Hrvatske šume d.o.o., Uprava šuma Podružnica Gospić

ŠUMARIJA GOSPIĆ TREBA RADNIKE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. VELJAČE 2021. U 8 SATI

GOSPIĆ - Zbog povećanog opsega posla za potrebe proljetnog pošumljavanja šumskog zemljišta na području Šumarije Gospić, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, UŠP Gospić traže radnike za pošumljavanje u idućem mjesecu kada će početi sezona pošumljavanja.

Satnica iznosi 30,00 kuna neto preko vaučera za sezonsko zapošljavanje, a prijaviti se mogu:

- Nezaposlene osobe koji su u evidenciji HZZ-a (neće se brisati iz evidencije i ne gube prava koja ostvaruju po osnovi nezaposlenosti).

- Nezaposlene osobe koje nisu u evidenciji HZZ-a.

- Umirovljenici (omogućen legalan rad na sezonskim poslovima bez prekida statusa umirovljenika).

- Ostali tražitelji posla koji nisu u radnom odnosu, odnosno zaposleni na puno radno vrijeme i

- studenti.

Zainteresirani za ovaj posao mogu se osobno prijaviti u Šumariju Gospić na adresu Kaniška ulica broj 15. ili na broj telefona 053/572-435 i to do kraja mjeseca veljače 2022. godine.

Pošumljavanje u Budačkoj ulici u proljeće 1993.

U susret blagdanima

ŠUMARI POČELI PRODAJU BOŽIĆNIH DRVACA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. prosinca 2021. u 18.15 sat

GOSPIĆ – U dvorištu Šumarije u Kaniškoj ulici počela je prodaja božićnih drvaca. Cijena ovisi o vrsti stabalca, o njegovoj visini, te da li je rezano ili je u petnjaku, koji nazvaše loncem, pa je drvce onda postalo lončanica. Cijene su jedinstvene za cijelu državu jer su utvrđene u Upravi Hrvatskih šuma u Zagrebu.

Ova drvca uzgojena u u šumskom rasadaniku kraj Imovine u Bilajskoj ulici, a već su isporučene u prodaju na području Zadra u Pevexove trgovine. (MaČ)

Utovar drvca za Perušić

Božićna drvca u plastičnim petnjacima

Godišnja skupština Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić

ZBOG PANDEMIJE MANJE AKTIVNOSTI

Pandemija je ove godine poremetila planove Ogranka koji je nastariji u Hrvatskoj i ove godine navršava 70 godina rada.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1.prosinca 2021. u 22.45 sati

Priredio: Marko Čuljat

GOSPIĆ – Od 52 delegata Ogranka Hrvatskog šumarskog društva danas se okupilo njih35 kako bi razmotrili ovogodišnji rad i dogovorili se o radu u idućoj godini, 71-oj godini postojanja ovog najstarijeg ogranka u Hrvatskoj.

Sudionike skupštine pozdravila je Mandica Dasović, predsjednica Ogranka te na dolasku zahvalila počasnom članu koji nije prisustvovao samo na jednoj od 12 održanih skupština i koji je uvijek bio podrška u radu Petru Jurjeviću. Zahvalila se i predsjedniku HŠD-a Oliveru Vlainiću i tajniku Damiru Delaču koji su uvijek dragi gosti u Lici, ali kako istaknu, i ne samo gosti već i svojim zalaganjem pomažu rad Ogranka.
- Također mi je iznimno drago što je na današnjoj Skupštini prisutan voditelj UŠP Gospić Mario Stilinović, bez čijeg bi razumijevanja sve naše aktivnosti bilo puno teže realizirati i ovim mu se putem zahvaljujem na podršci i pomoći. On je i predsjednik Nadzornog odbora, što znači da detaljnije prati i nadzire rad ogranka i sigurna sam da bi nas upozorio ukoliko bi uočio neke nepravilnosti.- rekla je predsjednica Dasović.

Sve aktivnosti Ogranka ove godine bile su prilagođene epidemiološkim mjerama i zato dio planova nije ostvaren. O tome je predsjednica Dasović rekla:
- Nije bilo klasičnih predavanja koje bi organizirali za članove HKIŠDT, izložbe „Šuma okom šumara“, koja je postala tradicionalna, naših malonogometnih turnira, stručno-turističkih ekskurzije u inozemstvo i još dosta toga. Održane su četiri sjednice Upravnog odbora, od toga dvije elektroničke. Posjetili smo HŠD-u Ogranak Karlovac 18. rujna 2021. Uz domaćina tajnika ogranka Olivera Vlainića, program je bio jako zanimljiv od vožnje žitnom lađom do posjeta Aquatici i muzeju Domovinskog rata na Turnju, šetnja gradom uz vodstvo Nikole Tesle, a posjet Muljavi i druženje uz večeru pokazalo je koliko nam nedostaje ono vrijeme prije  pandemije.
Usprkos teškoćama i neizvjesnosti uspjela se organizirati i dvodnevna ekskurzija na Biokovo  23. i 24. listopada 2021. Domaćini su bili kolege iz Ogranka Split, a i dragi ljudi koji su s kolegom Branimirom Mikićem organizirali zanimljive sadržaje na ovom putovanju. Posjetili smo Sinj, gdje smo upoznati s radom jednog od najstarijih vatrogasnih društava u Dalmaciji, posjetili muzej Alke, crkvu Gospe Sinjske i sam grad Sinj. Obišli smo Crveno i Modro jezero koje je nažalost presušilo, povijesni muzej u Imotskom, a onda ugodno druženje uz večeru.

Drugi dan posjet PP Biokovo uz vodstvo Vilima Šabića šumara koji je jedan od začetnika ideje o proglašenju PP. Uz iznimno zanimljivo vodstvo kroz povijesna i sadašnja zbivanja na Biokovu, šetnju nebeskom šetnicom brzo je došao kraj putovanja koje je završilo ručkom u Dugopolju i novim dogovorima s predsjednikom ogranka kolegom Antom Tarašom.
Nastavila se i suradnja sa srednjim šumarskim školama iz Karlovca i Otočca koji su u jesenskom periodu posjetili Laudonov gaj.

Za članove ogranka naručeni su kalendari i mali poklončić povodom Božićnih blagdana. Jedna od aktivnosti našeg ogranka je i rad na drugom dopunjenom izdanju knjižice „Neke od znamenitosti u ličkim šumama“ pa želim našim članovima u šumarijama Brinje, Otočac, Sveti Rok, zahvaliti na suradnji.
Na kraju skupštine prihvaćen je plan rada za iduću godinu u kome je planirano uređenje Crkovnog vrila koje su šumari uredili još prije Drugog svjetskog rata. Na kraju je Milan Štimac, dugogodišnji šef računovodstva Uprave, povodom odlaska u mirovinu darivan knjigom u znak suradnje.

Ličkim šumarima obratili su se i čelnici Hrvatskog šumarskog društva tajnik Danijel Delač i Oliver Vlainić. Čulo se kako je u potresu u Zagrebu teško u dva navrata stradao Hrvatski šumarski dom i da se štete sporo i teško uklanja. Vlainić im je uputio čestitke jer su jedan od rijetkih ogranaka koji je skupštinu održao u živo, pa još jubilarnu povodom 70. obljetnice postojanja kao prvog ogranka u Hrvatskoj.


Uručivanje nagrade Milanu Štimcu

Šumarija Gospić

PRIPREMA BOŽIĆNIH JELKA

Danas je nastavljena priprema blagdanskih jelka za prodaju u centru Pevexa u Zadru.

29. studenoga 2021. u 18.30 sati

GOSPIĆ – Nedavno smo slučajno u rasadniku Šumarije Gospić južno od željezničke stanice naišli na dogovor predstavnika Pevexa iz Zadra sa čelnicima Šumarije Gospić o isporuci božićnih drvaca. Danas smo ponovo bili u rasadniku.

Unatoč susnježici radi se punom parom. Sječa i pakovanje za prodaju počeli su još prošlog tjedna i za Zadar treba pripremiti preko tisuću komada desetogodišnjih drvaca visokih oko dva metra. Jedna grupa ranika sječe drvca koja su narasla na gredicama, a druga kod upravne zgrade vrši estetski pregled i uređenje, te pakovanje u mrežicu uz postavljanje deklaracije.

Idućeg mjeseca drvca će i u prodaju u dvorištu Šumarije u Kaniškoj ulici. (Mač)

Posjet jedinom šumskom rasadniku u Lici i okolici

DOBRA PONUDA UKRASNOG BILJA

Rasadničarska proizvodnja u Gospiću počela je prije 118 godina.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. listopada 2021. u 12.45 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ – Prije 118 godina u Budačkoj ulici otvoreno je biljevište, odnosno po današnjem vokabularu – rasadnik. Otvaranje biljevišta organizirao je prvi hrvatski pravi šumarski inženjer Bogoljub Kosović, tada županijsku kotarski nadzornik, u znak priznanja za rad na pošumljavanju koji je inicirao Marko Kasumović, prvi kraljevski veliki župan Ličko-krbavske županije od 1886. Kasumović je inicirao osnivanje Zaklade za pošumljavanje Like, ali je. Nažalost, Zemaljska vlada zabranila njen rad nakon nekoliko godina. Sredstva su deset godina bila na štedionici. Tim sredstvima Kosović je podigao Kasumovićevo biljevište, koje još i dan danas radi ali u Bilajskoj ulici. U stvari, Rasadnik Vujnović brdo, nalazi se na kraju Riječke ulice i posluje u sastavu Šumarije Gospić.

Prostor biljevišta danas većim dijelom koristi lokalna uprava i samouprava, tu je zgrada Grada Gospića. Rasadnička proizvodnja nije prekidana niti za vrijeme Domovinskog rata, bila je u Podoštri, a nakon rata trebalo je intenzivirati pošumljavanje Like jer je dobar dio bio pod minskim poljima i drvna masa je bila nedostupna.
Posljednjih nekoliko godina obnovljena ja proizvodnja ukrasnog bilja koga već više od pola stoljeća ima diljem Like, od Gospića preko Ličkog Osika i Korenice do Donjeg Lapca. Prilikom gradnje kuće dosta je Ličana dolazilo u rasadnik po hibiskus, forziciju, mahoniju ili neki drugi ukrasni grm. Kupovale su se i druge sadnice među kojima i danas dominiraju broje tise po parkovima i ulicama Like. Treba reći da je kompletan Ličko Osik ukrašen sa sadnicama iz rasadnika uključujući i zaštitni pojas, koji je već prava zapuštena šuma, od početka Kulske ulice pa sve do kapije tvornice MOL kod Ćukovca. Osim toga milijun ličkih sadnice crnogorice pošumljeni su ne samo u lici već diljem bivše države po čeme je Gospić bio poznat i cijenjen.
Proizvodnju sadnica u rasadniku danas vodi Marija Busija, poljoprivredna tehničarka koja se školovala prije 30 godina u Gospiću. Nakon višegodišnjeg rada, a uz pomoć šumarskih inženjera potpuno je savladala tehnologiju proizvodnje sadnog materijala od sjemena do školovanja i pripreme za pošumljavanje i sadnju.

- Najviše nam ljudi dolaze kupovati šimšir za živicu. Njega ne možemo ni proizvesti koliko ga se traži. – kaže Busija i dodaje da imaju oko 80 vrsta sadnica u ponudi i da je sada najbolje vrijeme, dok ne počnu jaki mrazovi, za sadnju jer je jesenska sadnja kvalitetnija od proljetne.

Cijene sadnica ovise o starosti i visini plus PDV. Tako je šimšir od 5 do 40 kuna, smreka od 8 do 50 kn, srebrna smreka 15 do 100 kn, lovor višnje 1 do 30 kuna. Ima i nešto Pančićeve omorike, znanstvenika koji je pučku školu završio u Gospiću uz pomoć strica gospićkog župnika.

U ovome rasadniku nema sadnica voćaka koja je proizvodnja prestala još polovicom prošlog stoljeća na parcelama osnovne škole i staračkog doma u Gospiću, kada je ukinut i poljoprivredni tehnikom.

Zbog sadnica treba doći u rasadnik na dogovori izbor i s nalogom za naplatu platiti u Šumariji u Kaniškoj ulici 15. Osim toga, postoji i mogućnost pružanja stručne usluge stanje kupljenih sadnica.
Drugog dana našeg obilaska rasadnika stiglo je nekoliko dama iz Zadra iz tvrtke Pevex i dogovoren je plasman božićnih drvaca kod njih.
Neke vrste odgovaraju i za toplije krajeve.

U klijalištu se sjeme njeguje da mu se olakša klijanje

Sva ova božićna drvca namjenjena su Zadranima u trgovinama Pevexa


Pačempres čeka zainteresiranog kupca


Položene borovice imaju četiri vrste, ko voli nek izvoli

Pančićeva omorika u dvorištu Šumarije u Gospiću

Ukrasni grm

Ljekovita zrnca američke mahonije

I cvit hibiskusa je likovit

Tragovi šumara u Gospiću i okolici

DALEKO U PROŠLOST SEŽU TRAGOVI LIČKIH ŠUMARA

Jedno od tradicionalnih zanimanja Ličana svakako je šumarstvo, ali i rasadničarstvo.

14. listopada 2021. u 21 sat

Pripremio Marko Čuljat

GOSPIĆ – Već duže vrimena pripremam se dati moj novinarski i publicistički prilog na temu iz naslova. To mi je i obiteljska obveza pa pradid Beriktan od Čuljata, kaže legenda u našim Ričicama, bijaj j' kraljevski šumarski nadlugar. Pravo ime mu je bilo Ivan (1809-1895).

Još u bivšoj državi šumarski inženjer Serdar iz Svetog Roka čuvši moje prezime ka iz topa odvali:- Tvoji su imali dobar komad Velebita.- dodajući pradidovo ime što mu je u stvari bio špic namet od njemačke riječi poslovođa.

Malo sam ponjuška' po kojekakvim kartama i nađoh da je un ima priko 160 hektara Velebita tamo negdi zapadno od Ćelavca i Žuljina, di mi je ćaća rođen 1917., pa prema nikakvoj Mila vodi kod Svetog brda. A legenda govori da j' ima i mam šest žena i 16-ero dice. Žene su mu umirale ka unome sretnom Crnogorcu kad reče da j' glavno kobila ostala živa. Eto, što vam je ljudi moji žene naše, taj prokleti život.

Nas Čuljata više i nema živi u Ričicama, dobar dije nas je završije u Rosuljama, na mjesnom groblju, a bilo nas je nešto i po bilom svitu, ali i u Malovanu te u Gornjem i Donjem Lapcu di su bili lugaru u noj Kraljevini.

Ne lezi vraže, potlje Drugoga rata, mislim svitskog, ćaća mi je Mile pogodija u šumarsku školu u Delnicama i post j' mlađi šumarski tehničar. Edno je vrijeme radija mam u Ministarstvu šumarstva u Zagrebu, a šef mu je bija niki Čanica. Al, stri nije moga brez Like pa je završija najprvo ka šef Šumarije u Perušiću i pošumija Klisu, pa zatim je bija šef Šumarije u Gospiću koja je bila u kući koje više nema u Budačkoj ulici kod Kotara di je sada punionica struje za autine. U polovici kuće bilaj j' Šumarija, a u drugoj polovici mi smo stanovali. Tada je počeja raditi i mladi lugar Milan Matić.
Postojalo je Šumsko gospodarstvo Kapela u Gospiću čiji je direktur bija lugar Dušan Ajduković iz Ondića kraj Udbine. Ćaća j' tadare ima samo mene i mamu Ivku, a Dušan je stanova u dvorišnoj kući i pazite sada uz ženu Smilju ima j' dicu vako redom: Dušan, Mile, Vlade i kćerka Zora. Tada je već bila i gotovo gotova šumarska zgrada di je danaska gracka uprava. Prizemno livo je stanova niki Mićo Medić, sa ženom i dva sina. Samo da rečem, reda rad, un je bija udbaš. Na drugoj strani zgrade prima Antićevima stanova j' šumarski inženjer Gustav Stiglimayer (Erdevik, Srijem, Vojvodina, 1908. ‑ Zagreb, 31. XII. 1995.). Diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu Šumarski odjel u Zagrebu (1934). Radio je u hrvatskom šumarstvu prije Drugog svjetskog rata bio je upravitelj Šumske uprave Brinje (1940). Pedesetih godina XX. stoljeća radio je u Šumskog gospodarstvu Kapela u Gospiću. S obitelji je stanovao u zgradi Gospodarstva u Budačkoj ulici na broju 55, danas gradska palača. Njegov otac održavao je i uređivao park ispred zgrade koji je bio uzorno uređen. Nakon umirovljenja živio je u Zagrebu. Bio je član Hrvatskog šumarskog društva. On je ima dvoj' dice sina i kćerku Dinku koja mi je nadinula nadimak Makica.
Stari je oša za šefa Rasadnika Vujnović brdo u Bilajskoj ulici di je zaminija lugara Isu Matića koji je s obitelji stanova u upravnoj zgradi u Rasadniku, a imali su mam petero dice: Gojko, Vojo, Mirko, Desa i Đuro. Potlje je šef šumarije bija šumar Nikolić koji je za službeno vozilo ima fijaker i mi smo dičurlija pucali od smija kada ga je ednom ritnija konj kad je silazija s fijakera.

Tek dosta godina potlje sazna sam da je šumarska zgrada napravljena na najprvom Biljevištu, odnosno rasadniku koji je da urediti u Budačkoj ulici prvi hrvatski pravi šumarski inženjer Bogoljub Kosović, koji je diplomira u Beču. Un je 1903. godine i posebnog fonda koji je za pošumljavanje Like bija ustrojija Marko Kasumović, prvi ličko-krbavski župan, da otkupiti zemlju i izgraditi rasadnik s tri bazena za zalivanje sadnica ustajalom vodom iz grackog vodovoda. Kosović je sa starim spravama načine popis stabala u Dalmaciji, Lici i Gorskom kotaru. I ne samo to, vengo je izradija i karte s kojima se i dan danaska poklapaju satelitski snimci.
Po Kosoviću, drage čitalice i čitatelji, morete uavertit' da su Ličani volili biti šumari pa makar bili samo lugari. Ne triba zaboravit da su u stara doba bila tri glavni čovika na selu: pop, učitelj i lugar. Tadare je država odnosno Austro-Ugarska Monarhija svakoj ličkoj obitelji svake godine poklanjala klakter drva za ložit vatru u kući, a ako j' pravija novu kuću il' štalu davala je besplatno građu, pa si mora bit dobar s lugarom.
U pučku školu u Gospiću iša je i poznati istraživač prirode dr. Josip Pančić, kome je tu žipnikom bija stric pa ga je škola. Un je potlje završija medicinu s biologijom u Beču i radija po Kraljevini, a najviš' u Srbiji. Tamo je na planini Tari, koja je sada nacionalni park, uz pomoć domaćih seljaka naša nepoznatu vrstu omorike koja je, vele znalci, relikt iz ledenog doba. U njegovu čast ona je prozvana Pančićevom omorikom, i nikolka komada restu i u Gospiću već više od pola stoljeća. I kašnje je dolazija k stricu u Gospić kada bi u Srbiji ostajao bez posla pa j' istraživa biljke i po Velebitu. Na kraju, njega su Srbijanci izabrali za prvog presidnika njijove akademije nauka i prikrstili za u Josefa. Potlje smrti, napravili su kovčeg od njegove omorike i saranili ga na Tri.

Dosta je bistri' momaka iz Gospića i okolice išlo studirat poljoprivredu i šumarstvo na istom fakultetu. Tako su šumari bili i Ivica Frković i Milan Rosandić, poznatiji ka Mine. Ovaj prvi je iz ugledne rvacke obitelji Gucinih, a ovaj drugi je isto postigao karijeru u šumarstvu. Mime je u doba šefovanja Šumarijom u Svetom Roku, osim brige o šumi, vodija brigu i o standardu seljaka. Naime, un je da kaptirati i urediti Vrilo mudrosti, koje j' po legendi centar svita, a ko ne viruje nek proviri. Osim toga uredija j' i nikolka perališta na Crkovnom vrliu. To su bila posebno zbigecana mista di su Svetoročanke prale bili veš i posteljinu mlateći rublje praklječama na koso postavljenim kamenim pločama. Za nuždu te bi perilice i danas radile jer u njima ima obilje vode.

Za NDH glavni šumar, odnosno ministar šuma i ruda bija j' Ivica Frković, a državni tajnik Milan-Mime Rosandić. U ta doba započela je gradnja nove velike upravne zgrade, navodno, za preseljenje Direkcije šuma sa Sušaka u Gospić, i garaža za teretne samovoze. Samo je nedostajalo i radnika i materijala pa je posao sporo išao.

Pančićke u Rasadniku

Ukrasno bilje za okućnice

Hrvatske šume Zagreb

DOBRO GOSPODARENJE ŠUMAMA

Vrhovi posječenih borova izvučeni pored plantaže u Ličkom polju/Snimio Marko Čuljat

Međunarodna ovlaštena institucija provjerila je način gospodarenja hrvatskim šumama i nalazom je utvrđeno da se šumama gospodari sukladno svim zakonskim propisima Republike Hrvatske, te na prirodan, održiv i potrajan način.

GOSPIĆ, 21. rujna 2021. u 20 sati

Izvješće o ocjeni žalbe zainteresiranih strana (SH) protiv Hrvatskih šma (SA-FM/COC-001212) u Izvješću o kršenju šuma u Republici Hrvatskoj, listopad 2020. poslano SA CERT-u svibnja ove godine
Ocjena je obavljena od 19. do 23. srpnja 2021.

SA Cert. Broj slučja: 0004508

Uvod: Soil Association Certification Ltd, (SA Cert) kao certifikacijsko tijelo akreditirano za provođenje FSC audita gospodarenja šumama u cijelom svijetu obavlja godišnje audite Hrvatskih šuma (HŠ) radi provjere njihove sukladnosti sa FSC standardima. Prije svakog revizijskog posjeta provode se opsežne konzultacije sa dionicima, a proces se nastavlja auditom. Ishod svakog audita je izvješće u kojem se navode jake i/ili slabe točke, usklađenosti i/ili neusklađenosti sa standardom.
Godine 2021. zaprimljena je pritužba pod naslovom Izvješće o krčenju šuma u Republici Hrvatskoj od strane dionika, dokument od listopada 2020. Veliki tim sudjelovao je u godišnjem nadzornom auditu Hrvatskih šuma, uključujući ocjenu pritužbe.

Metodologija: SA Cert je analizirao žalbu i fokusirao auditorski tim na pitanja i područa navedena u izvješću dionika. Provjera dokaza iz pritužbe provedena je i na dokumentima i na terenu, a sažetak nalaza zajedno s dokazima prikupljenim tijekom posjete dan je u nastavku. Istodobno je izvršna ocjena usklađenosti sa FSC standardom (neovisno izvješće o auditu FSC FM -a za 2021. sadrži više pojedinosti),

Vrijeme audita: 19-23. Srpnja 2021, tim od 6 ljudi, 30 radniko-dana na lokaciji.
Problem 01: Primarni dokument koji je izdalo Ministarstvo poljoprivrede, a koje je odobrilo Šumskogospodarsku osnovu područja, istekao je 31. prosinca 2017. i nije obnovljen. Od tada, Hrvatske šume d.o.o. uključene su u ilegalne aktivnosti.
Hrvatske šume d.o.o. godinama krivotvore podatke o svom poslovanju koje su dužni dostaviti našim nadležnim institucijama, ali i institucijama EU. Iako stručnjaci Zelenog odreda još nisu dovršili svoje analize, mi imamo razloga vjerovati da su u proteklom desetljeću prikrivali svoje gubitke od 17 milijuna m3 koji će vjerojatno iznositi milijardu eura.
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021.: Planovi gospodarenja šumama provjereni su za sve posječene GJ, s naglaskom na pravnu valjanost svake osnove GJ.
Npr. šumskogospodarska osnova jedinice/GJ Posavske šume – Dubica Nacrt Program gospodarenja GJ Posavske šume – Dubica s planom upravljanja područjem ekološke mreže, odobren je od strane Ministarstva za嗾ite okoli啾 i energetike Republike Hrvatske 8.9.2020. a Ministarstvo poljoprivrede 7.6.2020.
Šumskogospodarsku osnovu za GJ Posavske šme – Sunja odobrili su Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske 28. 7. 2020., a Ministarstvo poljoprivrede 9.7.2020.
Šumskogospodarsku osnovu za GJ Lonja odobrilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske 2. 5. 2019., a Ministarstvo poljoprivrede 4. 5. 2019., Hrvatske vode 25. 2. 2019., Lonjsko polje (Park prirode Lonjsko polje) 21.5.2018.
Što se tiče javnih konzultacija prije izrade FM planova, to je provjereno npr. za GL Lonju. Susret 45 ljudi sa Sveučilišta, HŠ JUPP Lonjsko polje.
Odobrenje šumskogospodarske osnove, izdano od strane Ministarstva poljoprivrede, izdano je 27. studenog 2017., za šumskogospodarsku osnovu područja Republike Hrvatske, na snazi do 2025., uz izmjenu kao odgovor na promjene za privatne vlasnike šuma), od 22.01.2018.
U postupku odobravanja desetogodišnjih planova gospodarenja šumama dolazi do kašnjenja koja su također obuhvaćena zakonom u kojem se navodi „Do odobrenja obnovljenog ili revidiranog plana gospodarenja šumama radovi na uzgoju i zaštiti šuma izvode se u skladu s potrebama, a sječa iznos koji ne prelazi desetogodišnji prosjek i u dionicama planiranim za sječu u I / 2 polovici prethodnog plana upravljanja šumama. ” (Politika gospodarenja šumama Narodne novine NN 97/18, 101/18, 31/20, članak 89., redak 4., XI. REVIZIJA I OBNOVA, članak 89.).

Tvrdnja dionika da je izgubljeno 17 milijuna m3 procijenjena je usporedbom planova gospodarenja šumama i operativnih podataka o gospodarenju šumama ulovljenih količina i stvarnog stanja sastojina. Dokazi su pokazali da je stvarna planirana sječa u skladu s planovima GJ, međutim trenutni utjecaj odumiranja jasena na mnogim mjestima dovodi do zakonske obveze prebacivanja aktivnosti sječe na slučajni prihod. Izmjera šuma također ima dopušteno odstupanje u volumenu, uzrokovano tablicama mjerenja i volumena koje se koriste u fazi inventarizacije. Stoga postoje slučajevi u kojima su količine posječene na nekim sastojinama niže ili veće od količina propisanih u sadašnjoj osnovi GJ, iako ukupni volumen sječe nije prekoračen izvan zakonskih granica.
Dokazi iz npr. UŠP Sisak, G.J. Šamarica 1, G.J. Lonja, te svi posjećeni UŠP -ovi. Više od 200 odjela detaljno je provjereno u dokumentima i na licu mjesta, detalji npr. o posjećenim GJ, s detaljima su ispod u ostalim odlomcima.

Problem 01 Zaključak SA Cert:
Nisu pronađeni dokazi o nezakonitom poslovanju HŠ -a. Posjećene GJ pokazale su visoku razinu transparentnosti u planiranim i posječenim količinama. Utvrđene su razlike između planiranih količina i posječenih količina. Utvrđeno je da je to uzrokovano od strane nekoliko čimbenika, uključujući relativno visoku razinu slučajnog prihoda sušaca, osobito jasena, uslijed odumiranja, promjene metodologije u inventarizaciji šuma, kao i varijacije uzrokovane statističkim metodama koje se koriste pri mjerenju podataka i izračunavanju zaliha u šumama. Osnove GJ ne planiraju ove sječe, međutim, količine slučajnog prihoda računaju se u ukupnu desetogodišnju sječu unutar svake GJ, pa je stoga ukupna količina sječe limitirana godišnjim planovima i unutarnjim i vanjskim praćenjem.
Problem 02  Hrvatske šume d.o.o. divljaju. Tijekom nekoliko posljednjih godina šume su sve više i dramatičnije opustošene, Ove godine Hrvatske šume d.o.o. planiraju sjeći više od prirasta!

Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021 .: Provjereno je nekoliko GJ, kao i detalji na razini odjela, primjeri ovdje u nastavku.
Godišnji prirast kreće se između 6 i 10m3/ha/godišnje, iako u posebnim okolnostima (kombinacija lokacije i vrste) može doseći i preko 15 m3/godišnje.
Kao što je gore opisano, količine slučajnog prihoda računaju se u ukupni 10 –godišnji prihod unutar svake GJ, pa je stoga ukupno posječena količina ograničena godišnjim planovima i unutarnjim i vanjskim nadzorom.

Problem 02 Zaključak SA Cert:
A) Zaliha posjećenih šuma općenito je vrlo visoka, toliko da je puno stabala potisnuto i moguće da ugine zbog konkurencije (gustoća), što rezultira slučajnim prihodom, kako je propisano zakonom. Posječene količine obično su niže od propisanih (izdano zapažanje)
B) Posjećene GJ pokazali su razlike između planiranih i posječenih količina unutar odjela, npr.
- relativno visoka razina slučajnog prihoda sušaca, osobito jasena
- međutim, količine slučajnog prihoda računaju se u ukupnu 10 -godišnju sječu unutar svake GJ, pa je stoga ukupno iskorištena količina ograničena godišnjim planovima i unutarnjim i vanjskim praćenjem.

Problem 03
Područje planine Bilogore ima stoljetnu tradiciju biološke raznolikosti. Prema nalogu Ministarstva zaštite okoliša, Hrvatske šume d.o.o. počinio krčenje šuma prostranih šumskih visoravni i bezobzirno uklanjao lipu, bagrem, brezu, divlju trešnju i mnoge druge fine vrste drveća kao da je običan korov, ostavljajući iza sebe samo komercijalno vrijedno drvo, poput hrasta, bukve i graba.
(http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR1000008)
(Tragične posljedice već su vidljive među pčelama. Stopa bolesti i smrtnosti među njima raste i brzo se širi. Osim pčelarstva, Bilogora je stoljećima poznata i kao stanište dabrova. Devastacija šuma nanijela je i veliku štetu vodotokovima. Kao rezultat toga, dabrovi su u potpunosti uništeni na tom području.)

Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021
Posjećene su lokacije Bilogora i Kalničko gorje, a odjeli su različitim fazama uspostavljenih šumsko-uzgojnih sustava koji se koriste u sastojinama u kojima dominiraju bukva i grab u GJ Kalnik-Kolačka (tj. 73, 74, 76, 69, 73, 80, 86 itd.). Od posjećenih odjeljaka, samo 4 je bilo pod sječom, dolje je tablica koja predstavlja svaki odsjek s ukupnom površinom i m3 iskorištene drvne mase (vidi tablicu u nastavku). Prazne ćelije ostaju u odjeljcima u kojima nije obavljena sječa / proreda.

Unutar ovih sastojina tvrtka slijedi uobičajeno korištene šumsko -uzgojne prakse propisane zakonom, s različitim fazama ciklusa gospodarenja šumama i nedavnim intervencijama detaljno opisanim u planu gospodarenja šumama, u odjelima se koristi sustav jednodobnog gospodarenja za prirodnu obnovu bukve i graba .
Traktorske vlake su usklađene i postavljaju se radi zaštite drveća oko vlaka i područja s pomlatkom pomoću klinova s narančasto obojenim vrhovima. Kako bi se provjerilo kako tvrtka obavlja sječu, koje su mjere na snazi i predstavljaju li te mjere održive šumarske prakse, posjet aktivnoj lokaciji sječe uključen je u terensku provjeru - odjeljak 46b. Traktor je pratio propisanu rutu, radnici imaju jasne upute; aktivna sječine je u skladu sa zakonom i zahtjevima za certifikaciju.
Dabrovi
Od reintrodukcije dabrova prati se njihova smrtnost, a analiza je objavljena u časopisu Šumarski list (svezak 139, broj 3, stranica 137-143). Od 147 zabilježenih uginuća dabrova u Hrvatskoj i Srbiji u razdoblju od 1997. do 2014., jedan je dabar pronađen mrtav ispod drveta. Pri daljnjoj procjeni položaja tijela u odnosu na oboreno stablo, smatra se da je ovo drvo palo ili zbog vjetra, ili zbog drugog dabra. ili sasvim moguće od istog dabra koji je krenuo krivim putem za bijeg.
https://www.researchgate.net/publication/278328658_Analysis_of_beaver_Castor_fiber_L_mortality_in_Croatia_and_Serbia

Pčele
Pčelari svoje košnice često stavljaju u šume.
Pitanja bolesti pčela (“ugibanje pčela”) široko su rasprostranjenja i raspravljaju se u pčelarskim časopisima i u brojnim istraživačkim radovima diljem svijeta, pa se kao takva krivnja ne može valjano svaliti na hrvatsko šumarstvo.

Problem 03 Zaključak SA Cert:   
- Na posjećenim lokacijama nije potvrđeno krčenje šuma
- Postoje dokazi iz terenskog posjeta lokaciji i iz istraživačkih radova da su dabrovi uspješno reintroducirani, a gospodarenje šumama im ne prijeti
- Ugibanje pčela je rašireno i nije specifično samo za Hrvatsku

Problem 04
 POSEBNI ORNITOLOŠKI REZERVAT CRNA MLAKA Natura 2000
UŠP: Karlovac
Šumarije: Jastrebarsko, Pisarovina, Draganić, Karlovac
GJ: Jastrebarski Lugovi, Pisarovinski Lugovi, Draganićki Lugovi, Rečićki Lugovi
Pregled terena, satelitskih slika i snimljenog video materijala jasno pokazuje nepoštivanje Direktiva Nature 2000, tj. Značajan porast područja sustavne krčenja šuma od 2013. do danas.

Problem 04 Zaključak SA Cert:   
- Na području ornitološkog rezervata posljednjih godina nije obavljena sječa, niti je bilo vidljivih tragova gospodarenja šumama mlađih od 25 ili 30 godina
Problem 05
POSEBNI ZOOLOŠKI REZERVAT VAROŠKI LUG  Natura 2000
UŠP: Bjelovar
Šumarija: Vrbovec
GJ: Varoški Lug
Opustošene površine Posebnog zoološkog rezervata Varoški Lug

Prema informacijama s terena, trenutno je u tijeku završna sječa dijela 6a, koji je na karti označen maslinastom kao zona prorjeđivanja. Prema stručnoj procjeni našeg aktivista, šumara po struci, nastavi li se sječa istim tempom, cijeli dio od 26 ha bit će potpuno goli i bez sadnica za samo nekoliko tjedana do kraja listopada 2020!

Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021
Operacije navedene u odsjeku 6a konačna su sječa u fazi obnove sastojine (prema karti 1 (referenca 6a označena crvenom bojom) i slikama 1 i 3).
Sječa je dovršena do prosinca 2020. Ovo je važna intervencija u sklopu faze obnove šumsko-uzgojnog sustava duge tradicije (jednodobno gospodarenje šumama) koji se koristi za obnovu hrastovih sastojina unutar GJ. Prema ovoj metodi, dovršna sječa započinje tek kada se uoči dovoljan broj prirodnog podmlatka željene vrste (Quercus robur). To ukazuje na to da se preostala stabla mogu ukloniti kako bi se sadnice pustile da narastu do sljedeće faze ponovne uspostave šumske sastojine.
Dakle, podmladak u tim odsjecima ima 3 godine i 1 godinu dodatnog rasta, i ispred je rasta podmlatka koji se sada vidi u 6a. Ova uporaba ovog uzgojnog sustava rasprostranjena je unutar GJ, s mnogo sastojina u različitim fazama ciklusa gospodarenja šumama. Kao susjedni primjeri, odsjek 7b (vidi slike 4) bio je u fazi dovršnog sijeka 2018. godine, a dovršni sijek unutar odsjeka 17b (vidi sliku 5) dovršen je do 2020. Odsjek 2c (slika 7) imao je dovršni sijek prije 22 godine, s raznim čišćenjem i njegom mlade sastojine od tada. Odsjeci 5a, 5d i 8b (slike 8, 9 i 10) imali su dovršni sijek u prethodnim fazama obnove 1980 -ih, s raznim čišćenjem i proredom mladih sastojina od tada. Odsjek 13e (slika 11) uskoro će ući u svoju sljedeću fazu obnove, nakon što je prošao redovitu proredu od svog dovršnog sijeka u prethodnoj fazi obnove prije 137 godina.

Područje je poznati rezervat Natura 2000 „Varoški Lug“ od 866,49 ha i opisan je na velikoj poučnoj ploči na ulazu na lokaciju (vidi sliku 6). Ti su odjeljci uključeni u Natura 2000 područje kao 'šume hrasta ili hrasta i graba Carpinion betuli' (vidi eunis.eea.europa.eu/habitats/10190), uz uporabu jedinstvenih šumsko-uzgojnih sustava jednodobnog gospodarenja koji se smatraju prikladnima za takve takva staništa. Jedina vrsta koja se spominje u oznaci Natura 2000 je vilin konjic Leucorrihinia pectoratlis, a ova vrsta je podržana na drugim označenim staništima (aluvijalne šume u kojima dominiraju Alnus i Fraxinus). Osim označena tri staništa i jedne vrste, na ploči za tumačenje mjesta spominju se dodatne zaštićene vrste.

Problem 5 Zaključak SA Cert:   
- Na spomenutom području, Varoški Lug, sastojine prolaze kroz uobičajeni ciklus gospodarenja kao i u povijesti, bez štetnih utjecaja na zaštićene osobine.

Problem 06
PARK PRIRODE LONJSKO POLJE, DONJA POSAVINA Natura 2000

Lonjsko Polje najveće je zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj i cijelom slivu Dunava. Prostire se na površini od 505,6 četvornih kilometara, protežući se duž rijeke Save od područja istočno od Siska, donjeg toka rijeke Lonje po kojem je i dobila, do područja zapadno od Nove Gradiške, uz tok rijeke Veliki Strug.
Park prirode Lonjsko polje, kao močvarno područje, jedno je od najugroženijih staništa na svijetu. Jedno je od najvećih zaštićenih močvara ne samo u Hrvatskoj već i u cijelom slivu Dunava. Uvršten je na takozvani Ramsarski popis močvara od međunarodnog značaja, posebno kao stanište močvarnih ptica. Prema kriterijima Direktive o pticama Europske unije, ovo područje spada u važna područja za ptice (IBA). Sastoji se uglavnom od tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo polje.
Park prirode proglašen je 6. ožujka 1990.
Ukupno promatrano područje krčenja šuma Parka prirode Lonjsko polje u okviru područja zaštite Natura 2000 od 2009. do 2020. godine iznosi 6759 Ha.

Problem 06 Zaključak SA Cert:
Gospodarenje šumama u šumskom području Lonjskog polja pokazuje vrlo ekološki prihvatljivo gospodarenje uz držanje gnijezdećih stabala i drugih staništa za gnijeđenje i hranjenje, močvarnih travnjaka i grmlja. Tijekom posjeta lokaciji nije pronađeno nikakvo kršenje šma.

Problem 07 pritužba dionika
Zrinska Gora Natura 2000
krčenje šuma se vrši nemilosrdno (vidi kartu)

Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021
Šumarija Hrvatska Kostajnica
GJ Šamarica 1
Lokacija: planina Zrinska Gora
Izvješće dionika opisalo je to kao mjesto 'devastacije' - 9 zasebnih područja s ukupnom površinom od 230 ha (vidi sliku 1). Ta se područja zapravo nalaze u GJ 'Šamarica 1', a 21. srpnja 2021. godine posjećena su 34 zasebna odsjeka.

Tijekom terenskog obilaska bilo je jasno da su označena područja odsjeci koji se trenutno nalaze u fazi obnove prethodno opisanog šumsko-uzgojnog sustava "jednodobnog gospodarenja". Konkretno, bilo je nekoliko zahvata sječe u fazi obnove ciklusa gospodarenja šumama - pripremne i naplodne sječe za dobivanje dovoljne gustoće željene mješavine vrsta prije izvođenja dovršnog sijeka, faza koja se ovdje promatra.
U odsjecima 35, 36a i 37a dovršni sijekovi su provedeni između 2018. i 2020. Ti su odsjeci potpuno obnovljeni, mješavinom vrsta dominiraju lužnjak i grab (vidi slike 2 i 3). Procjenjuje se da se 80% površina prirodno obnovilo iz sjemena (sada uklonjenog) sjemenskog drveća, a preostalih 20% površine su Hrvatske šume popunile pomoću 20.000 sadnica bukve. Sve navedene aktivnosti, načini gospodarenja i oblici sječe propisani su planom gospodarenja, pri čemu je ciklus upravljanja šumama detaljno opisan, a različite faze ovog uspostavljenog ciklusa vidljive su u cijeloj gospodarskoj jedinici.

Problem 7 Zaključak SA Cert:    
- Nema dokaza o krčenju šuma.

Problem 8
Krčenje šuma se obavlja nemilosrdno  (vidi kartu) Žumberak Samoborsko gorje Natura 2000
Žumberak Samoborsko gorje Natura 2000
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021

Problem 8 Zaključak SA Cert:
- Nema dokaza o krčenju šuma.
Problem 9 Medvednica
Primjer neprovođenja propisa vezanih za biološku obnovu šuma je gospodarska jedinica Sljeme-Medvedgradske šume na planini. Medvednica, gdje je nakon inventara drvne mase izvršenog u razdoblju 2008. - 2017. od 22,10 hektara propisanih za sjetvu i sadnju u tu svrhu iskorišteno samo 6,10 hektara, tj. Samo 27,5%!
Također je važno spomenuti sljedeće: inventar drvne mase u spomenutoj gospodarskoj jedinici Sljeme-Medvedgradske Šume u istom razdoblju utvrdio je ogroman deficit od 136.277 m³ drvne mase.
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021
Šume na južnim obroncima, unutar Parka prirode Medvednica, koje od najnižih 150 m n.v. do 1033 m n.v. To je također Natura 2000 područje. Planinsko područje vidljivo je iz Zagreba i izdaleka, a i popularna je turistička lokacija.

GJ Sljeme Medvedgradske šume, ŠGO 2018-2027
Lokacija je u prošlim vremenima sadržavala više livada nego sada, mnoge od njih su sada obrasle šumom. Svojom ekspozicijom nad ravnicom rijeke Save, planinske padine služe kao zaštita od vjetrova. Međutim, to također znači da šume često bivaju oštećuju od istih. Svaki odsjek ima svoju povijest, na pr. odsjek 2a je imao vjetrolom 1974., a u novije vrijeme prozor uragana Teodor 2013, Rea 2019., a zimi se probija led. Ti su prirodni čimbenici uzrokovali optički "goleme golosijeke", vrlo uočljive izdaleka (npr. iz Zagreba).
Ipak, većina sastojina je izdržala abiotičke utjecaje, a veliki su dijelovi čak zaslužili da im se dodijeli nova "sudbina"-bit će zaštićeni kao rezervat u obliku mogućih "netaknutih šuma" s ciljem da se jednom dođe do „prašume“ - poput statusa odsjeka 5+6+7 i 4.e,

Detalj iz borika na Ličkom polju kod Lovinca/Snimio Marko Čuljat

Problem 9 zaključak of SA Cert:         
- Drvna mase iz inventarizacije i njihova izračunata propisana sječa odgovara iskorištenim količinama u svakoj sastojini, u granicama uobičajenih varijacija drvne mase uzrokovanih na pr. različitim vrstama mjerenja.
- Popunjavanje se na mnogim mjestima nije moglo obaviti zbog vrlo obilne i snažne prirodne obnove.
- Razlika u zalihama unutar šuma Medvednice, koja je u 2018. navedena za oko 12,8% niža od očekivane zalihe, objašnjena je Javnoj Ustanovi „Park prirode Medvednica“ u dopisu 07-00-05/01-19-02 od 25. ožujka 2019.
- Glavni uzrok bila je drugačija metodologija u procjeni zaliha u 1998. i 2018. inventarizacija do 1998. se temeljila se na mjerenjima u pojedinačnim kružnim primjernim plohama, dok je u 2018. korištena metoda dvostrukih kružnih primjernih ploha. Potonja se metoda koristila 3 godine i trenutno je napuštena jer joj je pouzdanost bila nedovoljna.
Problem 9
Dana 3.8.2021., SA Cert je ukazano na članak iz ožujka 2021. https://www.ukupno-croatia-news.com/news/51556-association-forest-management-company-manipulating-citizens-and-eu-institutions  Sadržaj kaže: „Drago nam je da raste svijest javnosti o važnosti pošumljavanja, ali javnost mora znati da Hrvatske šume dobivaju sredstva za svoje aktivnosti, uključujući pošumljavanje, i od EU-a i od hrvatske države. Hrvatske šume koriste građane, čak i Hrvatsku vojsku, za volonterski rad za koji su uzeli novac i na koji su se obvezali ", rekla je voditeljica VIDRA -e Vesna Grgić".

Problem 9 Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021
Volonteri u HŠ -u bili su aktivni uglavnom u dvije situacije: prikupljanju smeća iz šume (obično u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje) i pošumljavanju od strane volontera (na Međunarodni dan šuma). Isto se radi u većini zemalja EU.
Prvi je slučaj sam po sebi jasan, postoji dobrovoljni rad za opću dobrobit, a većinu logistike osiguravaju Hrvatske šume. Na primjer:
https://www.hrsume.hr/index.php/hr/75-news/latest-news/377-volonterska-akcija-premaila-sva-oekivanja
https://www.icv.hr/2021/04/dan-planeta-zemlje-sumarija-pitomaca-i-opcina-pitomaca-ocistile-sumu-od-cak-40-kubika-otpada/?fbclid=IwAR3QDU5Kod0T1_WwBzoHgRAj8jor1qswxjAgstIJPOxJC7xVph6xSDsQhe4
Druga aktivnost pošumljavanja regulirana je na način da su aktivnosti organizirane i da se volonteri (grupe, škole, poznate osobe itd. Mogu prijaviti za sudjelovanje u događaju). Više detalja ovdje:
https://www.hrsume.hr/index.php/hr/77-news/1148-dani-zajednicke-sadnje-proljece-2021
Ostali projekti: pošumljavanje opožarenih površina u južnoj Dalmaciji u okviru projekta FENIKS https://www.hrsume.hr/index.php/hr/home/75-news/latest-news/867-volonteri-u-akciji-posumljavanja-projekt-feniks projekt BORANKA https://www.hrsume.hr/index.php/hr/75-news/latest-news/913-krece-boranka
Uklanjanje ilegalnih odlagališta otpada here unutar projekta Zelena čistka koji traje već nekoliko godina https://www.hrsume.hr/index.php/hr/component/content/article/624-zelena-istka
Svrha ovih akcija je podizanje svijesti, obrazovanje odraslih i djece o važnosti šuma ili samo druženje na svježem zraku. Što se tiče potencijalnih ekonomskih koristi, one su zanemarive jer je broj zasađenih sadnica vrlo mali, dok su troškovi mnogo veći nego kada radite isti posao sa zaposlenicima (zbog složene logistike), dok se obrazovni aspekt ovdje smatra glavnim ciljem.

Problem 10 Zaključak SA Cert:     
Očigledno je nerazumijevanje dobrovoljnog rada i prisilnog rada. Prisilni rad se ne koristi u/od strane HŠ -a, dok dobrovoljno sudjelovanje u nekim šumarskim manifestacijama HŠ podržavaju.

Istraženi su dodatni problemi:

Osim toga, sljedeći problemi koje je pokrenuo dionik pregledani su tokom audita, a daljnji detalji sadržani su u izvješću FSC audita Hrvatskih šuma, 2021.

Problem 11 - Hrvatske šume d.o.o. ne poštuje prioritet opskrbe lokalnog stanovništva ogrjevnim drvetom favoriziranjem pilana, bioelektrana, izvoznika itd..
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021:
Nisu pronađeni dokazi koji bi to potvrdili nakon konzultacija s različitim dionicima, tijekom terenskih posjeta čak i nekih lokalnih
Problem 12- Hrvatske šume d.o.o. ne poštuje režime upravljanja zaštićenim područjima, kao što su parkovi prirode i značajni krajolici, ornitološki rezervati, odredbe ekološke mreže Natura 2000 ili FSC standarde.
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021:
- Nisu pronađeni dokazi koji bi to potvrdili.
Problem 13 - Hrvatske šume d.o.o. su izvršile pretjeranu dovršnu sječu prostranih šumskih područja i velikih padina. Klizišta i erozije uočeni su na nekoliko lokacija u RH. Oni su izravno uzrokovani potpunim krčenjem šuma.
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021:
- Nisu pronađeni dokazi koji bi to potvrdili, pogledajte odgovor u dijelu ovog odgovora npr. “ Medvednica”

Problem 14 - Hrvatske šume d.o.o. ne održava red u šumama, a izvođači koji izvode radove ostavljaju za sobom smeće (sprejevi, spremnici goriva, plastične oznake radnih mjesta itd.).
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021:
- Nisu pronađeni dokazi koji bi to potvrdili, pogledajte odgovor u dijelu ovog odgovora, foto dokaze.

Problemi 15 - Hrvatske šume d.o.o. ne održava u redu znakove koji označavaju odsjeke, čime se omogućuje manipulacija s dokumentima u vezi s planiranjem i izvođenjem radova, a također i pljačka.
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021:
- Nisu pronađeni dokazi koji bi to potvrdili, označavanje granica odjela je ocijenjeno kao dovoljno za šumare sa šumskim kartama (šumarske karte stoje na raspolaganju u Hrvatskim šumama).
- “Pljačkanje” nije bilo viđeno nit na jednoj lokaciji na terenu

Problem 16 - Hrvatske šume d.o.o. uzrokuju ozbiljnu štetu na stablima uz šumske vlake.
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021:
- Nisu pronađeni dokazi koji bi to potvrdili, nisu utvrne nikakve pretjerane/ozbiljne 嗾ete na drve誦 uz 嗽mske vlake.
- Vidi dokaze na gornjim fotografijama.

Problem 17 - Prilikom sklapanja ugovora s vanjskim izvođačima Hrvatske šume d.o.o. ne informiraju ih o odredbama FSC -a ili Natura 2000 i ne zahtijevaju od njih da poštuju te odredbe..
Dokazi pronađeni tijekom istrage od strane SA Cert, 2021:
- Nisu pronani dokazi koji bi to potvrdili, referenca po pitanu FSC-a je svim ugovorima npr. s izvođačima šumarskih radova. Vidi detalje u Izvještaju o auditu 2021

Autor izvještaja:
Milan Reška

Jedan dan s ličkim šumarima u Ličkom polju

STROJNA SJEČA BOROVINE

Već godinama ličkim šumarima nedostaje šumskih radnika, a posebice sjekača. Zato je nabavljen poseban stroj.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. srpnja 2021. u 19.45 sati
Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ/SVETI ROK – Gotovo tjedan dana trajalo je naše dogovaranje u GIP-u – Radnoj jedinici za građevinarstvo i prijevoz gospićke Podružnice Uprave Hrvatskih šuma. Htjeli smo prisustvovati radu novonabaljenog stroja koji za sječu šume.

JUčer smo najprije upravi GIP-a prošli brzopotezni edukativni seminar s Tomislavom Šerićem, mag. ing. sill., koji je zadužen za korištenje tog stroja u proizvodnji. Radi se o finskom stroju tvrtke Logset, nazvanim harvester – žetva. Kasnije smo se uvjerili u ispravnost naziva moćnog stroja koji zamjenjuje desetak sjekača, a i radi i u nemogućim uvjetima koje čovjek, odnosno, sjekač, baš i ne bi trpio. Ne smeta mu ni kiša, ni snijeg, ni vrućina, ni hladnoća jer je kabina stroja klimatizirana.

- To je stroj za sječu i izradu drvnih sortimenata – stručno nam objašnjava magistar Šerić i opisuje način rada tog kompjutorski upravljanog samohodnog sjekača šume.

Najprije stroj zahvati stablo i prereže ga i polagano položi vrhom na tlo i počinje druga faza, a to je čišćenje grana i prepiljivanje na određenu dužinu i polaganje pokraj staze. Na kraju se odlaže i špica stabla koja će se koristiti kao sirovina u nekoj od energana na bio masu.

- No nije to sve što radi ovaj visoko sofisticirani stroj. On računalom bilježi i podatke o svakom stablu koje je posječeno i prepiljeno, vrši izmjeru promjera stabla i njegovu duljinu što daje ukupni volumen. Za jedan radni dan na pogodnom terenu može posjeći od 150 do 200 kubičnih metara.- kaže Šerić.

Nakon tog s terencem kojim upravlja dipl. inž. šum. Damir Čanić, krećemo nas trojica u obilazak borove plantaže na području Šumarije Sveti Rok koja je osnovana 1877. i jedna je od najstarijih hrvatskim šumarija. Na izlasku iz Raduča skrećemo tvrdim prtenim putem sjeverno od ceste u pravcu Zira, a onda prtenim utabanim i prašnjavim putem u pravcu istoka i Lovinca. Srećom terenac je dobar, a i Damir zna teren i sve ove šumske staze po Ličkom polju, pa kod prve hrpe borovih trupaca polagano stajemo u oblaku prašine i čekamo da se slegne. Stali smo uz na hrpetinu složenih borovih špica koje je otkupio neki od privatnika i izvukao iz plantaže i prodat će ih nekoj od hrvatskih bioenergana.

Htio sam načiniti još koji kadar ali nas Šerić požuruje da nas čeka strojar i da požurimo kako ne bi dangubio. Brzo smo kroz visoku bujad došli do harvestera i upoznajemo s sa strojarom Markom Rukavinom (24) iz Gospića koji je završio promet na gospićkom Veleučilištu i to mu je prvi posao. Najprije nam je imenjak na prazno demonstrirao rad glave harvestera i zatim ga slijedimo u šumu. Dosta polako vozi i uspijevamo ga pratiti, a Marko pogledom traži ranije označeno stablo za rušenje. Cijeli proces brzo se odvija, i Rukavina kreće naprijed, a mi se držimo na pristojnom odstojanju da ne smetamo.Bilo je milina vidjeti kako stroj brzo radi, a meni kroz glavi prolaze slike nekadašnje sječe borovine u Imovini i u Budačkoj plantaži kada su drndale motorke … a radnici svi zamazani od smole…

U povratku preko Ličkog polja do asfalta i do obližnjeg Svetog Roka i Šumarije saznajem da je taj stroj već za šest mjeseci ove godine u Lici posjekao deset tisuća kubika drvnih sortimenata i još tri tisuće u upravama šuma u Delnicama i Zagrebu.
Brzo smo došli do svetoročke šumarije gdje nas je čekao upravitelj mr. Branimir Mikić. Saznajemo da smo bili u gospodarskoj jedinici Zapadni Resnik i u šumskom predjelu Bukovci kod Zira. Tamo je pošumljavanje bilo početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća. Nakon pregledavanja današnjih Ličkih novina i izvještaja o jučerašnjem sastanku hrvatskih šumara i ličkih političara, Mikić nas vodi do dva svetoročka vrila koja je pred Drugi svjetski rat uredio tadašnji upravitelj Šumarije Sveti rok šumarski inženjer Milan Mime Rosandić iz Kaniže i gospićki gimnazijalac. Radi se o popularnom Vrilu mudrosti, a drugo je Crkovno vrilo za čije se uređenje poduzeo Rosandić o čemu je 1941. godine pisao i tadašnji Lički kalendar.

Harvester u "žetvi" borovine kod Lovinca


Šumari naši domačini reportaže: Šerić, Mikić i Čanić

Detalj s Ličkog polja sa Zirom i drvnim sortimentima iz plantaže

POGLEDAJTE I PRVI LIČKI VLOG IZ ŠUME
https://youtu.be/7UQssIqrG30

Sastanak šumara i političara u Ličko-senjskoj županiji

ŠUMARI PODRŽAVAJU DOMAĆU PRERADU

Danas je u Gospiću boravio Krunoslav Jakupčić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. srpnja 2021. u 20 sati

GOSPIĆ – U Ličko-senjskoj županiji danas ličko-senjski župan Ernest Petry imao razgovor
s predsjednikom Uprave Hrvatskih šuma Krunoslavom Jakupčićem, na kome su uz čelnike podružnica Hrvatskih šuma u Senju i Gospiću bili nazočni i čelnici lokalne samouprave iz dijela županije. Petry i Jakupčić dali su i izjave za novinare. (MaČ)

Župan Petri i predsjednik Jakupčić

Pogledajte i video izjave s današnjeg razgovora u Gospiću

https://youtu.be/a55AiOKwMFk

POŠUMLJAVANJE DEGRADIRANE ŠUME

SADNJA JE SUFINANCIRANJA EURIMA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. OŽUJKA 2021. U 10.15 SATI

GOSPIĆ - Na području Uprave šuma Podružnice Gospić u tijeku je pošumljavanje koje se sufinancira sredstvima europskih fondova. Ukupna vrijednost radova za četiri ugovorena projekta iznosi gotovo deset milijuna kuna i svi su iz javne potpore.

- Od samih početaka aktivno sudjelujemo u pripremi i provedbi raznih projekata sufinanciranih europskim sredstvima. Projektnu dokumentaciju, kao i samu prijavu projekata na natječaje, odrađujemo vlastitim kapacitetima, dok za potrebe sadnje sadnica dodatno zapošljavamo sezonske radnike. – kaže Mario Stilinović, dipl. ing. šum. voditelj Podružnice Gospić.

            Cilj projekata jest prevođenje degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura u mješovite sastojine autohtonih vrsta drveća visokog uzgojnog oblika. Radovi pripreme staništa i same sadnje sadnica su tijekom protekle dvije godine u potpunosti provedeni na području šumarija Gospić i Perušić te je u njihovoj realizaciji sudjelovalo 120 radnika. Trenutno se radovi provode na području Šumarije Korenica i njihov se završetak očekuje tijekom jeseni.

            - Realizacijom projekata konverzija formiramo stabilne mješovite sastojine, čime direktno utječemo na poboljšanje biološke raznolikosti, poboljšanje apsorpcije ugljika te otpuštanje kisika što je u skladu sa eko-trendovima cijele Europe. – ističe voditelj Stilinović.(HŠ)

Već su posla imali i vatrogasci iz Gospića

Uz proljetnu sezonu požara na otvorenom

ŠUMARSKI APEL

Čuvajmo ljepotu prirode u Lici!

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. ožujka 2021. u 20 sati

GOSPIĆ - Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Gospić apelira na građene da savjesnim i odgovornim ponašanjem izbjegnu štetne posljedice koje nastaju neopreznim paljenjem vatre na otvorenom.

U proteklom periodu na području UŠP Gospić došlo je do većeg broja požara koji su se zbog nepažnje proširili na veliku površinu te zahvatili i šumske sastojine prouzročivši veliku materijalnu štetu. Tijekom vikenda požar koji se proširio s poljoprivrednih površina zahvatio je područje uz autocestu kao i borove kulture koje se nalaze u blizini.

U cilju sprečavanja nastanka novih požara molimo građane da savjesnim ponašanjem svi skupa spriječimo daljnje nepoželjne posljedice pridržavajući se slijedećih savjeta:

- loženje vatre na otvorenom dozvoljeno isključivo uz prethodnu najavu i odobrenje vatrogasne postrojbe, u protivnom je kažnjivo.

- vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina.

- prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara

- pripremite sredstva za gašenje požara

- ne spaljujte istovremeno velike površine

 -apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanje da ne pale biljni otpad

Samo odgovornim ponašanje možemo sačuvati ljepotu prirode u Lici na koju smo ponosni.

Kod autoceste gorila je mlada šuma na Ličkom polju

Uz pomoć Europskih sredstava ponovno

BEZ STRAHA NA VELEBIT!

Razminirano 1645,23 ha na Velebitu.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. ožujka 2021. u 17 sati

GOSPIĆ - Nakon Domovinskog rata naš Velebit ostao je zagađen minsko eksplozivnim sredstvima.

Zaposlenici Uprave šuma Podružnice Gospić pod vodstvom voditelja Marija Stilinovića su pokrenuli razvijanje projektne ideje razminiranja Velebita. Ideja je uspješno ostvarena u sklopu projekta pod nazivom „Fearless Velebit“. Projekt je sufinanciran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Provodi se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Vrijednost projekta je 257.303.868,41 kn.

Provođenje aktivnosti razminiranja je započelo u prosincu 2019. godine, a završetak svih aktivnosti u sklopu projekta je predviđen u lipnju 2023. godine. Radovi razminiranja završili su u prosincu 2020. godine.

Razminirano je 1645,23 ha šuma i šumskog zemljišta u Nacionalnom parku Paklenica i Parku prirode Velebit. Na području PP Velebit još je preostalo 540 ha minsko sumnjivih površina. Razminiranjem je pronađeno 2177 minsko eksplozivnih sredstava i neeksplodiranih ubojitih sredstava. Razminiranjem je omogućen pristup planinarima, ljubiteljima prirode, lovcima i zaposlenicima Hrvatskih šuma d.o.o. projektnom području.

Voditelj projekta je zaposlenik Hrvatskih šuma d.o.o. Božidar Ćaćić, dipl. ing. šum. Nositelj projekta su Hrvatske šume d.o.o., projektni partner je Ministarstvo unutarnjih poslova. Suradnici na projektu su Nacionalni park Paklenica i Park prirode Velebit. (HŠ)

BANOVINA NAŠA

Snažan potres srušio je zgrade
Ali nije, nikad naše nade,
Dobri ljudi uvijek novo grade
„Na koljena nikada ne pade“.

Za sve ljude dobroga srca
Za Banove uvijek neka kuca,
Tu je staro prijestolje od vijeka
Našoj duši uvijek daje lijeka.

Petrinja, Glina i Sisak
Ruševine, prašina i vrisak,
Kad je teško naši ljudi stižu
Trobojnicu na krovove dižu.

Stara majko Banovino mila
U tebi se tuga svijeta slila,
Gradit ćemo da bi sretna bila
I u cvijeću ponovo živila.

(Lički Osik, 5. siječnja 2021.)

Nova pjesma Branimira Mikića u izdanju Croatia recordsa

TAMBURAŠI ZA BANOVINU

Opet je ličko-slavonski šumar Branimir Mkić pokazao veliko srce pjesničko s pjesmom stradaloj Banovini.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. veljače 2021.

GOSPIĆ – Kad je u pitanju pjesma i inspiracija onda mira nema ličko-slavonski šumar Branimi Mikić, koji je i pjesnik i glazbenik tamburaš. Ubrzo nakon stravičnog potresa koji je gotovo uništio Banovinu napisao je pjesmu koju smo objavili 12. siječnja u 16 sati popodne, a koja je nastala u Ličkom Osiku 5. siječnja 2021.

Jučer je Criatia records objavila video spot sniman na na autentičnim lokacijama na Banovini. Kao pojačanje u izvođenju pjesme bili su osobno autor Branimir Mikić, koji je usput iz Ličkog Lešća poveo najpoznatijeg ličkog brkonju Tomu Jagodića-Tulu popularnog pjevača iz Ličkog Lešća. Spot je jučer emitiran na HTV-u i CMC-u.

Video spot pogledajte na poveznici

https://youtu.be/dxbjMyHFTQk

Glazba: Tomislav Nemet; Tekst: Branimir Mikić; Aranžman: Tomislav Nemet / Josip Seiter.
Snimano u studiju DigiPin13 Đakovo: Mix & mastering: Dario Vidović; Režija i video produkcija: Mario Šulina (PRODUKCIJA NOVA Đakovo); Dron: Roko Gurdon.

Izvođači: Stjepan Jeršek Štef, Tomislav Đukić (TS Šokci), Ivan Štivić - Zeko, Tomislav Žajdlik, Marko Birtć i Tomislav Nemet (TS Zvona), Zvonimir Kvesić (Tamburaši Rubato), Miomir Bubalo Miško, Mirko Zovko i Martin Spaić (TS Dukati Široki Brijeg), Josip Seiter (TS Kas).

Spot je sniman na autentičnim potresom pogođenim lokacijama u Sisku, Petrinji i Glini, čijim se Stožerima civilne zaštite zahvaljujemo, kao i Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj, KUD-u "Hrastovička gora" Hrastovica, te djelatnicima Bistroa pizzerije "Ema" Petrinja.

Posebna zahvala pojedincima koji su podržali ovu humanitarnu akciju te svojom prisutnošću (financijski, duhom i tijelom) oplemenili pjesmu i spot: Šime Brkić, Ivan Gečević, Don Branko Čagelj, Tomislav Klarić, Tomo Jagodić-Tule, Davor Ljubičić, Tihomir Starčević, Marija Tomljenović, Mile Tomljenović-Mima, Željko Zovak, Zvonimir Zovko kao i građanima gradova pogođenih potresom.

Ponuda jelka u petnjacima

Hrvatske šume Podružnica Gospić

POČELA PRODAJA BOŽIĆNIH DRVACA, A JASLICE OŽIVJELE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. prosinca 2020. u 18.30 sati

GOSPIĆ – Jučer je u dvorištu Šumarije u Kaniškoj ulici počela prodaja božićnih drvaca. Kupcima se nudi bogat i kvalitetan izbor posebno ugojenih stabalaca nekoliko vrsta crnogorice. Ljubiteljima prirode nude se i lončanice, sadnice u petnjacima koji mogu poslužiti nekoliko godina uzastopno dok ne prerastu posudu, a onda se mogu posaditi u dnu dvorišta ili na nekom drugom prikladnom mjestu. Cijene su pristupačne od 18 do 280 kuna ovisno o debljini lisnice.

U Budačkoj ulici ispred upravne zgrade Hrvatskih šuma Podružnica Gospić postavljene su velike jaslice sa likovima od slame. Večer su jaslice oživjele jer su imale malih posjetitelja koji su se uživjeli u božićnu priču o rođenju Isusa. (Ln)

ODVRTITE I VIDEO ZAPIS:

https://youtu.be/OUUt-EHjEHE

HRVATSKE ŠUME

JAVNI POZIV ZA ZAKUP ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ZA PAŠU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. studenoga 2020. u 9.30 sati

GOSPIĆ - Hrvatske šume d.o.o. 23. studenog 2020. objavile su Javni poziv za prikupljanje ponuda za davanje u kratkoročni zakup šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji traje do 23. prosinca 2020.

Na javni poziv za davanje u kratkoročni zakup šumskog zemljišta u svrhu pašarenja mogu se javiti:

- osoba koja se kao korisnik šumskog zemljišta upisala u ARKOD bez pravne osnove do 31. prosinca 2018. godine, koja ispunjava uvjete iz čl. 4. st.5. Uredbe o davanju u zakup šumskog zemljišta u vlasništvu RH, te koja nema najmanje 3,3 ha zemljišta pogodnog za pašarenje po uvjetnom grlu u periodu od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog poziva

- osoba kojoj je u razdoblju od tri godine prije stupanja na snagu ove Uredbe istekao ugovor o zakupu šumskog zemljišta u svrhu pašarenja na česticama koje su predmet zahtjeva, koja ispunjava uvjete iz čl. 4. st.5. ove Uredbe te koja nema najmanje 3,3 ha zemljišta pogodnog za pašarenje po uvjetnom grlu u periodu od 12 mjeseci koji prethode objavi javnog poziva -osoba koja nema duga s osnove ugovora o zakupu šumskog zemljišta

Tekst Javnog poziva sa svim uputama za prijavu kao i svim uvjetima sklapanja kratkoročnog zakupa, nalazi se na službenim stranicama Hrvatskih šuma d.o.o. (Javna nadmetanja) na poveznici: https://nadmetanja.hrsume.hr/javnipoziv/javnipoziv.asp?kljucnaRijec=20201223_zemljisteKratkorocni2020

Nova pjesma Branimira Mikića

NA DVA MJESTA JA SAM

Pjesma je posvećena Vukovaru i Škabrnji.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. studenoga 2020. u 9 sati

GOSPIĆ - U mjesecu smo odavanja pijeteta onima koji više nisu s nama. Ove godine po prvi put je obilježen 18. studenoga Dan pijeteta za žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Zločinački događaji bili su inspiracija ličkom šumari i Slavoncu iz Požege, magistru šumarstva Branimiru Mikiću, inače upravitelju Šumarije u Svetom Roku. Napisao je pjesmu Na dva mjesta ja sam. Ta dva mjesta su – Vukovar i Škabrnja gdje je i snimljen spot ove skladbe.

Pjesmu su snimili Stjepan Jeršek-Štef & Miomir Bubalo-Miško. Autor glazbe je Aleksandar Homoky, a aranžmana Željko Nikolin. Spot je snimio studio Željko Nikolin iz Osijeka.

Nacionalna promocija spota bila je na HRT1 17. studenoga u emisiji Dobro jutro Hrvatska. (MaČ)

Imate priliku među prvima pogledati i poslušati pjesmu na donjoj poveznici:
https://youtu.be/YkRscppqDDU

Novost u ličkim šumama

POKRETNA KAMIONSKA ŽIČARA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. listopada 2020. u 22.30 sati

GOSPIĆ – Ovih dana u ličkim šumama oko Udbine boravila je jedna od dvije kamionske žičare koje su nabavile Hrvatske šume. Već desetljećima ličkim šumarima nedostaje radne snage te ovakvi uređaj koji iz nepristupačnih predjela izvlače stabla koja na kraju obrade, iskubiciraju, prerežu i sve podatke pohrane u računalu.

Ovakvi strojevi zamijenit će velik broj sjekača, kojih naprosto nema, povećat će sigurnost na radu, a na kraju na ovakav način se čuva mlada šuma od uništenje klasičnim slajskom konjima ili zglobnim Timbečecima.

Nekada je žičara bila uobičajena pojava u ličkoj šumi. Tako u Likapediji pronalazimo natuknicu o prvoj žičari:
Tokom 1958. u Prostriškom jarku u šumskom predjelu Pelješka Kosa na Velebitu izrađena je jedina šumska žičara u Lici. Izradio ju je pogon DIP-a “Lika” iz Perušića. Žičara duga 800 m u izvlačenju drveta zamjenjuje oko 60 konja, za nekoliko mjeseci spustila je na mjesto utovara 13.000 kubika tehničke oblovine i ogrjevnog drveta. Nagib iznosi 70 stupnjeva, a kapacitet je 40 kubika za 8 sati.

VIDEO ZAPIS IZ UDBINSKE ŠUME:

https://youtu.be/Sio9pmQg1Vc

NOVI STROJ U LIČKOJ ŠUMI

https://youtu.be/E6YwVjeiePA

VAGANSKI VRH

Iza planine sunce se budi
svježa zora lagano rudi,
ptice na grani pjesmu poje
visoko na Velebitu vrhovi stoje.

Vrh Vaganski visoki je div
u mećavi teško ostati je živ -
tu je bilo raznih nedaća
avantura, nestanaka i nesreća.

Rujno i Dušice planinski su tavan
za seosko blago zelena ravan,
na njima se stanovi grade
suhozidi kamenom rade.

Cijelo ljeto do jeseni rane
mnogo ljudi gore ostane -
takav život  u prirodi
bez vrućina jako godi.

Kada prvi snijeg zapršti
mnogima to su gušti,
blago valja kući goniti
od hladnoće se skloniti.

Duga zima kada prođe
i proljeće opet dođe,
u Velebit blago kreće
među izvore, trave, cvijeće.

Slavonsko-lički šumar i pjesnik Branimir Mikić

U LICI PIŠE, A U SLAVONIJI POBJEĐUJE

Posljednja njegova pjesma Berdo moja postala je šlager.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. listopada 2020. u 21.30 sat

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ – Krajem kolovoza na Aurea Festu Zlatne žice Slavonije Šokci su otpjevali pjesmu ličkog šumara Branimira Mikića (56) Berdo moja koju možete pogledati i poslušati na poveznici https://youtu.be/vby1_-VNXJ4

Branimir Mikić je u Požegi, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je i magistrirao, a iz rodne Slavonije 1997. seli se s obitelji u Liku i zapošljava u područnoj upravi Hrvatskih šuma u Gospiću gdje je 2014. objavio i prvu zbirku pjesama Žica fali.
Već je nekoliko godina upravitelj Šumarije u Svetom Roku. Uz redovni posao s prijateljima zna zasvirati i zapjevati koju narodnu pjesmu, a nastupa i u Gospićkom pjevačkom zboru Vila Velebita.

Sa suprugom i prijateljima u Požegi nakon festivala ove jeseni

Nastup s Vilom Velebita

Sveti rok 2017.: s kolegama Karlom Posavcen i Mandicom Dasović

S prijateljima i susjedima u Ličkom Osiku

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA GOSPIĆ

OSNOVA GOSPODARENJA ZA
KRIVI JAVOR

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Krivi javor“ na području Šumarije Vrhovine.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. svibnja 2020. u 13.45 sati

GOSPIĆ - Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Krivi javor“ na području Šumarije Vrhovine.
Ova se gospodarska jedinica se nalazi u Ličko–senjskoj, na području dijelova katastarskih općina Doljani, Dabar, Rudopolje, odnosno općine Vrhovine, grada Otočca.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 15 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23, u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 25. svibnja 2019. godine u 9.00 sati u prostorijama Šumarije Vrhovine, u Vrhovinama, Senjska 35. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., 53000 Gospić.

Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

*****************************************************************************
JAVNI UVID U GOSPODARENJE ŠUMOM

OSNOVE GOSPODARENJE ZA BOGUTOVAC

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. svibnja 2020. u 14 sati

GOSPIĆ - Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Bogutovac na području Šumarije Gračac.
Ova gospodarska jedinica se nalazi u Zadarskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Drenovac Osredački, Dugopolje, Kaldrma, Kupirovo, Osredci, Srb, Tiškovac,Velika Popina na području općine Gračac.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 22. svibnja 2019. godine u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Gračac u Gračacu, Nikole Tesle 21. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23, 53000 Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

**************???????????????????

Javni uvid gospodarenja šumom za gospodarske jedinice:

JAVORNIK-KREMEN

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. SVIBNJA 2020. U 14.30 SATI

GOSPIĆ - Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu „Javornik – Kremen“ na području Šumarije Gračac

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu „Javornik – Kremen“ na području Šumarije Gračac.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Zadarskoj i Ličko – senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Bruvno, Mazin, Rudopolje, Mutilić, Oraovac, Komić i Visuć.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana (6.5.2020. – 5.6.2020.) od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 8. lipnja 2019. godine u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Gračac u Gračacu, Nikole Tesle 21. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

****************************************************************


Šumari u Birovači

GOSPODARSKA JEDINICA BIROVAČA

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Birovača na području Šumarije Donji Lapac.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Birovača na području Šumarije Donji Lapac. Gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj, na području dijelova katastarskih općina Dnopolje i Boričevac odnosno općine Donji Lapac.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 9. lipnja 2020. godine u 11:00 sati u prostorijama Šumarije Donji Lapac u Donjem Lapcu, Stojana Matića 5. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23, Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Detalj šume iz Krivog javora

**********************************************************************

Požarište u Bogutovcu

*************************************************************

ZAPADNA MAZINSKA PLANINA

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Zapadna Mazinska planina na području Šumarije Gračac.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Zapadna mazinska planina na području Šumarije Gračac.

Gospodarska jedinica se nalazi u Zadarskoj županiji na području dijelova katastarskih općina Mazin i Bruvno i u Ličko-senjskoj, na području dijela katastarske općine Gornji Lapac.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 8. lipnja 2020. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Gračac u Gračacu, Nikole Tesle 21. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23, Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

*****************************************************

KREMEN - RUDI LISAC

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu „Kremen – Rudi lisac“ na području Šumarije Udbina, UŠP Gospić.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu „Kremen – Rudi lisac“ na području Šumarije Udbina.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Dnopolje, Jošan, Mazin, Mutilić, Udbina, Visuć odnosno na području općine Udbina.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 9. lipnja 2020. godine u 9:00 sati u prostorijama Šumarija Udbina, 9. gardijske brigade 19, Općina Udbina. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Hrvatski sindikat šumarstva

TURNIR U BASKETU

Prvi put šumari su igrali u Gospiću.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. veljače 2020. u 9,15 sati

GOSPIĆ – U subotu je Hrvatski sindikat šumarstva Gospić organizirao je turnir u basketu. Lički šumari su bili po prvi put domaćin ovog natjecanja koje se organizira na nacionalnom nivou šumarstva.

Turnir su otvorili Josipa Žarković, organizatorica i povjerenica Hrvatskog sindikata šumarstva i zamjenik Josipom Stojanović.

Natjecanje je održano u gradskoj sportskoj dvorani, a u Gospić su stigle ekipe: Siska, Osijeka, Splita, Karlovca i Bjelovara. Sudjelovalo je ukupno 47 članova sindikata.

Pobjednik je bila ekipa iz Siska, Osijek je zauzeo drugo mjesto, a ekipa domaćina Gospića osvojila je treće mjesto.

Nakon natjecanje druženje je nastavljeno u Trnovcu. U nedjelju su gospićki šumari sa svojim kolegama i gostima obišli Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu. (LPS)

15. Bjelovarski salon fotografije

PROMOCIJA ŠUMARA I HRVATSKE

Nagradu Goran Cajzek dobila je magistrica šumarstva Mandica Dasović, inače naša suradnica na šumarskom podlisku.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. veljače 2020. u 21.20 sati
Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ – Gradska knjižnica i večeras je bila domaćin značajnog kulturnog događaja. Naime, Podružnica Hrvatskog šumarskog društva je u suradnji s Gradom Gospićem priredila 15. izložbu Bjelovarskog salona fotografije Šuma okom šumara s međunarodnim sudjelovanjem.

Nakon prigodnog kulturnog programa koji su izveli polaznici Osnovne glazbene škole Osnovne škole dr. Jure Turića i šumar Branislav Mikić krasnoslovljenjem vlastitih pjesama. Izložbu je otvorila gospićka profesorica Ana Lemić i istakla da je izložba novi pogled na šumu koja je uvijek bila inspiracija umjetnicima. Prilikom otvaranja građanima se obratio gradonačelnik Karlo Starčević i zahvalio šumarima na doprinosu kulturi Gospića. Večeras je sudionike izložbe pozdravio i Mario Stilinović, upravitelj Podružnice Hrvatskih šuma, a govorio je i Oliver Vlainić, predsjednik hrvatskog šumarskog društva.

- Sve je počelo 1988. godine izložbom u Bjelovaru, proteklih godina izložba je prešla hrvatske granice. I na ovoj izložbi šumari su predstavili šumu u svim godišnjim dobima i u razno doba dana. Predstavljena je šuma, životinje ali i neobični oblici. Vaša sugrađanka Mandica Dasović, prije tri godine predložila je da se utemelji nagrada hrvatskog branitelja Gorana Cajzeka, šumara i fotografa, sina poznatog fotoreportera Večernjaka, Pavla Cajzeka, i drago mi je da je prva dobila nagradu za kolekviju crno-bijelih slika na ovoj izložbi.- rekao je Vlainić, koji i sam izlaže svoje fotografije na salonu.

Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Gospić

NOVA IZLOŽBA ŠUMARSKIH FOTOGRAFIJA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. veljače 2020. u 19.30 sati

GOSPIĆ – U suradnji s Gradom gospićki ogranak Hrvatskom šumarskog društva priprema izložbu fotografija koje su snimili šumari. Tradicionalni je to već 15. Bjelovarski salon fotografije "Šuma okom šumara" s međunarodnim sudjelovanjem. Izložba će biti otvorena u srijedu, 19. veljače u 19 sati u Samostalnoj narodnoj knjižnici u KIC-u. (LPS)

Šumarija Gospić

POČELA PRODAJA BOŽIĆNIH DRVACA

GOSPIĆ – U dvorištu Šumarije danas je počela prodaja božićnih drvaca. Radi se o rezanima smrekama iz vlastite proizvodnje u rasadniku Vujnović brdo. Gospićani mogu kupiti sadnice u petnjacima koje su izložene na Trgu Stjepana Radića. Sa sadnice trebaju skinuti etiketu i doći platiti u Šumariju a prihod ide u humanitarne svrhe. (LPS)

PERIN BOR

Pored Hostela, s istočne strane gdje je bunar, a jučer je zasađena i Gupčeva lipa, nalazi se crni bor zasađen 1958. Zasadili su ga učenici svetoročke osnovne škole, a među njima je bio i danas šumarski inženjer u mirovini Petar Krpam, Pere Brusina. Nakon završetka školovanja jedno je vrijeme radio na Udbini a zatim je otišao u Zagreb u Eksportdrvo.

Dobrodošlica u Hostelu

Godišnja izvještajna skupština Ogranka Hrvatskog šumarskog društva u Gospiću

U SVETOM ROKU ZASAĐENA GUPČEVA LIPA

Domaćin ovogodišnje godišnje skupštine bila je Šumarija Sveti Rok.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. prosinca 2019. u 12 sati sati

Pripremio Marko ČULJAT

SVETI ROK – Jučer je bilo posebno svečano u ovome ličkom podvelebitskom selu. Nešto prije podnevna u Hostel Sv. Rok počeli su pristizati šumari iz svih hrvatskih krajeva. Održavala se godišnja Skupština gospićkog Ogranka Hrvatskog šumarskog društva koj je inače najstariji u Hrvatskoj jer je utemeljen kao Šumarski klub 1951.

Ovogodišnji domaćin Godišnje skupštine Ogranka Gospić bila je Šumarija Sveti Rok i njen upravitelj Branimir Mikić koji se svojski potrudio da bude dobar domaćin kolegama i gostima. Tako je uz pomoć vlasnice Hostela, Ivane Holjevac, koji uspješno djeluje u zgradi nekadašnje pučke škole od 2015. godine priredio dobrodošlicu. U Hostelu je za šumnare priređen domjenak od ličkih specijalitete obitelji Holjevac koji imaju farmu muznih krava i svinja čiji su vlasnici gazdaričina braća u Mušaluku kraj Gospića. Bilo je u izobilju pola od ličkog zaštićenog krumpira, mešnjača, škripavca, slanine, pršuta i domaćeg kruha te neizbježnog Velebitskog piva, ali i dalmatinskih vina. Za aperitiv je bilo nekoliko vrsta domaćih rakija. Među šumarima bili su i gosti domaći čelnici Ivan Miletić, lovinački načelnik i Josip Vrkljan, predsjednik Općinskog vijeća. Za ovu priliku stigli su i Ivan Balen, pjevač i pjesnik iz Đakova, podrijetlom iz Plane Balenske i iz Zagreba šumar Petar Krpan, rodom iz Sv. Roka sin Pere Brusina.

            Šumari su se sastajali u Hostelu jer su jučer Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva i Mandica Dasović, predsjednica Ogranka Gospić otkrili dvojezičnu poučni pano o svetoročkoj šumariji i okolnim znamenitostima. Osim toga, u znak sjećanja na prvu lokaciju svetoročke šumarije koja je bila na toj parceli do Drugog svjetskog rata Mario Stilinović, voditelj Podružnice Hrvatskihg šuma u Gospiću je s Mandicom Dasović zasadio kloniranu sadnicu Gupčeve lipe iz Gornje stubice koju je uzgojio i donirao Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom.

Mandica Dasović

Skupština: U PLANU KLONIRANJE JELE CAR S VELEBITA

Godišnja izvještajna skupština šumarsko Ogranka održana je u Domu kulture u Lovincu. Na skupštinu je došlo dosta članova iz cijele Like tako da je sala bila puna šumara. Izvješće o radu podnijela je Mandica Dasović, predsjednica Ogranka.
Ogranak ima 181 člana, a lani su bila 174, koji rade u 12 organizacionih jedinica. Ove je godine bilo organizirano više stručnih i znanstvenih predavanja u suradnji sa sveučilišnim profesorima, lički šumari sudjelovali su i na sportskim natjecanjima ali i na raftingu na Uni. Posjetili su kolege na Plitvicama i Rabu te u Senju i na Velebitu gdje im je domaćin bio senjski Ogranak. Tom prigodom upoznali su se s radom kolega u zaštićenom području. U Krasnu su posjetili i šumarski muzej jedini takav u Hrvatskoj. Imali su više ekskurzija tako su posjetile kolege u Čakovcu gdje su vidjeli drugačiji način rada od onoga u ličkim šumama. Ove godine tradicionalna izložba šumarskih fotografija održana je u Brinju. Inicirali su akciju da se u nekadašnjem Kasumovićevom biljevištu u Gospiću u Budačkoj ulici na broju 55 gdje je danas gradska palača zasadi klonirana sadnica Gupčeve lipe, akciju pošumljavanja su imali s karlobaškim učenicima na Baškim Oštarijama.

Čelnici Ogranka dobro su upravljali financijskim sredstvima tako da računu imaju 51 tisuću kuna, ali će do kraja godine imati još troškova za nabavku prigodnih poklona i kalendara. Njihov rad pohvalio je i Mario Stilinović, predsjednik Nadzornog odbora, ali i Oliver Vlainić, predsjednik Društva.

U planu na narednu godinu imaju izradu suvenira te na Velebitu podizanje spomen ploče Premužiću i poučnog panoa u Otočcu i objavljivan je monografije svetoročke šumarije. Osim toga, planirana je proizvodnja klonova Jele Car sa sjevernog Velebita u suradnji s Institutom iz Jaske za što im treba 30 tisuća kuna te u tome opečuju pomoć Šumarije Perušić, Ličko-senjske županije i donatora.

Na kraju sjednice prigodna priznanja za višegodišnji rad u Društvo dobili su članovi koji odlaze u mirovini, a to su Boško Uzelac, Ljiljana Prpić, Anto Jozanović, Ivo Lovrić i Ivica Pađen.

Prigodno duženje uz odojka organizirano je u Lovačkom domu Cvituša. Tu se brzo razvila ugodna atmosfera, a stvorili su se i tamburaši TS Velebit s kojim se i pjevalo. Svoj glas bez pratnje nekoliko je puta pustio i Ivan Balen. I tu su darivani suradnici društva. Priznanje je dobilo LD Cvituša Lovinac, i Tona Novačić iz Gospića, a prigodne poklone dobili su Ivan Balen, Pere Krpan i naša redakcija.

Posljedice ljetnog nevremena u Gospiću

STRADAO BOR U JASIKOVCU

Od ljetošnjeg leda stradao je bor (Pinus spp.).
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. listopada 2019.
PRIPREMILA: Mandica DASOV IĆ

GOSPIĆ - Građani Gospića, naročito posjetitelji parka Jasikovac, iznenađeni su i zabrinuti pri pogledu na stabla bora koja tu rastu već dugi niz godina. Stabla su promijenila boju svojih iglica i sve navodi na to da se suše.

Zabrinutost zbog stanja stabala u Jasikovcu ali i na površinama kojima gospodare Hrvatske šume UŠP Gospić, lokacija Šedrvan-Bukova glava, navela je djelatnike UŠP Gospić, koji se bave zaštitom šuma, da zatraže analizu zdravstvenog stanja stabala i mišljenje stručnjaka iz Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko. Nakon terenskog obilaska i analize uzetih uzoraka, potvrdilo se mišljenje šumara iz Gospića, da je uzrok ovakvog stanja stabala tuča koja je ljetos pogodila grad Gospić. Područje Jasikovca i okolne šume poharala je tuča do veličine jaja, te izazvala mehaničke ozlijede grane i izbojke. Tučom oštećeni izbojci su se osušili, dok su neozlijeđeni živi i normalno funkcioniraju. Veliki broj stabala vrlo je intenzivno pogođen tučom te je zahvaćena cijela krošnja.

Interesantno je da su stabla smreke koje također tu rastu manje oštećena iz razloga što smreka ima specifičan habitus. Što će biti sa stablima bora? Kako na uzetim uzorcima nisu pronađeni drugi biljni štetnici, niti biljne bolesti, velika je mogućnost da će se stabla u budućnosti oporaviti, ali treba računati i na pojedinačna sušenja. Opasnost vreba od potkornjaka koji napada fiziološka oslabljena stabla, a upravo ova stabla bora bit će im lak plijen. Na proljeće je potrebno izvršiti kontrolu ubušivanja potkornjaka na dubećim stablima te poduzeti sve mjere za sprečavanje njihovog daljnjeg širenja.

Učenice Osnovne škole iz Karlobaga

POŠUMLJAVALI VELEBIT

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. listopada 2019. u 19 sati

PRIPREMILA: Mandica Dasović

BAŠKE OŠTARIJE - Učenici osnovne škole Karlobaga 23. listopada sudjelovali su u akciji građanske inicijative Dani kolektivne sadnje drveća.

Uz stručno vodstvo djelatnika UŠP Gospić Valentine Kulaš, Mandice Dasović, Mile Pocrnića i Milana Štajdohara, na području Baških Oštarija, posadili su sadnice crnog bora koje je donirala UŠP Gospić. Male ruke tridesetak učenika vrijedno su kopale jame, a onda s ponosom posadile svoje biljčice uz obećanje da će slijedeće godine ponovno doći vidjeti kako rastu i ako treba pomoći im dodatnim radovima da izrastu u lijepu šumu.

Šumari su naglasili učenicima da nije dovoljno posaditi sadnice da bi narasla šuma, već da ih treba njegovati, čuvati od požara, čistiti od korova, štititi od biljnih bolesti. Nakon izvršene sadnje na prekrasnim vrhovima Velebita, već pomalo umornim učenicima, pridružili su se i stručni voditelji Parka prirode Velebit koji su ih poveli planinskom stazom te ih uz poučne panoe upoznali sa specifičnostima biljnog i životinjskog svijeta ove predivne planine. Nakon sadnje i šetnje po prekrasnom jesenjem danu, umorni ali zadovoljni i ponosni onim što su napravili, zasluženi odmor i ručak dobro je došao.

Lički šumari na 21. Jeseni u Lici

SUGRAĐANE S LOVCIMA ČASTILI GULAŠOM

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. listopada 2019. u 22 sata

Pripremio MARKO ČULJAT

GOSPIĆ – Otkad je izložba Jesen u Lici iz dvorane prešla na gradski trg, lički šumari su dobili dio zelenila trga za svoj štand. Napravili su montažnu drvenu kućicu, nekoliko garnitura stolova i klupa, jasno od punog drveta, izlože po koju sliku, trofej iz šume i slično. Cijelu površinu pokriju sječkom, naprave koju ličku ikebanu s elementima iz šume i ukrase je vlastitim sadnicama iz rasadnika na kraju grada.

Ove godine ugostili su brojne kolege iz susjednih podružnica. Ovaj put ugostili su akademika Slavka Matića, koji je zaljubljenik u Liku i Velebit koji je prokrstario s gospićkim poznatim velebitašem dr. Antom Rukavinom i njegovom braćom Tomislavom i Pavlom. Bili su i čelnici Hrvatskom šumarskog društva Oliver Vlainić, predsjednik i Damir Delač, tajnik, obadvojica iz Karlovca. Osim njih bili su na JUL-u i drugi šumari iz Ogulina i Karlovca. Među kolegama je bio i ribnički šumarski inženjer Petar Jurjević-Peco.U kraćem razgovoru s jednim Karlovčaninom, saznajemo da je prvi put na gospićkom JUL-u i da je iznenađen koliko se okupilo ljudi, jer na njihovim danima piva ima malo posjetitelja. Među ličkim šumarima bili su i poslovni partneri, dobavljači, kooperanti ali i drvoprerađivači.

Prvog dana za domjenak je bio odojak s kapulom i pazariškom pivom. Bilo je toga i za marendu drugog dana, ali nije to bilo sve. Oko 9 sati, još je bila maglica i rosila je kišica naložena je vatra pod veliki kotao. Počele su priprema članova Lovačkog društva Lika iz Gospića za kuhanje lovačkog gulaša. Kako je vatra sve bolje gorjela i dim je razbio maglu pa je ubrzo počelo i mirisati gotovo cijelim trgom.

U međuvremenu su se posjetitelji izmjenjivali na štandu. U ugodnim razgovoru susreli smo dvojicu uglednih Senjana prof. Darka Nekića, državnog tajnika i gospićkog kirurga Čedomila Vukelića, zeta šumara Brace Grospića. Nešto kasnije kada je otišao premijer k njima su svratili i lokalni čelnici HDZ-a na čašicu razgovora.

Oko 13 sati na šumarskom štandu bila je ogromna gužva, počelo je razlijevanje gulaša čiji se miomiris širio nadaleko. Ljudi su bili strpljivi čekajući u redu slastan i rijedak zalogaj.

U susret Jeseni u Lici

ŠUMARI UZ POMOĆ LOVACA PRIPREMAJU KOTLIĆ

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. listopada 2019. 14.45 sati

GOSPIĆ - Ovog vikenda održava se tradicionalna izložba jesen u Lici na kojoj Hrvatske šume d.o.o. Uprava šuma Podružnica Gospić sudjeluje od samog početka. Tako će biti i ove godine, na zelenom dijelu Trga Stjepana Radića, šumari će ponovo ugodno urediti cijeli prostor prigodnim eksponatima. U ugodnom ambijentu tradicionalno ugostiti kolege šumare, poslovne partnere i ostale posjetitelje Jeseni u Lici. Postavit će se i poučni panoi na temu „Sve živo dijeli isti dah, životinje, drvo, čovjek“. Održavajući dobru suradnju s lovačkim udrugama u subotu će LD Lika kuhati lovački kotlić za posjetitelje štanda. (LPS)

JAVNI UVID PLANOVA GOSPODARENJA ŠUMAMA LIKE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. SVIBNJA 2019. U 14:15 SATI

GOSPIĆ – U Podružnici Hrvatskih šuma izradili su nove planove gospodarenja za osam gospodarskih jedinica na području Like koje su dane na javni uvid i raspravu. Planovi se odnose na jedinice na području šumarija Perušić, Gospić, Karlobag i Sveti Rok. U šumarijama se može i izvršiti uvid u planove i u naredna dva tjedna dati primjedbe i sugestije koje će biti razmotrene i eventualno usvojene ukoliko su sukladne planovima gospodarenja šumama i ekologijom.

ŠUMARIJA PERUŠIĆ

BOVAN - JELAR

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Bovan - Jelar na području Šumarije Perušić
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Bovan - Jelar na području Šumarije Perušić.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj županiji, općina Perušić na području dijelova katastarskih općina: Gornji Kosinj, Donje Pazarište, Gornje Pazarište i Kruščica.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 14. lipnja 2019. godine u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Perušić u Perušiću, Dr. Ante Starčevića 9. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

OSTRVICA

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Ostrvica na području Šumarije Perušić.
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Ostrvica na području Šumarije Perušić.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Gornje i Donje Pazarište, Gornji Kosinj, Klanac, Kruščica, odnosno Grada Gospića i općine Perušić.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 14. lipnja 2019. godine u 9:45 sati u prostorijama Šumarije Perušić, Dr. Ante Starčevića 9, Perušić. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

KOSINJSKA DRAGA - BEGOVAČA

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Konjska draga - Begovača na području Šumarije Perušić
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Konjska draga - Begovača na području Šumarije Perušić.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj županiji, općina Perušić na području dijelova katastarskih općina: Gornji Kosinj i Lipovo Polje.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 14. lipnja 2019. godine u 10:30 sati u prostorijama Šumarije Perušić u Perušiću, Dr. Ante Starčevića 9. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

ŠTIROVAČA

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Štirovača na području Šumarije Perušić
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Štirovača na području Šumarije Perušić.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj županiji, Grada Gospića na području dijelova katastarskih općina: Donje Pazarište.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 14. lipnja 2019. godine u 11:15 sati u prostorijama Šumarije Perušić u Perušiću, Dr. Ante Starčevića 9. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Šumarija Sveti Rok

GRABAR - DULIBA

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Grabar - Duliba na području Šumarije Sveti Rok
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Grabar - Duliba na području Šumarije Sveti Rok.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj, na području dijelova katastarskih općina Sveti Rok, Ličko Cerje, Ričice i Štikada, odnosno Općine Lovinac.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 17. lipnja 2019. godine u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Sveti Rok u Svetom Roku, Dr. Mile Budaka 4. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

ŠUMARIJA UDBINA

ČARDAK

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Čardak na području Šumarije Udbina.
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Čardak na području Šumarije Udbina.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji na području dijelova katastarskih općina Jošan i Debelo brdo odnosno Općini Udbina.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 17. lipnja 2019. godine u 10:30 sati u prostorijama Šumarije Udbina 9. gardijske brigade 19, 53234, Udbina. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

ŠUMARIJA GOSPIĆ

GOLI VRH

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Goli vrh na području Šumarije Gospić
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Goli vrh na području Šumarije Gospić.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj, na području dijelova katastarskih općina Brušane, Divoselo i Lukovo Šugarje, odnosno Grad Gospić i Općina Karlobag.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 18. lipnja 2019. godine u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Gospić u Gospiću, Kaniška 15. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

ŠUMARIJA KARLOBAG

CRNA DULIBA - METLA

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Crna duliba - Metla na području Šumarije Karlobag.
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Crna duliba - Metla na području Šumarije Karlobag.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj, na području dijelova katastarskih općina Baške Oštarije, Brušane, Bužim, Cesarica i Trnovac, odnosno Općine Karlobag i Grada Gospića.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 18. lipnja 2019. godine u 9:45:00 sati u prostorijama Šumarije Gospić u Gospiću, Kaniška 15. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave

PRVI PRAVI LIČKI ŠUMAR

Nova akcija Hrvatskog društva šumara

KLON GUPČEVE LIPE U GOSPIĆU

Priprema se i kloniranje jele cara iz Velebita.

.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. ožujka 2019. u 21 sat

Priredio Marko ČULJAT

GOSPIĆ – Povodom današnjeg Svjetskog dana šume, gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva u suradnji s Gradom i Hrvatskim šumarskim institutom iz Jastrebarskog ispred palače gradske i državne uprave zasadili su sedmogodišnju kloniranu sadnicu poznate Gupčeve lipe iz Stubice. Ova lipa zapravo je stara koliko i ona u Gornjoj Stubici gdje je Matija Gubec 1573. digao seljačku bunu.

- Razlog današnjeg našeg okupljanja je i lički šumar Bogoslav Kosović, koji je na ovome mjestu 1903. godine podigao prvo ličko biljevište, danas rasadnik. Sadnjom klona Gubčeve lipe želimo ostaviti živi spomen na dugogodišnji rad i djelovanje šumara u Lici. Ispod ovakve identične lipe donosile su se povijesne odluke pa evo možda ima i simbolike u tome što se sadi ispred gradske uprave. – rekla je mr. Mandica Dasović, predsjednica Ogranka HŠD.

O kloniranju biljaka koje se uspješno godinama obavlja u Hrvatskom šumarskom institutu Ministarstva znanosti, koji je donirao gospićku sadnicu, govorio je dr. sc. Mladen Ivanković:
- Ova sadnica potpuno je identična Gupčevoj lipi, jer je kalemljena s Gupčeve lipe na velelisnu lipu. Ovim našim poslom zaštićujemo genome stabala u Hrvatskoj, a nadam se da ćemo uskoro početi i s crnogoricom i to s jelom car iz sjevernog Velebita, jer smo do sada radili samo s listačama. Nadam se suradnji tom prilikom s Općinom Perušić i ličkim šumarima. – istakao je Ivanković.

Dokaz starosti sadnice je plod od prošle godine, jer je reznica uzeta s vrha krošnje u Gornjoj Stubici. Obje lipe, ona u Stubici i ova u Gospiću imaju isti DNA. Lipa u Stubici visoka je devet metara, opsega debla od 4,90 metara te prsnog promjera od 1,57 metara. Lipa je prirodna rijetkost, a važna je kao povijesni spomenik. Prvi klonovi napravljeni su 2007. s pedesetak plemki i  u Hižakovcu, rodnom mjestu Matije Gupca 2011. zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i time je ustrojen prvi živi arhiv te vrste u Hrvatskoj.

Sadnica je posađena u parku u Budačkoj ulici zajedničkim snagama šumara, a pomagala im je i donačelnica Gospića Kristina Prša, lopatu je izbjegao pročelnik Državne uprave Darko Banić, ali je sudionike sadnje pozvao na piće i time zalio sadnicu da se nebi osušila.

Fotografija općinskog parka u Budačkoj ulici iz polovice šezdesetih godina prošlog stoljeća gdje je danas, s lijeve strane, zasađena Gupčeva lipa/Fotografija iz vodiča Gospić i okolica, Gospić 2011./Foto arhiva Lika pressa

ŽUPAN KASUMOVIĆ

Združena vježba žurnih službi Gospića

USPJEŠNA EVAKUACIJA UPRAVE ŠUMA

Prva združena vježba evakuacije Uprave šuma bila je uspješna.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. veljače 2019. u 13:40 sati

GOSPIĆ – Kako smo i najavili u ponedjeljak, danas je održana prva združena vježba žurnih službi na evakuaciji upravne zgrade Hrvatskih šuma u Budačkoj ulici. Vježbu su promatrali gradski čelnici na čelu s gradonačelnikom Karlom Starčevićem, te učenici četvrtog razreda obližnje Osnovne škole dr. Jure Turića, i cijela Područna škola iz Smiljana. Na licu mjesta bio je i Vice Nekić, ličko-senjski dožupan i načelnik Stožera te čelnici Županijskog ureda Državne uprave za spašavanje 112 i Područnog ureda Civilne zaštite.

U 10 sati buknuo je požar u zgradi i netko je obavijestio žurne službe. Najprije su se začule sirene Profesionalne vatrogasne postrojbe i prvi su stigli vatrogasci, a kako su zgradu znali barem izvana, stigli su i s auto-ljestvama koje su dobili prošle godine iz Austrije i ovo je bila prva vježba s njima. Policija je brzo blokirala promet, a stigla je i hitna medicinska pomoć. Na licu mjesta bila je pripravna i ekipa Gorske službe spašavanja.

            Vatrogasci su brzo obukli zaštitnu opremu i uputili se u "požar". Dio službenika je napustio zgradu odmah po požaru. Međutim, trebalo je iznijeti jednu povrijeđenu osoba, a neke je trebalo spašavati kroz prozor što je učinjeno uz pomoć košare auto-dizalice. (M. ČULJAT)

PRVI LIČKI VLOG O EVAKUACIJI:

https://www.youtube.com/watch?v=9NIVAFFZgoM

Izložbe fotografija
Šuma okom šumara

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. veljače 2019. u 14:20 sati

BRINJE - Osnovna škola Luke Perkovića u Brinju je od 25. veljače do 5. ožujka 2019. mjesto održavanja jedne lijepe šumske priče. – istakla je na otvaranju Međunarodne izložbe 14. bjelovarskog salona fotografija „Šuma okom šumara“, ravnateljica škole Ivana Rajković, koja je pozdravila sve prisutne i zahvalila predsjednici Hrvatskoga šumarskog društva ogranka Gospić Mandici Dasović i djelatnicima šumarije Brinje na organizaciji i postavljanju ove izložbe.

Brinjska je škola jedna je u nizu škola u Lici u kojima je gospićki ogranak Hrvatskoga šumarskog društva organizirao postavljanje izložbe „Šuma okom šumara“. Cilj izložbe je predstavljanje i popularizacija šumarske struke te želja da se široj javnosti, a naročito onim najmlađima približi šuma i istaknu njene vrijednosti i ljepota, ali i njena ranjivost te potreba za zaštitom.

O izložbi, njenim počecima i značaju koji je prešao granice Hrvatske, govorio je predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva Oliver Vlainić. Nakon otvorenja izložbe učenicima viših razreda održao je predavanje na temu „Šume u Republici Hrvatskoj“. Učenici su s iznimnim interesom pratili predavanje te na kraju odgovarali na postavljena pitanja, a za točan odgovor dobivali prigodnu nagradu. U narednim danima trajanja izložbe, učenici će se uz pomoć profesora likovne kulture kritički osvrnuti na izložene fotografije i izabrati one sebi najbolje, o kojima će se i literarno izraziti na satu hrvatskoga jezika. (M. Dasović)

Vježba Civilne zaštite

SPAŠAVANJE IZ UPRAVNE ZGRADE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. veljače 2019. u 12:30 sati

GOSPIĆ – Uz Dan Civilne zaštite, u četvrtak 28. veljače biti će pokaznu vježba Civilne zaštite „Evakuacija i spašavanje u Upravnoj zgradi UŠP Gospić“. Vježba je organizirana u suradnji  s Ličko-senjskom županijom, Gradom Gospićem, Područnim uredom Civilne zaštite Gospić, žurnim službama.

Vježba će početi u 9:30 sati a zaposlenici Uprave šuma će prikazati spašavanje, evakuaciju i zbrinjavanje ugroženih osoba i materijalnih dobara. (LPS)

Izložba fotografija hrvatskih šumara



NOVA IZLOŽBA JE U BRINJU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. VELJAČE 2019. U 16:30 SATI

GOSPIĆ/BRINJE – Ovogodišnja izložba fotografija „Šuma okom šumara“ biti će otvorena u Brinju. U sklopu otvorenja izložbe održat će se i predavanje učenicima viših razreda Osnovne škole u Brinju na temu  „Šume u Republici Hrvatskoj“. Izložbu organizira gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva.

Izložba će biti otvorena u ponedjeljak 25. veljače u Osnovnoj školi Luke Parkovića u Brinju i ostaje otvorena do 5. ožujka. (MD)

IZ RADA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA OGRANAK GOSPIĆ

GOSPIĆKI OGRANAK NAJSTARIJI U HRVATSKOJ

U Lici su se šumari organizirali 1951., danas Ogranak ima 175 članova.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. siječnja 2019. u 14:20 sati

Pripremili: Mandica Dasović, predsjednica Ogranka HŠD Gospić i Marko Čuljat

Hrvatsko šumarsko društvo razvilo se iz Hrvatsko-slavonskoga gospodarskog društva osnovanog 1841. godine pri kome je djelovala Šumarska sekcija. Osamostaljivanjem 1846. godine (treće najstarije šumarsko društvo u Europi) započeo je dugi put Hrvatskog šumarskog društva (HŠD) na okupljanju prvenstveno šumarskih inženjera i tehničara, ali i stručnjaka iz područja lovstva, prerade i uporabe drva, biotehnike, kao i drugih stručnjaka s najmanje srednjom stručnom spremom.

Osnovni cilj HŠD-a je razvijanje, afirmiranje i očuvanje hrvatskog šumarstva, kroz stručno gospodarenje, upravljanje, korištenje i zaštitu šuma i šumskih zemljišta na području RH. Svoje ciljeve Društvo ostvaruje preko 19 ogranaka, među kojima je i Ogranak Gospić, te pet sekcija. HŠD ima i znanstveno-stručno i staleško glasilo Šumarski list koji neprekidno izlazi od 1877. godine te je šesti najstariji šumarski časopis u svijetu.

Ogranak Gospić najstariji je ogranak HŠD-a osnovan 10. veljače 1951. U proteklih 67 godina djelovao je s više ili manje uspjeha, ali očuvanje i promocija šumarske struke bila je osnovna zadaća. Danas Ogranak Gospić broji 175 članova i okuplja u najvećem broju šumare, ali i one koji svojim radom imaju doticaja sa šumarskom strukom.

U dvorani KIC-a u Gospiću 30. studenog 2018. održana je redovita godišnja Skupština HŠD-a Ogranka Gospić kojoj su kao gosti prisustvovali predsjednik HŠD-a dipl. ing. šum. Oliver Vlainić, tajnik mr. sc. Damir Delač, akademik Slavko Matić, mr. sc. Petar Jurjević te urednik Šumarskog lista i prodekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Josip Margaletić.

Na početku Skupštine prisutnima se obratio predsjednik društva Oliver Vlainić istaknuvši kako je Ogranak Gospić jedan od najaktivniji ogranaka HŠD-a, prepoznat po svom radu i djelovanju kako na lokalnoj razini tako i šire. Čestitao je predsjednici mr. sp. Mandici Dasović na ponovnom izboru za predsjednicu ogranka, ali i na izboru za dopredsjednicu HŠD-a kao prvoj ženi na toj funkciji u 170 godina djelovanja Društva.

Kako je ovo bila izborna godina, izvješće o radu ogranka u proteklom mandatnom razdoblju od četiri godine, podnijela je Mandica Dasović, naglasivši sva važnija zbivanja kojih nije bio mali broj. Ogranak je u suradnji s Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije organizirao 17 predavanja i jednu radionicu u svrhu stručnog osposobljavanja članova Komore. Ogranak ima i svoju malonogometnu ekipu koja je učestvovala na šest turnira u organizaciji drugih ogranaka kao i Ogranka Gospić. Ogranak održava suradnju sa šumarima u Hrvatskoj i inozemstvu preko šumarskih društava, ali i drugih organizacija i institucija.

Kroz protekle četiri godine organizirano je više stručno-turističkih ekskurzija. Članovi Ogranka bili su u posjetu kolegama iz Zavoda za gozdove Slovenije s kojima su podijelili iskustva vezana za problematiku ledoloma te gradaciju potkornjaka na području Snežničkog gorja. Zajedno s ogrankom iz Splita posjetili su šumare u Bugarskoj, te uz stručno vodstvo obišli Pirinski nacionalni park sa značajnim šumama endemskog bijelog bora i NP Rila s naglaskom na reprezentativne šume smreke i jele. Tema ekskurzije u Švicarsku bila je preborno gospodarenje i organizacija švicarskog šumarstva. Zajedno s Ogrankom Karlovac organizirana je stručno-turistička ekskurzija u Albaniju i Crnu Goru pri čemu je upriličen susret s tamošnjim šumarima koji su prezentirali stanje šumarstva kod njih. Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada bio je domaćin ograncima Gospića i Ogulina prilikom stručno-turističke ekskurzije u Vojvodinu. Posjet oglednom dobru Kaćka šuma bio je reprezentativni dio rada instituta. Međunarodna stručna ekskurzija u Rumunjsku također je imala za cilj susret i upoznavanje s tamošnjim šumarima, a arboretum Simeria, koji se obišao, pokazao se u svoj svojoj ljepoti i raznolikosti. Uz stručni dio ovih međunarodnih ekskurzija turistički dio bio je iznimno bogat i zanimljiv.

Domaće ekskurzije obuhvaćaju posjet kolegama iz drugih ogranaka, a uz stručni dio u kojem se razmjenjuju mišljenja i iskustva u gospodarenju šumama Republike Hrvatske, obiđu se kulturne i prirodne znamenitosti po izboru domaćina jer svaki kraj ima svoje specifičnosti. Članovi Ogranka Gospić u protekle četiri godine bili su u posjetu ograncima iz Vinkovaca, Osijeka, Požege, Zagreba, Delnica, Buzeta, a u dva navrata domaćini su bili šumari iz NP Paklenica i Mljet. Treba naglasiti da je programom rada Ogranka Gospić planirano da se posjete svi nacionalni parkovi, a nakon toga i parkovi prirode.

Ogranak Gospić svake godine upriliči postavljanje međunarodnoga bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“ kojega čine fotografije šumara iz zemlje i inozemstva. Od 2014. do 2018. godine izložba je bila postavljena u pučkim učilištima u Gospiću i Otočcu, Srednjoj školi u Korenici, osnovnim školama u Perušiću, Lovincu te upravnoj zgradi UŠP u Gospiću.

Tijekom 2015. godine Ogranak je imao niz aktivnosti vezanih za obilježavanje 250. godišnjice šumarstva u Republici Hrvatskoj. Tiskana je brošura „Neke znamenitosti u ličkim šumama“ autorica Renate Rudelić, dipl. ing. šum. i mr. sc. Mandice Dasović, a na Baškim Oštarijama postavljena je spomen-ploča šumariji Oštarije, jednoj od tri šumarije osnovane 1765. godine. Tom prilikom upriličen je i kulturno-umjetnički program.

Povodom obilježavanja 170 godina HŠD-a na zgradi UŠP Gospić postavljena je spomen-ploča istaknutom ličkom šumaru Bogoslavu Kosoviću. Spomen-ploča postavljena je i na zgradi šumarije Sveti Rok povodom 140 godina njenog postojanja.

U posjetu Ogranku Gospić bili su kolege iz ogranaka Zagreb, Karlovac, Bjelovar, Požega, Koprivnica, Vinkovci, HŠI Jastrebarsko te Pro-Silva iz Švicarske. Obišli su znamenitosti ličkog kraja te upoznati s gospodarenjem šumama u Lici.

Na prijedlog Upravnog odbora Skupština ogranka je prihvatila prijedlog da se mr. sc. Petar Jurjević, dipl. ing. šum. zbog dugogodišnje pomoći i sudjelovanja u radu Ogranka Gospić, proglasi njegovim počasnim članom.
Ogranak Gospić i dalje će održavati suradnju sa šumarima u Hrvatskoj i inozemstvu, te raznim aktivnostima promicati šumarsku struku, na kraju četverogodišnjeg izvješća naglasila je predsjednica Mandica Dasović.

U drugom dijelu Skupštine predavanje na temu „Poznavanje etologije životinja kao preduvjet kvalitetne zaštite šuma“  držao je prof. dr. sc. Josip Margaletić.

Zajedničko druženje članova HŠD-a ogranka Gospić i njihovih gostiju nastavljeno je u Domu u Žabici.

Gosti iz Švicarske u Baškim Oštarijama kod spomenika opštarijskoj Šumariji

Lički šumari uz platanu u Trstrenom na čijoj je obnovi svojevremeno radio i gospćki biolog akademik Valentin Vale Vouk

Radno predsjedništvo Skupštine: mr. sp. Mandica Dasović, mr. sp. Branimir Mikić, dipl. ing. Valentina Kulaš i ing. geod. Vladimir Uzelac

Na Skupštini su bili prof. dr. sc. Josip Margaletić, urednik Šumarskog lista i prodekan Šumarskog fakulteta Zagreb, akademik Slavko Matić, mr. sc. Petar Jurjević, mr. sc. Damir Delač, tajnik HŠD te dipl. ing. šum. Oliver Vlainić, predsjednik HŠD

Posjet Parku prirode Učka, u pozadini Kvarner

Lički šumari u obilasku Mljeta

Šumari i Božić

PRODAJA JELKI, PONOVO BETLHEMSKE JASLICE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. PROSINCA 2018

GOSPIĆ – I ove godine gospićki šumari osigurali su veliku količini božićnih drvaca po pristupačnim cijenama. Prodaju se u dvorištu Šumarije u Kaniškoj ulici. Najjeftinije su metarska drvca koja stoje 30 kuna, skuplje su one visočije, a i one u petnjacima su skuplje. Tako metarska košta 60 kuna na ona od tri metra 230 kuna. Nije to sve ima i srebrnih jela koje su jošte skuplje, metarske su 94 kune (kako su samo izračunali cijenu???), a one do tri metra stoje 325 kuna.

Na redovito godišnje prikazivanje Gospićanima ovih dana izašle su i slamnate skulpture Djeda Mraza i betlhemskih jaslica što izaziva oduševljenje mališana. (MaČ)

Javni uvid gospodarenje šumom u Gospodarskoj jedinici

PADEŠKA KOSA – BIJELE GREDE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. studenoga 2018. u 11 sati

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Padeška kosa – Bijele grede na području Šumarije Perušić

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Padeška kosa – Bijele grede na području Šumarije Perušić.

Gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području katastarske općine Donje Pazarište, Gornji Kosinj i Cesarica, odnosno općine Perušić i grada Gospića.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 10. prosinca 2018. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Perušić u Perušiću, Ulica dr. Ante Starčevića 9. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., 53000 Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Javni uvid gospodarenja šumom

GOSPODARSKE JEDINICE S. DRAGA – J. KOSA KRAJ
D. LAPCA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. Studenoga 2018. u 20:45 sati

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Srneća draga – Janković kosa na području Šumarije Donji Lapac

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Srneća draga – Janković kosa na području Šumarije Donji Lapac.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj i Zadarskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Dnopolje, Donji Lapac, Oraovac, Mazin i Gornji Lapac, odnosno Općina Donji Lapac i Gračac.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – do14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 11. prosinca 2018. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Donji Lapac u Donjem Lapcu, Stojana Matića 5. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Javni uvid u plan gospodarenja šumom

GOSPODARSKA JEDINICA SMOLČIĆ UVALA KRAJ OTOČCA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. studenoga 2018. u 20:15 sati

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Smolčić uvala na području Šumarije Otočac

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Smolčić uvala na području Šumarije Otočac.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Škare, Dabar i Doljani, odnosno Grada Otočca.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 10. prosinca 2018. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Otočac u Otočcu, Kralja Zvonimira 60. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Javni uvid uređenja šume

CRNE GREDE KOD PAZARIŠTA I BUŽIMA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Crne grede na području Šumarije Perušić.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja s planom upravljanja područjem ekološke mreže za gospodarsku jedinicu Crne grede na području Šumarije Perušić.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području katastarske općine Donje Pazarište i Bužim, odnosno općine Karlobag i grada Gospića.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 10. prosinca 2018. godine u 11:00 sati u prostorijama Šumarije Perušić u Perušiću, Ulica dr. Ante Starčevića 9. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izviješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Javni uvid za gospodarenje šumom

U ŠUMARIJI KORENICA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. STUDENOGA 2018. U 14:30 SATI

GOSPIĆ - Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Lisina - Vršak na području Šumarije Korenica.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2018. do 2027. godine) za gospodarsku jedinicuLisina - Vršak na području Šumarije Korenica.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Smoljanac, Plitvička Jezera, Vaganac i Ličko Petrovo Selo, odnosno općine Plitvička Jezera.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 15 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 26. studenog 2018. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Korenica u Korenici, Riječka 6. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., 53000 Gospić.

Gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Svračkovo Selo, Podlapača, Krbava i Mekinjar, odnosno općine Udbina. Javni uvid se može izvršiti u roku od 15 dana od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.

JAVNI UVID GOSPODARENJA ŠUMAMA ZA

RAVNE DRAGE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. studenoga 2018. U 14:10 sati

GOSPIĆ - Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu Ravne drage na području Šumarije Udbina.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama s važnošću od 2018. do 2027. godine) za gospodarsku jedinicu Ravne drage na području Šumarije Udbina.

Javno izlaganje održati će se dana 26. studenog 2018. godine u 12:00 sati u prostorijama Šumarije Udbina u Udbini, IX. gardijske brigade 18. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu: UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., 53000 Gospić.

KAKO POBOLJŠATI PRERADU DRVETA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. listopada 218. u 14:50 sati

Šumari na Jeseni u Lici

PREZENTACIJA RADA U ŠUMI

Hrvatske šume su zorno predstavile rad u šumi.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. listopada 2018. u 18:30 sati

GOSPIĆ – Na standardnom mjestu u sjeni stoljetnih kestena u Trgu Stjepana Radića i ove jubilarne 20. Jeseni u Lici štand Hrvatskih šuma Podružnice Gospić plijenio je pozornost. Središnji dio prostora činilo je nekoliko trupaca raznih vrsta drveća, a uz njih je oprema za rušenje u šumi. Uz motorku, tu je odora sjekača koja već pomalo liči na svemirski skafander.
Naime, sjekač šume uz poseban ispit za rad s motornom pilom mora imati i zaštitnu odjeću i obuću. Mora rabiti kacigu, zaštitne naočale ali i štitnike za uši. Tu su i plastični klinovi na konačno rušenje debla u šumi. Šumari su na nekoliko panoa izložili i fotografije o svom radu, a bile su izložene i različite vrste sadnica kojih još uvijek ima u šumskom rasadniku Vujnović brdo u Gospiću. (M. Čuljat)

Hrvatske šume i Jesen u Lici

ŠUMARI PARTNERI IZLOŽBE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. listopada 2018. u 15:20 sati

GOSPIĆ – Hrvatske šume Podružnica Gospić i ove godine su standardni izlagač na Jeseni u Lici, i kao do sada predstavljaju se posjetiteljima na otvorenom prostoru u dijelu gdje je dječje igralište.

            I danas, dok je grupa šumara uređivala svoj izložbeni prostor, djeca su se neometano igrala. Čula se i motorka… Šumarske izložbe uvijek su plijenile pozornost. Ove godine postavljeno je i nekoliko trupaca raznih vrsta drveća, što će biti zanimljivo i edukativno naročito za mljađe generacije. Treba naglasiti da su danas jedino šumari uređivali svoj izložbeni prostor, i da je ostali prostor pripremljen za oko 270 izlagača. (LPS)

SURADNJA ŠUMARA I ŠKOLA

Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. svibnja 2018. u 7:25 sati

GOSPIĆ - Hrvatske šume Uprava šuma Podružnica Gospić i Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić, nizom aktivnosti u proteklom razdoblju nastavljaju suradnju s osnovnim školama u sklopu provođenja projekta „Škola u šumi, šuma u školi“.

Dan planeta Zemlje obilježen je u Osnovnoj školi dr. Ante Starčevića Klanac te područnoj školi Donje Pazarište gdje su djelatnici UŠP Gospić sudjelovali u uređenju okoliša oko škole i sadnji sadnica koje je UŠP Gospić poklonila školi. Kroz igru i rad, učenicima je istaknuta važnost očuvanja čistog okoliša u vremenu kad se on svakodnevno sve više onečišćuje.

Sedmu godinu za redom u organizaciji HŠD Ogranka Gospić postavljena je izložba fotografija „Šuma okom šumara“. Ove godine veći broj fotografija 13. bjelovarskog salona fotografija postavljen je 24. travnja 2018. u osnovnoj školi Lovinac, dok je manji dio izložen i u holu upravne zgrade UŠP Gospić.

Otvaranje izložbe ujedno je bio i jedan od događaja kojim je obilježen i Dan planeta Zemlje 22. travnja. O izložbi je govorila predsjednica HŠD-a ogranka Gospić Mandica Dasović, dok je prigodno predavanje o šumama i šumarstvu u Republici Hrvatskoj učenicima održao predsjednik HŠD-a Oliver Vlainić. Upravitelj šumarije Sveti Rok, Branimir Mikić zajedno s učenicima posadio je ispred škole biljke iz rasadnika šumarije Gospić te ih naučio kako se biljke sade i njeguju da bi uljepšavale okoliš oko škole.

Učenici drugih razreda Osnovne škole dr. Jure Turića iz Gospića u pratnji učitelja, u periodu od 30. travnja do 3. svibnja 2018. posjetili su UŠP Gospić kako bi pogledali izložene fotografije 13 bjelovarskog salona „Šuma okom šumara“, sa osmjehom na licu divili se zabilježenim trenucima iz šume, a posebno onima koje su prikazivale životinje u šumi. S velikim interesom obišli su i toplinsku stanicu UŠP Gospić, pomoću koje se grije i njihova škola. Djelatnici UŠP Gospić Mandica Dasović, Katica Kovačević, Valentina Kulaš, Ana Krbavac, Dragan Milković i Mile Pocrnić govorili su učenicima o korištenju sječke kao izvora energije, procesu rada toplinske stanice, fotografijama koje su vidjeli, općekorisnim funkcijama šuma, te o poslu koji šumari svakodnevno obavljaju u šumi i na svojim radnim mjestima. Naglašena je važnost šume za život čovjeka i svih živih bića koje u njoj pronalaze svoj dom.

Već duži niz godina UŠP Gospić, Šumarija Korenica domaćin je učenicima trećih razreda Srednje šumarske i drvodjeljske škole iz Karlovca koji su i ove godine 25. travnja upravo na području Šumarije Korenica, u gospodarskoj jedinici Laudonov gaj, odradili svoju terensku nastavu. S gospodarenjem na području ove gospodarske jedinice ali i cijele šumarije upoznala ih je upraviteljica šumarije Terezija Užarević. Učenici su obišli odjele u kojima su mogli vidjeti prekrasna stabla običnog bora, mlade hrastove sastojine kao i park šumu Laudonov gaj staru 272 godine. O njenom nastanku, kao i utjecaju koji je imala kroz svoju dugu povijest za ovaj kraj, učenicima je govorila Mandica Dasović, rukovoditeljica odjela za ekologiju. Razgovaralo se o provođenju protupožarne zaštite u sklopu čega se obišla i promatračnicu  u Buniću. Istaknuta je važnosti FSC certifikata za gospodarenje šumama koji Hrvatske šume posjeduju od 2002. godine. Izražena je želja da se suradnja Hrvatskih šuma, UŠP Gospić i Srednje šumarske i drvodjeljske škole iz Karlovca nastavi i u narednom razdoblju.

Lovinački učenici nakon izlože pažljivo su slušali predavanje ...


... a zatim su ozelenili dvorište škole

Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić

Šuma okom šumara u Lovincu

Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. travnja 2018. u 13:30 sati

GOSPIĆ - Gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva već nekoliko godina organizira održavanje izložbe šumara na temu "Šuma okom šumara" 13. bjelovarskog salona fotografije. Izložba se održava u više hrvatskih mjesta, a ove godine biti će i u Lovincu.

Izložba šumara je posvećena obilježavanju Dana planete Zemlja, a biti će i prigodno predavanje. Lovinčanima će izložbu predstaviti mr.spec. Mandica Dasović, dipl. inž. šum., predsjednica HŠD-a Ogranak Gospić, a predavanje na temu Šumarstvo u Hrvatskoj jučer – danas održati će Oliver Vlainić, dipl. inž. šum. predsjednik HŠD-a.

Izložba i predavanje održati će se u Osnovnoj školi u Lovincu u utorak, 24. travnja 2018. s početkom u 10:30 sati. (LpS)

- Na dosadašnjim Salonima sudjelovali i iskusni i provjereni sudionici, a uz njih i pokoji novi šumar – fotograf, koji su svojim djelima osvježavali izložbu koja bi tijekom svake godine proputovala cijelu Hrvatsku. – napisao je u katalogu izložbe Antun Krešić, akademski slikar i član žirija.

ŠUMARI MEĐU UČENICIMA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. ožujka 2018. u 18:55 sati

Pripremila Mandica Dasović

GOSPIĆ - Šume su danas u svijetu ugrožene zbog lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, gradacijom štetnika, onečišćena zraka, kiselih kiša, klimatskih promjena … Trećinu kopna na svijetu pokrivaju šume. Ali prema podacima UN godišnje se uništi – iskrči 13 milijuna ha šuma. Prvi dan proljeća 21 ožujka obilježava se kao Svjetski dan šuma.

U RH nema krčenja šuma, gospodari se po načelu potrajnog gospodarenja, posječe se daleko manje drva nego što priraste. Hrvatske šume d.o.o. su od 2002. godine nositelj FSC certifikata za gospodarenje šumama, što znači da se šumama gospodari prema strogim ekološkim socijalnim i ekonomskim standardima. Kad se šume sijeku za potrebe izgradnje cesta, pruga, plinovoda, skijaških staza, elektrovodova i sl. toliko se šume mora i posaditi. Površina šuma ne smije se smanjivati.

Povodom obilježavana Svjetskog dana šuma djelatnici UŠP Gospić Valentina Kulaš, Mandica Dasović, Ana Krbavac i Mile Pocrnić posjetili su Osnovnu školu dr. Ante Starčevića u Klancu i područnu školu u Donjim Pazarištima. Učenicima su održali predavanje i vodili radionicu na temu „Važnost šume za život na Zemlji“. Željeli su najmlađe upoznati sa značenjem šume i posljedicama do kojih dolazi njenim nestankom. Naglasak je bio na važnosti očuvanja šumskih ekosustava te unapređenju općekorisnih funkcija šuma čija vrijednost je višestruko veća od vrijednosti drvne mase.

Javni uvid i rasprava

GOSPODARENJE PRIVATNIM ŠUMAMA

Radi se o privatnim šumama na području grada Gospića te općina Perušić, Plitvička Jezera i Udbina.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. veljače 2018. u 22:35 sati

GOSPIĆ - Na javni uvid i rasprava dana je prijedlog Programa gospodarenja u privatnim šumama za g. j. „Perušićke šume“ i „Čanak – Debelo Brdo“

Stoga se pozivaju vlasnici i posjednici šuma, kao i oni koji posjeduju livade ili pašnjake na kojima se danas nalazi šuma da mogu vršiti uvid u prijedlog izrađenih programa gospodarenja za privatne šume na području općina: Gospić, Perušić, Plitvička Jezera i Udbina.

Program gospodarenja šuma za gospodarsku jedinicu „Perušićke šume“ obuhvaća katastarske općine: Bužim, Debelo Brdo, Kaluđerovac, Klanac, Konjsko Brdo, Kvarte, Perušić, Smiljan i Studenci, a Program gospodarenja šuma za gospodarsku jedinicu „Čanak – Debelo Brdo“ obuhvaća katastarske općine: Bjelopolje, Bunić, Čanak, Debelo Brdo, Kozjan, Krbavica, Šalamunić i Trnavac.

Uvid se može obaviti svaki radni dan od 19. veljače do 9. ožujka 2018. godine između 11:00 i 13:00 sati u prostorijama Savjetodavne službe, na adresi Kaniška ulica 15, Gospić.

Javna rasprava će se održati u Gospiću, u prostorijama Savjetodavne službe na adresi Kaniška ulica 15, 9. ožujka 2018. godine s početkom u 11:00 h. (LpS)

In memorijam

ŠESTORICI ŠUMARA ZNANSTVENIKA

U Jastrebarskom je održana međunarodna znanstvena konferencija na temu Šumarska znanost: sjećanje na prošlost, pogled u budućnost.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. veljače 2018. u 10:45 sati

Pripremila mr. Mandica Dasović

GOSPIĆ - Prije dvadeset godina,10. veljače 1998. na cesti Malovana nedaleko Gračaca, u prometnoj nesreći tragično je poginulo šest šumarskih znanstvenika dr. sc. Nikola Komlenović, dr. sc. Branimir Mayer, dr. sc. Petar Rastovski, prof. dr.sc. Ante Krstinić, mr. sc. Zlatko Perić i mr. sc. Goran Bušić. Taj tužni događaj potresao je hrvatsku šumarsku znanost, a u njihovim obiteljima ostavio nenadoknadivu prazninu.

U spomen na dvadesetu godišnjicu smrti šest šumarskih znanstvenika, u organizaciji Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko i Šumarskog fakulteta Zagreb, u Jastrebarskom je 9. veljače 2018. održana međunarodna znanstvena konferencija pod nazivom „Šumarska znanost: sjećanje na prošlost, pogled u budućnost“.

Suorganizatori konferencije su Akademija šumarskih znanosti, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Hrvatsko šumarsko društvo i Hrvatske šume d.o.o., a pokrovitelji su Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Zagrebačka županija i Grad Jastrebarsko.

Iako je prošlo dvadeset godina, sjećanja na ljude kojima je ova konferencija posvećena nisu izblijedila, oni su svojim radom ostavili su neizbrisiv trag na polju šumarske znanosti. Učesnici konferencije upoznati su sa znanstvenim dostignućima šestorice stradalih znanstvenika o čemu su govorili njihovi nasljednici, a znanstvena predavanja koja su slijedila nakon toga prikazuju napredak koji je postignut na područjima istraživanja kojima su se bavili (šumarska genetika, ishrana bilja, oplemenjivanje šumskog drveća, pedologija i dr.).

Sve izrečeno o tragičnom događaju najbolje je sažeto u dijelu teksta u uvodnoj riječi knjige sažetaka konferencije, predsjednika Hrvatskog šumarskog društva, Olivera Vlainića:

- Crni oblaci koji su se tada nadvili nad šumarskom znanošću kroz vrijeme su prevladani kao što šuma prevladava razne katastrofe koje ju zadese. Ožiljci uvijek ostaju, ali nada u život pobjeđuje i preživjeli moraju nastaviti svojim putovima dalje ne zaboravljajući svu veličinu onih koji su otišli i ne nastavljaju zajedno s njima put kroz život i struku. Treba biti ponosan na sve što su naši stradali kolege napravili i ostavili iza sebe.

Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na mjestu pogibije šestorice šumarskih znanstvenika, pridružilo se obilježavanju ove tužne obljetnice.


Spomen-ploča znanstvenicima na Malovanu

Polaganje vijenca i paljenje svijeća izaslanstva šumara gospićke Podružnice poginulim kolegama

Odavanje počasti kolegama u Malovanu

Sudionici međunarodne znanstvene konferencije u Jastrebarskom posvećene poginulim šumarima


Podnošenje referata na jastrebarskoj konferenciji

Šumari Like čestitaju vam blagdane

ŠUMARI KUPUJU PRIVATNU ŠUMU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30- listopada 2017. u 17:45 sati

GOSPIĆ - Hrvatske šume d.o.o. objavile su Javni poziv za kupnju šuma. Neće razmatrati ponude koje se prema načinu korištenja u katastru ne vode kao kultura šuma i/ili ostalo šumsko zemljište.

Podaci o kupnji šume ili šumskog zemljišta se nalaze na donjoj poveznici u PDF formatu:

http://nadmetanja.hrsume.hr/javnipoziv/20171220_sume%20i%20ili%20sumska%20zemljista/sume%20i%20ili%20sumska%20zemljista.pdf

Jubilej ličkih šumara

140. OBLJETNICA SVETOROČKE ŠUMARIJE

Današnjoj proslavi bili su nazočni bojni uglednici i šumari iz ovog dijela Hrvatske.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. kolovoza 2017. u 17:20 sati

SVETI ROK - Danas je Rokova blagdan koji se proslavlja u Svetom Roku, a danas su i značajan jubilej obilježili i lički šumari.

Naime, prije 140 godina u Svetom Roku je osnovana jedna od prvih šumarija u tadašnjoj Hrvatskoj koja je bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije i lugari su uz popa i učitelja bili najcjenjeniji ljudi. Svečanost, kojoj su nazočili brojni šumari i predstavnici vlasti i Šumarskog fakulteta iz Zagreba, te predstavnici podružnica iz Splita, Ogulina i Karlovca, otvorila je Mandica Dasović, predsjednica Ogranka Hrvatskog šumarskog društva u Gospiću. Na svečanosti je pjevao gospićki zbor Vile Velebita, a krasnoslovio je svoje stihove Ivan Balen.

Među uzvanicima bili su Oliver Vlainić i Petar Jurjević, predsjednik i dopredsjednik Hrvatskog šumarskog društva, nekolicina nekadašnjih upravitelja svetoročke šumarije te Karlo Posvec (91) vjerojatno najstariji šumar u Hrvata koji je 1952. godine uz pomoć seljana iz okolice za nekoliko mjeseci izgradio zgradu za šumariju koja je i danas na uzgoru.

            Goste je pozdravio i Branimir Mikić, današnji upravitelju Šumarije te Josip Brkljačić, nekadašnji upravitelj, a danas voditelj gospićke podružnice Hrvatskih šuma. Spomen ploču je otkrio Karlo Posavec, čiji sin Stjepan nastavlja njegovim šumarskim stopama i izvanredni je profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. (LpS)

Mladi profesor Posevec s potomcima i dolje tri generacije obitelji Posavec

POVJESNICA

Piše  mr. spec. Branimir Mikić, dipl. inž. šum., upravitelj Šumarije Sveti Rok

Još 1765. godine austrijska vlast donijela je propise o gospodarenju šumama tzv.,,Šumski red,“ a Sveti Rok dobio je 1877. šumsku upravu za nadzor i gospodarenje šumama južne Like područja ličke pukovnije sa sjedištem u Gospiću.
Prva zgrada šumarije bila je na mjestu stare škole, odnosno u blizini današnjeg Hostela Sveti Rok. Ratna zbivanja u II svjetskom ratu i neposredno iza njega, od 1942. do 1949. dovela su do toga da se šumarija premješta u Lovinac u jednu prostoriju pri ugostiteljskom objektu. Od 1950. do 1952. ponovno se „vraća“ u Sveti Rok, ali također u ugostiteljski objekt obitelji Japunčić.
Takvo stanje postaje neodrživo, pa je Šumsko gospodarstvo  Kapela sa sjedištem u Gospiću 26.siječnja 1952. donijelo Odluku o kapitalnoj izgradnji upravne zgrade Šumarije Sveti Rok u mjestu Sveti Rok i lugarnice sa dva stana na Alanu. Tako je do mjeseca listopada 1952. izgrađena zgrada  Šumarije Sveti Rok, pod upravljanjem kolege Karla Posavca. U Domovinskom ratu 1991. je zapaljena i uništena od srbo-četničkih snaga,a obnovljena je 1997., gdje se i danas nalazi. Tadašnji upravitelj Uprave šuma Gospić bio je kolega Tomislav Rukavina, aupravitelj šumarije je kolega Josip Brkljačić, sadašnji voditelj Uprave šuma Podružnice Gospić, koju čine 11 šumarija: Brinje, Donji Lapac, Gospić, Gračac, Karlobag, Korenica, Otočac, Perušić, Sveti Rok, Udbina i Vrhovine, te Radna jedinica GIP, a voditel
Šumarija Sveti Rok kao jedna od sastavnica uprave šuma gospodari sa 5 gospodarski jedinica, na površini od  14.481 ha, drvnom zalihom od 1.412.070  m3, propisanim 10-godišnjim etatom od 211.532 m3. Današnji veliki problem je nedostupno minirano područje na 4.654 ha, sa drvnom zalihom 724.539 m3 i 10-godišnjim etatom od 109.309 m3. Otvorenost šumarije iznosi  8,86  km/1.000 ha.  U šumariji trenutno radi 14 djelatnika: 2 dipl.inž.šumarstva, 4 šumarska tehničara, knjigovođa, blagajnica, čistačica i 5 proizvodnih šumskih radnika – sjekača.
Kao što je vidljivo postoji samo F1- sječa i izrada drvnih sortimenata, dok se F2- vuča, izvodi uglavnom uslugom na javnom nadmetanju. Na području šumarije formirano je 5 lovišta, a sa 4 ovlaštenika prava lova sklopljen je u Ugovor o međusobnim pravima i obvezama.
Otkrivanje ove spomen ploče samo je prvi korak u obilježavanju 140 godina osnivanja šumarije, jer je u tijeku izrada i monografije koja će biti gotova do kraja godine. Koristim priliku da se zahvalim svome Uređivačkom odboru na velikom trudu i radu; kolegici Mandici Dasović, kolegama Oliveru Vlajniću, Vladi Trobiću, Marku Sekuliću i Marinku Bošnjakoviću. Velika hvala kolegi Karlu Posavcu i gospodinu Ivanu Prpiću na istinskim svjedočanstvima o ljudima i događajima iz prošlosti šumarije. Posebna hvala recenzentima prof. Josi Vukelići i kolegi Petru Krpanu, koji svojim znanjem i iskustvom paze da naš rad ide u pravom smjeru.
Čitajući mnoge dokumente iz državnih arhiva Gospića i Zagreba dobili smo i čvrste potvrde o godini osnivanja i povijesnom razvoju Šumarije Sveti Rok. Tako se 1936. u Uređajnom zapisniku „Privremenog privrednog plana Gospodarskih jedinica A.B.C.D.E.F. i G.“ Direkcije šuma Sušak, Šumske uprave Sveti Rok spominju propisani šumsko-gospodarski planovi za godinu 1877/78.
Sve je krenulo godine 1860 kada stupa na snagu Zakon o šumama  i u Vojnoj krajini. Slabljenjem i polaganim nestankom Osmanlijskog carstva nužna je reorganizacija Vojne krajine  i uvođenje civilne vlasti u Hrvatskoj. Dolazi do reorganizacije šumarstva, pa su šume podijeljene u dvije velike skupine i to na: Državne šume i Šume imovnih općina.
Važno je istaći da se Državnim šumama bolje gospodarilo nego Šumama imovnih općina, jer je upravo je pravo servituta i neredovito plaćanje lugara u imovinskim šumama kao posljedicu imalo njihovo lošije stanje. Metode uređivanja šuma i način gospodarenja šumama određivali su Mađari, koji su ujedno postavljali strano stručno osoblje na svim razinama. Otočki Kraljevski šumski ured za Državne šume u svom sastavu imao je devet šumarija među njima i Sveti Rok.
Prema trenutno dostupnim podacima Šumarijom Sveti Rok upravljao je na površini od 39.995 jutara šume nadlugar Gjuragi Uzelac sa 10 lugara, a naslijedio ga je nadšumar Franjo Giriček. U godišnjem II izdanju  ŠEMATIZAM I STATUT osoblja u resoru Ministarstva šuma i ruda  iz 1935. dato je gospodarsko, uzgojno, uređivačko i imovinsko stanje, te organizacija i  kadrovi unutar Direkcije šuma Sušak sa svojih 15 sastavnica-Šumskih uprava, koju je činio i Sveti Rok. Upravitelj u Svetom Roku bio je šumarski savjetnik inženjer Milorad Lozjanin na površini od 28.758 ha s 18 lugara.

Dionici svetoročkog jubileja šumara


Posavec otkriva spomen-ploču

Stari šumari Rukavina i Posavec
PRVI LIČKI VLOG IZ SVETOG ROKA

U razdoblju od 1936.-1940. Šumarijom Sveti Rok upravlja Milan Mime Rosandić, šumarski inženjer, šumarski savjetnik i državni  tajnik u Ministarstvu šuma i ruda NDH od 1941. do 1945.godine. Od 1941. do 1943. po tzv. "Rimskom protokolu" šume Like i Gorskog kotara predane su na iskorištavanje Italiji, pa tako i Šumarija Sveti Rok. Kapitulacijom Italije 1943. ove šume dolaze pod nadzor Ministarstva šumarstva i rudarstva NDH. Tih godina postoje samo lugari, nema klasične organizacije šumarije i njenog upravitelja. Najpoznatiji i najstručniji lugar bio je Dane Sekulić zvani Danjan iz Sekulić Dolca.
Po završetku II svjetskog rata, šumskim dobrom od državnog značaja još su neko vrijeme upravljala nekadašnja ravnateljstva šuma, no već krajem 1945. i početkom 1946. godine pojavljuju se prvi oblici sveobuhvatne reorganizacije šumarstva na području novo uspostavljene države. Dok je upravljanje šumama lokalnog značaja bilo pod upravom Narodnih odbora, za gospodarenje šumama od republičkog značaja osnivaju se šumska gospodarstva, koja su bila neposredno odgovorna Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva.
Tako je 1951. osnovano Šumsko gospodarstvo „Kapela“ sa sjedištem u Gospiću, koje je u svome sastavu imalo 14 šumarija među njima i Sveti Rok. Upravitelj šumarije Sveti Rok na površini od 21.132 ha  bio je  Ivica Fran,dipl. ing. šum., sa 3 kancelarijske sile i 11 lugara na terenu. Godine 1954. dolazi do reorganizacije šumarske službe. Ukinuta su postojeća šumska gospodarstva, pa tako i Šumsko gospodarstvo “Kapela”Gospić, a šumarije su postale ustanove sa samostalnim financiranjem pod nadzorom kotarskih šumarskih inspekcija. Tada je na području Like osnovano 17 šumarija i među njima Sveti Rok. Takav organizacijski oblik nije zadovoljavao jer je usitnjeno šumarstvo bilo neracionalno s obzirom na kadrovsku i tehničku opremljenost.Zbog toga je 1960. godine osnovano Šumsko gospodarstvo Gospić kao osnovna šumsko-privredna organizacija za neposredno upravljanje i gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u društvenom vlasništvu s 10 šumarija, bez šumarije Sveti Rok koja je ukinuta 1957. godine, kada postaje ispostava šumarije Gračac. Posljedni upravitelj Šumarije Sveti Rok prije njenog ukidanja bio je kolega Karlo Posavec, a ispostavu i brigu o njoj vode šumarski tehničari Marko Smolčić, te kasnije Svetislav Šanić.
Treba spomenuti da su 60-tih godina u G.J.“Sveto brdo –Crveni potoci“ bile postavljene i radile 2 žičare na pridobivanju drvnih sortimenata i da je Šumarija Sveti Rok imala dva rasadnika: jedan na području Brnčeva, a drugi u blizini kamenoloma Debeljača.
Godine 1979. dolazi do izdvajanja područje krša od kontinentalnog područja Šumskog gospodarstva Gospić, pa Šumarija Gračac postaje Šumsko - gospodarska organizacija “Krš”, a samim time i ispostava Sveti Rok. Novom reorganizacijom provedenom 1984. ponovo je područje krša udruženo u Radnu organizaciju s kontinentalnim područjem.Organizacija održala se sve do 1991. godine kada je formirano javno poduzeće “Hrvatske šume” p.o. Zagreb koje gospodari državnim šumama cijele Hrvatske. U sastavu poduzeća, na području Like, formirana je Uprava šuma Gospić koja obuhvaća 12 šumarija među kojima se nalazi i Sveti Rok.
U Domovinskom ratu okupirane šumarije dobivaju svoje „izmještene“ upravitelje, jer se čvrsto vjerovalo u ponovno integriranje u hrvatsko šumarstvo, pa je tako  1991. i 1992. upravitelj Šumarije Sveti Rok bio kolega Milan Štimac, a od 1992. do 2012. kolega Josip Brkljačić. Uz sve prirodne posebnosti i značajke, koje se nalaze na području Šumarije Sveti Rok izdvajamo legendarni planinski masiv Velebit i Zir u Ličkom polju, a posebni značaj treba dati Majstorskoj cesti izgrađenoj 1832. pod stručnim vodstvom graničarskog satnika Josipa Kajetana Knežića, koja je skratila put od Beča do Zadra, ubrzala poštanski promet i razvila trgovinu, te omogućila iskorištavanje šuma Južnog Velebita.
U Domovinskom ratu Majstorska  cesta imala je važnu ulogu, pa je možemo slobodno nazvati  Cesta  spasa, kojom su mnogobrojni ispaćeni žitelji Lovinca, Svetog Roka, Ričica, Ličkog Cerja i okolnih zaselaka 24. rujna 1991. potražili spas od podivljalog agresora peko Velebita, u slobodnim dijelovima Hrvatske. Kao trajno obilježje egzodusa i Križnog puta  uz cestu na predjelu Egeljac postavljen je spomenik pučanstvu navedenih mjesta. Također nastavno uz cestu kao svjedoci ratnih zbivanja i operacija na Južnom Velebitu nalaze se mnogobrojne spomen ploče s imena poginulih branitelja.
Na kraju i ova spomen ploča u čast svim zaposlenicima Šumarije Sveti Rok osnovanoj daleke 1877. godine neka bude jamac njenog opstanka i u budućnosti, jer kroz povijest šumarstva uočili smo da su imenice šuma i šumarstvo bila na prvome mjestu u zasebnom ministarstvu, a danas ih nažalost uopće nema, što samo govori o degradaciji šumarske struke u društvu.
Kao domoljubi i šumarski stručnjaci želimo da trajno obilježimo 140  obljetnicu osnivanja Šumarije Sveti Rok prigodnom spomen pločom i monografijom, koje će „ u vremenu kad mnoge važne stvari nepovratno nestaju u sebi čuvati dragi drevni žar i ostati zapretene iskre na ognjištu zaborava“ kako je jednom prilikom izrekao i zapisao naš cijenjeni kolega šumar i  pjesnik Milan Krmpotić.

Jubilej svetoročke šumarije

140 godina postojanja

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. kolovoza 2017. u 14:15 sati

GOSPIĆ - Gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva i Uprava šuma podružnice na blagdan sv. Roka 16.kolovoza obilježit će 140. godišnjicu osnutka šumarije u tome dijelu Like.

Tim povodom na Šumariji će u podne biti otkrivena spomen-ploča. u znak sjećanja na daleko 1877. godinu. Svetoročka šumarije spada u red starijih hrvatskih šumarija, a treba znati da je prva šumarija osnovana 1765. godine u Baškim Oštarijama. (MaČ)

I Švicarski šumari dolaze u Hrvatsku

Grupni portret švicarskih i ličkih šumara kod spomenika 250. obljetnici hrvatskog šumarstva u Bškim Oštarijama koja je obilježena prošle godine

ŠVICARCI OBIŠLI LIČKE ŠUME

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. lipnja 2017. u 10:00 sati

Piše Mandica Dasović

GOSPIĆ - U sklopu svog posjeta Hrvatskoj Pro Silva Švicarska (Šumari iz Švicarske) posjetili su Liku, a domaćini su im bili Uprava šuma Podružnica Gospić i Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Gospić.

Stručni dio posjeta obuhvatio je posjet Šumariji Karlobag odnosno Baškim Oštarijama gdje su goste pozdravili i zaželjeli im dobrodošlicu voditelj UŠP Gospić Josip Brkljačić i predsjednica HŠD-a ogranka Gospić, Mandica Dasović. O radu gospićke podružnice, njenim karakteristikama kao i problemima s kojima se djelatnici susreću u svakodnevnom obavljanju svojih poslova, švicarskim šumarima govorio je rukovoditelj proizvodnog odjela Darko Smerdel.

Unatoč jakoj buri gosti su se popeli na Kubus i uživali u prekrasnom pogledu na jadransku obalu s jedne strane i planinske vrhove s druge. Obišli su i spomen ploču postavljenu povodom 250 godina hrvatskog šumarstva. Nakon posjeta Memorijalnom centru Nikole Tesle u Smiljanu uputili su se cestom preko Ljubova otkud se pruža vidik na Krbavsko polje i park šumu Laudonov gaj. O nastanku i značenju Laudonovog gaja za ovaj kraj, ulozi šumara kroz protekla stoljeća, koji su svojim radom održali i održavaju ovaj živi spomenik ličkog šumarstva, govorila je Mandica Dasović.

Uz riječi zahvale svojim domaćinima, djelatnicima UŠP Gospić i HŠD-u ogranku Gospić, šumari iz Švicarske nastavili su put NP Plitvička jezera.


Pogled s Ličkog sredogorja na znamenito Krbavsko polje

Obavijest o javnom uvidu

OŠTRAC-BOK ŠUMARIJE PERUŠIĆ

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. lipnja 2017. u 9:00 sati

Obavijest o Javnom uvidu i prijedlogu Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Oštrac - Bok Šumarije Perušić

 
„Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, Odjel za uređivanje šuma UŠP Vinkovci i Šumarija Perušić UŠP Gospić obavještavaju sve zainteresirane građane, udruge i ustanove da mogu pogledati prijedlog Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu OŠTRAC-BOK u vremenu od 14. do 30. lipnja 2017. od 8:00 do 14:00 sati u prostorijama Šumarije Perušić, Dr. Ante Starčevića 9. u Perušiću.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Donji Kosinj i Lipovo Polje, odnosno općine Perušić.

Pisana očitovanja, prijedloge i primjedbe mogu se dostaviti, na e-mail: antun.jaksic@hrsume.hr

Javna rasprava na prijedlog Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu OŠTRAC-BOK održat će se 30. lipnja (petak) 2017. godine s početkom u 9.00 sati u prostorijama Šumarije Perušić, Ulica dr. Ante Starčevića 9. u Perušiću.

Lički šumari dugoročno planiraju

NA JAVNOJ RASPRAVI GOSPODARSKE OSNOVE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. lipnja 2017. u 13:40

GOSPIĆ - Danas smo dobili iz Uprave Hrvatskih šuma Podružnice Gospić čak tri gospodarske osnove o planovima gospodarenja šuma na području Like.

Na javnoj raspravi su gospodarske jedinice s područja šumarija Otočac, Karlobag i Perušić.

Ovim je ostvarena mogućnost da građani daju primjedbe na šumarske planove koji će važiti do 2026. godine.

Dakle svaki građanin ima mogućnost dati primjedbu na šumsko-gospodarsko gospodarenje šumama. (MaČ)

Šumari obavještavaju i pozivaju

UVID I RASPRAVA O UREĐENJU GODAČE

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu Godača - Veliki kotao na području Šumarije Otočac

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2017. do 2026. godine) za gospodarsku jedinicu Godača - Veliki kotao na području Šumarije Otočac.

Gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Čanak, Ramljani, Sinac, Turjanski, Vrhovine i Zalužnica, odnosno grada Otočca te općina Vrhovine i Plitvička Jezera.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 5. 6. 2017. do 20. 6. 2017. godine, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Otočac, Ulica kralja Zvonimira 60. u Otočcu.

Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 20. 6. 2017. godine s početkom u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Otočac, Ulica kralja Zvonimira 60. u Otočcu.

Javnu uvid uređenja šume

NA PODRUČJU KARLOBAGA

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu Južne karlobaške šume na području Šumarije Karlobag

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama posebne namjene s važnošću od 2017. do 2026. godine) za gospodarsku jedinicu Južne karlobaške šume na području Šumarije Karlobag.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Cesarica i Lukovo Šugarje, odnosno općine Karlobag.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 5. 06. 2017. do 19. 06. 2017. godine, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Karlobag, Varoš 2. u Karlobagu.

Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 19. 06. 2017. godine s početkom u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Karlobag, Varoš 2. u Karlobagu.

________

_________________________________________

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu Sjeverne karlobaške šume na području Šumarije Karlobag

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama posebne namjene s važnošću od 2017. do 2026. godine) za gospodarsku jedinicu Sjeverne karlobaške šume na području Šumarije Karlobag.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Cesarica, Baške Oštarije i Prizna, odnosno Općine Karlobag.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 05.06.2017. do 19.06.2017. godine, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Karlobag, Varoš 2. u Karlobagu.

Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 19.06.2017. godine s početkom u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Karlobag, Varoš 2. u Karlobagu.

PERUŠIĆ

RASPRAVA O ŽITNIKU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu Žitnik na području Šumarije Perušić

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2017. do 2026. godine) za gospodarsku jedinicu Žitnik na području Šumarije Perušić.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijela katastarske općine Klanac, odnosno Grada Gospića.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 05.06.2017. do 21.06.2017. godine, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Perušić, Ulica dr. Ante Starčevića 9. u Perušiću.

Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 21.06.2017. godine s početkom u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Perušić, Ulica dr. Ante Starčevića 9. u Perušiću.

Odgoj i obrazovanje i šumari

ŠKOLA U ŠUMI, ŠUMA U ŠKOLI

Gospićki osnovnoškolci bili su u Jasikovcu.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. svibnja 2017. u 1:45 sati

Pripremila Mandica Dasović

GOSPIĆ - Park šuma Jasikovac ovu srijedu 30. svibnja, odzvanjala je dječjim smijehom i pričom. U sklopu provedbe projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ UŠP Gospić u suradnji s Osnovnom školom dr. Jure Turića Gospića organizirala je posjet učenika prvih razreda ovom gradskom parku koji je još uvijek vidljivo zapušten uslijed domovinskog rata.

Njih 105, željni druženja u prirodi i željni naučiti nešto novo, nestrpljivo u ušli u šumu gdje su ih njihove učiteljice i učitelj rasporedili na pet lokacija na kojima su ih dočekali djelatnici Podružnice Gospić Ana Krbavac, Mandica Dasović, Magdalena Stilinović, Valentina Kulaš. Ivan Limić i Katica Kovačević.

Kroz igru i priču male prvašiće upoznavali su sa životinjskim i biljnim svijetom kojeg se susreće u šumi, jestivim i otrovnim vrstama bilja i gljiva, suživotu i povezanosti svih živih bića u šumi te o važnosti šume za život ljudi. Mnoga pitanja koja su uslijedila samo su znak zainteresiranosti učenika za svijet koji ih okružuje, a u ovom slučaju za šumu i sve što se u njoj i s njom događa. Željeli su sa svima podijeliti svoja iskustva doživljena u šumi pa i ponosno pokazati znanja koja su ovako mali već stekli. Kviz koji je uslijedio na kraju bio je dokaz uspješnosti ovakvog načina učenja u prirodi.

Druženje s prvašićima završilo je ukusnom marendom i željom da se suradnja UŠP Gospić i osnovne škole u Gospiću i dalje nastavi.

Šumarski fakultet Zagreb

TERENSKA NASTAVA NA VELEBITU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. svibnja 2017. u 9:15 sati

Pripremila Mandica Dasović

GOSPIĆ - Studenti druge godine Šumarskog fakulteta iz Zagreba u sklopu održavanja terenske nastave, 26. svibnja boravili su na području UŠP Gospić, Šumarije Gospić. Po dolasku studente je pozdravio voditelj Podružnice Josip Brkljačić i rukovoditeljica odjela za ekologiju Mandica Dasović. Na dobrodošlici se zahvalio prof. dr. Ivica Tikvić koji je i vodio terensku nastavu iz predmeta Ekologija šuma.

Studenti su najprije obišli toplinsku stanicu u upravnoj zgradi koja za svoj rad koristi sječku te se upoznali s njenim procesom rada. Nakon kraćeg zadržavanja krenulo se prema šumskom predjelu Jadovno, koji se nalazi u sastavu gospodarske jedinice Jadovno Jazbine. Upravitelj šumarije Gospić Danko Brkljačić predstavio je Šumariju Gospić te studente upoznao s problemima s kojima se djelatnici šumarije susreću u svakodnevnom radu. Istaknut je problem miniranih površina na kojima se već godinama  ne gospodari.

O značenju i provedbi FSC certifikata, kojeg posjeduju Hrvatske šume kao i o općekorisnim funkcijama šuma studentima je govorila rukovoditeljica odjela za ekologiju Mandica Dasović. Kako se terenska nastava održavala na prostoru Parka prirode Velebit, to su općekorisne funkcije šuma na ovom području još značajnije i izraženije.

Dolaskom na plohu koja je postavljena za potrebe održavanja terenske nastave o procjeni oštećenosti stabala, biotskim i abiotskim uzročnicima oštećenja te načinu na koji se svake godine to radi na bioindikacijskom i osnovnim plohama koje se nalaze na području UŠP Gospić, prezentirala je stručna suradnica za zaštitu šuma Ana Krbavac. Studentima su podijeljeni formulari te su sami uz pomoć šumara na terenu i prof. dr. Tikvića izvršili procjenu oštećenosti stabala bukve i jele na postavljenoj plohi.

Ugodno druženje uz razgovor o svakodnevnim šumarskim poslovima i prirodnim značajkama kojima obiluje ovaj dio Velebita, završilo je u lovačkoj kući Jadovno.

Obavijestiz Odjela za uređivanje šuma

JAVNI UVID GOSPODARENJA ŠUMOM

U tijeku je javni uvidu i javna rasprava za gospodarsku jedinicu Križići na području Šumarije Perušić.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. svibnja 2016. u 10:00 sati

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2017. do 2026. godine) za gospodarsku jedinicu Križići na području Šumarije Perušić.

Ova se gospodarska jedinica nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Donji Kosinj i Lipovo Polje, odnosno općine Perušić.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za gospodarske jedinice pogledati u razdoblju od 22. svibnja do 5. lipnja ove godine i to radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Perušić, Ulici dr. Ante Starčevića 9 u Perušiću.

Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 5. lipnja 2017. s početkom u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Perušić, Ulica dr. Ante Starčevića 9. u Perušiću.

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu

Kalinovača na području Šumarije Donji Lapac

Gospodarska jedinica Kalinovača je na području općine Donji Lapac.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2017. u 8:30 sati

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2017. do 2026. godine) za gospodarsku jedinicu "Kalinovača" na području Šumarije Donji Lapac.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Kruge i Dnopolje, odnosno općine Donji Lapac.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 15. do 29. svibnja 2017. godine, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Donji Lapac, Stojana Matića 5. u Donjem Lapcu.

Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 29. svibnja s početkom u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Donji Lapac, Stojana Matića 5. u Donjem Lapcu.

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu

Karlović korita na području Šumarije Donji Lapac

Gospodarska jedinica se nalazi na području Općina Donji Lapac i Udbina.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2017. u  8:10 sati

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2017. do 2026. godine) za gospodarsku jedinicu Karlović korita na području Šumarije Donji Lapac.

Gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Jošan i Dnopolje, odnosno općina Udbina i Donji Lapac.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za ovu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 15. do 29. svibnja 2017. godine, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Donji Lapac, Stojana Matića 5. u Donjem Lapcu. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida.

Javna rasprava održati će se dana 29. svibnja 2017. godine s početkom u 11:00 sati u prostorijama Šumarije Donji Lapac, Stojana Matića 5. u Donjem Lapcu.

Donji Lapac

U OSNOVNOJ ŠKOLI OBILJEŽEN DAN PLANETA ZEMLJE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. svibnja 2017. u 22:15 sati

DONJI LAPAC - U sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ u Osnovnoj školi Donji Lapac obilježen je Dan planeta Zemlje. Suradnja UŠP Gospić, šumarije Donji Lapac i osnovne škole počela je još prije tri godine i uz obostrano zadovoljstvo nastavljena je i ove.

S puno žara u srcu i osmijeha na licu učenici su očistili okoliš škole, obojili koševe za smeće, a zatim zajedno sa šumarima sudjelovali u uređenju školskog vrta u koji su posađene nove biljne vrste. Školski vrt je nastao zahvaljujući pomoći UŠP Gospić, a uz riječi zahvale za dugogodišnju suradnju ravnatelj Škole Marko Matić uručio je Zahvalnice Valentini Kulaš, Mandici Dasović i Ani Krbavac te UŠP Gospić za sudjelovanje i donaciju sadnica ukrasnog bilja u sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ povodom obilježavanja Dana planeta Zemlje. Suradnja će biti nastavljena. (M. D.)

Posjet budućih šumara Rasadniku u Gospiću

MLADOST ŽELJNA ZNANJA

Učenici iz Virovitice koji će za godinu dana biti šumarski tehničari iskazali izuzetan interes za gospićki Rasadnik.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. travnja 2017. u 21:40 sati

GOSPIĆ - Danas su nakon jučerašnjeg boravka u Krasnu u Rasadnik gospićke šumarije stigli učenici Tehničke škole iz Virovitice. Na čelu 21 učenika i jedne učenice trećeg razreda šumskih tehničara bio je prof. Darko Stojevski, dipl. ing. šum.

            Virovitičane su dočekali inženjeri Šumarije Gospić, i dok su obilazili dio Rasadnika u društvu dipl. in. šum. Valentine Kulaš, drugi domaćini su im za marendu završavali lovačku gulaš. Predavanje na temu 250 godina šumarstva i sadašnjem stanju šuma u Hrvatskoj s osvrtom na ličke šume održala im je mr. Mandica Dasović, dipl. ing. šum. u Hrvatskim šumama Podružnici Gospić, rukovoditeljica Odjela za ekologiju.

            Tijekom obilaska Rasadnika učenici , a i na predavanju su bili aktivni i uključivali se pitanjima. Bio im je i doživljaj kada su u dnu crnogoričnih sadnica spazili srndaća koji je preskakivao preko gredica.

Uz Svjetski dan šuma

Učenici su pažljivo slušali inženjerku Kulaš uz gradice sadnica smreke

OSNOVNOŠKOLCI U RASADNIKU

Na dan proljeća  gospićki rasadnik posjetio je jedan razred gospićkih osnovnoškolaca.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. ožujka 2017. u 15:15 sati

Piše Mandica Dasović
Fotografije Lika press

GOSPIĆ - Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Europske poljoprivredne konferencije, a ideju da to bude upravo prvi dan proljeća 21. ožujka podržala je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), želeći time doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosustava.

Uprava šuma Podružnica Gospić, ove godine Svjetski dan šuma obilježila je u rasadniku Vujnović brdo kojeg su posjetili učenici prvog razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Po prekrasnom proljetnom vremenu Valentina Kulaš, upoznala ih je s poslovima koji se provode u rasadniku, procesu kad od malog sjemena nastane biljčica koja se presađuje na terenu i nakon puno godina rasta imamo prekrasnu šumu. Kako se sade sadnice osjetile su i male dječje ruke koje su posadile pančićevu omoriku i tako ostavili traga na svoj posjet rasadniku.

O važnosti šume za život na Zemlji, utjecaju na čovjeka, a isto tako i o svakodnevnoj sve većoj ugroženosti šuma govorila im je Ana Krbavac i Katica Kovačević. Kroz igru i zajednički rad učenici su se upoznali s vrstama drveća koje rastu u našim šumama, životinjama kojima je šuma dom, a neizbježno je bilo i pozdraviti dolazak proljeća uz prepoznavanje prvih proljetnica. Kako bi ostalo sjećanje na posjet rasadniku, učenici su dobili blokove i knjižne označivače s logotipom Međunarodnog dana šuma.

Aktivnosti UŠP Gospić na provođenju projekta „Škola u šumi, šuma u školi“, kao i na obilježavanju značajnijih datuma vezanih za zaštitu prirode i šumarstvo nastavit će se i dalje.

Hrvatsko šumarsko društvo

IZLOŽBA U PERUŠIĆKOJ ŠKOLI

Stotinjak učenika bez daha je slušalo izlaganje o hrvatskim šumama koje je održao predsjednik Oliver Vlainić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. veljače 2017. u 22.15 sati

PERUŠIĆ - Danas, točno na stotu obljetnicu osnivanja Hrvatskog šumarskog društva gospićki ogranak organizirao je izložbu 12. Bjelovarskog salona fotografije "Šuma okom šumara".

Prije otvaranja izložbe u perušićkoj osnovnoj školi, u holu je Oliver Vlainić, aktualni predsjednik Hrvatskog šumarskog društva održao učenicima predavanja o značaju šuma u svakodnevnom životu. Učenici su bez daha i s velikim zanimanjem pratili izlaganje popraćeno brojnim ilustracijama.

- Šumarski fakultet bio je četvrti fakultet Sveučilišta u Zagrebu. U Hrvatskoj je danas 48 posto površine pod šumama koje su većinom u državnom vlasništvu, a ta površina se već nekoliko stoljeća povećava načinom gospodarenja. Zalihe drvne mase se procjenjuju na 400 milijuna "kubika", godišnji je prirast je deset, a siječe se 6,6 milijuna "kubika".-rekao je predsjednik Vlainić.

            Na kraju predavanja Vlainić je nagrađen velikim pljeskom učenika stotinjak perušićkih učenika.

Još prije otvaranja šumari Dasović (lijevo) i Milković (desno) nisu krili zadovoljstvo

            Nakon predavanja u drugom školskom holu otvorena je izložba fotografija koja je prije nekoliko godina dobila međunarodni karakter. Ovo je po šesti put da je izložba organizirana u Ličko-senjskoj županiji. Na otvaranju su se učenicima kratko obratili Snježana Milković, ravnateljica Škole, Dragan Milković, upravitelj Šumarije Perušić i Mandica Dasović, predsjednica Ogranka Hrvatskog šumarskog društva iz Gospića, koja je autorica nekoliko fotografija. (MaČ)

Izložba fotografija hrvatskih šumara

IZLOŽBA POČETKOM VELJAČE U PERUŠIĆU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. SIJEČNJA 2017. U 20:30 SATI

GOSPIĆ - U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva ogranak Gospić, 3. veljače u 13 sati u Osnovnoj školi biti će otvorena izložba fotografija 12. Bjelovarskog salona fotografije „Šuma okom šumara“.

Inicijativu da se ovakve fotografije prezentiraju javnosti krenula je 2004. godine potaknuta entuzijazmom šumara iz Bjelovara. Od male izložbe ona je vremenom prerasla okvire Hrvatske i prezentirana je u Mađarskoj, Sloveniji, Finskoj i SAD-u.

Bjelovarski salon fotografije „Šuma okom šumara“ 2006. dobiva međunarodni karakter i osim domaćih autora – šumara, okuplja autore iz inozemstva. Najveći uspjeh izložba doživljava 2011. godine kada je u organizaciji tadašnjeg Ministarstva regionalnog razvoja i vodnog gospodarstva Republike Hrvatske i Hrvatskog šumarskog društva postavljena u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku.

Fotografije koje će biti prikazane na izložbi djelo su šumara koji svakodnevno obavljajući svoj posao, požele zauvijek zabilježiti neponovljivi detalj i trenutak koji je u tom času privukao njihovu pažnju. Svaki pa i najmanji detalj u šumi predstavlja njezin nezamjenjivi dio bez kojeg ona ne bi bila sastavni dio i naših života. Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Gospić, već šestu godinu za redom organizira ovu izložbu u želji da se što veći broj ljudi upozna s ljepotama prirode koja nas okružuje, a pogotovo ljepotom šume. (LPS)

Hrvatske šume Gospić

SPOMEN-PLOČA BOGOSLAVU KOSOVIĆU

Na upravnoj zgradi Hrvatskih šuma otkrivena je spomen ploča jednom od najvećih hrvatskih šumara.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. RUJNA 2016. U 19:40 SATI

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Akademik Slavko Matić danas je otkrio spomen-ploču Bogoslavu Kosoviću na ulazu u upravnu zgradu Hrvatskih šuma podružnice Gospić, čime su se lički šumari uz poseban štand na Jeseni u Lici pridružili proslavi nekoliko jubileja.

Naime, lički šumari su tim činom obilježili 170. godina od utemeljenja Hrvatskog šumarskog društva i 140 godina od pokretanja Šumarskog lista, u čemu je veliki značaj imao lički šumar Bogoslav Kosović.

            Svečanost je počela pjevanjem gospićke Vile Velebita Lijepe naše, a skup je otvorila Mandica Dasović, aktualna predsjednica Podružnice Hrvatskog društva šumara u Gospiću. Među brojnim šumarima Like bio je danas i Karlo Posavec (89) poznatiji kao Karlek, svakako najstariji šumar koji je cijeli radni vijek proveo u Lici i ličkim šumarijama.

Sanja Vladetić, izaslanica ličko-senjskoh župana pozdravila je sudionike skupa, a pozdravio ih je i Josip Dasović, voditelj gospićke Podružnice, a o životnom djelu Bogoslava Kosovića govorio je Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog društva šumara, čije izlaganje donosimo u cijelosti.

U sklopu proslave otvorena je i izložba fotografija Šuma okom šumara.

VOLIO JE SVOJU LIKU

Bogoslav Kosović (1871 – 1949)

Nakon prošlogodišnjeg okupljanja na Baškim Oštarijama, povodom svečanog obilježavanja dvjesto pedesete obljetnice hrvatskoga šumarstva i osnutka šumarije Oštarije, kojom prigodom je otkrivena i spomen-ploča toj šumariji, opet smo se našli na prostoru dične Like da trajno sačuvamo uspomenu na čovjeka kojemu možemo zahvaliti dobar dio naših saznanja o bogatoj šumarskoj prošlost Lijepe nam naše domovine. Razlog današnjeg okupljanja je šumarski velikan Bogoslav Kosović. Godine 1940. u Šumarskom listu objavljen je njegov vlastoručno sastavljen životopis pod nazivom „Ing. Bogoslav Kosović, pomoćnik ministra šuma i ruda u mirovini, utemeljitelj i dobrotvor Hrvatskog šumarskog društva“. Iz toga životopisa iznijet ću najvažnije činjenice.
Bogoslav Kosović rođen je 1. siječnja 1871. u Donjem Lapcu. Djetinjstvo je proveo u Ličkom Novom, osnovnu školu pohađao u Gospiću, ali i u drugim gradovima, Petrinji, Slunju i Novoj Gradiški, gdje mu je otac kao učitelj bio premještan, da bi maturirao na Velikoj realnoj gimnaziji u Zagrebu 1888. godine. Šumarsku izobrazbu završio je u Beču na Visokoj školi za kulturu tla 1892. godine. Uz sva tri položena ispita za državnu šumarsku službu, položio je i ispit iz bujičarstva, te je bio prvi Hrvat s takvom stručnom spremom.
Tijekom radnog vijeka promijenio je mnogo radnih mjesta i mjesta boravka. Šumarsku karijeru započeo je 1892. godine u Zagrebu kao vježbenik u Gospodarsko-šumarskom odsjeku Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji. Krajem iste godine premješten je za šumarskog protustavnika (računskog službenika) Slunjske imovne općine u Rakovcu. Pri istoj imovnoj općini pet mjeseci je bio privremeni upravitelj Šumarije Cetingrad, tada pod nazivom Vališselo. Državni ispit za samostalno vođenje šumskog gospodarstva položio je 1894. godine. Česte promjene u službi nastavio je 1896. godine prelaskom na šumarsku službu kod političke uprave u Đakovu, iste godine premješten je za vršitelja dužnosti županijskoga šumarskog nadzornika u Varaždinu. Početkom 1898. godine premješten je Šumarskom odsjeku Kraljevske zemaljske vlade u Zagreb, da bi 1901. godine bio imenovan županijskim šumarskim nadzornikom u Požegi, odakle je po vlastitoj želji premješten na istu funkciju u Gospić. Godine 1905. ponovno je vraćen u Šumarski odsjek Kraljevske zemaljske vlade u Zagrebu. Poradi svoje stručnosti 1905./1906. pozvan je zamijeniti oboljelog prof. Ivana Partaša na zagrebačkoj Šumarskoj akademiji gdje je predavao predmet uređenje šuma. Zbog odbijanja poslušnosti uredskom šefu, kada 1916. godine nije htio napisati dopuštenje za prepuštanje najljepših osam parcela debele hrastovine određenom drvotršcu, premješten je županijskoj oblasti u Ogulin gdje je dočekao završetak Prvoga svjetskog rata. Krajem 1918. godine po zadatku je preuzeo upravu nad Direkcijom šuma u Sušaku kojom su do tada upravljali mađarski šumari. Iz toga razdoblja potječe i životna epizoda koja je značajno obilježila Kosovića.

U turbulentnom vremenu nakon velikog rata, u fazi uspostavljanja državne granice između Kraljevine SHS i Italije na području Rijeke i Sušaka, svjedočio je hvalisavoj priči švercera Steve Radića o njegovom šurovanju s Talijanima, čija su djela kasnije pripisana hrvatskom političaru Stjepanu Radiću te je on pored ostaloga i zbog toga osumnjičen. Zahvaljujući Kosovićevom svjedočenju na sudu Stjepan Radić je oslobođen ovih optužbi. Na Kosovićevu nesreću, njegovo svjedočenje uzeto mu je za zlo od tadašnje vlasti te mu je oduzeto upravljanje Direkcijom šuma u Sušaku, degradiran je u niži činovnički razred i premješten u Šumarski odsjek u Zagrebu na niži položaj. No, 1923. godine bio je i prisilno umirovljen na što se žalio, ali žalba mu nije usvojena. Tek promjenom vlasti 1925. godine imenovan je pomoćnikom ministra šuma i rudnika Kraljevine SHS što je bilo kratkotrajno jer je već sljedeće 1926. godine, opet nakon smjene vlasti, ponovno umirovljen. I nakon umirovljenja ministarstvo je željelo koristiti njegovo znanje i iskustvo pa ga je postavilo prvo za člana, a kasnije i za predsjednika uprave tvrtke Šipad u Bosni i Hercegovini. Dobio je i mjesto predsjednika uprave Tvornice celuloze u Drvaru. Odustao je od obje funkcije čim se ministarstvo počelo upletati u poslovnu politiku tvrtki bez njegovog znanja.
Iako nije proveo najviše vremena u rodnom ličkom kraju, u njemu je ostavio značajan trag. U to se svrstava njegov najznačajniji operativni rad u struci, a to je pošumljavanje ličkih vriština. Planski je pripremio pošumljavanje napravivši inventarizaciju šuma, pašnjaka, vriština i bujadičnih područja. Izradio je uzgojnu osnovu temeljem koje je podignuto 35 borovih kultura. Kako bi osigurao potrebne sadnice za pošumljavanje, u Gospiću je osnovao šumski rasadnik veličine tri jutra, koji je nazvan „Kasumovićevo biljevište“. Rasadnik se nalazio na prostoru današnje zgrade gradske uprave. Ime je dobio po znamenitom ličko-krbavskom velikom županu Marku Kasumoviću, velikom poborniku uzgoja i zaštite krških šuma. Njegovom inicijativom osnovana je zaklada za pošumljavanje Like u koju su novčana sredstva uplaćivale sve županijske općine. Međutim, Zemaljska vlada je nakon nekoliko godina zabranila prikupljanje novaca te je prikupljeni novac stavljen u štedionicu u kojoj je ostao 10 godina te ga je tek Bogoslav Kosović upotrijebio za osnivanje rasadnika 1903. godine.

Osim na šumarskom planu pomagao je svojoj Lici i Prigorju pravnom borbom dokazavši razne nepravilnosti:
•          Da je država neispravno prisvojila oko 25.000 jutara pašnjaka zemljišne zajednice Lukovo – Šugarje, Cesarica i Sv. Juraj te tražio povrat zemlje pravim vlasnicima.
•          Da je općini Gospić protuzakonito propisano plaćanje godišnje odštete državi za zaštitni okoliš vodovoda te je tražio da se uplaćeni iznosi vrate.
•          Da se šumske štete u dijelu nerazdijeljenih državnih šuma u Lici ne mogu tretirati kao krađe već, po zakonu, samo kao prekršaj, što su nadležne vlasti i usvojile, te se s prekršiteljima postupalo kao s pravoužitnicima imovnih općina.
•          Da bi buduća Lička imovna općina prilikom razdjeljenja trebala dobiti gotovo sve ličke šume.
Uvijek se zalagao za pomoć seljacima, ali uz poštivanje zakona i radnji u korist šume. Tako je buntovnim ličkim seljacima omogućio da se ne protive pošumljavanju njihovih pašnjaka dokazavši im da mogu puštati na pašu svoja stada, prvenstveno koze, u odrasle branjevine.
Likom se bavio pišući članke s područja šumarstva, lovstva, povijesti i običaja u Ličkom kalendaru (1933.-1935.), Ličkom zborniku (1936.) i Ličkom Hrvatu (1937.-1938.). Zalagao se za zadržavanje narodnih naziva predjela na Velebitu te je pomogao održanju naziva Vaganski vrh, Crnopac, Doci i Veliko Rujno umjesto Babji vrh, Srnopas, Dozi i Velika Rovina.
Gdje god je radio ostavio je traga. Za djelovanja u Varaždinskoj županiji njegovom zaslugom šume na Ivanščici i drugim strmim brdima proglašene su zaštitnima, a on im je odredio način gospodarenja. Kao pomoćnik ministra šuma i rudnika, poticajem Josipa Borošića, proveo je u život ideju načelnika u ministarstvu Vilima Čmelika, te je dao u Zagrebu graditi veliku stambenu zgradu za šumare (uglovnica između ulica kneza Mislava i kneza Borne).
Bogoslav Kosović čitav je radni vijek bio angažiran u Hrvatskom šumarskom društvu i njegovom glasilu Šumarskom listu. Tako je, još kao apsolvent šumarstva 1892. godine, za Šumarski list napisao članak-studiju, pod nazivom „Prigodom reorganizacije“, sa svojim viđenjem organizacije šumarskog obrazovanja u Hrvatskoj. Kao vrstan pisac objavljivao je u Šumarskom listu tijekom 25 godina. Doticao se raznih područja šumarstva: povijest šumarstva, šumski zakoni i propisi, šumska uprava, šumarska politika, krš i pošumljavanje krša, iskorišćivanje šuma, zaštita šuma i kadrovi. Najveći angažman dao je kao urednik Šumarskog lista punih pet godina od 1912. do 1916. godine (uredio 45 brojeva od broja 1/1912 do broja 12/1916).
Posebno se založio u istraživanju povijesti šumarstva. Po toj tematici najznačajnija mu je povijesna rasprava na više od 140 stranica objavljenih 1914. godine u Šumarskom listu pod nazivom „Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina". Uz raspravu je objavio i najstariju šumarsku kartu šuma Ličke pukovnije (1764.-1765.) i na nju nadovezujuću kartu šuma Otočke pukovnije (1766.). Sam je za kartu šuma Ličke pukovnije napisao: „Na mapi šuma ličke pukovnije označeno je drveće prema starosti i gustoći obrasta manjima i većima stabalcima, radi čega je mapa veoma pregledna. Ine vrste kultura označene su svaka svojom bojom“, a ta karta prema sveučilišnom profesoru Stjepanu Bertoviću „predstavlja jednu između najstarijih izrađenih karata vegetacije u svijetu“. 
Objelodanio je Šumski red i instrukciju za šume Slavonske vojne krajine iz 1755. godine.  Bavio se i sastavljanjem hrvatske šumarske terminologije.
U tadašnjem Hrvatsko-slavonskom šumarskom društvu djelovao je u raznim funkcijama. Bio je višegodišnji član upravnog odbora, ali i tajnik u razdoblju 1910.-1911. godine. Nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije na izvanrednoj skupštini Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva 29. prosinca 1918. u Zagrebu izabran je za predsjednika. Ovu časnu funkciju nije dugo obnašao. Kao predstavnik Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva 1919. godine prezentirao je Ministarstvu šuma i rudnika u Beogradu stav Društva o organizaciji šumarske službe što ministarstvo nije prihvatilo. Zbog neprihvaćanja stavova Društva čitavo predsjedništvo i upravni odbor s njim na čelu odstupili su sa svojih funkcija u rujnu 1919. godine. Član Društva ostao je i dalje, ali bez ikakvih funkcija u Jugoslavenskom šumarskom udruženju, koje je nastalo 1921. godine udruživanjem više društava u tadašnjoj Kraljevini SHS, sa sjedištem u Šumarskom domu u Zagrebu. Nakon osnivanja banovine Hrvatske, uslijed promijenjenih političkih prilika početkom 1940. godine, a na inicijativu zagrebačkih šumara, Bogoslav Kosović izabran je za predsjednika akcijskog odbora za osnutak Hrvatskoga šumarskog društva i reorganizaciju Jugoslavenskoga šumarskog udruženja, da bi na konstituirajućoj skupštini Hrvatskoga šumarskog društva, koju je otvorio 17. ožujka 1940. u Zagrebu, bio izabran za počasnog predsjednika. Bio je i prvi dobrotvor Hrvatskoga šumarskog društva.
Umro je 28. ožujka 1949. u Zagrebu te pokopan na groblju Mirogoj.
Bogoslav Kosović primjer je stručnosti, ali i odvažnosti i karaktera, koji i po cijenu svoje štete nije odstupao od vlastitih stavova što je putokaz ponašanju u svim vremenima. Po naravi je uvijek bio opozicijski nastrojen, ali domoljubno ustrajan. Za svjedočenje u slučaju Stjepana Radića priznanje mu je pred izabranim HSS-ovim zastupnicima u Zagrebu javno izrekao dr. Ivan Pernar, hrvatski političar ranjen 1928. godine u atentatu na Stjepana Radića, rekavši „da mu tu njegovu poštenu gestu, dostojnu kulturnog Europejca, neće hrvatski narod nikad zaboraviti“.
U godini značajnih jubileja za strukovnu i stalešku udrugu, 170 godina osnutka Hrvatskoga šumarskog društva i 140 godina kontinuiranog izlaženja vlastitoga znanstveno-stručnog i staleškog glasila Šumarskog lista, otkrivanje spomen-ploče Bogoslavu Kosoviću lijep je doprinos gospićkog ogranka svojoj udruzi i struci. Ipak moram zamijetiti da je ovo tek treći predsjednik Hrvatskoga šumarskog društva, nakon prof. Branimira Prpića i Josipa Radoševića, koji je dobio svoje spomen obilježje. Smatram kako odavanjem priznanja svojim prethodnicima, šumarskim velikanima, dajemo dignitet struci i zahvaljujemo im na svemu što danas baštinimo, a što ponekad bagateliziramo. Značaj stare izreke „Ono što nije zapisano, kao da se nije ni dogodilo“ najbolje se ocrtava u „pisanom kamenu“, kamenom zapisu kod vrela Begovača u istoimenoj šumi tako da Ličani znaju cijeniti vrijednost zapisivanja za dugo sjećanje.
U ime Središnjice Hrvatskoga šumarskog društva zahvaljujem se Hrvatskim šumama d.o.o. Upravi šuma Podružnici Gospić i voditelju Podružnice Josipu Dasoviću na suradnji, kako prošle godine na Danima hrvatskoga šumarstva, tako i ove godine prigodom obilježavanja obljetnica Hrvatskoga šumarskog društva. Hvala na ustupljenom prostoru za postavljanje spomen obilježja koje će dodatno oplemeniti ulaz u upravnu zgradu Podružnice.
Koristim priliku da čestitam Ogranku Gospić 65 godina postojanja. Malo je poznato da je Šumarski klub Gospić, kao prvi šumarski klub u sklopu Šumarskog društva NR Hrvatske, osnovan 10. veljače 1951. Na kraju zahvaljujem se Ogranku Gospić, na čelu s vrijednom i poduzetnom predsjednicom mr. sp. Mandicom Dasović, što je drugu godinu zaredom ostavio trajni trag u obilježavanju šumarskih obljetnica: 250 godina hrvatskoga šumarstva, 170 godina Hrvatskoga šumarskog društva i 140 godina Šumarskog lista.

Javni uvidi uređivanja privatnih šuma

PODRUČJE OPĆINE PLITVIČKA JEZERA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. rujna 2016. u 8:30 sati

Pripremio Ivica Serdar

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi Programa gospodarenja šumama šumoposjednika gospodarske jedinice "Smoljanac - Korenica" na području Ličko - senjske županije.
Uprava šuma Podružnica Gospić i Savjetodavna služba obavještavaju sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama šumoposjednika s važnošću od 2015. do 2024. godine) za gospodarsku jedinicu "Smoljanac - Korenica".
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, i to na području Općine Plitvička Jezera, a obuhvaća sljedeće katastarske općine:
Katastarske općine

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 26.09.2016. do 07.10.2016. godine, radnim danom od 08 do 12 sati, u Šumariji Korenica, Riječka 6, u Korenici. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava planira se održati dana 10.10.2016. godine s početkom u 12:30 sati u prostorijama Šumarije Korenica, Riječka 6, u Korenici.

Detalj privatnih šuma oko Korenice

JAVNI UVID UREĐIVANJA PRIVATNIH ŠUMA

NA PODRUČJU OPĆINE DONJI LAPAC

Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi Programa gospodarenja šumama šumoposjednika gospodarske jedinice "Donjolapačke šume" na području Ličko - senjske županije
Uprava šuma Podružnica Gospić i Savjetodavna služba obavještavaju sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama šumoposjednika s važnošću od 2015. do 2024. godine) za gospodarsku jedinicu "Donjolapačke šume".
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, i to na području Općine Donji Lapac, a obuhvaća sljedeće katastarske općine:
Katastarske općine

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 26.09.2016. do 07.10.2016. godine, radnim danom od 08 do 12 sati, u Šumariji Donji Lapac, Stojana Matića 5, u Donjem Lapcu. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava planira se održati dana 10.10.2016. godine s početkom u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Donji Lapac, Stojana Matića 5., u Donjem Lapcu.

Lapačka hrastova šuma

SPOMEN PLOČA BOGOSLAVU KOSOVIĆU

26. RUJNA 2016. U 17:45 SATI

Više o ovome ličkom šumaru pročitajte u Ličkom leksikonu na linku:

http://www.licke-novine.hr/vrime/vremeplov.htm#bogoslav

JAVNI UVID UREĐIVANJA PRIVATNIH ŠUMA

PODRUČJE OPĆINE LOVINAC

19. rujna 2016. u 10:45 sati

Pripremio Ivica Serdar

GOSPIĆ - Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi Programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika gospodarske jedinice "Ploča - Ričice" na području Ličko - senjske županije
Uprava šuma Podružnica Gospić i Savjetodavna služba Podružnica Ličko – senjske županije obavještavaju sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama šumoposjednika s važnošću od 2015. do 2024. godine) za gospodarsku jedinicu "Ploča - Ričice".
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, i to na području Općine Lovinac, a obuhvaća sljedeće katastarske općine:
Katastarske općine

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 19.09.2016. do 30.09.2016. godine, radnim danom od 08 do 12 sati, u Šumariji Sveti Rok, Dr. Mile Budaka 3. u Svetom Roku. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava planira se održati dana 03.10.2016. godine s početkom u 12:00 sati u prostorijama Šumarije Sveti Rok, Dr. Mile Budaka 3. u Svetom Roku.

JAVNI UVID UREĐIVANJA PRIVATNIH ŠUMA

NA PODRUČJU OPĆINE UDBINA

 GOSPIĆ - Obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi Program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika gospodarske jedinice "Udbinske šume" na području Ličko - senjske županije
Uprava šuma Podružnica Gospić i Savjetodavna služba Podružnica Ličko – senjske županije obavještavaju sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama šumoposjednika s važnošću od 2015. do 2024. godine) za gospodarsku jedinicu "Udbinske šume".
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, i to na području Općine Udbina, a obuhvaća sljedeće katastarske općine:
Katastarske općine

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 19.09.2016. do 30.09.2016. godine, radnim danom od 08 do 12 sati, u Šumariji Udbina, IX. gardijske brigade 18. u Udbini. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava planira se održati dana 03.10.2016. godine s početkom u 9:00 sati u prostorijama Šumarije Udbina, IX. gardijske brigade 18. u Udbini.

HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO

170 GODINA DJELOVANJA U KORIST ŠUMA I STRUKE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. kolovoza 2016.

Piše mr. sp. Mandica Dasović, predsjednica Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić

GOSPIĆ - Hrvatsko šumarstvo nakon prošlogodišnje značajne obljetnice 250. obljetnicu organiziranog šumarstva, ove godine obilježava 170 godina djelovanja strukovne udruge Hrvatskog šumarskog društva i 140 godina kontinuiranog izlaženja jednog od najstarijih šumarskih i ekoloških časopisa u svijetu Šumarskog lista.

Počeci šumarskog društva vezani su uz Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva koje je osnovano u Zagrebu 1841. godine kao "savez osobah, koje unapriediti žele poljarstvo i šumarstvo, gospodarsku obrtnost, zemljo- i prirodoznanstvo". Šumarski odsjek se 1846. godine osamostaljuje kao Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo, što se smatra početkom rada Hrvatskoga šumarskog društva. Prvo šumarsko društvo u srednjoj Europi osnovano je 1839. godine u Njemačkoj, u pokrajini Baden- Württemberg te u Švicarskoj 1843. godine.

Zbog Bachova aptolutizma 1856. godine zamire rad društva. Pripreme za obnovu rada počinju 1871. godine, a 14. i 15. listopada 1876. održana je 1. Skupština Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva u Zagrebu čime je ponovno pokrenut rad društva.

Na 72. skupštini Šumarskog društva NR Hrvatske 1950. godine, odlučeno je da se osnuju Šumarski klubovi u većim sjedištima šumarstva i drvne industrije. Prvi Šumarski klub osnovan je 10. veljače 1951. godine u Gospiću. Do 1956. godine osnovano je ukupno 20 klubova.

Danas je  Hrvatsko šumarsko društvo organizirano kao jedinstvena udruga s oko 3000 članova učlanjenih u 19 ogranaka, a djeluje i kroz pet sekcija (Pro Silva Croatia, Hrvatska udruga za biomasu, Ekološka sekcija, Sekcija za zaštitu šuma te Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju). U rad društva uključene su sve šumarske institucije od Ministarstva nadležnog za šumarstvo, Šumarskog fakulteta, Hrvatskog šumarskog instituta, Akademije šumarskih znanosti, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne industrije.

U izdanju Šumarskog društva, 1. siječnja 1877. god. izašao je iz tiska prvi broj Šumarskoga lista. Proteklih 140 godina neprekidnog izlaženja u svim povijesnim i političkim razdobljima, kroz koje je sve do današnjeg dana prolazila Hrvatska, Šumarski list je neizbrisiva kronika hrvatskog šumarstva. Važno je istaknuti da je uvaženi šumarski stručnjak prof. dr. Branimir Prpić čak 41 godinu bio glavni urednik ovog lista. Sadašnji urednik je prof. dr. Josip Margaletić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Od svojih početaka pa sve do danas, temelj rada Hrvatskog šumarskog društva je promocija i unapređenje šumarske struke u zemlji i inozemstvu. Mnogobrojna savjetovanja, simpoziji, stručne rasprave, ekskurzije i predavanja u organizaciji Hrvatskog šumarskog društva, temelj su radova, odluka, zakona, propisa i naputaka za rad u šumarstvu i preradi drva. Društvo ima velike zasluge za danas, u svijetu proklamirano načelo potrajnog gospodarenja šumama (moderno – održivi razvoj), kojemu se taj svijet vraća, a kojega hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo. Zahvaljujući tome, Hrvatska i ima 98 posto prirodnih šuma, koje pripadaju najočuvanijima u Europi.

SPOMEN-PLOČA INŽENJERU
BOGOSLAVU KOSOVIĆU

Želeći dati svoj doprinos obilježavanju 170 godina rada Hrvatskog šumarskog društva, Ogranak Gospić planira na zgradi Uprave šuma Podružnice Gospić, postaviti spomen ploču Bogoslavu Kosoviću (1871-1949), inženjeru šumarstva, šumarskom nadzorniku, pomoćniku ministra, predsjedniku i tajniku Hrvatskog šumarskog društva, uredniku Šumarskog lista, istraživaču povijesti šumarstva, osnivaču rasadnika u Gospiću i pošumljivaču ličkih vriština. U njegovu radu posebno se ističe povijesna rasprava (na više od 140 str. ) "Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina" (1914.), zanimljiva i s biljnogeografskog gledišta, kako zbog nacrta šuma tako i radi opisa šuma po predjelima i vrstama drveća. "Na mapi šuma ličke pukovnije označeno je drveće prema starosti i gustoći obrasta manjima i većima stabalcima, radi čega je mapa veoma pregledna. Ine vrste kultura označene su svaka svojom bojom", piše B. Kosović.

Najznačajniji njegov operativni rad je pošumljavanje ličkih vriština. Za taj rad najprije je izradio inventarizaciju šuma, pašnjaka, vriština i bujičnih područja. Za pošumljavanje vriština izradio je gojidbenu osnovu na temelju koje je podigao oko 35 borovih kultura. Kako bi osigurao potrebne sadnice, osnovao je u Gospiću tri jutra velik šumski rasadnik, zvan "Kasumovićevo biljevište" (lokacija na kojoj se danas nalazi zgrada Grada Gospića). Otkrivanje spomen ploče ovom istaknutom ličkom šumaru planira se za 30. rujna 2016.

JAVNI UVID UREĐIVANJA ŠUMA MARINE GLAVE

Javni uvidu i javna rasprava za gospodarsku jedinicu "Marina glava" na području šumarija Gospić i Perušić.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. svibnja 2016. u 8:00 sati

Pripremio Ivica Serdar

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama s važnošću od 2016. do 2025. godine) za gospodarsku jedinicu "Marina glava" na području šumarija Gospić i Perušić.

Gospodarska se jedinica nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Konjsko Brdo, Perušić, Široka Kula i Lički Osik, odnosno općine Perušić i grada Gospića.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 25. srpnja do 16. kolovoza, radnim danom od 8 do 14 sati, u šumariji Perušić, Dr. Ante Starčevića 9. u Perušiću. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 17. kolovoza 2016. godine s početkom u 9:00 sati u zgradi šumarije Perušić, Dr. Ante Starčevića 9. u Perušiću.

 Grafički prikaz područja obuhvata gospodarske jedinice i javne podatke o gospodarskoj jedinici možete pogledati na dolje navedenoj internet stranici
http://javni-podaci.hrsume.hr

Stanje šuma u Lici

Oštećena stabla smreke

OŠTEĆENOST ŠUMA U LICI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. SRPNJA 2016. U 21.15 SATI

Piše Mandica Dasović

Praćenje stanja oštećenosti šumskih sastojina u Europi, tako i u Hrvatskoj, provodi se od 1987. godine. Procjenjuje se oštećenost 24 dominantna stabala (u usporedbi s potpuno zdravim stablom normalno razvijene krošnje) na bioindikacijskim plohama koje su postavljene na mreži 16 x 16 kilometra i osnovnim plohama 4 x 4 kilometra.

Svakodnevno promatrajući šumu ili krećući se njome, uočavamo promjene, na žalost, najčešće su to negativne promjene koje se očituju slabljenjem vitalnosti pojedinih stabala ili njihovim sušenjem. U Hrvatskoj, pa i u Lici, najugroženije vrste su jela i smreka, a u zadnje vrijeme zabilježena je značajnija oštećenost stabala bukve. Ispočetka je prevladavao stav da je zračno onečišćenje glavni uzročnik propadanja šuma, ali s vremenom se došlo do zaključka da i drugi čimbenici stresa mogu imati jednako značajan utjecaj na propadanje šuma. U prvom su redu to klimatske promjene, odnosno, još značajniji, klimatski ekstremi kojima često svjedočimo, kao i promjene vodnog režima u tlu.

Podaci kojima raspolažemo nedvojbeno pokazuju da je oštećenost ili osutost stabala četinjača u 2015. godini u Republici Hrvatskoj bila najveća u posljednjih petnaest godina i iznosi 55,29 posto. Najmanja oštećenost zabilježena je 2002. godine od 40,66 posto. Prema podacima iz 2015. godine, odnosno izvršene procjene oštećenosti stabala četinjača na području Uprave šuma Podružnice Gospić, utvrđeno je da ona iznosi 45,98 posto, što je ipak manje od prosjeka u Republici Hrvatskoj i taj postotak stagnira zadnjih godina.

Glavni uzročnik sušenja četinjača (jele i smreke) u Lici su potkornjaci. Oni su prvenstveno sekundarni štetnici, a to znači da napadaju fiziološki oslabljena stabla, ali kad se iz bilo kojeg razloga naruši prirodna ravnoteža sastojine, mogu postati i glavni uzročnik sušenja pojedinih stabala ili što je češći slučaj sušenja svih stabala u velikim krugovima.

Kako prepoznati da se stablo suši „zahvaljujući“ potkornjacima?

Potkornjaci narastu od 1 do 8 milimetara, tijelo im je valjkasto, jajoliko, crne ili smeđe boje, a pod korom prave hodnike karakteristične za pojedinu vrstu. Potkornjak živi pod korom, što mu govori i naziv, a u hodnicima koje buši ženke polažu jaja. Redovito imaju dvije generacije godišnje, ali vrlo često i tri. Iglice stabla napadnutog potkornjakom poprimaju narančasto - smeđu boju i otpadaju u vrlo kratkom roku, dva do tri tjedna. Može uništiti na desetke stabala na jednom mjestu, a najčešće je to u krugovima. Jedini način borbe protiv potkornjaka je pravovremena sječa napadnutih stabala i njihovo iznošenje iz sastojine.

JAVNI UVIDI UREĐIVANJA ŠUMA

TROVRH - KIKA KOD KORENICE

Javni uvidu i javna rasprava za gospodarsku jedinicu "Trovrh - Kik" na području šumarije Korenica

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. lipnja 2016. u 20.30 sati

Pripremio Ivica Serdar

GOSPIĆ - Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2016. do 2025. godine, kao i Program gospodarenja za šumski sjemenski objekt u sjemenskoj sastojini Crnog bora) za gospodarsku jedinicu "Trovrh - Kik" na području šumarije Korenica.

Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Bjelopolje, Korenica i Prijeboj, odnosno općina Plitvička Jezera i Udbina. Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnih elaborata za gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 10. do 28. lipnja radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Korenica, Riječka 6. u Korenici. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 29. lipnja s početkom u 9.00 sati u zgradi Šumarije Korenica, Riječka 6. u Korenici.

Grafički prikaz područja obuhvata navedene gospodarske jedinice i javne podatke o gospodarskoj jedinici možete pogledati na dolje navedenoj internet stranici
http://javni-podaci.hrsume.hr .

JAVNI UVID UREĐIVANJA ŠUMA KOMPOLJSKOG VRHA KOD OTOČCA

Javni uvid i javna rasprava za gospodarsku jedinicu "Kompoljski vrh" na području šumarije Otočac

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Osnova gospodarenja šumama s važnošću od 2016. do 2025. godine) za gospodarsku jedinicu "Kompoljski vrh" na području šumarije Otočac.

Gospodarska jedinica se nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Brlog, Brloška Dubrava, Kompolje, Otočac i Škare, odnosno grada Otočca.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnih elaborata za gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 10. do 29. lipnja godine, radnim danom od 8 do 14 sati u Šumariji Otočac, Kralja Zvonimira 60. u Otočcu. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se 30. lipnja s početkom u 9.00 sati u zgradi Šumarije Otočac, Kralja Zvonimira 60. u Otočcu.

Grafički prikaz područja obuhvata navedene gospodarske jedinice i javne podatke o gospodarskoj jedinici možete pogledati na dolje navedenoj internet stranici
http://javni-podaci.hrsume.hr .

JAVNI UVID UREĐIVANJA ŠUMA VRELA ZRMANJE

Javni uvid i javna rasprava za gospodarsku jedinicu "Vrelo Zrmanje" na području šumarije Gračac.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama s važnošću od 2016. do 2025. godine) za gospodarsku jedinicu "Vrelo Zrmanje" na području šumarije Gračac.

Gospodarska jedinica uglavnom se nalazi u Zadarskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Palanka, Pribudić, Prljevo, Velika Popina, Vrelo i Zrmanja, odnosno općine Gračac.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnih elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 10. lipnja do 4. srpnja radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Gračac, Nikole Tesle 21. u Gračacu. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se 5. srpnja s početkom u 9.00 sati u zgradi Šumarije Gračac, Nikole Tesle 21. u Gračacu.

Grafički prikaz područja obuhvata navedene gospodarske jedinice i javne podatke o gospodarskoj jedinici možete pogledati na dolje navedenoj internet stranici
http://javni-podaci.hrsume.hr .

Međunarodna suradnja šumara

ŠUMARI KOSOVA OBIŠLI LIKU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. lipnja 2016. u 2355 sati

Pripremila Mandica Dasović

GOSPIĆ - Nedavno je u stručni posjet Hrvatskom šumarskom institutu došla delegacija šumara s Kosova, predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, Kosovske Agencije za šume i Šumarskog instituta, u okviru FAO projekta Support to Implementation of Forest Policy and Strategy in Kosovo (GCP/KOS/005/FIN). Cilj posjeta je edukacija šumarskih stručnjaka s Kosova na temu motrenja oštećenosti šuma, sjemenskih objekata sakupljanja i stratifikacije sjemena, fitosanitarnih mjera u rasadnicima kao i upravljanja šumskim kulturama.

U sklopu tog stručnog posjeta Hrvatskoj šumari Kosova posjetili su Upravu šuma Podružnicu Gospić Šumariju Gospić, a cilj posjeta bila je edukacija na temu motrenja oštećenosti šuma. Mandica Dasović, rukovoditeljica odjela za ekologiju upoznala je goste s radom Uprave šuma Podružnice Gospić, problemima s kojima se susreću šumari u svom radu te prirodnim značajkama kojima obiluje ovaj lički kraj.

Ana Krbavac stručni suradnik za zaštitu šuma prezentirala je provođenje zaštite šuma na području Uprave s naglaskom na praćenje brojnosti potkornjaka koje se provodi duži niz godina. Šumarima s Kosova prenesena su i iskustva u provedbi procjene oštećenosti stabala na bioindikacijskim i osnovnim plohama na području Uprave šuma Podružnice Gospić. Praćenje oštećenosti stabala provodi se od 1987. godine, kad su postavljene i prve plohe.

Pod vodstvom predstavnika Šumarskog instituta Jastrebarsko Ivana Seletkovića i Nenada Potočića, te upravitelja Šumarije Gospić, Marija Stilinovića, u gospodarskoj jedinici Jadovno Jazbine, postavljena je ploha na kojoj se prezentirao način postavljanja bioindikacijskih plaha te vršenje procjene oštećenosti stabala.

Na kraju radnog dijela posjeta, šumari s Kosova posjetili su Memorijalni centar Nikole Tesle u Smiljanu, te uputili riječi zahvale svojim domaćinima.

Obavijest ličkih šumara

Javni uvid i javna rasprava za gospodarsku jedinicu "Šijanova kosa" na području šumarije Korenica

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. lipnja 2016. u 11.50 sati

GOSPIĆ - Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama s važnošću od 2016. do 2025. godine) za gospodarsku jedinicu "Šijanova kosa" na području šumarije Korenica.

Ova se gospodarska jedinica nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Trnavac, Krbavica, Kozjan, Korenica, Čanak i Bunić, odnosno općina Plitvička Jezera i Udbina.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnog elaborata za gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 10. do 28. lipnja, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Korenica, Riječka 6. u Korenici. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se 29. lipnja s početkom u 10:00 sati u zgradi Šumarije Korenica, Riječka 6. u Korenici.

Grafički prikaz područja obuhvata gospodarske jedinice i javne podatke o gospodarskoj jedinici možete pogledati na dolje navedenoj internet stranici

http://javni-podaci.hrsume.hr

POŠUMLJAVANJE LIČKOG POLJA

Pošumljavanje je počelo prije 121 godinu.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. lipnja 2016.

GOSPIĆ - Podizanje nasada četinjača na području Ličkog polja započelo je krajem pretprošlog stoljeća (nacrt zemljišta zvan Vriština iz 1895. godine), nastavilo se tijekom prošlog stoljeća, dosegnuvši vrhunac u razdoblju od 1963. do 1968. godine tijekom kojih su podizane intenzivne kulture četinjača brzog rasta u predjelima Žitnik, Medak i Mušaluk.

            U svibnju 1964. tadašnje Šumsko gospodarstvo Gospić izradilo je investicioni elaborat za podizanje plantaža i intenzivnih kultura brzorastućih četinjača na površini od dvije tisuće hektara, od čega na Medak otpada 400 hektara plantaža brzorastućih četinjača i 1300 hektara intenzivnih kultura. Zasadi su podizani školovanim sadnicama običnog bora, europskog ariša, američkog borovca, smreke i crnog bora. Sadilo se od 1600 do 2500 sadnica po hektaru.

Zasadi četinjača na Ličkom polju uglavnom su podignuti na tlu bivših zemljišnih zajednica, koje su 1947. godine postale općenarodna imovina te su dodijeljene na upravljanje šumarijama. Pošumljavanje je prekinuo Domovinski rat i okupacija dijela planiranog za pošumljavanje. (MaČ)

Šumarija Gospić

U SJEČI SUDJELUJU I SLAVONCI

U Medačkoj plantaži siječe se ariš pošumljen šezdesetih godina prošlog stoljeća.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. lipnja 2016. u 8.00 sati

MEDAK - Na lokaciji Medačke borove kulture 46 a odjel grupa od šest sjekača i dvojice šumarskih tehničara tehničara, pomoćnik revirnika poslovođa iz Šumarije Donji Miholjac Uprava šuma podružnice Našice su u ispomoći gospićkoj Upravi šuma.

Protekle zime lički su sjekači i traktoristi bili od siječnja do travanja u Slavoniji. Radi se o dovršnom sjeku bruto mase 1548 kubična metra ariša. Drvnu masu iz odjela iznosi forvarder radne jedinice Šumatrans UŠP Našice.

I u odjelu 67 a sijeku sjekači šumarije Gospić, također dovršni sjek 1989 kubična metra bruto drvne mase ariša i ostalih četinjača. Izvlaku također vrši forvarder koji ima motor snage preko 200 "konja". (MaČ)

VLOG O SJEČI ARIŠA U METKU

Obilježavanje Svjetskog dana šuma

KARLOBAŠKI UČENICI POŠUMLJAVALI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. ožujka 2016. u 14.00 sati

Pripremila Mandica Dasović

KARLOBAG - U sklopu obilježavanja Svjetskog dana šuma kao i provođenja projekta“ Škola u šumi, šuma u školi“ Uprava šuma Podružnica Gospić organizirala je posjet osnovnoj eko školi Karlobag.

Koordinatorice projekta Valentina Kulaš i Mandica Dasović u suradnji sa stručnim suradnikom za uzgoj Milom Pocrnićem i upraviteljem Šumarije Karlobag Hrvojem Mažuranom, upoznale su učenike s njihovim zadatkom, a to je u ovom slučaju bio sadnja sadnica crnog bora - popunjavanje, u gospodarskoj jedinici Sjeverne karlobaške šume, koja je u sastavu Parka prirode Velebit.

Istaknuta je vrijednost šume, njene općekorisne funkcije, utjecaj na život čovjeka i velika potreba očuvanja i zaštite šuma kako kod nas tako i u svijetu. Usprkos buri, koja je u ovim krajevima čest gost, učenici su sa zanimanjem slušali kako se podiže šuma na neobraslim površinama, kako se proizvode sadnice i kako od male biljčice nastane šuma koja na ovim južnim, krškim padinama Velebita predstavlja veliku vrijednost.

Nakon uvodnog dijela, pod stručnim vodstvom šumara, pristupilo se sadnji sadnica što su učenici s oduševljenjem prihvatili. Uz pomoć šumara i svojih nastavnika iskopali su jame u koje su malim ručicama posadili svoja prva buduća stabla. Na kraju radnog dana, ozarenih lica, crvenih od bure s veseljem se pojela zaslužena marenda.


Zajednička slika na kraju pošumljavanja na Velebitu

Uprava šuma Podružnica Gospić

JAVNA RASPRAVA U SVETOM ROKU

U tijeku je javni uvid i javna rasprava za gospodarsku jedinicu "Zapadni Resnik" na području Šumarije Sveti Rok.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. ožujka 2016. u 19.15 sati

GOSPIĆ - Iz Uprave šuma Područnice Gospić dobilo smo obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu "Zapadni Resnik" na području šumarije Sveti Rok

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama s važnošću od 2016. do 2025. godine) za gospodarsku jedinicu "Zapadni Resnik" na području Šumarije Sveti Rok.

Detaljnije na vezi:
http://portal.hrsume.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=117:javni-uvid&catid=40:javni-podaci&Itemid=12

Ova se gospodarska jedinica uglavnom nalazi u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Drenovac Radučki, Komić. Cerje, Kik, Lovinac, Ploča, Raduč, Ričice, Smokrić i Vranik, odnosno grada Gospića te općinama Udbina i Lovinac.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnih elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 15. do 30, radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Sveti Rok, Ulica dr. Mile Budaka 3 u Svetom Roku. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 31. ožujka 2016. godine s početkom u 12:00 sati u zgradi Šumarije Sveti Rok, Ulica dr. Mile Budaka 3 u Svetom Roku.

Grafički prikaz područja obuhvata navedene gospodarske jedinice i javne podatke o gospodarskoj jedinici možete pogledati na dolje navedenoj internet stranici
http://javni-podaci.hrsume.hr .

Obavijest Uprave šuma Podružnica Gospić

JAVNA RASPRAVA U GRAČACU

Na javnom je uvidu i javnoj raspravi plan za gospodarsku jedinicu "Duboke jasle - Jabukovac" na području šumarije Gračac.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. ožujka 2016. u 19.10 sati

GOSPIĆ - Uprava šuma Podružnica poslala je u Ličke novine obavijest o javnom uvidu i javnoj raspravi za gospodarsku jedinicu "Duboke jasle - Jabukovac" na području šumarije Gračac

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane, sukladno FSC – standardu certifikacije šuma, da je u fazi izrade šumskogospodarski plan (Program gospodarenja šumama s važnošću od 2016. do 2025. godine) za gospodarsku jedinicu "Duboke jasle - Jabukovac " na području šumarije Gračac.

Detalji se mogu vidjeti na adresi:
http://portal.hrsume.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=117:javni-uvid&catid=40:javni-podaci&Itemid=12

Ova se gospodarska jedinica uglavnom nalazi u Zadarskoj, te manjim dijelom u Ličko-senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Gračac, Grab i Štikada, odnosno Općinama Lovinac, Gračac i Obrovac.

Svi zainteresirani građani, udruge i ustanove mogu prijedlog uređajnih elaborata za navedenu gospodarsku jedinicu pogledati u razdoblju od 15. do 30., radnim danom od 8 do 14 sati, u Šumariji Gračac, Nikole Tesle 21. u Gračacu. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati za vrijeme trajanja javnog uvida. Javna rasprava održati će se dana 31. ožujka s početkom u 10:00 sati u zgradi Šumarije Gračac, Ulica Nikole Tesle 21. u Gračacu.

Grafički prikaz područja obuhvata navedene gospodarske jedinice i javne podatke o gospodarskoj jedinici možete pogledati na dolje navedenoj internet stranici

http://javni-podaci.hrsume.hr

I nemoguće je moguće

POŠUMLJAVANJE U VELJAČI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. veljače 2016. u 14.30 sati

GOSPIĆ - Nekolicina radnika Šumarije Uprave šume Podružnice Gospić ovih dana vrijedno pošumljava vrištinu kod gospićkog priključka na Ličanku, odnosno na autocestu.

- U planu je pošumljavanje 20 hektara površine s 50 tisuća sadnica smreke i našeg rasadnika u gospodarskoj jedinici Staze.- izjavio je za Ličke novine Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić, dodajući da je u tome gospićkom području velik problem mina zaostalih iz rata.
Taj dio šumarske površine nalazi se sjeverno od područja Derala. (MaČ)

KORENICA

ŠUMARSKA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

U koreničkoj srednjoj školi otvorena je izložba fotografija „Šuma okom šumara“.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. veljače 2016. 21.00 sati

KORENICA - U organizaciji Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić, u prostoru Srednje škole Plitvička jezera otvorena je izložba 11. bjelovarskog salona fotografija pod nazivom „Šuma okom šumara“.

Prilikom otvaranja izložbe prisutne je pozdravila predsjednica Ogranka Gospić, Mandica Dasović, te istaknula kako je ovo samo jedna od aktivnosti koje će se odvijati ove godine u kojoj se obilježava značajna obljetnica, a to je 170 godina Hrvatskog šumarskog društva. Zahvalila je ravnatelju Srednje škole Šimi Pavloviću na višegodišnjoj suradnji i poželjela da se putem raznih aktivnosti ta suradnja i nastavi.

O izložbi, na kojoj se nalaze fotografije kako domaćih tako i šumara iz drugih zemalja, njenim počecima i značaju, koji je prešao granice Hrvatske, govorio je predsjednik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić. Osvrnuo se i na prošlu godinu u kojoj se obilježavalo 250 godina hrvatskog šumarstva te govorio o značaju Hrvatskog šumarskog društva, jednog od najstarijih u Europi, koje ove godine obilježava 170 godina svog djelovanja i 140 godina neprekidnog izlaženja stručnog časopisa Šumarski list.

U sklopu suradnje Srednje škole Plitvička jezera i Hrvatskog šumarskog društva, predsjednik društva Oliver Vlainić održao je predavanje na temu „250 godina hrvatskog šumarstva“. Predavanje je obuhvatilo povijest šumarstva u Hrvatskoj od 1765. do 2015.godine. Naznačene su osnovne karakteristike gospodarenja šumama u Hrvatskoj, važnost šuma i pregled šumskog fonda u Republici Hrvatskoj te dat i kratki pregled gospodarenja privatnim šumama. Predavanju je prisustvovalo 48 učenika koji su se s ovom tematikom susreli prvi put. (M. D.)

RADE I U DRUGIM PODRUŽNICAMA

U suradnji s Direkcijom Hrvatskih šuma 80 posto sjekača, traktorista, poslovođa i strojeva iz gospićke podružnice nalazi se na drugim područjima. Najviše ih je na području podružnica u Našicama, Osijeku i Sisku. Jedna grupa je u Podružnici Split gdje rade na šumsko-uzgojnim radovima. Iz ovih podružnice u Liku tijekom ljeta dođu njihovi radnici i posebni strojevi i pomažu i izvlačenju drvne mase iz šume.

Zimi među šumarima

GRADNJA CESTA BEZ PREKIDA

Prošle godine uz pedesetak kilometara šumskih cesta napravljeno je i 265 kilometara vlaka.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. VELJAČE 2016. u 20.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Ovih smo se dana pomalo družili sa šumarima. Iako je polovica najžešće ličke zime neki radovi u šumi ne prestaju.

U društvu Tomislava Vinkovića, upravitelja Radne jedinice Građevinarstvo i prijevoz (GIP) Uprave šuma Podružnica Gospić obišli smo jedno njihovo radilište. Dvadesetak kilometara zapadno od Gospića penjemo se novom šumskom cestom na brdo Ostrvica. Ličkoj zimi ni traga. U dalji u polju vide se ovce na paši.
            Brzo provozimo ranije izgrađenu cestu i stižemo do nove dionice. Usko napuštamo vozilo i uzbrdo nastavljamo pješice kroz netom odmrznuto crvenicu koja se i pomalo kliže. Sve se jače čuje snažni građevinski stroj koji je na trasi i gradi donji dio buduće ceste koja će proći preko Ostrvice i tako olakšati korištenje šume u tome dijelu Pazarišta.
            U stroju zatičemo Marina Ćaćića (38)  koji je iz obližnje Male Plane. On sa strojem pravi 3497 metara dugu cestu već tri tjedna, a posla će biti još bar dva mjeseca.
            - Uskoro ćemo započeti radove i s druge strane Ostrvice. Vrijednost radova na donjem stroju je 1,2 milijuna kuna. Nakon toga radit će se i gornji stroj ceste kako bi se mogla koristiti.- kaže Vinković.

            Prošle godine GIP je izveo radove u vrijednosti od 8,3 milijuna kuna. Za ta sredstva napravljeno je preko 22 kilometra novog donjeg stroja novih cesta, a na preko 24 kilometra napravljen je gornji stroj. Osim toga, održavano je i preko stotinu kilometara šumskih cesta, te napravljeno preko 21 kilometar traktorskih vlaka.
            - U ovim radovima surađujemo i s susjednim podružnicama u Ogulinu i Delnicama. Preko Direkcije Hrvatskih šuma raspoređuje se mehanizacija i z gradnju šuma na našem području. Prošle godine u izgradnju prometnica uloženo je preko 20 milijuna kuna.- kaže Josip Dasović, voditelj Uprave šuma podružnica Gospić.
            Prošle godine na području UŠP Gospić izgrađeno je 48 kilometara donjeg i 46 kilometara gornjeg stroja šumskih cesta,te 265 kilometara šumskih vlaka.
           U planu za ovu godinu je investiranje deset milijuna kuna u izgradnju novih šumskih cesta, u vlake se planira uložiti 8,5 milijuna kuna, a u održavanje postojećih prometnica 3,7 milijuna kuna ili sveukupno nešto preko 22 milijuna kuna.
VIDEO ZAPIS

RJ GRAĐEVINARSTVO I PRIJEVOZ (GIP)

Gospićki GIP zapošljava 41 radnika na izgradnji i održavanju šumskih prometnica. Imaju i vlastitu mehanizaciju za taj posao. U Gospiću je i mehanička radionica u kojoj održavaju i sva ostala vozila gospićke podružnice. Kada smo nedavno bili u radionici taman su mijenjali gume na jednom kombiju iz koreničke šumarije. NJihovi radnici rade i na održavanju objekata u vlasništvu Podružnice.

Izložba fotografija

ŠUMA OKOM ŠUMARA U KORENICI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. siječnja 2016. u 20.00 sati

GOSPIĆ - Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić organizira izložbu fotografija "Šuma okom šumara" koja će se biti otvoriti u koreničkoj srednjoj školi 14.30 sati.

Prije izložbe biti će predavanje za učenike povodom 250.-te obljetnica hrvatskog šumarstva i 170 godina Hrvatskog šumarskog društva te gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Predavanje će održati dipl. ing. Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.

Božić i lički šumari

ŠUMARSKE JASLICE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. PROSINCA 2015. U 12.45 SATI