Stanje na tržištu rada Ličko- senjske županije u listopadu 2011.g.
NA LISTI NEZAPOSLENIH 2901 RADNIK
Do Smanjenje nezaposlenosti došlo je jedino na gospićkom i lapačkom području. "Hranarinu" dobiva 548 nezaposlenih radnika. www.licke-novine.hr
GOSPIĆ - Krajem listopada 2011. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područna služba Gospić evidentirana je 2.901 nezaposlena osoba. To je 46 osoba odnosno 1,6 posto višenego u prethodnom mjesecu i 319 osoba ili gotovo deset posto manje nego u istom mjesecu prošle godine
U listopadu je zaposleno 97 osoba iz evidencije što je za sedam osoba više nego u isto vrijeme prošle godine ali i čak za 57,6 posto (132 osobe) manjenego u prethodnom mjesecu. Najviše radnika je zaposleno u prerađivačkoj industriji 24, trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla 16, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 9 … tijekom listopada iz evidencije nezaposlenih brisane su 253 osobe. Na listi se nalaze 403 nove nezaposlene osobe što je za 13,5 posto više nego u listopadu 2010. a za 4,1% više nego u prethodnom mjesecu. Najviše ih je u evidenciju došlo direktno iz radnog odnosa - 290. Najčešći razlozi su istek rada na određeno vrijeme za 143 radnika, zatim istek rada na sezonskim poslovima 107 radnika, zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga 64 radnika, na osnovi sporazuma radnika i poslodavca 13 radnika je dobilo otkaz, a zbog neaktivnosti - 78. Iz redovnog školovanja došle su 32 nove osobe na listu nezaposlenih, i iz nekog drugog oblika - 3 osobe. Povećanje nezaposlenosti zabilježeno je u ispostavama u Korenici od 21 posto, Novalji oko 20 posto, gdje je inače turizam kao sezonska djelatnost i najrazvijeniji. Porast u ostalim dijelovima Ličko-senjske županije je znatno manji te je u Senju bio 4,5 posto i Otočcu 0,2 posto. Smanjenje je zabilježeno u ispostavama u Donjem Lapcu od 4,1 posto i Gospiću od 3,3 posto. U listopadu je bilo 548 korisnika novčane naknade što predstavlja 18,9 posto od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba u Područnoj službi Gospić. Broj korisnika novčane naknade u listopadu 2011. smanjio se u odnosu na isti mjesec prošle godine za 98 osoba ili 15 posto dok se u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika smanjio za 7 osoba ili 1,3 posto.
ZAGREB/GOSPIĆ - HPA ima razvijenu infrastrukturu za prikupljanje uzoraka meda po cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Na području cijele RH Hrvatska poljoprivredna agencija ima raspoređene Područne urede, kao i djelatnike koji su, između ostalih aktivnosti, zaduženi i za sakupljanje uzoraka meda. Svaki pčelar koji želi koristiti usluge Laboratorija za kontrolu kvalitete meda može se obratiti u Područni ured HPA županije iz koje dolazi te dogovoriti s našim djelatnicima uzimanje uzorka meda. HPA organizira i transport uzoraka meda do Laboratorija u Križevcima. Cijene analiza su upravo u formiranju u suradnji s Hrvatskim pčelarskim savezom, te još nisu do kraja definirane, ali će se ovih dana moći vidjeti na stranicama www.hpa. hr.
Novo u Hrvatskoj
OTVOREN LABORATORIJ ZA KONTROLU KVALITETE MEDA
Laboratorij će kontrolirati kvalitetu hrvatskog meda što će zaštititi i potrošače.
KRIŽEVCI - Hrvatska poljoprivredna agencija uz potporu Hrvatskog pčelarskog saveza otvorila suvremeno opremljeni laboratorij za kontrolu kvalitete meda. Laboratorij koji je smješten u Poljani Križevačkoj 185, svečano je otvorio potpredsjednik Sabora RH Josip Friščić, a otvorenju su prisustvovali i održali pozdravne govore ravnatelj HPA dr. sc. Zdravko Barać, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Martin Kranjec, gradonačelnik grada Križevaca Branko Hrg, župan Koprivničko – križevačke županije, Darko Koren, predstavnik MPRRR, dr. sc. Ivan Jakopović i ministar turizma RH Damir Bajs. Ravnatelj HPA dr. sc. Zdravko Barać je govorio o važnosti i razlozima za uspostavu Laboratorija, te uslugama koje nudi pčelarima kao i značaju kontrole kvalitete za potrošače. Ujedno je prisutnima predstavio Hrvatsku poljoprivrednu agenciju i osnove djelatnosti, broj i strukturu zaposlenih, s posebnim naglaskom na kontrolu kvalitete poljoprivrednih proizvoda i usluge koje pruža Laboratorij za kontrolu kvalitete poljoprivrednih proizvoda.
Laboratorij za kontrolu kvalitete meda dio je Odjela za kontrolu kvalitete poljoprivrednih proizvoda unutar kojega djeluju razvijeni sustavi kontrole kvalitete svježeg sirovog mlijeka, ocjenjivanja trupova na liniji klanja životinja i kontrole kvalitete stočne hrane. Cilj djelovanja Laboratorija za kontrolu kvalitete meda jest sustavno praćenje parametara kvalitete meda, odnosno utvrđivanjem fizikalno – kemijskih osobina, pčelarima osigurati potvrdu o vrijednosti proizvoda, a potrošačima potvrditi kvalitetu i sigurnost u proizvod. HPA je institucija s višegodišnjim iskustvom u laboratorijskoj analitici i organizaciji prikupljanja uzoraka s područja cijele Republike Hrvatske. Slijedom toga, putem Laboratorija za kontrolu kvalitete meda pružaju se usluge uzorkovanja meda, prikupljanja i transporta uzoraka meda s područja cijele Republike Hrvatske, pripremanja uzoraka za analizu, senzorska ocjena te izvođenje kompletne kemijske i fizikalne analize. Usluge su namijenjene za oko 7 000 pčelara evidentiranih u bazi podataka koju vodi Hrvatska poljoprivredna agencija. Analitičke metode koje se provode u Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka i Laboratoriju za kontrolu kvalitete stočne hrane akreditirane su prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025 za ispitivanje hrane za životinje, a u pripremi je akreditacija za Laboratorij za kontrolu kvalitete meda. Cilj Hrvatske poljoprivredne agencije, koja je između ostalih djelatnosti zadužena i za kontrolu kvalitete poljoprivrednih proizvoda, jest uspostava jakog laboratorijskog centra za kontrolu kvalitete poljoprivrednih proizvoda sa sjedištem u Križevcima, istaknuo je ravnatelj HPA. Prilikom otvorenja potpisano je Pismo razumijevanja između Hrvatske poljoprivredne agencije i Hrvatskog pčelarskog saveza kao pokazatelja dobre suradnje u izradi dodirnih strategijskih odrednica na nacionalnoj razini i mogućnosti učinkovite kontrole kvalitete proizvoda za pčelare članove Saveza. Potpisali su ga ravnatelj HPA dr. sc. Zdravko Barać i predsjednik HPS-a Martin Kranjec.
Sa svečanosti u Križevcima
Najbolji medari ličko-senjski na ovogodišnjoj Jesni u Lici/Foto Lik@ press Gospić
ZAGREB - Službeni početak rada Laboratorija za kontrolu kvalitete meda Hrvatske poljoprivredne agencije bit će u srijedu 16. studenog 2011. godine u Poljani Križevačkoj 185 u Križevcima. Laboratorij za kontrolu kvalitete meda sastavni je dio Odjela za kontrolu kvalitete poljoprivrednih proizvoda, unutar kojega od ranije djeluju sustavi za kontrolu kvalitete svježeg sirovog mlijeka, ocjenjivanja trupova na liniji klanja životinja te kontrola kvalitete stočne hrane. Cilj djelovanja Laboratorija za kontrolu kvalitete meda jest sustavnim praćenjem parametara kvalitete meda, odnosno utvrđivanjem fizikalno – kemijskih osobina pčelarima osigurati potvrdu o vrijednosti proizvoda, a potrošačima potvrditi kvalitetu i sigurnost u proizvod. Laboratorij je opremljen suvremenom analitičkom opremom za provedbu analiza uzoraka meda, a provodi ih educirano osoblje HPA.
Duško Pilja, generalni direktor Jadran ribe Karlobag
Ovo je prva hrvatska pastrva uzgojena u moru
Lukovačka pstrva je prva hrvatska pastrva uzgojena u Jadranskom moru
Inženjer Danijel Kanski, tehnički direktor Jadran ribe, s lukovačkom prvom hrvatskom pastrvom iz mora težine tri kilograma/Foto Lik@ press Gospić
Ličke novine u prvom hrvatskom ribogojilištu pastrve u moru
PRVA HRVATSKA PASTRVA IZ MORA
Iz specijalnih kaveza ovih se dana vade prve tone pastrve iz mora.
LUKOVO ŠUGARJE - Postignuti su rezultati zadovoljavajući kao i kvaliteta, riba izgleda odlično. Početak je bio dosta skeptičan. Našu ribu dali smo u ribarnice i u dosta restorana i dobro je prihvaćena - kaže Duško Pilja, generalni direktor tvrtke Jadran riba d.o.o. Karlobag, koja je otpočela proizvodnju ribe u kavezima u moru u Lukovom Šugarju južno od Karlobaga, dodajući da su oni prvi u svijetu uspjeli proizvesti pastrvu u toplom moru. Naime, dosada se pastrva uzgajala u hladnim morima u Norveškoj, Škotskoj i Čileu, a Delač kaže da im je proizvodnja uspjela zbog mnogo vrulja i podvelebitskom kanalu koje rashlađuju more. Tu je zimi temperatura mora na 10 metara dubine 11 Celzijevaca, a ljeti ispod dubine od 15 metara je 12 stupnjeva, pa se mreži i spuštaju na tu dubinu kako bi uzgoj bio što kvalitetniji. Ikra posebnoj soja pastrve se uvozi iz Danske i mlađ se do težine od 150 grama proizvodi u ribogojilištu u Suvaji na rijeci Uni nedaleko Donjeg Lapca. Ovih dana iz mora će se izvaditi i dati u preradu u zadarsku tvornicu Adrija stotinjak tona prvorazredne pastrve čiji pojedini primjerci doseži i tri kilograma. U Lukovu su danas prva četiri od 20 kaveza za koje je dobivena koncesija za 20 godina. U planu je izgradnja još jednog uzgajališta, također na ličko-senjskome moru, u Burjači kod Jablanca. Za koju godinu trebalo bi se proizvoditi dvije tisuće tona pastrve godišnje. Treba znati da današnji uzgoj brancina i orada iznosi 3800 tona. Ova je ideja stara samo desetak godina. Nije slučajno da je za uzgoj odabrano Lukovo Šugarje gdje je nerazvijenost u punom jeku što garantira djevičanski čisto more, zrak i okoliš kao nigdje drugdje. Naime, domaćih gotovo da i nema, ima nešto vikendaša. Taj dio karlobaške općine čak nema niti tekuću vodu za piće. Usput rečeno, posljednjih desetak godina Lukovčane se zavarava desalinizacijom mora kao bi imali vode.
Ta lukovčanska uvala Porat bila poznata po nekim drugim stvarima. Tu je u bivšoj državi izgrađeno odmaralište za glavonje koje se i danas, iako se ne koristi, čuva. !!!???? Kako je u Poratu velika dubina mora to su znali i planeri u bivšoj "armiji" pa je izgrađena luka za opskrbu ratnih nadmorskih i podmorskih plovila gorivom i ogromni rezervoari. Sve su to dobro čuvali do zuba naoružani vojni stražari. Onda je u Domovinskom ratu, u ovoj novoj Hrvatskoj, nekome u Zagrebu palo na pamet da bi to bila dobra lokacija na termoelektranu na ugalj. E, to je posljednje Lukovčane diglo na noge, a pridružili su im se brojni građani diljem Lijepe naše. Nizali su se prosvjedi. Čak je u tome dijelu Parka prirode, jasno Velebita, zasađena i Gojkova šuma - spomen šuma na Gojka Šuška, ratnog ministra obrane. I na svu sreću od termoelektrane, bar za sada, nema ništa.
Gojkova šuma u Lukovu Šugarju u sjeni vojne bodljikave žice
Lukovačka morska pastrva
Kavez u uvali Poret
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Započeo šesti krug
natječaja za sredstva iz IPARD programa – Mjere 101 i 103 www.licke-novine.hr
21. listopada 2011. 19.45 sati
ZAGREB - Šesti krug natječaja za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 101 „Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva“ i za Mjeru 103 „Unaprjeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda“ započeo je 17. listopada 2011. i trajati će do 28. studenog 2011. godine. U pet dosadašnjih natječaja, ukupno je zaprimljeno 160 prijava s ukupnom vrijednošću ulaganja od 668.173.344,84 kuna. Vrijednosti tražene potpore je 57.847.989,34 kuna a od toga su donesene Odluke o odobrenju za 80 prijava s odobrenim iznosom potpore od 188.612.715,16 kn.
U četvrtom krugu natječaja zaprimljene su 44 prijave s ukupnom vrijednošću ulaganja od 175.688.153,45 kn, te vrijednost tražene potpore od 88.690.569,37 kn. Od ukupnog broja prijava, njih 36 dobilo je Odluku o odobrenju od strane Agencije za plaćanja, što predstavlja 81,8 % odobrenih prijava, a u financijskom smislu čak 91,68 % odobrenih sredstava potpore.
U petom krugu natječaja zaprimljeno je 40 prijava s ukupnom vrijednošću ulaganja od 199.355.361,99 kn, te vrijednost tražene potpore od 99.216.380,20 kn. Do sada je isplaćeno 6 prijava u iznosu potpore od 14.649.841,34 kn.
Više informacija može se pronaći na web stranicama Agencije za plaćanje http://www.apprrr.hr/sestinbsp;javni-natjecaj-za-dodjelu-sredstava-iz-ipard-programa---zaprimanje-prijava-od-17102011---28112011nbsp;-110.aspx i Ministarstva http://www.mps.hr/default.aspx?id=8318 .
GOSPIĆ - Krajem rujna u gospićkoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u evidenciji nezaposlenih bilo je 2.855 osoba. To je 45 osoba manje nego u kolovozu,a u odnosu na prošlu godinu lista je kraće za 190 imena. S liste su brisane 182 godine koja su izgubila pravo. Tijekom rujna zaposleno je 229 osoba iz evidencije što je za gotovo 100 posto (110 osoba) više nego u isto vrijeme prošle godine i za 130 posto (130 osoba) više nego u prethodnom mjesecu. Najviše radnika je zaposleno u djelatnosti opskrbe vodom; uklanjanju otpadnih voda, gospodarenju otpadom te djelatnosti sanacije okoliša gdje je bilo posla za 61 radnika. Prošlog mjeseca na "biro" se prijavilo 387 novih nezaposlenih osoba što je za preko 13 posto nego lani, te za 133 posto više nego u ovogodišnjem kolovozu. Od ukupnog broja nezaposlenih 1.520 je žena, a 1.335 je muškaraca. Udio žena u ukupnim nezaposlenim osobama iznosi 53,2%, dok udio muškaraca u ukupnim nezaposlenim osobama iznosi 46,8 posto.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
ZAGREB - Odlukama Vlade Republike Hrvatske Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja raspisalo je danas, 17. listopada 2011. godine, Javne natječaje za sufinanciranje troškova prodaje/otkupa jabuka za industrijsku preradu, otkupa i skladištenja jabuka I. klase, troškova otkupa i skladištenja mandarina te troškova otkupa grožđa. Jabuke I. klase
Pravo sudjelovanja imaju domaće pravne osobe-otkupljivači, a sufinancirat će se jabuka I. klase, otkupljena do 01. studenog 2011. godine. Prijave se podnose Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju do 15. studenog 2011. godine. Ministarstvo će potpisati Ugovore s otkupljivačima nakon dostave dokumentacije o izvršeno otkupu. Otkupljivač je obvezan vlasniku jabuka isplatiti cjelokupnu vrijednost isporučenih jabuka I. klase otkupljenih u okviru kvote najkasnije do 30. lipnja 2012. godine. Jabuke za industrijsku preradu
Pravo sudjelovanja imaju poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, a sufinancirat će se jabuka za industrijsku preradu prodana/otkupljena do 15. prosinca 2011. godine. Zainteresirani proizvođači dužni su najkasnije do 30. prosinca 2011. podnijeti prijavu i dostaviti dokumentaciju o prodanim količinama Agenciji za plaćanja. Isplatu proizvođača jabuka za industrijsku preradu Agencija za plaćanja će izvršiti nakon dostave i kontrole dokumentacije. Mandarine
Pravo sudjelovanja imaju domaće pravne osobe-otkupljivači, a sufinancirat će se mandarina otkupljena do 20. prosinca 2011. godine. Prijave za sudjelovanje podnose se Agenciji za plaćanja do 10. prosinca 2011. godine. Ministarstvo će potpisati Ugovore sa otkupljivačima mandarine nakon dostave dokumentacije o izvršenom otkupu i administrativne kontrole. Otkupljivač je obvezan proizvođaču mandarina isplatiti cjelokupnu vrijednost isporučenih mandarina otkupljenih u okviru kvote najkasnije do 17. siječnja 2012. godine. Grožđe
Pravo sudjelovanja imaju pravne osobe i obrti, otkupljivači, a sufinancirat će se grožđe otkupljeno do 30. studenog 2011. Prijave se podnose Agenciji za plaćanja do 15. prosinca 2011. godine. Ministarstvo će potpisati Ugovore s otkupljivačima nakon dostave dokumentacije o izvršeno otkupu. Otkupljivač je obvezan vlasniku grožđa isplatiti cjelokupnu vrijednost isporučenog grožđa otkupljenog u okviru kvote najkasnije do 31. kolovoza 2012. godine.
GOSPIĆ - Vjerojatno zbog hladnoće današnji petak je bio dosta slab s tradicionalnom ponudom zeljenjave iz Dalmacije. Dalmoši su se pobojali studeni i bure. Bili su u pravu, do podneva je temperatura u ličkoj metropoli, pa tako i na placi, trbuvu grada, bila jednoznamenkasta. Mnogi su piljari cvokotali od studeni. Kako je jesen poodmakla tako je danas bila dobra ponuda ličkog krumpira. Od prošlog petka pala mu je cina za cilu kunu i bijaj' samo po tri kune. Nudija se u malim i velikim vrićama. I kupusa je bilo u izoblju. Kako dalmatinskog i slavonskog tako i ličkoga sa ranih polja. Lički je bio s Krbavskog polja, bilo ga je i iz Kosinjske doline, pa i iz okolice Gospića. Kosinjski je bija po tri kune ka i krumpir, bilo u glavama bilo unaj rizani. Doklen su drugi bili ništo jeftiniji, nudili su kupus i za 2,5 kune, samo da prodaju kad su već došli u Liku di se zimi izide čudo zelja i to unoga kiseloga.
Kupusa je u Gospiću bilo s raznih hrvatskih područja
ZAGREB - Već je postalo tradicijom da se na jednom mjestu nađu hrvatski uzgajivači koza i ovaca. Njihov novi susret bit će 20. i 21. listopada u Malinskoj u hotelu Malin. U ta dva dana bit će dvije manifestacije, 13. Savjetovanje uzgajivača i koza u Republici Hrvatskoj i 12. Izložba hrvatskih ovčjih i kozjih sireva. Na savjetovanju, koje se održava već trinaestu godinu za redom, godišnje se okupi preko 200 uzgajivača ovaca i koza, mjesto je to druženja i stjecanja novih saznanja gdje stručnjaci s Agronomskog i Veterinarskog fakulteta Sveučilišta iz Zagreba prezentiraju teme iz područja genetike, ekonomije, preventive i zdravstvene zaštite i hranidbe ovaca i koza. Ove godine će uzgajivačima biti predstavljen novi uzgojni program ovaca u RH, koji predstavlja temeljni akt za organizaciju i provedbu uzgojnog rada u stadima ovaca u Hrvatskoj. Na državnoj izložbi ovčjih i kozjih sireva ukupno 45 proizvođača će izložiti 145 vrijednih i kvalitetnih sireva od ovčjeg i kozjeg mlijeka, koje je ocijenilo stručno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka za sirarstvo s Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Predsjednica stručnog povjerenstva će iznijeti rezultate i dojmove s ovogodišnje ocjene sireva, a nagrađenim proizvođačima će biti uručena priznanja za postignuti uspjeh u proizvodnji, nakon čega će uslijediti degustacija izloženih ovčjih i kozjih sireva. Hrvatska poljoprivredna agencija organizacijom savjetovanja i izložbe sireva nastoji doprinijeti daljnjem napretku razvoja ovčarstva i kozarstva u Hrvatskoj, te utjecati na povećanje proizvodnje i kvalitete hrvatskih ovčjih i kozjih sireva uz istodobno smanjenje troškova proizvodnje.
VRHOVINE - U nedjelju 16. listopada na novoj tržnici u središtu Vrhovina održat će se druga po redu Izložba domaćih proizvoda s područja Vrhovina i Otočca. Izložba je posvećena Svjetskom danu hrane, a trajat će od 10 do 15 sati. Prijavljen je dolazak dvadesetak izlagača.U sklopu izložbe održat će se i tribina Kompostiranje i proizvodnja domaće hrane. Organizator manifestacije je Udruga L.E.H. Vrhovine, a pokrovitelji su Ministarstvo poljoprivrede RH i Ličko-senjska županija.
U organizaciji uzgojnih i sportskih konjičkih udruženja na prostoru Bjelovarsko-bilogorske županije, te znanstvenih institucija, konjogojskih udruženja i pravnih subjekata iz drugih dijelova Hrvatske, a uz veliku podršku Bjelovarsko-bilogorske županije i Sportsko rekreacijskog centra Kukavica (SRC Kukavica), 15. listopada, u subotu, u prostoru SRC Kukavica s početkom u 10.00 sati održati će se 1. Međunarodni kongres konjičkog turizma RH 2011. SRC Kukavica se nalazi na glavnoj cesti između Bjelovara i Daruvara, Općina Velika Pisanica. Generalni pokrovitelj kongresa je Ministarstvo turizma Republike Hrvatske - Ovo je prvi kongres koji je ujedno odmah od samog početka organizacije međunarodnog karaktera, a osim toga za istaknuti je i podatak da se radi o općenito prvoj organizaciji skupa na temu konjičkog turizma u Republici Hrvatskoj, na bilo kojoj razini. U okviru kongresa biti će prezentirano 13 predavanja istaknutih stručnjaka iz područja konjogojstva i drugih gospodarskih grana koji su svoje znanje prilagodili potrebama konjičkog turizma, svaki sa svog stajališta. Strani predavači iz Republike Mađarske prezentirati će nam vrlo organiziran sustav mađarskog konjičkog turizma - kaže dr. sc. Mato Čačić, predsjednik Organizacijskog odbora. U okviru kongresa održati će se i promocija prve knjige u hrvatskoj literaturi Konjički turizam u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, autora dr. sc. Mato Čačića, izdavač je Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije.
GOSPIĆ - U Gospiću i okolici, nakon prošotjednog iznenadnog snijega koga još ima po velebitskih vrhuncima, započelo je jesensko oranje njiva. Naša kamera zatekla je orače u Deralame sjeveroistočno od ličke metropole. Neki se orači nisu vidjeli od prašine koja se dizala iz brazda jer je zemlje isuviše suha.
Oranje njiva u Deralama kod Gospića/Foto Lik@ press Gospić
Snijeg na velebitskoj Visočici
Ličani u radu s konjima stalno koriste, i to žestoko, kandžije, što će morati prestati ako misle zarađivati i od turizma kao u ostalim turističkim dijelovima Hrvatske/Foto Lik@ press Gospić
NOVI KORAK U HRVATSKOM TURIZMU
VIŠE POZORNOSTI KORIŠTENJU KONJA
6. LISTOPADA 2011. U 19.00 SATI
GOSPIĆ - U pripremi je održavanje 1. Međunarodnog kongresa konjičkog turizma RH 2011. Danas smo u našu redakciju dobili predplakat s najavom ovog značajnog događaja. Općenito, ovo je prvi, ne samo skup ovako visoke razine, nego općenito prvi skup uopće na temu konjičkog turizma kao posebnog oblika ponude u turističke industrije Republike Hrvatske. Generalni pokrovitelj ovog kongresa je Ministarstvo turizma Republike Hrvatske.
Detaljan program je u izradi i uskoro ćemo ga objaviti.
Kongres će biti održan u Sportsko-rekreacijskom centru Bjelovarsko-bilogorske županije SRC Kukavica U Velikoj Pisanici 15. listopada.
Objavljujemo nešto fotografija i kratkih komentara iz arhive Lik@ pressa.
Baja Žarak u Perušiću timari i održava konje za jahanje
NApajanje konja i pranje veša u Gospiću na Novčici gdje danas utječe kanalizacija
Razigrani lički konji 1976.
Ličani su zimi koristili konjske sane
Ličke buša na proljetnoj paši
Konačno smo dočekali
IZLOŽBA BUŠE
Konačno je izgleda sačuvana od propasti krava koja je tisućljećima hranila ljude u našim krajevima.
Prvu državnu izložbu krave buše u Hrvatskoj bit će u nedjelju 9. listopada s početkom u 10 sati, u Zadvarju, Splitsko – dalmatinska županija. Na izložbi, koju organizira Hrvatska poljoprivredna agencija i Udruga uzgajivača Buša desetak će uzgajivača iz Hrvatske izložiti oko 70 najboljih grla iz vlastitog uzgoja.
Cilj održavanja izložbe jest predstavljanje rezultata rada na zaštiti i očuvanju buše, potencijala uzgoja buše, odnosno prednosti koje nosi uzgoj kao i rješavanje probleme s kojima se uzgajivači buše susreću. Buša spada u hrvatske izvorne i zaštićene pasmine, a sadrži jedinstveno i neponovljivo genetsko naslijeđe čiji je opstanak važan kao garancija za proizvodnju hrane i održavanje raznolikosti u budućnosti. O nužnosti očuvanja buše govori činjenica da ju je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 2002. godine uvrstilo u Program očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina. U sklopu izložbe održati će se aukcija prodaja rasplodnih grla buša, te okrugli stol na kojemu će se raspravljati o važnosti uzgoja buše za regionalni razvoj, a predstavit će se i smjernice razvoja budućeg uzgojnog programa buša u Republici Hrvatskoj.
U knjizi Lika iz bloka jednog novinara, marka Čuljata pronalazimo i bušu, ovo što on piše:
- Početkom dvijetisućitih godina stariji Gospićani su se sjećali procesa zamjene buše plemenitim pasminama krava i volova. Pamte da je polovicom 20. stoljeća buša masovno otkupljivana i da je prodana za prehranu američke vojske na Korzici. Međutim, tu je kuhara bilo i Židova koji su nešto stoke sačuvali i prebacili u Izrael gdje su je uspješno križali s drugim pasminama. Nakon deset godina selekcijskog rada izraelska buša je davala 3500 litara mlijeka godišnje.
Buša spada u skupinu kratkorožnih goveda - Bos brachyeros europeus. Poznata je i pod nazivom domaće planinsko ili ilirsko govedo. Spada u primitivne (ekstenzivne) pasmine goveda koje nalazimo u krajevima u kojima je čovjekov utjecaj na uzgoj vrlo slab. Bušu i njezine križance nalazimo u nerazvijenim brdskim, planinskim i kraškim područjima južno od Save i Dunava (Lika, Dalmacija i u nama susjednoj Bosni i Hercegovini). Pretpostavlja se da su Iliri uzgajali sitno kratkorožno govedo. Po dolasku Hrvata na ove prostore, ilirska su se goveda križala s drugim brahicernim govedima čija su stada Hrvati doveli iz svoje stare domovine. Naša današnja brahicerna goveda najvjerojatnije su nastala ovim križanjima.
Buša je kasnozrelo govedo. Prvi put se junice pripuštaju u dobi od dvije godine. Telad je sitna, porodne težine oko 15 kg. Plodnost buše je oko 85 do 90 %. Ženske životinje ostaju u rasplodu 10 do 12 godina. Živi oko 20 godina. Lička buša je sitno govedo grube konstitucije. Greben je visine 100 do 110 cm. Krava je teška od 180 do 250 kg, a bik oko 300 kg.
Gotovo je uvijek jednobojna i to od posve svijetle, preko smeđe, prutaste (narodni naziv za buše prekrivene gustim uskim tigrastim prugama), crvene do crne boje s prugom na leđima koja je u kontrastu s osnovnom bojom. Za bušu je tipična srneća gubica tj. tamno pigmentirana sluzokoža s bijelim dlakavim vijencem oko nje. Rogovi i papci uvijek su tamne boje. Na kratkim rogovima česte su svijetle presvlake oko korijena roga, a vrhovi su redovito crni. Kosti glave su nježne, čelo redovito široko, rogovi kratki, jače ili slabije savijeni, u bazi vodoravno usmjereni. Vrat je suh, zategnute kože, s neizraženom vratnom maramom. Leđa su uska, kratka i ravna, sapi krovaste i oborene. Grudni koš je uzak, ali dubok i prostran. Noge su relativno kratke s prostranim i tvrdim papcima koji su rezultat višestoljetne prilagodbe na hodanje po golom ličkom kamenu.
Lička buša zimi
Uzgajivač ličke buše Ivica Franic iz Smiljana obilazi brojne izložbe
Lička buša Ivice Franica iz Smiljana kod Gospića/Foto arhiva Lik@ press GospićBuša je rezultat slabe prehrane i oskudne njege tako da joj muznost nije veća od 700 do 800 litara mlijeka. Mlijeko je izvrsne kakvoće jer ima 4 do 6% mliječne masti. Laktacija traje oko 8 mjeseci. Proizvodnja mesa je slaba jer je buša koščata i sitna, randman mesa je oko 55%. Radna snaga buše je skromna, ali zadovoljava potrebe ekstenzivne poljoprivrede svog područja. Buša je dobra zdravlja i veoma otporna na zarazne bolesti. Goveda su se i ljeti i zimi držala vani, bilo na pašnjaku ili u toru, samo su se po najvećoj zimi i nevremenu zatvarala u staju. Hrana im se sastojala od paše i brsta, a zimi najčešće od slame i kukuruzovine. U rano proljeće mladice drveća često su im bile jedina hrana, tako da se svojim zahtjevima za krmom više približava kozi nego govedu. Tijekom zime uz vrlo oskudnu ishranu buša bi jako oslabila, ali dolaskom proljeća i bolje ispaše izgubljenu bi težinu vrlo brzo nadoknadila. I ova činjenica svjedoči o jednoj od njezinih najbitnijih pasminskih osobina, a to je odlična sposobnost prilagodbe.
Prema podacima HSC-a u godišnjem izvješću za 2006. evidentirano je 11 bikova, 100 krava i 29 grla ženskog podmlatka u vlasništvu 36 uzgajivača. Radi zaštite i očuvanja ove pasmine 21. I: 2005. održana je osnivačka skupština Udruge uzgajivača Buše u Gospiću koji imaju 30 krava.
Prema kriterijima FAO ova pasmina svrstana je u kategoriju u opasnosti.
MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA
Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva – „Zeleni razvoj Hrvatske“ možete pročitati na www.mzopu.hr
ZELENI RAZVOJ
Vlada prihvatila strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva.
ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske donijela je na današnjoj sjednici Zaključak kojim se prihvaćaju Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva – „Zeleni razvoj Hrvatske“. Radi se o strateškom dokumentu koji će poslužiti kao osnova za izradu konkretnih međuresornih aktivnosti kao temelja razvoja zelenog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Inicijativa za Zeleni razvoj Hrvatske predviđa postupno preoblikovanje i novo fokusiranje razvojne politike, investicija i potrošnje prema posebnim sektorima, kao što su čistije tehnologije, energetska učinkovitost, zelena gradnja, obnovljiva energija, zeleni promet, vodno gospodarstvo, gospodarenje otpadom, održiva poljoprivreda i šumarstvo i održivi turizam. Odrednice se ne temelje na osiguranju sredstava iz Državnog proračuna, već na korištenju Strukturnih fondova Europske unije, postojećih fondova i namjenskih sredstava u Republici Hrvatskoj (Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Hrvatske vode, Hrvatska banka za obnovu i razvitak) i kao najvažnije, na privlačenju domaćeg i inozemnog privatnog kapitala, te stranih investitora, u izgradnju, razvoj i transfer tehnologija. Sredstva koja su planirana iz Državnog proračuna minimalna su i koristit će se za informiranje i educiranje građana o glavnim postavkama Strateških odrednica. Ostala sredstva koja idu iz izvanproračunskih stavki jesu sredstva koja će se po principu "onečišćivač plaća" preusmjeravati na poticanje i financiranje aktivnosti predviđenih ovim odrednicama. Ministarstvo zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva izradilo je Strateške odrednice u skladu s mjerom „Poticanje investicijskih projekata s naglaskom na zaštitu okoliša (zelene tehnologije)“ Plana provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka s ciljem usmjeravanja razvoja države prema „zelenom gospodarstvu“, što podrazumijeva restrukturiranje poslovnog sektora i infrastrukture prema prirodnim, ljudskim i kapitalnim kapacitetima i potrebama, uz istovremeno učinkovito korištenje energije, smanjenje emisija stakleničkih plinova, učinkovito korištenje prirodnih resursa, stvaranjem manje otpada i smanjenjem socijalnih nejednakosti. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i Ministarstvo turizma izradit će akcijske planove, odnosno odgovarajuće dokumenata za provedbu Strateških odrednica za razvoj zelenog gospodarstva.
Teslina reklamna ploča postavljena na gospićkoj petlji autoceste/Foto Lik@ press Gospić
MORE U KARLOBAGU JOŠ ZA KUPANJE
Plitvičani se hvale da će možda imati čak milijun posjetitelja do kraja ove godine.
GOSPIĆ - Ovog ljeta na sva se usta političari hvale uspjehom hrvatskog turizma. U Novalji kao da je bio cunami, vrištalo se u sezoni na sve strane, bit će zanimljivo čuti o njihovim rezultatima. Plitvičani se hvale na sva usta da će uskoro uzeti novce milijunitom posjetitelju bez obzira koliko će ugroziti taj prirodni fenomen kad mekim sedrenim barijerama protutnje turisti. Najviše se hvale tuđim pohvalama koje pljušte, ne upravi, nego prirodi koju je Bog napravio i ljudima posudio. Turistički radnici već nekoliko godina najavljuju otvaranje još jednog hotela, a on kao da je uklet zjapi već nekoliko godina prazan u središtu ličke metropole. Možda i ne treba, pa u Gospiću i nema turista, osim u Teslinom Smiljanu, gdje ih je ovog ljeta bilo nešto više kako zadovoljno ističe i ništa ne krije šef Mile Čorak, samo zbog nekoliko reklamnih ploča na autocesti. O Bagu, odnosno Karlobagu, ovog su se ljeta neki novinar(čići) raspisali hvaleći najezdu turista kao nikada do sada. Htjeli smo to provjeriti početkom kolovoza. Dobili smo obećanje u turističkom uredu da ćemo dobiti podatke. I još uvijek čekamo. Obećanje ludom radovanje. Ipak smo poluslužbeno saznali da je u Karlobagu tijekom srpnja u odnosu na lani bilo čak 1400 spavanja manje. Zahvaljujući babljem ljetu koje je bilo u prvoj polovici rujna, more je na Ličkoj rivijeri bilo toplo i pogodno za kupanje. Ali. Samo da nije ovog ali. Najveća karlobaška plaža, bar se takav stječe dojam nakon nekoliko dana kupanja, ima dvije košare za otpatke koje se ne prazne tijekom dana, a cijelog ljeta nije oprana pa njom vladaju mravi i ose. Krajem sezone auto vašom je neki radnik prao plutače iako je bilo kupača i rastjeravao posljednje goste s plaže kod hotela Zagreb kao da im poručuje da nisu ni trebali doći u Karlobag.
Teslina rodna Kuća u Smiljanu
Turisti na jednoj karlobaškoj plaži u kolovozu
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
POTICANJE ŽIVOTA NA HRVATSKOM SELU
Raspisan je drugi natječaj za dodjelu sredstava za Mjeru 302 iz IPARD programa.
ZAGREB - Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je drugi natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz IPARD programa za Mjeru 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti.Natječaj je otvoren u razdoblju od 12. rujna do 31. listopada ove godine, a dostupan je i na internetskoj stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (http://www.mps.hr/ipard/) te na web stranici Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr) - u rubrici NATJEČAJI, gdje svi potencijalni korisnici mogu pronaći Vodič za korisnike te potrebne obrasce.
Mjera 302 - treći prioritet IPARD programa ima za cilj povećati prihode ruralnog stanovništva kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, stvoriti nove mogućnosti zapošljavanja kroz razvoj i diversifikaciju ruralnih aktivnosti na farmi i/ili izvan nje, očuvati postojeća radna mjesta, povećati opseg usluga za stanovnike ruralnog područja i poboljšati kvalitete usluga koje se pružaju te poboljšati socijalnu strukturu u ruralnim područjima. Omogućuje ulaganja u sljedećim sektorima:
•sektor ruralnog turizma,
•sektor tradicijski obrti,
•sektor izravna prodaja,
•sektor slatkovodnog ribarstva,
•sektor usluga,
•sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima,
•sektor proizvodnje gljiva, te
•sektor obnovljivih izvora energije.
Nova mogućnost razvoja kontinentalnog sela
POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA MLADIH NA SELU
Projekt je šansa za mlade nezaposlene osobe između 18 i 29 godina, te članovima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) koji imaju priliku primiti obilnu stručnu pomoć u razvijanju svoje ponude.
ZADAR - Projekt poticanja zapošljavanja mladih razvojem ruralnog turizma, koga inače nema na području Ličko-senjske županije, provodi Sveučilište u Zadru s partnerima, područnim službama HZZ-a u Gospiću, Karlovcu i Zadru, te uz suradnju turističkih zajednica ove tri županije. Projekt je većim dijelom financiran sredstvima predpristupnih programa Europske Unije. Provođenje programa počelo je ovog proljeća i trajat će do 2. svibnja iduće godine.
Cilj projekta je promijeniti trend depopulacije ruralnog područja i umanjiti učinke negativne evolucijske selekcije na području Ličko-Senjske, Karlovačke i Zadarske županije kroz obrazovanje i trening mladih nezaposlenih osoba u aktivnostima ruralnog turizma i valorizaciji kulturne i prirodne baštine. Kroz obrazovanje i praktični trening mladi nezaposleni će razumjeti, vrednovati, ponositi se te kreativno koristiti resurse svoje jedinstvene kulture, a koji će biti aktivirani kroz zapošljavanje u turističkim aktivnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.
U tijeku je selekcija kandidata koja se provodi uz pomoć HZZ-a. Zadarsko sveučilište poziva mlade nezaposlene osobe između 18 i 29 godina koje nisu prijavljene na HZZ-u i žele učiti i proširiti svoje mogućnosti u traženju posla i u razvijanju vlastite poslovne zamisli. Suština projekta je održavanje dvotjedne škole u rujnu i listopadu za 50 mladih nezaposlenih osoba iz ovih županija. Tijekom prvog tjedna nastave dobit će poduku većinom iz općih područja (poslovna komunikacija, ophođenje i bonton, ekonomsko i društveno stanje u Hrvatskoj, osnove o EU, prezentacijske i komunikacijske vještine, jezik, pregovaranje, poslovni intervju, životopis, asertivnost).
U drugom tjednu će poduka biti većinom u praktičnim sadržajima (pružanje usluga u turizmu, gostoljubivost i ugošćavanje, organizacija, animacija, kulturno i prirodno naslijeđe kojim obilujemo, prodaja, marketing). Na kraju dvotjedne škole održat će se ispit.
Nastavu će održavati tim stručnjaka iz raznih područja (financijski i pravni savjetnik, ekonomski stručnjak, agroekonomski i turistički savjetnik, te stručnjak iz područja kulture i komunikacije).
Tijekom škole i kroz završni ispit odabrat će se deset mladih najzainteresiranijih polaznika koje će tim stručnjaka nastaviti pratiti tijekom narednih pola godine, posjećujući ih na njihovim obiteljskim gospodarstvima. Redovito će dobivati ciljane upute prema planu razvoja svakog imanja postavljenom na početku. Četvrta komponenta programa je individualni rad s polaznicima kroz kojeg će učiti postavljati osobne ciljeve i ostvarivati ih, kako u traženju zaposlenja ili osmišljavanju samozaposlenja, tako i u drugim područjima života. Podizanjem svijesti mladih o tome da ne žive samo u osiromašenom području, već u očuvanim regijama s obiljem povijesti, te prirodnih i kulturnih bogatstava, mladi će biti osposobljeni stvoriti smislenu i atraktivnu viziju i pretočiti je u turističku ponudu triju županija.
Ličke krave često pasu na cvjetnom tepihu kakvog nigdje nema/Foto arhiva Lik@ pressa Gospić
HRVATSKI SELJAČKI SAVEZ
SPAS ZA MALE POLJODJELCE
Ministar prihvatio zahtjev seljaka o upisu u potporu mliječnih krava do pet grla stoke.
ZAGREB - Hrvatski seljački savez u svibnju je izvijestio MPRRR-a o problemu malih proizvođača koji posjeduju od jedne do pet krava holštajn ili simentalac-holštajn pasmine, jer tu stoke ne mogu upisati u potporu iz razloga što Zakon o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju kao i prateći pravilnik propisuju minimalan broj od pet grla stoke i obvezu kontrole mlijeka. - Kako se radi o 12 tisuća grla stoke koja bi ostala van sustava potpore zatražili smo izmjene i dopune Zakona o potporama i pratećeg pravilnika - kaže Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza. U svezi ovog zahtjeva 6. rujna održan je radni sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom poljoprivrede gospodinom Petrom Čobankovićem, državnim tajnicima MPRRR-a Josipom Kraljičkovićem i Stjepanom Mikolčićem i njihovim suradnicima. Na sastanku je nazočio i ravnatelj Hrvatske poljoprivredne agencije Zdravko Barać. Dogovoreno da će uslijediti izmjene i dopune zakona o potporama u poljoprivredi i ruralnom razvoju te će se izmijeniti odredba koja propisuje minimalan broj stoke tako da i vlasnici manjeg broja krava još ove godine budu mogli ostvariti potporu. Također je dogovoreno da neće imati obvezu kontrole mlijeka, tako da će svako grlo stoke ostvariti potporu što će svakako doprinijeti povećanju proizvodnje mlijeka koja je iz dana u dan u porastu i što je najbitnije doprinijet će bržem razvoju ruralnog prostora. Ministar je upoznat s teškom situacijom u stočarstvu glede suše i visoke cijene hrane i obećana je pomoć stočarima.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
ZABRANA RIBOLOVA TUNE
Ispunjene su dopuštene kvote ulova tune u rekreacijskom ribolovu.
ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donijelo je Odluku o zabrani ribolova tuna (Thunnus thynnus) u rekreacijskom ribolovu u 2011. godini temeljem članka 14., stavka 2. točke 1. Zakona o morskom ribarstvu (NN 56/10, 127/10 i 55/11) i članka 3. stavka 4. Pravilnika o ulovu, uzgoju i prometu tuna (Thunnus thynnus) (NN 26/11, 29/11, 31/11 i 53/11) koja glasi: - Zabranjuje se ribolov tuna (Thunnus thynnus) u rekreacijskom ribolovu od 2. rujna 2011. godine radi ispunjenja dopuštene izlovne kvote za rekreacijski ribolov u 2011. godini. U slučaju ulova tune, ovlaštenici dozvola za rekreacijski ribolov tuna, igluna i iglana obvezni su tunu pustiti. Odluka stupa na snagu danom donošenja, 30. kolovoza 2011., a objavit će se u Narodnim novinama.
Poziv - IPA program jadranske prekogranične suradnje
Upravljačko tijelo IPA programa jadranske prekogranične suradnje Adriatic objavilo je drugi poziv za podnošenje projektnih prijedloga. Poziv će biti otvoren do 2. studenog, a projekti koji se prijavljuju moraju pripadati jednom od sljedećih prioriteta:
- gospodarska, društvena i institucionalna suradnja
- prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika
-pristupačnost i mreže. Sveukupna financijska sredstva iz fonda IPA za ovaj poziv iznose 69,7 milijuna eura i bit će ravnomjerno raspoređena na odobrene projekte iz sva tri prioriteta. Program Adriatic namijenjen je jedinicama lokalne i regionalne samouprave, državnim tijelima, istraživačkim institucijama, malim i srednjim poduzećima, razvojnim agencijama, te neprofitnim organizacijama koje žele raditi na prekograničnom projektu s najmanje jednim prekograničnim partnerom. Projektne aktivnosti moraju doprinositi ostvarivanju ciljeva programa, biti usklađene s prioritetima, te se moraju odvijati u programski prihvatljivim područjima. Bespovratna sredstva IPA fonda iznose maksimalno 85 posto, a korisnici su obavezni sufinancirati projekt vlastitim sredstvima u minimalnom iznosu od 15 posto.
Prihvatljivo područje programa u Republici Hrvatskoj sastoji se od sedam jadranskih županija: Dubrovačko-neretvanske, Istarske, Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske županije. Teritorijalno odstupanje primjenjuje se na Karlovačku županiju. Dodatne informacije o drugom pozivu za predlaganje projekata, kao i o samom programu, možete pronaći na stranici programa http://www.adriaticipacbc.org/index.asp?page=home ili nam se obratite na e-mail: obrtbitoraj@gmail.com
(Ne)zaposlenost u Lici
SVE MANJE NEZAPOSLENIH U LICI
Na listi je ovog ljeta samo 2914 nezaposlenih radno sposobnih osoba.
GOSPIĆ - Krajem prošlog mjeseca u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područna služba Gospić evidentirano je 2914 nezaposlenih osoba, što predstavlja 101 osobu, odnosno preko tri posto, manje nego u lipnju ove godine. S liste nezaposlenih u gospićkom birou rada zaposleno je 214 osoba. Najviše je radnika zaposleno u djelatnosti trgovine, popravcima motornih vozila i motocikla - 64, djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 54, prerađivačkoj industriji - 21 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima - 16 osoba. Tijekom srpnja iz evidencije nezaposlenih brisane su 92 osobe. Istovremeno se na Zavod prijavilo 209 novih nezaposlenih osoba što je za 2,5 posto više nego u prethodnom mjesecu, ali je za preko 18 posto više nego u srpnju 2010. Od 209 novoprijavljenih osobanajviše je u evidenciju došlo iz radnog odnosa - 118. Najčešći razlozi prestanka radnog odnosa su zbog isteka ugovora na određeno radno vrijeme - 76 radnika, zatim zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga - 45 radnika, na osnovi sporazuma radnika i poslodavca - 17 radnika i zbog izvanrednog otkaza ugovora o radu od strane radnika -3 radnika, zatim iz redovnog školovanja - 50 i iz neaktivnosti - 40 radnika. Od ukupnog broja nezaposlenih 1561 je žena, a 1353 su muškarci. Udio žena u ukupnim nezaposlenim osobama iznosi 53,6 posto dok udio muškaraca u ukupnim nezaposlenim osobama iznosi 46,4 posto. U odnosu na lipanj do povećanja nezaposlenosti došlo je jedino u ispostavi Gospić za 1,5 posto, dok je do smanjenja broja nezaposlenih došlo u svim ostalim ispostavama i to u Novalji za 11,9 posto, Senju 7,1 posto, Korenici - 6,6 posto, Donjem Lapcu 5,4 posto i Otočcu za 3,8 posto.
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
LJETNE MUKE HRVATSKIH PROIZVOĐAČA PŠENICE
Kreditiranje poljoprivrednih proizvođača temeljem zaloga uskladištene robe (pšenice) u javnim skladištima, očitovanja banaka. www.licke-novine.hr
4. kolovoza 2011. u 15.45 sati
GOSPIĆ/ZAGREB - Iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoig razvoja danas smo dobili priopćenje o dogovorima i razgovorima oko ovogodišnjeg otkupa pšenice. Priopćenje objavljujemo iako na ličkom području baš i nema nekih značajnijih proizvođača žitarica, ali je žito u plodoredu s krumpirom i nekim drugim poljoprivrednim kulturama.
Tijekom prošloga tjedna održano je više radnih sastanaka s proizvođačima i otkupljivačima pšenice, no i sa poslovnim bankama s posebnim naglaskom osiguranja potrebnih izvora kreditnih linija za kreditiranje poljoprivrednih proizvođača kako iz raspoloživih sredstava Hrvatske Banke za Obnovu i Razvitak, tako i kredita osiguranih skladišnicom izdanom od ovlaštenih skladišta, uključujući i druge kreditne linije kojima raspolažu poslovne banke.
Za nove kreditne proizvode odnosno linije za kreditiranje poljoprivrednih proizvođača temeljem zaloga uskladištene robe u javnim skladištima (temeljem skladišnice), iako sustav funkcionira i pojedine su ga banke i prošle godine provodile, prema očitovanjima banaka potrebno je manjim korekcijama izmijeniti predmetna zakonska rješenja, ojačati značaj i ulogu vjerovnika, način aktivacije zaloga i prodaju založene robe na transparentan način, vansudskim putem u slučaju kada dužnik ne ispuni svoje obveze, te utvrditi izvore informacija pri praćenju vrijednosti založenih kolaterala i definirati tržište prodaje skladišnice u okvirima smanjenog tržišta (ili putem javne dražbe) za promet takve vrijednosnice.
Ministarstvo je prihvatilo obvezu i žurno je u suradnji s bankama pripremilo tekst izmjena zakona koje će biti upućene u proceduru donošenja.
Sve prisutne banke na sastancima su isticale kako se već godinama aktivno uključuju u kreditiranje poljoprivrede, bilo u investicijama bilo srednjoročnim i kratkoročnim kreditima, a pojedine od njih uputile su svoja očitovanja koja u tabeli sažeto prikazujemo.
Kreditiranje poljoprivrednih proizvođača temeljem zaloga uskladištene robe (pšenice) u javnim skladištima, očitovanja banaka na dopis ministarstva od 26. srpnja 2011. godine
Croatia banka
Croatia banka spremna se uključiti uz korištenje sredstava HBORa za kreditiranje poljoprivrednih proizvođača koji imaju skladišnicu prema Zakonu o uskladištenju i skladišnici, no i prema Zakonu o obveznim odnosima, definirat će posebne kreditne linije.
Hrvatska poštanska banka
HPB odobrava kredite klijentima temeljem aktualnog Zakona o uskladištenju i skladišnici i postojeće zakonske regulative, osnova za odobrenje kredita je valjana kreditna sposobnost klijenta, a izvori su uz sredstava HBORa za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje i sredstva kreditne linije banke.
Hypo Alpe-Adria-Bank
Hypo banka spremna je kao i do sada odobravati kratkoročne kredite svojim klijentima temeljem postojeće zakonske regulative. Temelj odobrenja kredita je pojedinačna kreditna sposobnost pojedinačnog klijenta, a izvori mogu biti sredstava HBORa za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje ili sredstva bančine kreditne linije.
Privredna banka, Zagreb
PBZ kao i do sada je kreditirala pa i sada izražava spremnost za kratkoročno kreditiranje poljoprivrednika definirat će posebne kreditne linije kako iz vlastitih sredstava tako i uz korištenje sredstava HBOR-a za kreditiranje poljoprivrednih proizvođača koji imaju skladišnicu prema Zakonu o uskladištenju i skladišnici čije izmijene pozdravlja, no i prema Zakonu o obveznim odnosima.
Slatinska banka
značajan dio njenih klijenata su poljoprivrednici sa svojim potrebama, stoga je spremna kao i do sada odobravati kratkoročne kredite svojim klijentima, a temeljem izmijenjene zakonske regulative i kreditirati prema konceptu kreditiranja temeljem skladišnice .
OTP banka
do daljnjega će odobravati kredite poljoprivrednicima prema dosadašnjoj praksi, a nakon što se izmijeni zakonske regulative ponuditi će i nove modele kreditiranja temeljem skladišnice .
Zagrebačka banka Zaba
Nastavno na sastanke održane na temu kreditiranja poljoprivrednih proizvođača temeljem zaloga uskladištene pšenice u javnim skladištima, u očitovanju Zagrebačke banke stoji da je banka i do sada aktivno sudjelovala u financiranju poljoprivrednih proizvođača, prilagođavajući kreditne uvjete njihovim potrebama, kako iz vlastitih sredstava tako i iz sredstava HBOR-a.
Banka će i ubuduće u okviru relevantnih zakonskih propisa nastaviti kreditiranje poljoprivrednika individualnim pristupom, kao i kreiranjem posebnih proizvoda.
Volksbank
isključivo može kreditirati poljoprivrednike u okviru svojih kreditnih programa, u ovom trenutku nije u mogućnosti kreditirati temeljem skladišnice ili zaloga na uskladištenoj robi .
Stanje na tržištu rada Ličko- senjske županije u lipnju 2011.
GOSPIĆ - Krajem lipnja u područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na listi nezaposlenih bilo je 3015.Lista je kraća za 185 osoba odnosno oko šest posto nego u svibnju. U odnosu na lanjski lipanj kraća je za 34 imena. Tijekom lipnja na području Ličko-senjske županije preko "biroa" posao je dobilo 237 radnika. U turizmu su posao dobila 54 radnika što je najveće zapošljavanje.
Zavodu su se tijekom lipnja prijavile 204 osobe od kojih je čak 126 radilo prije otkaza. Zanimljivo je da je veći dio tih radnika koji su pogodili na ulicu radilo na određeno vrijeme - njih 96. Nakon završenog redovnog školovanja na "birou" je završilo samo osam osoba.
Zgrada gospićkog "biroa"/Foto Lik@ press Gospić
Stanje na tržištu rada Ličko- senjske županije u svibnju 2011.
NA LISTI 3200 NEZAPOSLENIH
Na javnim radovima zaposlena su samo 42 radnika što je tekar 1,3 posto od ukupnog broja nezaposlenih.
GOSPIĆ - Krajem svibnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područna služba Gospić evidentirano je 3200 nezaposlenih osoba, što predstavlja 82 osobe odnosno 2,5 % manje nego u prethodnom mjesecu i devet osoba manje nego u istom mjesecu prošle godine. Tijekom svibnja posao je dobilo 279 osoba iz evidencije što je za 17,2 % (41 osoba) više nego u isto vrijeme prošle godine i za 11,1% (35 osoba) manje nego u prethodnom mjesecu. Najviše se zaposlilo u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 81 osoba.
Istovremeno se službi zapošljavanja prijavilo 347 novih nezaposlenih osoba što je za gotovo 133 % više nego u travnju i za 177,6% više nego u prošlogodišnjem svibnju. Najviše ih je stiglo direktno nakon prestanka radnog odnosa kakvih je bilo 158.
Do povećanja nezaposlenosti došlo je u ispostavama u Donjem Lapcu i to za gotovo 11 i Gospiću za 5,6%. Do smanjenja broja nezaposlenih došlo u ispostavama Novalji i to za preko 26, Korenici za 12, Senj 6 i Otočcu 3%.
U svibnju su bila 642 korisnika novčane naknade što predstavlja 21% od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba u Područnoj službi Gospić. Broj korisnika novčane naknade u svibnju smanjio se u odnosu na isti mjesec prošle godine za 39 osoba ili 5,7%, dok se u odnosu na prethodni mjesec broj korisnika smanjio za 61 osobu ili 8,7%.
U okviru godišnjih mjera poticanja zapošljavanja do kraja svibnja 2011. uključeno je 119 nezaposlenih osoba od čega 52 žene i 67 muškaraca. U programima javnih radova zaposlene su 42 osobe od toga 23 žene i 19 muškaraca i to u općinama Brinje 6 osoba, Donji Lapac 5, Karlobag 4, Perušić 5, Vrhovine 6, te u gradovima Gospiću 6 osoba, Novalji 2, Otočcu 4 i Senju 4.
PLITVICE ZA TURISTE
NOVI PREZENTACIJSKI CENTAR
Izgradnja centra stajat će 18 milijuna kuna.
www.licke-novine.hr
13. lipnja 2011. u 15.00 sati
MEDVJEĐAK - U Medvjeđaku, plitvičkoj lokaciji gdje je prije nekoliko desetljeća otvoren prvi plitvički auto kamp, a gdje je danas popularna Lička kuća, danas su svečano označeni radovi na izgradnji novog plitvičkog prezentacijskg centra. Kako se čulo, centar se gradi po ugledu na svjetske centre u nacionalnim parkovima što je do sada nedostajalo Plitvicama. U izgradnju će biti uloženo 18 milijuna kuna vlastitih sredstava iz prošlogodišnjeg poslovanja Nacionalnog parka. Kamen temeljac, betonirajući spomen ploču na jedan kamen označili su potpredsjednik Vlade RH Darko Milinović i Jasen Mesić, ministar kulture. Radovi bi trebali bito gotovi do kraja ove godine.
Milinović postavlja kamen temeljac na Plitvicama/Foto Lik@ press Gospić
Premijer Pahor i premijerka Kosor nakon polaganja temeljca u Gospiću/Foto Lik@ press
POČELA GRADNJA PRVE SLOVENSKE TVORNICE U LICI
KAMEN TEMELJAC POLOŽILI PREMIJERKA KOSOR I PREMIJER PAHOR
Za nešto više od godinu dana počet će meljava barlećanskog kamena u Bilajskoj ulici u Gospiću.
GOSPIĆ - U industrijskoj zoni u Bilajskoj ulici nedaleko željezničke postaje, gdje su u prošlo stoljeću djelovale tvornica iverica, šperploča i metalska industrija danas je na poravnatom terenu nekadašnjih tvornica položen kamen temeljac za tvornicu u kojoj će se mljeti kamen iz kamenoloma u Barletama. Temeljac tvornice vrijedne 15 milijuna eura položili su zajednički hrvatska premijerka Jadranka Kosor i slovenski premijer Borut Pahor. Investitor je tvrtka Calcit Lika koju je osnovala slovenska tvrtka 2007. U Gospiću će na preradi kamena iz Barleta raditi tridesetak ljudi i brojni kooperanti koji će biti angažirani na iskopu i dovozu kamena.
Nakon polaganje kamena temeljca premijeri su izjavili da su u protekle dvije godine njihove suradnje znatno poboljšani odnosi Slovenije i Hrvatske, a posebno gospodarski i međusobna razmjena robe i dobara i da su riješeni brojni problemi u suradnji.
Premijerska pusa samo za fotoreportere u Gospiću
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Zdrava lisica snimljena u prirodi
Uzorci vakcine
POČINJE VAKCINACIJA LISICA U LICI, ISTRI I PRIMORJU
Počinje velika akcije prije ulaska u Europu - moraju se cijepiti lisice zbog bjesnoće koje se Europa boji.
ZAGREB – Danas smo od Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja dobili priopćenje da uskoro počinje polaganje mamaka za oralnu vakcinaciju lisica na području
Istarske, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije. Posao se obavlja pod nadzorom Uprave za veterinarstvo i Uprave za veterinarske inspekcije sutra se u 10 sati na krčkom aerodromu održava prezentacija distribucije mamaka. U priopćenju se kaže da će polaganje mamaka u okviru provedbe proljetne kampanje oralne vakcinacije lisica na području Istarske, Primorsko-goranske i sjevernog dijela Ličko-senjske trajati u razdoblju 18.-22. svibnja ove godine. U županijama će biti položeno 231.000 cjepnih mamaka. Kako su se ovih dana razgalamila sredstva javnog priopćavanja i to je jedan od uvjetića za naš put u središte Europe. Navodno se Europa boji da će naše bjesnilom zaražene lisice koje više ni lovci ne ubijaju i tamane biti opasnost za Stari kontinent. Bjesnoća se Europom počela širiti tijekom Drugog svjetskog rata a na području Like prva bijesna lisica ubijena je u Kupirovu kod D. Lapca 2. listopada 1983. od otada ih Ličanke više ne nose kao zimski ukras oko vrata i javni znak da joj je muž ili momak dobar lovac.
GOSPIĆ - Krajem travnja u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područna služba Gospić evidentirane su 3282 nezaposlene osobe, što predstavlja 447 osoba odnosno 12 posto manje nego u prethodnom mjesecu i 155 osoba ili 4,5 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Tijekom travnja u Ličko-senjskoj županiji zaposleno je 314 osoba iz evidencije što je za 27 posto ili 67 osoba više nego prošle godine, ali i za 22 posto ili 57 osoba više nego u ožujku ove godine. Najviše se zaposlilo u pružanju smještaja, pripreme i usluživanja hrane -80 osoba, djelatnosti prerađivačke industrije - 57 osoba, i u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima - 34 osobe. Lista je kraća i za 126 osoba koje su brisane iz evidencije jer su izgubile status nezaposlene osobe. U travnju su bila 703 korisnika novčane naknade što je preko 20 posto od nezaposlenih osoba. U okviru godišnjih Mjera poticanja zapošljavanja do kraja travnja 2011. uključeno je 119 nezaposlenih osoba od čega 52 žene i 67 muškaraca. U programu javnog rada zaposlene su 42 osobe od toga i to u općinama Brinje šest osoba, Donji Lapac pet, Karlobag četiri, Perušić pet, Vrhovine šest, i u gradovima Gospić šest osoba, Novalji dvije, te u Otočcu i Senju po četiri osobe.
GOSPIĆ - U svrhu što uspješnijeg djelovanja tržišta rada i usklađivanja ponude i potražnje radne snage Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Gospić u suradnji sa Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom komorom i Hrvatskom gospodarskom komorom provodio je istraživanje kojim su prikupljane informacije od poslodavaca sa područja Ličko-senjske županije. Anketa je provođena tijekom veljače i ožujka, a obuhvaća su 284 poslodavca, koji zapošljavaju pet ili više djelatnika, od čega je bilo 211 trgovačko društvo i 73 obrta. Popunjavanju anketnog upitnika odazvalo se 238 poslodavca odnosno 83 posto.
Prošle godine kod anketiranih poslodavaca novo zaposlenje pronašla su 1582 radnika, dok su istovremeno 1493 prestala sa radom. Na dan 31. prosinca 2010. anketirani poslodavci zapošljavali su 6856 radnika što je povećanje za 89 zaposlenih radnika u odnosu na prethodnu godinu. Anketirani poslovni subjekti zapošljavaju 50 posto od ukupnog broja zaposlenih u Ličko-senjskoj županiji.
Samo 35 poslodavaca ili 16 posto izjavilo je da ima poteškoća u pronalasku radnika, a 182 poslodavca ili 83 posto izjavili su da nisu imali problema u pronalasku radnika. Zanimanja u kojima je iskazan najveći broj nedostajućih radnika su: konobar, kuhar, zidar tesar profesor glazbenih predmeta, magistar farmacije, pekar, doktor medicine, zaštitar itd.
Anketirani poslodavci su procijenili da će ove godine 1210 novih radnika. Radni odnos na neodređeno vrijeme poslodavci namjeravaju zasnovati sa 222 radnika, a na određeno vrijeme sa 988 radnika, te 587 radnika na sezonskim poslovima. Prema iskazanim planovima posebno ističemo deset zanimanja u kojima poslodavci namjeravaju zaposliti najveći broj radnika: konobar, prodavač, sobarica, čistačica, kuhar, šumski radnik, radnik bez zanimanja, recepcionar, zidar/tesar i radnik na proizvodnoj liniji.
GOSPIĆ - Krajem ožujka u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područna služba Gospić, bilo je evidentirano 3729 nezaposlenih osoba, što predstavlja 143 osobe odnosno 3,7posto manje nego u prethodnom mjesecu i 54 osobe ili 1,5 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. U ožujku je zaposleno 257 osoba iz evidencije što je za 70,2 posto, odnosno 106 osoba, više nego u isto vrijeme prošle godine i za 202,4 posto (172 osobe) više nego u veljači ove godine. Najviše se zaposlilo u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima i to 95 osoba, a u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 57 osoba. Bilo je zapošljavanja i u ostalim djelatnostima.
S liste nezaposlenih brisano je stotinjak osoba, a prijavila se 231 nova nezaposlena osoba što je za 25 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Iz radnog odnosa na listu su došle 134 osobe. Istovremeno poslodavci su prijavili 456 slobodnih radnih mjesta, što je za 53,5% (159 radnih mjesta) više nego u ožujku prošle godine i za 370,1% (359 radnih mjesta) više nego u prethodnom mjesecu. Najviše prijavljenih potreba bilo je za šumskim radnicima 127, prosvjetnim radnicima 52, čistačicama 33, recepcionarima 30, vrtlarskim radnicima 20, konobarima i drvoprerađivačkim radnicima po 18, sobaricama 15 i kuharima 12.
Novčanu potporu prošlog mjeseca koristila su 872 nezaposlena radnika s liste što je 24 posto od ukupnog broja evidentiranih nezaposlenih osoba u Područnoj službi Gospić. Broj korisnika novčane naknade smanjio se za 28 osoba.
GOSPIĆ – U Gospićkoj strukovnoj školi u jednom razredu jutros je započela radom škola za voćare koju su organizirali Ličko-senjska županija i UNDP. Obrazovanje ličkih voćara narednih 120 sati provodit će stručnjaci Učilišta Apis iz Velike Gorice. Kako je danas u Lici bilo ružno vrijeme sa snježnim padavinama od 25 prijavljenih kandidata stiglo ih je samo 15, te se očekuje njihov dolazak u petak kada će ponovno biti nastava. Danas je prvo predavanje održao dr. Ivica Cvetković, liječnik, a odnosilo se na zaštitu na radu i prvu pomoć u voćnjaku. Među polaznicima zapazili smo ponajboljeg proizvođača rakije Budimira Erora iz Debelog Brda, bio je danas na predavanju Ivan Milković Slanina iz Smiljana, ali i Tomislav Umbehend iz Ličkog Osika otkuda je stigao i voćar Dragan Šop.
- Naše Učilište za obrazovanje odraslih je jedino u RH koje je specijalizirano za osposobljavanje poljoprivrednika, jedini smo specijalizirani za sektor poljoprivrede, prehrane i veterine. Imamo 21 program i svi su isključivo vezani u tom jednom obrazovnom sektoru – izjavio je za Ličke novine Dario Frangen, ravnatelj Učilišta Apis, koji je i ranije dolazio u Gospić kao predavač na gospićkoj Pčelarskoj školi.
Bitno je reći da će polaznici koji uspješno završe ovo školovanje dobiti zvanje koje će biti upisano i u radnu knjižicu. Kada smo malo prolistali materijala goričkog učilišta vidjeli smo da bi njihovi stručnjaci narednih godina mogli imati dosta posla u Lici i cijeloj Ličko-senjskoj županiji. Naime, oni osposobljavaju odrasle za pčelare, mljekare-sirare, uzgajivače stoke, povrtlare, ratare, vrtlare, vinogradare i vinare, sakupljače i proizvođače kako ljekovitog bilja tako i gljiva, proizvodnju rakije, te proizvodnju suhomesnatih proizvoda i na kraju za lovočuvare i ocjenjivače lovačkih trofeja.
Gospiću voćarsku školu je otvorio Dario Frangen/Foto Lik@ press Gospić
Ukupna vrijednost edukacije je 70tisuća kuna, od čega Ličko-senjska županija pokriva 21.000 kuna, a ostatak UNDP te sami polaznici. Ana Rukavina-Stilinović, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo Ličko-senjske županije, ističe da je Ličko-senjska županija usvojila Program razvoja voćarstva na području Ličko-senjske županije za razdoblje od 2010.-2013. godine s ciljem uklanjanja postojećih prepreka za razvoj voćarstva, poticanje modernizacije voćarstva i tržišno orijentirane proizvodnje voća.
- Na ovaj način želimo odgovoriti na jedan od postojećih problema – nedovoljno stručno znanje poljoprivrednika zainteresiranih za voćarsku proizvodnju. S provedbom smo započeli krajem prošle godine sporazumom s UNDP-om o zajedničkom financiranju edukacije - kaže pročelnica Rukavina-Stilinović.
- Ponosni smo što smo, u suradnji s Ličko-senjskom županijom, uspjeli uspostaviti provjeren sustav i proveli cijeli niz edukacija. Ovo je već treća edukacija, uz ove za sirare i ovčare koju smo proveli na području Ličko-senjske županije te smatram da su stanovnici ovog kraja postali svjesni koliko je bitan razvoj i ulaganje u znanje i vještine kaže Ivana Laginja, voditeljica područnog ureda UNDP-a u Zadru.
Program izobrazbe vode stručni predavači, djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu Ličko-senjske i Karlovačke županije, koji se svakodnevno susreću sa problematikom voćarstva. Polaznici, mahom lokalni poljoprivrednici, naučit će pripremati zemljište za podizanje voćnjaka, uzgajati razne vrste voća, provoditi mjere zaštite na radu i zaštite od požara te pružiti prvu pomoć u slučaju ozljede na radu. Program se provodi u skladu sa smjernicama Europske unije i dio je UNDP-ovog projekta pomoći nerazvijenim područjima Hrvatske u pripremi za prilagodbu zajedničkoj poljoprivrednoj politici i smanjivanju utjecaja klimatskih promjena koji financira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske.
Unapređivanje gospodarstva u Ličko-senjskoj županiji
GOSPIĆ - Ličko-senjska županija i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) organizirali su školovanje voćar, koje će započinje sutra, u srijedu, u Srednjoj strukovnoj školi u Gospiću. Projekt „Edukacija za zvanje voćar na području Ličko-senjske županije“ zajednički su organizirali i sufinancirali Ličko-senjska županija i UNDP, u sklopu provedbe Programa razvoja voćarstva na području Ličko-senjske županije 2010-2013. godine. Izobrazbu će provesti Učilište za obrazovanje odraslih Apis iz Velike Gorice. Program sadržava 120 sati teoretske i praktične nastave te studijski posjet obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Dragana Šopa u Ličkom Osiku. Svi sudionici edukacijskog programa pristupit će završnom ispitu, a uspješnim kandidatima novostečeno zvanje bit će upisano u radnu knjižicu. Očekuje se 25 polaznika s područja cijele Ličko-senjske županije. Izobrazba za zvanje voćar jedna je od aktivnosti koja se provodi u okviru Projekta UNDP-a za pomoć nerazvijenim područjima Hrvatske u pripremi za prilagodbu zajedničkoj poljoprivrednoj politici i smanjivanju utjecaja klimatskih promjena koji financira Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske, pod ciljem 2. „Stvaranje preduvjeta za povećanje konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u nerazvijenim područjima Hrvatske unaprjeđenjem ljudskih kapaciteta, poboljšanjem infrastrukture i prilagodbom klimatskim uvjetima.“
Perom i kamerom u Ribogojilištu u Sincu
PROIZVEDU I PRERADE 200 TONA PASTRVE
Desetljećima se uzgaja pastrva u vodama rijeke Gacke, posljednjih godina proizvodnja se značajno širi a prerađuje se i morska riba. www.licke-novine.hr
3. veljače 2011. u 20.30 sati
SINAC – Uzgoj ribe u vodama rijeke Gacke započeo je još daleke 1936. godine. Ribogojilište je mijenjalo i vlasnike i lokacije, a prije deset godina počelo je djelovati kao tvrtka Leko d.o.o. Na bazenima površine deset tisuća "kvadrata" lani je proizvedeno 200 tona pastrve i sve je i – prerađeno, i dabome prodano. Zato se ovih dana, kada su optimalni tehnološko prirodni uvjeti i završava novi mrijest pastrve kako potočne tako i kalifornijske. U mrjestilištu je obrađeno ili se obrađuje tri milijuna komada ikre. Iz ribogojilišta u Sincu odlazi mlađ. Tako je prošle godine prodano sto tisuća komada mlađa ribolovnim udrugama u Sisku, Sinju, Žegaru i Omišu koji su poribili svoje rijeke među kojima su Cetina i Zrmanja. Dio mlađa kupila je i uprava Parka prirode Velebit koji je poribljavao rijeke na svome području. Pored toga, pola milijuna komada mlađa prodano je manjim, ribogojilištima za daljnju proizvodnju. Iz Sinca je otišlo i dva milijuna komada oplođene ikre.
Sinačko ribogojilište zapošljava danas ukupno 27 radnika i najveći su proizvođači potočne pastrve u Hrvatskoj. Posljednjih godina započeli su i proizvodnju marinirane ikre potočne i kalifornijske pastrve, paštete i dimljene pastrve. Uz to, konačno je otpočelo i nešto o čemu se desetljećima moglo samo sanjati. Naime, ribolovci u priobalju love morsku ribu koje Sinčarani otkupljuju i prerađuju u – filete. O ovakvom poslu se do sada moglo u Lici samo sanjati. Stoljećima se proces odvijao naopačke. Jadranske mljekare od Splita preko Zadra do Rijeke odvlačile su stotinama cisterni oko 20 milijuna litara ličkog mlijeka godišnje u svoje mljekare umjesto da su se iz Like prerađevine voze u kombijima. Pastrva iz rijeke Gacke nadaleko je poznata, a sve poznatije postaju i prerađevine i proizvodi Leke. Tako je njihovim proizvodima, prvima u cijeloj Ličko-senjskoj županiji, posebna priznanja dala Hrvatska gospodarska komora. U Sinac su stigla zaslužena priznanja Savjeta vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda sa sjednice koja je održana 17. veljače ove godine. Savjet je donio odluku da tri sinačka proizvoda: pašteta – namaz od dimljene gacke pastrve; slani fileti jadranskih inćuna i marinirani fileti srdele – rolompsi zadovoljavaju visoke zahtjeve kvalitete čime su stigli pravo označavanja proizvoda znakom Hrvatska kvaliteta. Savjet je odlučio da linija proizvoda: kavijar gacke potočne pastrve i kavijar gacke kalifornijske pastrve zadovoljava visoke zahtjeve kvalitete i da se radi o izvornom hrvatskom proizvodu čime je stečeno pravo označavanja proizvoda znakom Izvorno hrvatski.
Panoramski snimak ribnjaka s ulaza u Sincu/Foto Lik@ press Gospić
Matice u jednom od bazena ribogojilišta Leko u Sincu i oplođena ikra iz koje će se izleći nove pastrve kako domaće tako i kalifornijske
Proizvodi tvrtke Leko iz Sinca, među kojima je i inćun iz plavog Jadrana - Radnik na čišćenju bazena za mlade netom izležene pastrvice
Posjet Kuterevu
KUTEREVO JE POSTALO OMILJENI CILJ
Nakon utemeljenja utočišta za medvjede Kuterevo je postalo omiljeni cilj za dvadesetak tisuća posjetitelja godišnje. Stižu volonteri ali i znanstvenici. www.licke-novine.hr
17. rujna 2010. u 00.10 sati
KUTEREVO – Kada je grupa entuzijasta u Kuterevu okupljenih u Velebitskoj udruzi na čelu s Ivanom Crnkovićem znanim kao Pavenka, odlučila udomiti prve medvjede siročiće nitko se nije nadao da će ta gesta utjecati na promjenu života u tome velebitskom selu.
Utočište za medvjede, i to prvo u svijetu, a ne samo u Europi i Hrvatskoj, utemeljeno je 2002. godine. Te godine u njemu su bili medvjedići Mrnjo Brundo i Janja Zora. Iduće godine pridružila su im se još dva medvjedića Ljubo Lik i Zdravi Gor. Početkom 2004. stigla su još dva - Ado Bunj i Mara Buna koja je u proljeće 2005. uginula. Danas u utočištu ima šest medvjeda.
Sezona vikend posjeta je od početka travnja do kraja studenog, a svakog dana od polovice lipnja do kraja rujna. Već nekoliko godina Kuterevo je omiljeni cilja za najmanje dvadesetak tisuća posjetitelja. Dolaze u selo i brojni volonteri, ali i znanstvenici koji proučavaju i medvjede i ljude. - Sada su u tijeku radovi na proširenju utočišta za Tonkicu iz Gorskog kotara. Uz dužno poštovanje zadovoljni smo što možemo prihvatiti osiročeno mladunče jer je udomljavanje razlog našeg rada, a ljudima razlog da posjete medvjediće. Bili smo prvi u svijetu i Europi. Sada ima nekoliko utočišta. Drago nam je da smo mi uveli naziv utočišta za životinje – kaže Ivan Crrnković Pavenka, koga smo zatekli na radilištu novog utočišta za Tonkicu. Na proširenju nije ostalo još mnogo posla. Nekoliko volontera tačkama navozi šljunak na prostor između ograda, a ruši se i stari kokošinjac. Usput se uređuje i poveće amfiteatar za posjetitelje ali se prave i gredice u kojima će se sijati povrće za prehranu volontera. Lani je bilo oko 400 stranaca i stotinjak domaćih volontera u kuterevačkom kampu, a ove godine bit će ih upola manje. - Ne možemo prihvatiti mnogo volontera. Kuterevo ima 680 stanovnika u 200 numera, a osim toga stigne nam i dvadesetak tisuća posjetitelja godišnje – tumači Pavenka, dodajući da ima volontera koji već godinama dolaze u Kuterevo na dobrovoljni rad po koji tjedan. Dolaze u ovo selo i eko volonteri koji pomažu u očuvanju prirode i ekološkog balansa u prirodi.
Ideja pomoći napuštenim i nemoćnim životinjama, održavanje ravnoteže čovjeka i prirode, je začeta u ovome selu i veoma je važno da je prihvaćena sa svih strana. Kuterevačka ideja, kojoj su se pridružili i stručni i znanstveni krugovi i pojedinci, a među njima i dr. Huber, doktor za medvide, se zakorijenila i širi se. - Želimo da u gorskoj Hrvatskoj živi medvjed gdje žive i ljudi i utočišta bi trebalo osnovati u Gorskom kotaru u Brod Moravicama, na Kapeli u Modrušu, a ponudit ćemo i Macoli u Korenici utemeljenje zaklade koja će biti nositelj budućeg ličkog utočišta u Korenici i okolici – otkriva nam Pavenka planove. Kuterevo je postalo cilj studenata, diplomaca ali i postdiplomaca, odnosno znanstvenika. Ovdje se izučava medvjed, ali i čovjek. Jedna Poljakinja je nedavno doktorirala u Varšavi na temu Utočišta u Kuterevu. Jedna Njemica je započela studij biologije divljine Ima još znanstvenih radova koji se rade. Nedavno je dio svoje doktorske disertacije Kuterevu posvetila i Marija Geiger, sociologinja s Instituta za društvene znanosti "Ivo Pilar" iz Zagreba. Ona je doktorirala i nakon toga objavila knjigu S onu stranu monokulture: tradicijska znanja o okolišu i mreža života. Mjesecima je istraživala Kuterevo i njegove stanovnike i odnos prema okolišu.
- Usprkos smanjivanju domesticirane i divlje faune, ispitanici i ispitanice su iskazivali respekt i ljubav prema svojim nehumanim susjedima. Medvjed je najpoznatiji stanovnik Kutereva, a ispitanici su svjesni kako je upravo zahvaljujući Utočištu za medvjede selo postalo medijski promoviranom turističkom atrakcijom. Općenito, medvjedi su dio sela, stoga tradicionalno postoji zadovoljavajući suživot između ljudi i medvjeda, mada je povremeno dolazilo do konfliktnih epizoda (medvjed uništava šljive, gazi usjeve …) – kaže doktorica Geiger u svojoj knjizi.
Medvjedi u Kuterevu i Ivan Crnković Pavenka, utemeljitelj utočišta medvjeda sirotana/Foto Lik@ press Gospić
Putokazi volontera u Kuterevu i na radnoj akciji za bolji smještaj medvjeda
U Kuterevo stiže preko dvadeset tisuća posjetitelja iz cijeloga svijeta i ima ih svih uzrasta - Vrijedni Kuterevci stalno rade i dograđuju medvjeđe utočište/Foto Lik@ press Gospić
U posjetu seoskom gospodarstvu u Perušiću
KOD ŽARAKA JE SVE PRIRODNO
U Zaklišću kod Blaža i Ane Žarak bezbroj je životinja. Hrana se malo kupuje već se proizvodi. Ponešto se i proda. www.licke-novine.hr
23. kolovoza 2010. u 0.15. sati
PERUŠIĆ – Na nekoliko posljednjih Jeseni u Lici svoje domaće prehrambene proizvode izlaže obitelj Blaža i Ane Žarak iz Perušića, iz Zaklišća. Kuća im se nalazi u zapadnom dijelu Perušića, iza brda Klisa. Registrirali su Žarci OPG i opredijelili su se za proizvodnju hrane, na domaći, tradicijski način. U tome im pomaže Blažova majka Marija i sestra Antonija Hodak, ali i sinovi Milan i Grgur. Nije to uobičajeno i prosječno ličkog poljoprivredno gazdinstvo. Blaž je 1992. godine odlučio ograditi nešto okućnice u Zaklišću i tako je napravio prvi gater za divlje svinje. Jedno vrijeme k njemu su lovci dovodili pse na trening, ali je od toga odustao i opredijelio se samo za uzgoj raznih vrsta divljači, ali i domaćih životinja. Uz pomoć sina Milana prije koji mjesec nastupio je s konjem Sokolom na prvome gospićkom natjecanju u vlakanju trupaca. - Postigli smo dobar rezultat. Moj Sokol ima 600 kilograma, a pobijedio ga je u vuči istog trupca konj teži dvjesta kilograma – kaže Žarak, pokazujući svoga Sokola na slikama s natjecanja.
Sokol se nalazi sam u posebnom dijelu staje koji je ukopan u živu stijenu Klise. Lijepi je to surac, podravski hladnokrvnjak, star pet godina. Za njega je orma nabavljena u Sanskom Mostu, i to svatovska, koja je za ličke prilike malo kitnjasta i preukrašena. Domaće ličke orme, gotovo da više i nema jer nema ajmara, odnosno remenara, osim Joje Asića u Gospiću, koji je bez posla već godinama. Potkove konja održava kod jednog kovača u Perušiću ili kod drugog u Smiljanu. Kod Žaraka su u staji i dvije krave. Jedna je nedavno oteljena lička buša, a druga je križana buša koje da je 12 litara dnevno. - Jedino ja u Perušiću imam bušu. Ona je laka za ishranu, a daje i do osam litara mlijeka dnevno. Nabavio sam ju od Smolčića iz Smolčić Drage u Klancu – kaže Žarak, dodajući da svakim danom iščekuje posjet predstavnika stočarske selekcijske službe kako bi njegove buše ušle u službenu evidenciju i kako bi za njih mogao ostvariti i državni poticaj.
Od kravljeg mlijeka svakog dana kod Žaraka se pravi po jedan domaći punomasni sir škripavac koji lako nađe put do kupaca. Sir nije jedini proizvod obitelji Žarak koji ima kupca. Tako je s njihovim nekim drugim proizvodima kao što su ocat od jabuka, sokovi i čajevi od šumskih plodina, ali i sok od cikle, drena, koprive ili bazge. Ženski dio obitelji u jesen ima mnogo posla prilikom proizvodnje brojnih vrsta namaza što i demonstriraju u posebnom kotlu na Jeseni u Lici.
Na okućnici je i omanji plastenik u kome se proizvodi razno povrće, a kako su ove godine dobili općinski poticaj za takvu vrstu proizvodnje, plastenik će iduće godine biti znatno veći, a time i proizvodnja paradajza, paprike, krastavaca i tikvica. U Žarkovu gateru danas su dvije krmače i dva veprića, jelen lopatar s tri košute i troje teladi te srnjak i dvije srne i nešto novozelandskih bijelih zečeva. Ovo meso koristi za proizvodnju kobasica ali i za posik, odnosno sušenje za zimsku prehranu. - Iz vlastite je proizvodnje i hrana kojom hranimo naše životinje. Drago nam je da smo u organizaciji naše perušićke općine i turističke zajednice bili na proljetnom Zagrebačkom velesajmu s našim proizvodima i prezentirali gastro ponudu koja je izazvala veliki interes – kaže Žarak koji je inače jedan od aktivnijih članova perušićkog KUD-a koji njeguje tradicijske običaje toga dijela Like.
Blaž Žarak u staji ima i krava psamine buša koja j već zaboravljena u Lici/ Supružnici Žarak redovno izlažu na sajmovima i izložbama. /Snimio Marko ČULJAT
Jeleni lopatari i divlje svinje u gateru Blaža Žarka u Perušiću
Srndać i srna u malom Žarkovu gateru i košara plodova zemlje s njihove okućnice u Perušiću
Blaž Žarak sa sinom na natjecanju konja u vlakanju trupaca u Gospiću i supruga na izložbi Jesen u Lici/Foto Lik@ press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
Uz Svjetski dan hrane u Vrhovinama
