGOVOM DUHOVNOM OPORUKOM.

Uzoriti gospodine Državni tajniče,
Preuzvišena Gospodo i Ekscelencije, dame i gospodo,
Velika mi je radost i ponos da vam se danas mogu obratiti i pozdraviti vas ovdje, u ovoj velebnoj dvorani, u srcu Vatikanskih muzeja, u svečanoj prigodi kada Hrvatska dragocjenim povijesnim dokumentima i umjetničkim djelima, biljezima blistave postojanosti nastalim u rasponu većem od 13 stoljeća, predstavlja svoj duhovni, kulturni i umjetnički prinos kršćanskome zapadnom svijetu.

Jedinstven je taj povod, uzvišeni su mjesto i vrijeme u kojem se događa: snažno nas prožima spoznaja o njihovu zajedničkom smislu u dugotrajnom povijesnom kretanju. Ovo je mjesto, naime, dvorana pape Siksta V. kojemu zahvaljujemo utemeljenje Kaptola i Zavoda svetog Jeronima 1589. godine u Rimu, gdje su se odgajali brojni hrvatski svećenici i intelektualci, i gdje je desetljeće kasnije, 1599. godine bila osnovana Akademija hrvatskoga jezika koja je povjerena znamenitom hrvatskom jezikoslovcu, isusovcu Bartolu Kašiću.

Ovo je vrijeme osvita Velikog Jubileja - Svete godine 2000., kada u zalasku stoljeća možemo točnije utvrditi doseg ostvarenoga, kada možemo bolje prepoznati smisao zbivanja koja su prethodila i, možda, jasnije predvidjeti smjer onih koja će se dogoditi. Za nas Hvate, pak, ovo je i vrijeme dovršetka duge prošlosti pune napora, žrtava i odanosti okrunjenih 13. siječnja 1992. godine kada je Vatikan bio među prvima koji su priznali samostalnu hrvatsku državu, demokratsku Republiku Hrvatsku.

Tom su povijesnome činu prethodili mnogi drugi, a neki su od njih bili sudbonosni za duhovnu i političku vlastitost hrvatskoga naroda.

Kada 879. godine Papa Ivan VIII., kao vrhovni crkveni i politički autoritet kršćanske Europe, hrvatskome knezu Branimiru priznaje zemaljsku vlast nad cijelom Hrvatskom, on time daje poticaj europskim državama i vladarima da Hrvatsku prepoznaju kao nezavisnu i suverenu državu. A kada 925. i 928. godine na, za Hrvate prevažnima splitskim sinodama, Papa Ivan X. bude uspostavio jedinstvenu crkvenu pokrajinu, i time sljubio Dalmaciju s Hrvatskom u jedinstveni hrvatski duhovni i kulturni prostor, tada će biti postavljeni temelji za izrastanje hrvatskoga naroda onakvog kakav je danas - nikad u sebe zatvoren, na razmeđu dviju europskih ekumena, dviju kultura i civilizacija, ujedno most i razdjelnica, ali uvijek unutar Zapada i nikada izvan njega. Zato nam je iznimno stalo do toga da ova izložba rasvjetljuje duboke slojeve bića, vlastitosti i životnoga kretanja hrvatskoga naroda.

Umjetnička djela, knjige, povijesni dokumenti i spomenici koji su ovdje prikazani, nama ne mogu biti dragocjeniji nego što jesu kao znamen duhovnog, nacionalnog i kulturnog identiteta hrvatskoga naroda. Mnogi su od njih sada prvi put predstavljeni izvan domovine, primjerice, prvi spomenik na ovoj izložbi, Višeslavova krstionica iz kraja VIII., ili početka IX. stoljeća, koja svjedoči o ranom pokrštenju Hrvata što je započelo sredinom VII. i bilo dovršeno u IX. stoljeću.

Njima se potvrđuje uklopljenost hrvatskoga naroda, kao snažno izraženoga slavenskog etničkog bića, u kontinuitet antičke kulture i latinske tradicije zatečene u njegovoj čarobnoj domovini između Podunavlja i Jadrana. Oni su svjedočanstvo o privrženosti Hrvata njihovu narodnome jeziku i glagoljskom pismu kojim je pisan Hrvatski glagoljski Misal, objavljen 22. veljače 1483. godine, dakle, manje od 30 godina nakon Gutenbergova izuma tiskarstva, a namijenjen uporabi u rimskome obredu. To je ujedno prvi takav misal uopće koji nije tiskan latinicom i na latinskome jeziku.

Uporabu starohrvatskoga jezika i glagoljice u liturgiji papa Inocent IV. dopustio je 1248. godine senjskom biskupu Filipu. Znameniti europski humanist Marko Marulić, otac hrvatske književnosti, uzvisit će hrvatski jezik do najviše vrijednosti hrvatskog nacionalnog i kulturnog individualiteta svoga doba.

Blistava crkvena umjetnost, plastika, poezija od zlata i srebra kao, primjerice, ona nenadmašna škrinja svetoga Šimuna, zavjetni dar hrvatsko-ugarske kraljice Elizabete Kotromanićeve, slike i skulpture od predromanike do sredine našega stoljeća, simbolički obilježenoga raspetim Kristom kipara Ivana Meštrovića, svjedočanstvo su nadahnuća, vjere i odanosti koja se rađala i razvijala u povijesnim europskim bdijenjima, u krvi i u ognju, u neprekinutoj borbi za opstojnost naroda i za pravo na vjerski i državni legitimitet.

Potpora Svete Stolice znanstvenom uzdizanju i djelovanju hrvatskih umjetnika i znanstvenika, Jurja Julija Klovića, Bare Boškovića, Bartola Kašića, Ruđera Boškovića, Fausta Vrančića, Stjepana Gradića bila je trajna i od povijesne vrijednosti za razvitak hrvatskog nacionalnog bića. Mnoga su povijesna svjedočanstva o tome kako su rimski pape podupirali hrvatska kulturno-povijesna nastojanja u krugu zapadne i mediteranske civilizacije "Orbis Romanus".
S radošću ističem da takvi prijateljski i političko-diplomatski odnosi sežu sve do naših dana. Zagrebačkog je nadbiskupa Alojzija Stepinca Papa Pio XII. 1953. godine proglasio kardinalom. Nikola Tavelić 1970. godine proglašen je za Pape Pavla VI. svetim, a 1983. za Pape Ivana Pavla II. i Leopold Mandić.

Ekscelencije, dame i gospodo,
Ovakva velebna izložba kojom se Hrvatska pokazuje svijetu ne samo da se održava u svom prirodnom ambijentu - Vatikanu, već je i kruna odličnih odnosa i razumijevanja koje povezuje Hrvatsku i Katoličku crkvu. Zbog toga smo neizmjerno zahvalni Svetom Ocu što nam je još jednom pružio prigodu da, kao mali narod Europe, pokažemo svijetu svoju bogatu kulturnu baštinu, i vjeru, koja je pratila sve hrvatske bitke za očuvanje svoje Crkve, za vlastitu državu i nezavisnost. Te odlične odnose i trajne povijesne veze hrvatskoga naroda sa Svetom Stolicom, na osobit je način potvrdio Sveti Otac Ivan Pavao II. time što je u četiri godine dvaput posjetio Republiku Hrvatsku: prvi pohod 1994. godine u povodu 900. obljetnice utemeljenja Zagrebačke nadbiskupije, a drugi 1998. godine kada je Sveti Otac u hrvatskom nacionalnom svetištu Mariji Bistrici proglasio blaženim i uzdigao na čast oltara zagrebačkoga nadbiskupa, mučenika Crkve i vjere i svoga naroda, kardinala Alojzija Stepinca. Veličanstveni se susret Svetoga Oca dogodio s vjernicima i u Splitu i Solinu, u povodu 1700. godišnjice grada i sjećanja na solinske starokršćanske mučenike. Čuvat ćemo te pohode u trajnome sjećanju.

Mnogi još ne znaju, ili zaboravljaju, da je hrvatski narod jedan od najstarijih europskih naroda, da je od svih slavenskih naroda prvi primio kršćanstvo, da je stoljećima stajao na kormilu katoličanstva i svoje opstojnosti. Zaboravljaju da je, zajedno s drugim narodima, dao Europi dio svog identiteta i pridonio obrani kršćanstva (Antemurale Christianitatis) i razvitku današnje zapadne civilizacije. Zaboravljaju, ili svjesno iskrivljuju, onaj dio novije povijesne zbilje koja svjedoči o duboko ukorijenjenim civilizacijskim dostignućima i demokratskim stremljenjima hrvatskog naroda…

Stoga ova izložba ima posebnu vrijednost. Simbolika njenog održavanja, u vrijeme prijelaza u novo tisućljeće, pruža nama Hrvatima iznimnu čast. Kada svijet obilježava taj događaj prigodnim manifestacijama i svetkovinama, a političari promišljaju i stvaraju novi međunarodni poredak, Hrvatska i Hrvati svjedoče o svojoj povijesti i navješćuju svoju budućnost. Kao što to pokazuje ova izložba, povijest dokazuje vjernost Hrvata moralnim načelima katoličke vjere i zakonima Crkve, a budućnost čvrsto jamči da će, u krvi stvorena hrvatska država, ne samo opstati već se i razvijati u zajednici s onim zemljama s kojima tvori i dijeli zajedničke civilizacijske vrednote.

Uvjeren sam da će ovu izložbu posjetiti mnogi žitelji drevnog Rima, ali i mnogi namjernici iz svijeta, koji u Vatikanu traže, uz vjeru, i svjedočanstva bogate kulturne baštine svijeta. Želio bih da svi ponesu sa sobom sliku o burnoj, ali i ponosnoj hrvatskoj povijesti, njenoj bogatoj kulturnoj baštini i visokoj umjetničkoj razini hrvatskih stvaratelja. A nadasve, čvrstu poruku jedne države i naroda koji želi dalje izgrađivati svoju porušenu zemlju nakon okrutnog i nametnutog rata i stvarati uvjete za boljitak svih njenih građana.

A tko je bolje mogao izreći takvo uvjerenje i dati nam ohrabrenje, od samoga Svetoga Oca kada je, odlazeći iz Hrvatske, rekao: "Mnogo je učinjeno i vide se plodovi. Nikoga ne smiju obeshrabrivati preostale teškoće. Neka Bog udijeli Hrvatskoj mir, slogu i ustrajnost u zauzimanju za opće dobro."

Ekscelencije, dame i gospodo,
Svoje završne riječi i zahvalnost upućujem onima koji su prvi izrekli zamisao o ovoj izložbi - Papinskom Hrvatskom zavodu svetog Jeronima i monsignoru Antonu Benvinu, kao negdašnjem, i monsignoru dr. Juri Bogdanu, njegovu sadašnjem rektoru. Nadasve zahvaljujem na velikodušnoj potpori i pokroviteljstvu Državnom tajništvu Svete Stolice i Vatikanskoj apostolskoj knjižnici.

Zahvaljujem Hrvatskoj biskupskoj konferenciji na brižnosti koju su iskazali tijekom priprema i ostvarenja ove izložbe i raduje me nazočnost visokoga izaslanstva, koje predvodi monsignor Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i supokrovitelj ove izložbe.
Zahvaljujem Ministarstvu kulture Republike Hrvatske na čelu s ministrom mr. Božom Biškupićem, nositelju organizacije izložbe, a napose brojnim stručnjacima i umjetnicima, zaslužnima za njezinu vrsnoću i ljepotu.

Sa željom da se hrvatski narod i njegov doprinos povijesti, kulturi i umjetnosti zapadnoga svijeta bolje shvati i prosudi onako kako zaslužuje, predstavljam vam izložbu "Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost"! (LpS)

Uzburkana politička scena u HDZ-u

MILINOVIĆ PODNIO OSTAVKU

Milinović je jučer podnio neopozivu ostavku na funkciji predsjednika ŽO HDZ-a nezadovoljan kadroviranjem na Plitvicama, ostavke podnijeli i ostali čelnici u stranci.

Konferencija za novinare u HDZ-u/Snimio Milan Tomašević, Lika express
Konferencija za novinare u HDZ-u/Snimio Milan Tomašević, Lika express
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. siječnja 2018. u 15:45 sati

GOSPIĆ - Danas u podne dr. Darko Milinović, koji je jučer podnio neopozivu ostavku na mjestu predsjednika ŽO HDZ-a Ličko-senjske županije, sa suradnicima je održao konferenciju na novinare.

Inače, njegova ostavka preplavila je danas sredstva javnog priopćavanja, a bilo je i raznih insinuacija od toga da je on u nekakvoj frakciji HDZ-a i da je protiv sadašnjeg predsjednika Andreja Plenkovića.

To je Milinović odlučno odbacio naglašavajući po nekoliko puta da ostavku podnosi zbog imenovanja Tomislava Kovačevića iz Karlobaga za direktora NP Plitvička jezera što je uradio ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić, koji je izjavio da on na funkcijama hoće kadrove od povjerenja.

-Nezadovoljan sam kadrovskom politikom koja se provodi na području Ličko-senjske županije. Nisu Plitvice glavni problem, one su samo kap koja je prelila čašu. Ovo je snažna podrška članovima HDZ-a kojih je desetak tisuća. Moj potez je duboko promišljen i s njim je upoznat sami vrh HDZ-a.

Za v.d. predsjednice imenovana je dr. Ivanka Krmpotić, do izbora koji će biti na proljeće. (LpS)

Novogodišnja čestitka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića:

REFORME ĆE NAS OSNAŽITI

Plenković među Ličanima u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa
Plenković među Ličanima u Gospiću/Foto arhiva Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. prosinca 2017. u 16:15 sati

GOSPIĆ - Iz Vlade RH dobili smo novogodišnju čestitku predsjednika Vlade Andreja Plenkovića:

- Drage Hrvatice i Hrvati, dragi moji sugrađani, svima vama u domovini i iseljeništvu, u ime Vlade i osobno, od srca želim sretnu i uspješnu 2018. godinu! Godina koja je na izmaku obilovala je političkim, gospodarskim i društvenim izazovima. Suočili smo se i s problemima koji su posljedica ekonomske tranzicije, no odgovornim potezima pronašli smo načine za njihovo rješavanje.

Politikom jačanja povjerenja u državne institucije i protivljenjem daljnjoj polarizaciji u društvu, potvrdili smo značaj političke stabilnosti kao preduvjeta za gospodarski rast, smanjivanje nejednakosti i kvalitetniji život naših ljudi. Provodeći naš program pokrenuli smo niz reformi, vodeći pritom računa o ravnomjernom regionalnom razvoju, te društvenoj solidarnosti i pravednosti, osobito prema najranjivijima među nama. Poreznim zakonima rasterećeni su građani i poduzetnici. Povećane su plaće i mirovine. Podizanjem rodiljnih i roditeljskih naknada i drugim mjerama radimo na demografskoj obnovi.

Uz najuspješniju turističku sezonu, nastavili smo s pozitivnim gospodarskim trendovima, ostvarivši daljnji rast BDP-a, smanjenje javnoga duga i proračunskoga manjka te porast zaposlenosti. U sljedećoj godini unaprjeđivat ćemo okvire za proizvodnju, poslovanje, pravnu sigurnost, konkurentnost, ulaganja, izvoz, obrazovanje, inovacije te otvaranje novih radnih mjesta, a u dijalogu sa sindikatima i poslodavcima.

Provedba strukturnih reformi koje su pred nama osnažit će i naš položaj kao odgovorne članice Europske unije koja želi biti dio Schengena i Eurozone. Pritom očekujem vašu podršku kako bismo zajedno gradili prosperitetnu i modernu Hrvatsku. Na taj način možemo udahnuti optimizam u društvo, koje pruža kvalitetan i dostojanstven život svim našim obiteljima, perspektivu mladima i sigurnost umirovljenicima.
Želim vam puno zdravlja, obiteljskog zadovoljstva i uspjeha u novoj 2018.!"

HRVATSKA ZAJEDNICA ŽUPANIJA

UTJECAJ NA EUROPSKU POLITIKU

Detalj sa šibenskom sastanka/Foto HZŽ
Detalj sa šibenskom sastanka/Foto HZŽ
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. prosinca 2017. u 15:50 sati

ŠIBENIK - Jučer je održan sastanak predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministara s članovima Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija na čelu s predsjednikom Goranom Paukom.

Premijer Plenković uveo je praksu periodičnih sastanaka u ovome formatu u prosincu 2016. s ciljem suradnje svih razina vlasti u Hrvatskoj kako bi se što uspješnije realizirali projekti smanjivanja nejednakosti i poticanja ravnomjernog regionalnog razvoja. Domaćin trećeg sastanka bila je Šibensko-kninska županija odnosno njezin župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk. Na sastanku su, uz župane, bili i gradonačelnik Grada Šibenika Željko Burić, predsjednik Udruge gradova Željko Turk i predsjednik Udruge općina Đuro Bukvić.

- Zalaganje za spuštanje nadležnosti s državne na županijsku razinu nastavljamo i dalje svjesni potrebe za promjenom upravljanja razvojem na jedan suvremen i europski način, a da pritom kao jedince ostanemo najbliže svojim građanima i potrebama lokalne zajednice.-istakao je Pauk.

- Republika Hrvatska po prvi puta od ulaska u Europsku uniju ima priliku utjecati na kreiranje Kohezijske politike i novu financijsku perspektivu koja čeka Europu nakon 2020. godine, a samim time i snažnije promicati interese svojih građana. S obzirom na to da jedinice lokalne i regionalne samouprave najbolje poznaju potrebe "na terenu", Izvršni odbor Hrvatske zajednice županija donio je u studenom odluku o pokretanju inicijative za snažnijim uključivanjem županija u procese planiranja Kohezijske politike EU nakon 2020. godine.- istakao je premijer Plenković.

Predsjednik Pauk premijeru i ministrima predstavio je ciljeve inicijative: "Želimo preuzeti odgovornost za pravovremeno, kvalitetno i stručno sudjelovanje u procesu pripreme i provedbe procesa izrade operativnih programa, želimo osigurati primjerenu zastupljenost interesa i potreba županija u definiranju prioriteta ulaganja za razdoblje nakon 2020 i želimo postati jedinstveni servis za djelotvorno sudjelovanje i podršku nacionalnim tijelima u procesu programiranja i planiranja aktivnosti u okviru kohezijske politike EU nakon 2020".
Prvi korak je intenziviranje odnosa s poljskim regijama koje su ulazak u EU dočekale spremne, uključujući svoje regije u programiranje operativnih programa zbog čega su u deset godina Poljaci povukli preko 82 milijarde eura. Premijer Plenković istaknuo je kako je Vlada RH u suradnji sa jedinicama lokalne i regionalne samouprave projektom Slavonija, Baranja i Sijem već pokrenula procese smanjivanja nejednakosti u Hrvatskoj, a napori uloženi u učinkovitije korištenje prednosti članstva i korištenje bespovratnih sredstava EU dovest će do formiranja gospodarski snažnih i konkurentnih europskih regija.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je aktivnosti Ministarstva usmjerene jačanju suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u području zaštite potrošača i poticanja poduzetništva bespovratnim sredstvima. Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić županima je predstavio mjere ruralnog razvoja, mjere iz fonda za pomorstvo i ribarstvo, izgradnju ribarskih luka, ali i reformske zakone u poljoprivredi: Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i Zakon o poljoprivredi. (LpS)

U susret blagdanima

ZABIJELILA LIKA

Jutros je osvanuo novi snijeg u Lici.

Čišćenje snijega u Gospiću
Čišćenje snijega u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. prosinca 2017. u 9:15 sati

GOSPIĆ - Jutros je ponovno zabijelilo u ličkoj metropoli. Naime, osvanulo je 23 centimetra novog snijega što je izmjerio Državni hidrometeorološki zavod. U Otočcu je palo svega sedam centimetara, a na Zavižanu nije padalo ali starog snijega ima 78 centimetara.

Napravili smo nekoliko fotografija s prozora naše redakcije, pa i vi pogledajte kako Grad izgleda pod snježnim pokrivačem.

U Policijskoj upravi saznajemo da je za prometovanje kroz Liku zabranjeno prikoličarima i tegljačima, a na Jadranskoj magistrali između Karlobaga i Sv. Marije Magdalene mogu prometovati samo osobna vozila. Na autocesti, Ličanki, zbila je jedna prometna nezgoda koja je prošla sa materijalnim štetama. ZA sva ostala vozila obvezatna je zimska oprema. (MaČ)

Humanitarna udruga Pula

NAŠ SAN ZA NJIHOV OSMJEH

 
 
Istrani pomažu potrebitim Ličanima.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. prosinca 2017. u 12:00 sati

PULA - Prezentaciju aktivnosti ''BOŽIĆ U LICI'' u organizaciji Humanitarne udruge ''NAŠ SAN NJIHOV OSMIJEH'' - Podružnica Ličko-senjska koja će se održati u subotu, 9. prosinca s početkom u 12,00 sati u prostorijama Udruge ''GAČANKA'' na adresi Ulica Bana Josipa Jelačića 16, Otočac

PROGRAM:
12:00 sati- predstavljanje Humanitarne udruge Naš San Njihov Osmijeh te njihove podružnice u Ličko-senjskoj županiji
13:00 sati - zakuska i druženje s predstavnicima medija i građanima

Humanitarna udruga NAŠ SAN NJIHOV OSMIJEH nastala je 2010. godine s ciljem promicanja humanosti, dobrote i ljubavi prema čovjeku te potrebe volontiranja i humanitarnog djelovanja.
U nepunih osam godina djelovanja prikupljeno je i donirano preko 60 tona namirnica koje su podijeljene na preko tisuću obitelji u Republici Hrvatskoj, a sama Udruga nositelj je mnogih nagrada i priznanja poput Nagrade za humanitarni rad iz 2012. godine Republike Hrvatske, Ponos Hrvatske iz 2015. godine, te nagradu za Dobrotvorku godine iz 2016. godine koju je osvojila naša volonterka s down sindromom.

Početkom studenog, volonteri humanitarne udruge NAŠ SAN NJIHOV OSMIJEH, posjetili su u sklopu humanitarne akcije ''SLUŠAJ SVOJE SRCE'' Ličko-senjsku županiju gdje je od 3. do 5. studenoga u osam mjesta posjećeno 49 obitelji i donirano je preko 800 kilograma namirnica.

- Kako su s nama na terenu prisustvovale volonterke s područja Otočca i okolice, pokrenula se ideja o osnutku Podružnice Ličko-senjske za potrebite obitelji na tom području. Sukladno tome, aktivnost ''BOŽIĆ U LICI'' bila bi prva aktivnost volontera za područje Like koje bi imale za zadatak podjelu namirnica i higijenskih sredstava za potrebite obitelji te posjetu domu za starije i nemoćne.-kaže Igor Loparić, predsjednik Udruge. (LpS)

PROMOCIJA KNJIGE MIROSLAVA TUĐMANA

DRUGA STRANA RUBIKONA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. prosinca 2017. u 20:00

GOSPIĆ - U KIC- u, kako stoji na pozivnici Alena Zorića, pročelnika Zmajskog stola, 8. prosinca s početkom u 19 sati biti će predstavljanju knjige "Druga strana rubikona -politička strategija Alije Izetbegovića " autora Miroslava Tuđmana.

Neposredno prije predstavljanja knjige biti će paljenje svijeća kod biste prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, na Trgu kardinala Alojza Stepinca i spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata. (LpS)

Priopćene iz ureda Vlade RH

MLADIĆU ZASLUŽENA DOŽIVOTNA ROBIJA

šTETA ŠTO MU NIJE SUĐENO I ZA ZLOČINE U HRVATSKOJ.

Mladiću se nije sudilo za zločine u Škabrnji
Mladiću se nije sudilo za zločine u Škabrnji
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. studenoga 2017. u 20:45 sati

ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske prvostupanjsku presudu, kojom je Raspravno vijeće MKSJ-a Ratku Mladiću izreklo najstrožu moguću kaznu doživotnog zatvora, smatra primjerenom.- u priopćenju koje je stiglo danas u redakciju Ličkih novina.

Podsjećamo kako je Ratko Mladić optužen i sada nepravomoćno osuđen za sudjelovanje u četiri udružena zločinačka pothvata (tzv. sveobuhvatni; opsada Sarajeva; Srebrenica; uzimanje osoblja UN-a za taoce.) tijekom kojih su počinjena najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava, kao što su zločin genocida, zločini protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjeni u Srebrenici, Sarajevu, logorima Manjača, Omarska i nizu drugih.

Današnjom presudom još jednom je potvrđeno kako je u Srebrenici, u kojoj je ubijeno više od 7000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana, počinjen zločin genocida. Mladić je osuđen i za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) na području Bosne i Hercegovine s ciljem da se bosanski Hrvati i bosanski Muslimani trajno uklone s područja na koje su bosanski Srbi polagali pravo, pri čemu su kao sudionici UZP navedeni svi najviši dužnosnici Republike Srpske (Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Bogdan Subotić, Momčilo Mandić i Mićo Stanišić).

Izražavamo nezadovoljstvo zaključcima Raspravnog vijeća u dijelu u kojem nije utvrđeno sudjelovanje i najviših dužnosnika Republike Srbije u tzv. sveobuhvatnom udruženom zločinačkom poduhvatu, obzirom da su u optužnici bili navedeni. (Slobodan Milošević, Jovica Stanišić, Frenki Simatović, Željko Ražnjatović i Vojislav Šešelj).

Istodobno, Vlada RH izražava žaljenje što Ratko Mladić nije optužen i osuđen i za brojna zlodjela počinjena tijekom agresije na Republiku Hrvatsku. Napominjemo da je u ovom predmetu Republika Hrvatska putem svojih nadležnih tijela pružala pomoć Tužiteljstvu MKSJ-a ispunjavanjem njihovih zahtjeva.


Europski dan svjesnosti o antibioticima

ČUVAJTE SE LIJEČENJA ANTIBIOTICIMA

Razgovor s doktorifom Franolić u Gospiću
Razgovor s doktorifom Franolić u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. studenoga 2017. u 12:40 sati

GOSPIĆ - Do 24. studenoga na području Ličko-senjske županije Županijski zavod za javno zdravstvo obilježavat će Svjetski dan svjesnosti o antibioticima. On se obilježava već nekoliko godina, ali ovaj put dr. Irena Franolić, specijalista epidemiologije Zavoda obilazi teren.

Tako je danas bila u Ljekarni Pablo i najprije magistre upoznala s najnovijim spoznajama o antibioticima. U Korenici je bila 14. studenoga, 20. studenoga će biti u senjskoj ljekarni, a u Otočcu 21. studenoga u obadvije njihove ljekarne.

Europski dan svjesnosti o antibioticima obilježava se 18. studenog. Cilj je ukazati javnosti da je gubitak djelotvornosti antibiotika jedan od vodećih problema suvremene medicine. U svim zemljama Europske unije vladine i stručne organizacije obilježavaju Dan svjesnosti o antibioticima održavanjem prikladnih znanstvenih skupova te promoviranjem javne kampanje za racionalnijom uporabom antibiotika.

Oko 90 posto antibiotika se troši izvan bolnica, s tim da se oko 75 posto antibiotika troši za infekcije dišnih putova koje su najčešće uzrokovane virusima i davanje antibiotika pri takvim indikacijama ne pomaže izlječenju, ali potiče razvoj mutanata otpornih na antibiotike među bakterijama koje prirodno nastanjuju ljudsko tijelo i okoliš - te se bakterije svakodnevno izmjenjuju među ljudima, a u mogu uzrokovati infekciju.- ističe dr. Franolić.

Hrvatska kao i zemlje jugoistočne Europe što zbog specifičnosti zdravstvenog sustava što zbog nekih tradicijskih osobitosti spadaju u zemlje visoke potrošnje antibiotika i zemlje s visokim postotkom rezistentnih sojeva bakterija. Opća bolnica Gospić je među bolnicama s najvišom potrošnjom antibiotika u Hrvatskoj., a tako je na cijelom županijskom području.

- Laboratorij ZZJZ ličko-senjske županije sudjeluje u praćenju otpornosti bakterija na lijekove (antibiotike). - naglašava dr. Franolić. (MaČ)

Hrvatska zajednica županija

ZDRAVSTVENA REFORMA

Goran Pauk: Jednaka i jednako dostupna zdravstvena zaštita cilj je cjelovite zdravstvene reforme

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. studenoga 2017. u 20 sati

ZAGREB - Problematika financiranja bolničkog sustava i javnih cesta bile su glavne teme kolegija župana održanog u utorak 14. studenog u Hrvatskoj zajednici županija. - kaže se u današnjem priopćenju koje je došlo u našu redakciju.ž

Prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti donosi promjene zdravstvenog sustava i odredbe koje neće dovesti do cjelovite reforme zdravstva, zbog čega se Hrvatska zajednica županija očitovala po pitanju uvođenja "modela ordinacija" umjesto koncesija, troškova specijalizacija, primarne zdravstvene zaštite, javnog zdravstva te općih i specijalnih bolnica. Postupak sanacije općih bolnica dovršen 2016. godine nije polučio očekivane rezultate i povećao je dug bolnica za koji odgovaraju županije unatoč tome što ne sudjeluju u raspodjeli sredstava.

"Upravo zbog poznavanja situacije među građanima na terenu, županijama su potrebe i prava građana jako bliska i razumljiva. U situaciji u kojoj županije odgovaraju za gubitke bolnica, dok s druge strane nemaju mogućnost utjecati na bolničke troškove, potrebno je zalagati se za promjene koje će dovesti do jednake dostupnosti i kvalitete zdravstvenih usluga za sve građane, pogotovo u primarnoj zdravstvenoj zaštiti", naglasio je predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk.

O važnosti isticanja problema s kojima se susreću opće bolnice govorio je i Mato Devčić, ravnatelj Opće bolnice Koprivnica, koji je naglasio mogućnost traženja prilika u drugim izvorima financiranja, a prije svega onima iz Europske unije. Župani su razgovarali i o do sada izgrađenoj cestovnoj infrastrukturi koja će pravi smisao dobiti tek kada se krene s obnovom mreže županijskih i lokalnih cesta, osobito nakon izgradnje autoceste i obnove državnih cesta.

"Održavanju i obnovi županijskih i lokalnih cesta pristupamo na jednak način s obzirom na to da mreža od 18.630 kilometara županijskih i lokalnih cesta čini gotovo 70% mreže svih razvrstanih cesta u Republici Hrvatskoj. Smatramo kako bi se održiv sustav financiranja mreže cesta osigurao decentralizacijom sredstava prikupljenih osiguravanjem prihoda od 10 lipa od litre prodanog goriva, a taj bi se iznos raspoređivao onim Županijskim upravama za ceste čiji su prihodi ispod prosjeka", rekao je predsjednik Pauk. O problemima unapređenja modela financiranja javnih cesta pod upravljanjem Županijskih uprava za ceste izvijestio je Dragutin Guzalić, ravnatelj Županijske uprave za ceste Križevci. Zaključeno je da je Pravilnik o godišnjoj naknadi za ceste potrebno prilagoditi propisima Europske unije, odnosno masi i snazi vozila, umjesto zapremnine u cm3.

Europska kohezijska politika trebala bi postati prioritetna tema hrvatske politike s obzirom na to da po prvi puta od ulaska u Europsku uniju imamo priliku utjecati na njezino kreiranje, osobito uzimajući u obzir novu financijsku perspektivu koja čeka Europu nakon 2020. godine. Predsjednik Pauk predložio je pokretanje inicijative koja bi županijama omogućila sudjelovanje u pripremi i provedbi procesa izrade operativnih programa 2020.-2027. godine s ciljem zaštite interesa i potreba županija u definiranju prioriteta ulaganja za razdoblje nakon 2020. godine.


Nova knjiga o Lici

PODLAPAC I RODOSLOVLJA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. STUDENOG 2017. u 21:40 sati

GOSPIĆ- Nakon udbinske i požeške promocije knjige Đure Mesića Rodoslovlja obitelji Podlapca/Podlapače koju su komunisti promijenili, ime u srijedu 15- studenoga promocija knjige će biti u 18 sati u Gradskoj knjižnici Slavonski Brod gradu i županiji u kojima živi puno Podlapačkih nasljednika. (LPS)

Zimske (ne)prilike

BURA REGULIRA PROMET

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. studenoga 2017. u 13:2O sati

GOSPIĆ - Danas je malo zabijelila Lika. Nekih većih problema u prometu nema, kako su nam rekli u dežurnoj službi Policijske uprave, izuzev na koreničkom i podgorskom dijelu gdje bura stvara probleme. Jadranska magistrala od Karlobaga u pravcu juga je zatvorena za sav promet, a zatvorena je i autoceste od Svetog Roka prema jugu. (MaČ)

Izbori u ŽO HNS-a

NOVI PREDSJEDNIK KRUNOSLAV TOMLJANOVIĆ IZ SENJA

Krunoslav Tomljanović, predsjednik ŽO HNS-a
Krunoslav Tomljanović, predsjednik ŽO HNS-a
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. LISTOPADA 2017. U 8:30 SATI

GOSPIĆ - Sukladno Statutu Hrvatske narodne stranke-liberalnih demokrata u gospićkom hotelu Ana održana je redovita Izborna skupština Županijske organizacije HNS-a Ličko - senjske županije na kojoj su stranački delegati birali vodstvo za novi četverogodišnji mandat.

Za novog predsjednika Županijske organizacije HNS-a Ličko-senjske županije izabran je dosadašnji predsjednik HNS-a podružnice Senj Krunoslav Tomljanović, dok su za zamjenike izabrani Milan Kolak iz Perušića i Milan Vučetić iz Brinja. Skupština je za tajnicu jednoglasno potvrdila Martinu Gorušić Katalinić, za glasnogovornicu Maju Tomljanović, a za blagajnicu Katiju Loreto Prpić.

Održane su i izborne skupštine županijskih interesnih odbora, Ženske inicijative HNS-a i Mladih HNS-a, na kojima su izabrane Dubravka Pavelić Krmpotić, odnosno Sandra Halepović.

- HNS je u Ličko - senjskoj županiji jedina stranka političkog centra koja se zalaže za stvaranje jednakih mogućnosti za sve. Mi zasigurno prednjačimo u razumijevanju poduzetnika i u pogledu u budućnost bez ideoloških podjela s kvalitetnim odgojem i obrazovanjem i razvojem novih tehnologija.- istaknuo je u svom govoru novoizabrani predsjednik Krunoslav Tomljanović.

- HNS Ličko - senjske županije će i u budućnosti razgovarati sa svim političkim grupacijama, a sve na dobrobit naše zajednice i kako mladi više ne bi odlazili iz Like, nego kako bi se vraćali.- zaključno je poručio Tomljanović. (LpS)