POČETNAJDSDRUŠTVOGOSPODARSTVOCRKVALIKOVNI UMJETNICIARHIVA LN
RELATIVIZACIJA RATNE ODGOVORNOSTI U HRVATSKOJ
POLITIČARI IZAZVALI DODATNU GUŽVU NA PLACI
MINISTAR MILINOVIĆ BRANI GOSPIĆKU BOLNICU ALI I HRVATSKO ZDRAVSTVO
URUŠAVANJE HRVATSKE DRŽAVNOSTI
NOVČICA JUTROS
GOSPIĆKI SUSRET NA PLACI
SDP NA PLACI
NOVČICA GOTOVO PRESUŠILA
PROMOCIJA KNJIGE O GENERALU MARKAČU
SPRIJEČENO GRANATIRANJE GOSPIĆA
OSTOJIĆ SE TREBAO ISPRIČATI
ZLA NAMJERA HDZ-a
SPOMENIK SPECIJALCIMA U SINCU
20 GODINA OD OBRANE BILAJA I GOSPIĆA
SRETAN TI ROĐENDAN HERCEG-BOSNO
SAČUVATI DUH ZAJEDNIŠTVA
PROVESTI LUSTRACIJU I DEKOMUNIZACIJU HRVATSKE
POČAST BRINJSKIM VITEZOVIMA U ŽUTOJ LOKVI
POSTROJAVANJE PRIPADNIKA 118. ZNG BRIGADE GOSPIĆ
POČAST HRVATSKIM BRANITELJIMA I VOJNIM POLICAJCIMA
SDP-e NEMA PROGRAM, IMA DEMAGOGIJU
ŽUPAN FRKOVIĆ JE BIO PONOSAN, JAK I GORD
ANTE FRKOVIĆ, prvi ličko-senjski župan
RODE OKUPIRALE ČARDAK U GOSPIĆU
OVE GODINE VIŠE POSJETITELJA
ŽUPA ZAVALJE I LIKA U KOMUNISTIČKOJ JUGOSLAVIJI
BRINJE SLAVI DAN OPĆINE I GOSPU
NOVI ŽELJEZNIČKI KOLODVOR PRI KRAJU
KORENICA U ZNAKU OLUJE
GOSPIĆ SLAVI NA OSIKU
Županova čestitka
ČAROLIJA LJETA-IZRAEL U NOVALJI
"USTANIČKI" OBRAČUN S HRVATIMA U BORIČEVCU
PRESELJAVAJU DIV - drvnu industriju Vrhovine
BEBIĆ U BOLNICI
KOSOR PONOVNO U GOSPIĆU
SVI U SRB
POVIJESNA KNJIGA 9. GARDIJSKE BRIGADE VUKOVI
U KRIVO VRIJEME PSI REGULIRAJU PROMET
POHVALNICE NAJ UČENICIMA
TAXI BROD
SUBVENCIONIRANJE PRODAJE STANOVA
PSI NEPOŽELJNI U GOSPIĆU
PREDLAGANJE KANDIDATA SAVJETA MLADIH
GOSPIĆKA OBILAZNICA I KONTROLA ODLAGALIŠTA SMEĆA
SANACIJA CESTE KROZ SVETI ROK I LIČKO CERJE
POKRENUT POSTUPAK PROTIV TV "PRVA"

PRIOPĆENJE MIRKA ČONDIČA, NOSITELJA LISTE HSP-A U 9. IZBORNOJ JEDINICI

RELATIVIZACIJA RATNE ODGOVORNOSTI U HRVATSKOJ

PRESUDA HRVATSKOM BRANITELJU VELJKU MARIĆU U BEOGRADU UDARAC JE PORAŽENIH HRVATSKOJ I HRVATSKIM BRANITELJIMA.

www.licke-novine.hr
24. TRAVNJA 2011. U 17.30 SATI

- Osuda hrvatskom branitelju i ocu petero djece, Veljku Mariću na Višem sudu u Beogradu na 12 godina zatvora za ratni zločin najizravniji je velikosrpski, memorandumski, pravosudni udar na temelj hrvatske države. Za drakonsku osudu hrvatskog branitelja Veljka Marića isključIvu krivnju i odgovornost snosi HDZ-ova Vlada na čelu sa Ivom Sanaderom te Jadrankom Kosor, državni odvjetnik Mladen Bajić te bivši ministar pravosuđa Ivan Šimonović - kaže se u današnjem priopćenju Mirka Čondića, nositelja izborne liste HSP-a u 9. izbornoj jedinici.
Potpisivanjem sporazuma Bajić - Vukčević (13. listopada 2006.) o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, te potpisivanjem trilateralnog pravosudnog sporazuma između RH, BiH i Srbije, koji je u ime Vlade RH potpisao Ivan Šimonović suspendiran je hrvatski zakon iz 1991. godine. Tim potpisivanjima rehabilitirane su optužnice kreirane na vojnom tužiteljstvu Vojnih sudova zločinačke armije agresorske države iz 1992. godine. Samim potpisivanjem sporazuma, hrvatska Vlada, svjesno ili nesvjesno, znajući ili ne znajući, daje Srbiji jurisdikciju nad hrvatskim braniteljima i teritorijem.
Osudom hrvatskog branitelja Veljka Marića i zaprimanjem 44 optužnice za ratni zločin i genocid je najbrutalniji revizionistički učinak relativiziranja krivnje za rat na ovim prostorima. Sluganstvo i nesposobnost hrvatskih vlasti rezultira nezabilježenim povijesnim presedanom da poražena agresorska vojska i država istražuje, uhićuje, procesuira i osuđuje žrtve te iste agresije. Sa žaljenjem i gorčinom tvrdim da su ova kao i sve dosadašnje Vlade od 2000. godine doživjele kapitulaciju na svim međunarodnim sporovima HAG - Beograd vezanih uz dignitet Domovinskog rata.
- Svi političari koji su sudjelovali u kriminalizaciji Domovinskog rata najmanje što zaslužuju jest prijezir i osuda hrvatskog naroda. HSP se zalaže za revidiranje Zakona o općem oprostu jer je nedopustivo da hrvatskom državom slobodno šeću isti oni koji su palili, pljačkali, silovali i ubijali, dok časni hrvatski branitelji trunu i umiru u hrvatskim i svjetskim tamnicama - ističe ČondićMirko Čondić

Uz Dan borbe protiv nasilja nad ženama u Gospiću

POLITIČARI IZAZVALI DODATNU GUŽVU NA PLACI

Čelnici SDP-a i HDZ-a su razmijenili prigodne poklone na svojim štandovima.

Današnja gužva na gospićkoj placi/Foto Lik@ press Gospić
Današnja gužva na gospićkoj placi/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
23. rujna 2011. u 19.15 sati

GOSPIĆ - Današnju gospićku placu iskoristile su i dvije stranke kao bi izvršile predizbornu promidžbu i obilježile 22. rujan Dan borbe protiv nasilje među ženama u Hrvatskoj. U Smiljanskoj ulici gdje se inače održava tjedni sajam svoje štandove postavile su žene iz lokalnih stranaka SDP-a i HDZ-a. Žene obadvije stranke dijelile su prigodne suvenire prolaznicima što je izazvalo još veću gužvu u Smiljanskoj ulici pa je intervenirala i policija i kažnjavala krivo parkiranje. Policije je inače bilo jako mnogo na placi što nije uobičajeno za gospićki petak jer taj dan već desetljećima prolazi bez narušavanja javnog reda i mira.
Među gradskim službenicama koje su držale štand HDZ-a pojavili su se nakratko Darko Milinović, predsjednik ŽO HDZ i potpredsjednik HDZ-a, na štandu SDP-a bio je Ranko Ostojić, saborski zastupnik i koordinator izbora za 9. izbornu jedinicu. Premda su u izjavama političara frcale iskre na one druge, u međusobnom kontaktu, a prvi je Ostojić došao do štanda HDZ-a, bilo je sve na kolegijalnom nivou zajedničkim naglašavanjem da se u ovoj stvari trebaju zajedno zalagati bez obzira na stranačke boje.
- Ne mogu vjerovati da je to Milinović, da je došao među nas na placu - reče u prolazu jedan postariji Gospićanin prilazeći štandu HDZ-a.


PRIOPĆENJE MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

MINISTAR MILINOVIĆ BRANI GOSPIĆKU BOLNICU ALI I HRVATSKO ZDRAVSTVO

Reagiranje potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi mr. Darka Milinovića, dr. med. na izjave gđe. Spomenke Avberšek.

Puštanje u rad gospićkog magneta/Foto arhiva Lik@ pressa Gospić
Puštanje u rad gospićkog magneta/Foto arhiva Lik@ pressa Gospić
www.licke-novine.hr
23. RUJNA 2011. U 17.20 SATI

ZAGREB - Dok je ministar zdravstva i Darko Milinović boravio danas u Gospiću nama je pristiglo priopćenje iz njegovog ministarstva kojim reagira na jučerašnju izjavu Spomenke Avberšek.
- Neću dopustiti da itko, a najmanje Spomenka Avberšek, vrijeđa gotovo 70.000 zaposlenih u sustavu zdravstva optužujući ih za nerad i neodgovornost! Očito je gospođi Avberšek politika važnija od brige za djelatnike u zdravstvu, te zbog toga iznosi neistine- kaže se u današnjem priopćenju potpredsjednika Vlade i ministar zdravstva i socijalne skrbi mr. Darko Milinović, dr. med. nakon izjava predsjednice Samostalnog sindikata zdravstva Spomenke Avberšek na jučerašnjoj tiskovnoj konferenciji, te je dodao da je gospođa Avberšek isključivi krivac zašto do sada nije potpisan kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva. U trenutku kada je bilo usuglašeno, "minirala" je pregovore, što se može provjeriti kod ostalih sudionika pregovora o kolektivnom ugovoru.
- Spomenka Avberšek je imala priliku, a nije zaštitila zdravstvene djelatnike kad je koalicijska vlada smanjila plaće u zdravstvenom sustavu do 30%. Hrvatski zdravstveni sustav financijski je jedan od najstabilnijih zdravstvenih sustava u Europi, a po nekim programima, kao što je transplantacijski, najbolji je u svijetu. To očito smeta gospođi Avberšek, ona bi bila sretna da zdravstvo i sada stvara dug od 230 milijuna kuna mjesečno. Njoj smeta, kao i SDP-u , i ratna bolnica u Gospiću, te bi se morala zacrvenjeti zbog svojih neistina, a službeni podaci govore da je ondje učinjeno više od 12.295 pretraga magnetskom rezonancom i CT-om do 1. rujna ove godine - ističe ministar Milinović, koji je prošle godine i pustio u rad gospićki magnet čime su rasterećene neke hrvatske bolnice u većim centrima.

HRVATSKA STRANKA PRAVA

URUŠAVANJE HRVATSKE DRŽAVNOSTI

Podizanje optužnice za ratne zločine Vojnog suda u Beogradu protiv 44 hrvatska branitelja nisu iznenađenje - kaže se u jutrošnjem priopćenju Mirka Čondića, nositelja liste HSP-a u 9. izbornoj jedinici.

www.licke-novine.hr
23. rujna 2011. u 8.00 sati

- Najnovije optužnice protiv hrvatskih branitelja u kojima ih se tereti za ratni zločin i genocid podignute 1992. godine od Vojnog tužiteljstva zločinačke JNA u Beogradu nisu nikakvo iznenađenje, već očekivani rezultat nesposobnosti ili neznanja politika od 2000. godine do danas - kaže se u priopćenju Mirka Čondića, iz HSP-a nositelja izborne liste u 9. izbornoj jedinici.
Sve su vlasti od 2000. godine sustavno provodile progon hrvatskih branitelja i svjesno urušavale temelj hrvatske državnosti, a to je Domovinski rat. Te iste vlasti svojom su podaničkom i ne državnom politikom omogućile tzv. istražiteljima agresorske države da na teritoriju suverene pobjedničke države provode ispitivanja i istraživanja heroja Domovinskog rata. Šokantno je da zemlja agresor, odnosno Srbija ima pravo procesuirati i uhićivati na temelju, po njima zatraženim tjeralicama državljane svih zemalja nastalih na području bivše Jugoslavije za bilo koje kazneno djelo povezano s ratom uz suglasje Vlade RH i resornog Ministarstva. Ovim zakonom Srbija ima jurisdikciju nad teritorijem republike Hrvatske i njenim građanima.
Mi u HSP držimo da Srbija ima isključivu nadležnost u plaćanju ratne odštete, povratak blaga i umjetnina, otkrivanja sudbina nestalih i povratak otuđenog teritorija RH. Za nas su kao i za većinu hrvatskog naroda zaprimljene optužnice najizravniji velikosrpski agresorski udar na državu.
Premijerkina najava razmišljanja o donošenju zakona kojim bi se proglasili kako ona kaže "ništetnima" svi akti pravosudnih tijela i Vojnih sudova bivše JNA te bivše države nije ništa drugo nego li neuspješna, nesuvisla i demagoška predizborna kontrola već davno nanesene štete s dalekosežnim posljedicama za državu. Državnička Vlada unaprijed promišlja i donosi poteze, a ne kad je matirana! Obzirom da je Ustavom zajamčena jednakopravnost građana indikativno je, ali i začuđujuće da premijerka "nije razmišljala" o donošenju već donesenog zakona kojim se poništavaju svi akti pravosudnih tijela i Vojnih sudova bivše JNA kada je uhićen i procesuiran hrvatski branitelj Veljko Marić.
- HSP se zalaže za revidiranje Zakona o općem oprostu te će ukoliko bude nositelj Vlasti suspendirati sve potpisane pravne akte između Srbije i Republike Hrvatske vezane uz Domovinski rat, a koji se odnose na hrvatske branitelje naglašava Mirko Čondić.

NOVČICA JUTROS

Prozarče dugine boje rijeke Novčice u Gospiću koje je snimio frustrirani novinar čiji je prozor iznad ove kanalizacije
Prozarče dugine boje rijeke Novčice u Gospiću koje je snimio frustrirani novinar čiji je prozor iznad ove kanalizacije
GOSPIĆ - 22. RUJNA OKO PODNE - Ovu sličicu smo snimili danas sa Starog mosta na rijeci Novčici u ličkoj metropoli. O čistoći vode rijeke Novčice koja se pije u Hrvatskom primorju na potezu od Senja do Paga i Novalje, uključujući Karlobag, najbolje govorii ona naša slika. Šarani koji vape za kisikom u mutnoj vodi jedna se naziru.
Dobar tek i u zdravlje žele vam Ličke novine koje o ovome pišu proteklih desetljeća.
Svoje komentare s imenom i prezimenom šaljite na adresu:
licke-novine@licke_novine.hr
rado ćemo ih objaviti, nemojte se skrivati iza pseudonima i pljuvati po državi i njenoj bližoj okolici kao na ostalim portalima.
Očekujemo Vaše reagiranja, a naročiti od "ličkih" otočana, ne Otočanera,i Primoraca koji ovaj koktel piju već dugo godina i koliko se vidi uopće im ne smeta.

Uz Dan borbe protiv nasilja nad ženama

GOSPIĆKI SUSRET NA PLACI

Gradski plakat za placu u petak
Gradski plakat za placu u petak
www.licke-novine.hr
21. rujna 2011. u 19.15 sati

GOSPIĆ - Sutrašnji dan - 22. rujna obilježava se kao Dan borbe protiv nasilja među ženama. Međutim, kako je već dugo postalo pomodarno da se nešto prenosi tako su se počeli prenositi i dani posvećeni nečemu. Gospićke sdpeovke i predsjednica SDFŽ-a Marinka Baričević zajedno s muškim šefovima odlučili, da taj Dan obilježe ni manje ni više nego u - petak na placi.
U petak, 23. rujna s početkom u 10 sati na gospićkoj placi Gradska organizacija Foruma žena SDP-a Gospić obilježava 22. rujna - Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Članice gospićkog Foruma žena ovim žele ukazati na različite aspekte i uzroke nasilja nad ženama te na mogućnosti njegove prevencije i rješavanja problema nasilja. S njima će biti Ranko Ostojić, saborski zastupnik i koordinator SDP-a u IX.izbornoj jedinici i Sandra Mitrović Nikšić, članica Predsjedništva SDFŽH.
Prema današnjoj obavijesti koja je stigla gotovo istovremeno kad i poziv SDP-a za susret na placi, i gradska uprava ličke metropole organizira obilježavanja ovog Dana. Kako javlja Marta Grgurić, zamjenica gradonačelnika, informativni štand Stop nasilju nad ženama! organizira Grad Gospić, 23. rujna (petak) na lokaciji Gradske tržnice (placa) s početkom u 10:00 sati, a s ciljem buđenja kolektivne svijesti kao doprinos borbi za promicanje prava žena i ravnopravnosti spolova.

U susret izborima

SDP NA PLACI

Sdepeovci u Smiljanskoj djele propagandni materijal/Foto Lik@ press Gospić
Sdepeovci u Smiljanskoj djele propagandni materijal/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
16. rujna 2011. u 13.55 sati

GOSPIĆ - Kao i druge gospićke stranke i SDP se odlučio za predizborno reklamiranje petkom na tradicionalnoj gospićkoj placi. Članovi Foruma mladih SDP-a Gospić danas su u Smiljanskoj ulici nedaleko ulaza na placu dijelili propagandni materijal - olovke i upaljača. Povod im je bio Međunarodni dan demokracije.

Usputnice iz Gospića

NOVČICA GOTOVO PRESUŠILA

Današnja paljevina na Novčici kod mjesta gdj se ulijeva gospićka kanalizacija/Foto Lik@ press Gospić
Današnja paljevina na Novčici kod mjesta gdj se ulijeva gospićka kanalizacija/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
15. rujna 2011. u 14.30 sati

GOSPIĆ - Ovih dana imali smo priliku kroničarski fotkama zabilježiti zbivanja oko Starog mosta na Novčici. Danas je voda gotovo presahnula i ispod lijevog luka mosta. (Ne)ugodnom ambijentu doprinijeli su i nečiji radnici koji su palili prije nekoliko mjeseci posječeno šiblje, tako da se nad Novčicom i okolnim zgradama nadvio gust smrdljivi dim koji se pridružio onome radioaktivnome s gospićkog gradskog smetlišta koje već mjesecima gori i truje okolicu sve do centra ličke metropole. Pored toga, na toj lokaciji u Novčici završava i sva gospićka novoizgrađena kanalizacija, pa si možete misliti kavi su tu sve smrdeži. Na mostu smo napravili i ljepših kadrova, pa pogledajte.

Nova knjiga

PROMOCIJA KNJIGE O GENERALU MARKAČU

KNJIGA JE TO DOKUMENATA O GENERALU MARKAČU.

Promocija knjige u generalu Markaču/Foto Lik@ press Gospić
Promocija knjige u generalu Markaču/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
13. rujna 2011. u 22.15 sati

GOSPIĆ - Večeras je predstavljena knjiga koprivničkog publiciste Mladena Pavkovića o junaku Domovinskog rata generalu Mladenu Markaču. Na početku promocije govorio je msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup.
- Želio sam biti ovdje, jer smatram da tome čovjeku koji je nepravedno osuđen trebamo biti zahvalni. Mnogo je učinio za nas i našu državu. Ne mogu kao biskup i kao čovjek i Hrvat šutjeti. U Hagu ću 24. voditi molitvu i misu za osuđene - istakao je Bogović.
- Knjiga je dokumentarna istina, samo istinom se možemo obraniti od granatiranja lažima - rekao je govoreći o knjizi don Anđelo Kaćunko.
- Uz suglasnost generala Markača uredio sam ovu knjigu, uz njegovu suglasnost 18. u Koprivnici držimo i humanitarni koncert za njegovu obitelj. Uskoro će izaći moja knjiga o 150 samoubojstava hrvatskih branitelja o čemu se danas kod nas šuti - rekao je Pavković.

18. godišnjica Medačkog džepa

SPRIJEČENO GRANATIRANJE GOSPIĆA

Za vrijeme svete mise u gospićkoj katedrali/Foto Lik@ press Gospić
Za vrijeme svete mise u gospićkoj katedrali/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
9. RUJNA 2011. U 9.15 SATI

GOSPIĆ - Na današnji dan, u ranim jutarnjim satima prije 18. godina hrvatske vojno-redarstvene snage započele su akciju Medački džep. Iz toga okupiranoga dijela grada Gospića od ljeta 1991. najveći lički grad svakodnevno je granatiran i četnici su onemogućavali normalan život. Brzom akcijom četničke snage su uklonjene s područja Divosela koje je bilo Gospiću najbliže četničko uporište. Nakon Medačkog džepa život se u ličkoj metropoli donekle normalizirao, a bila je ona znak da će hrvatske snage znati i umjeti osloboditi i ostale okupirane dijelove države.
U znak sjećanja na tu akciju jutros je u gospićkoj stolnoj crkvi vlč. Mile Čančar, gospićki župnik, služio svetu misu na kojoj su bili lokalni i županijski čelnici, branitelji te udovice i roditelji poginulih hrvatskih branitelja. Nakon mise položen je zajednički vijenac na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama Domovinskog rata. Brojna izaslanstva zapalila su svijeće, a molitvu je predvodio župnik Čančar.

KONFERENCIJA ZA NOVINARE LIČKOG HDZ-A U GOSPIĆU

OSTOJIĆ SE TREBAO ISPRIČATI

Detalj s konferencije za novinare HDZ-a u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
Detalj s konferencije za novinare HDZ-a u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
8. rujna 2011. u 15.15 sati

GOSPIĆ - Nakon konferencije za novinare SDP-a i HDZ se sastao u jakom sastavu da bi rekao svoje o Ostojićevom viđenju ličkog zdravstva. Uz Milinovića, su bili njegov državni tajnik Dražen Jurković, župan Milan Jurković te većina ličkih načelnika općina i gradova.
- Očekivali smo da će se Ostojić ispričati - istakao je Milinović na početku svog izlaganja koje je potkrijepio citatima izjava Osojića u posljednje vrijeme.
- Prošle godine na magnetu su obavljena 2094 pregleda, a na CT-u 10.128, a 70 posto posla obavljeno je za potrebe građana s područja Ličko-senjske županije. Pozivam Ranka Ostojića da prestane omalovažavati herojsku bolnicu. SDP je za vrijeme vlasti prepolovio bolničke proračune, a vukovarsku bolnicu je htio i zatvoriti te je podijelio 108 otkaza. Uz to su i smanjili plaće u zdravstvu za 30 posto. Ukrali su 2,2 milijarde od plaća zdravstvenih radnika. Pozivam Ostojića na otvoreni duel o zdravstvu. Iznenađen sam demagogijom Ranka Ostojića koji je uvrijedio sve nas a posebno udovice i roditelje poginulih koji ga pitaju zašto se nije ispričao - rekao je Milinović.
O radu zdravstva novinarima su govorili Milorad Delić, načelnik Vrhovina koji je istako da su njegovi građani starije životne dobi i da svakodnevno koriste usluge gospićke bolnice i da nemaju zamjerke. Uz to zahvalio je ministru Milinoviću i županu Jurkoviću na pomoći oko otvaranje zdravstvene ambulante u Vrhovinama.
Novinarima se obratio i Gospićanin Miroslav Trtica kome su gospićki liječnici spasili kćerku nakon prometne nesreće, ističući da su Ostojićeve izjave neistinite jer bolnica u Gospiću ima i opremu i ljude.

Gospićka konferencija za novinare SDP-a

ZLA NAMJERA HDZ-a

Čelnica SDP-a na konferenciji za novinare u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
Čelnica SDP-a na konferenciji za novinare u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
8. rujna 2011. u 14.55 sati

GOSPIĆ - Danas prije podne lički je SDP ojačan saborskim zastupnicima Rankom Ostojićem i Gordanom Marasom održao konferenciju za novinare povodom otvorenog pisma koje je iz Gospića upućeno Ostojiću.
-U pismu se tvrdi kako je Osojić rekao da treba ukinuti gospićku bolnicu. To je zla namjera HDZ-a. Gradonačelnik Milan Kolić se rasipa demagogijom. HDZ i dalje plaši građane komunistima kojih je 97 tisuća završilo u HDZ-u dok ih je u SDP-u upola manje. Očito je da ih je strah pred izbore. SDP neće kao ministar Milinović ukidati bolnice i rodilišta u Hrvatskoj. Pozivam građane da ne nasjedaju Koliću i Milinoviću koji se u Gospiću vezao lancima, a svi znamo kako su završili naši generali - rekao je novinarima Nikola Maras, potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a u Gospiću, dodajući da ih nije strah anonimnih prijetećih pisama koja dobivaju svakodnevno.
Svoje izlaganje Ranko Ostojić je počeo isticanjem činjenice da je 1985. godine poznata Petrova bolnica u Zagrebu bila šesta u svijetu s djetetom iz epruvete i taj Robert danas ima 25 godina, a da su prošle godine zatvorena rodilišta u Sinju, Makarskoj, Imotskom i Đakovu te da osoblje prima plaći i da ništa ne radi.
- Ne mogu demantirati navode iz otvorenog pisma da ću ukinuti bolnicu u Gospiću jer to nikad nisam rekao. Dapače, ovo je srce Hrvatske, i zato je Vlada Ivice Račana pomakla trasu autoceste na Liku kako bi se revitalizirala. Nakon skore smjene vlasti imat ćete još bolju bolnicu u Gospiću. Nakon Oluje sam kao dragovoljac ZNG-a iz 1991. godine otišao u Knin da bih pomogao obnovu tamošnje bolnice. Opće bolnice u Hrvatskoj domicilno stanovništvo koristi sa 65 do 80 posto, a u Gospiću samo 30 posto na što treba odgovoriti vlasnik. Mi ćemo to popraviti tako da ćemo ulagati u kadrove koji će zaslužiti povjerenje bolesnika. Jamčim da će se do 2016. u Gospiću liječiti barem pola Ličana jer će imati povjerenje u bolnicu.
- Prošlogodišnji proračun zdravstva je manji za milijardu kuna jer je loše gospodarstvo. Nevjerojatno je da premijerka i ministri govore o oporavku iako se radi o stagnaciji što znaju i brucoši s ekonomije. SDP je jedini koji je nešto od Domovinskog rata napravio za Liku, ali se kasnije nije ništa događalo. Ovdje treba ulagati u energetiku i turizam. Zauzet ćemo se za naseljavanje Like. Nevjerojatno je da Milinović tumači građanima da se živi bolje, možda da on osobno, nažalost, većina to ne osjeća - zaključio je Gordan Maras.

Udruga Posebne jedinice policije iz Domovinskog rata "Sokolovi 1991." Sinac

SPOMENIK SPECIJALCIMA U SINCU

Proslava je 18. rujna u Sincu.

 
 
www.licke-novine.hr
6. rujna 2011. u 10.45 sati

OTOČAC - U nedjelju 18. rujna bit će svečano obilježena 20. obljetnica Posebne jedinice policije - Specijalne policije iz Otočca. Na zgradi Zadružnog doma u Sincu spomen-ploču Specijalne policije za Otočac i Gacku dolinu u 10 sati otkrit će prvi zapovjednik ATJ Lučko, umirovljeni general Specijalne policije Marko Lukić. U župnoj crkvi sv.Ilije u Sincu u 11.00 sati bit će sveta misa za sve poginule redarstvenike i pripadnike PJP, a u 12.00 sati predviđen je domjenak u DVD-u Otočac.

20 GODINA OD OBRANE BILAJA I GOSPIĆA

Već prog dana četničkih napada gorjelo je u Gospiću/Snimio Marko Čuljat, arhiva Lik@ pressa Gospić
Već prog dana četničkih napada gorjelo je u Gospiću/Snimio Marko Čuljat, arhiva Lik@ pressa Gospić

www.licke-novine.hr
29. kolovoza 2011. u 18.20 sati

BILAJ - Danas popodne brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće na spomenik poginulim hrvatskim braniteljima iz Rijeke u istočnom dijelu Bilaja. Zatim je odana počast svim poginulim Hrvatima kod velikog križa i spomen ploče s brojnim imenima u bilajskom groblju.
U sklopu obilježavanja dva desetljeća obrane Bilaja i Gospića održana je i sveta misa na ulazu u pećinu Sv. Stjepana u Bilaju. Na misi su uz Bilajčane i branitelje, udovice i roditelje poginulih branitelja, bili Darko Milinović, ministar zdravstva i Milan Kolić, gospićki gradonačelnik. Svetu misu je predvodio vlč. Mile Čančar, gospićki župnik u koncelebraciji Zlatka Susića i Stjepana Zebe, današnjeg bilajskog župnik i župnika Bilaja s početka Domovinskog rata.

UDRUGA "ZAVJET" u Bosni i Hercegovini

SRETAN TI ROĐENDAN HERCEG-BOSNO

Priopćenje povodom 18. obljetnice osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

www.licke-novine.hr
28. kolovoza 2011. u 10.10 sati

FOJNICA - Svim dragovoljcima, borcima HVO-a, svim obiteljima poginulih i stradalih u Domovinskom ratu, svim invalidima, kao i svima onima koji su znali, osjećali i doživljavali svoju Herceg-Bosnu kao povijesni trenutak očuvanja jednakopravnosti i zaštite opstojnosti Hrvata u uvijek nam državi Bosni i Hercegovini.
Sretan rođendan!
Herceg-Bosna nije bila republika - država koja je za ideju imala buđenje i prizivanje mračnih sila prošlosti, nije niti bila država pojedinaca, ma koliko su oni - ti značili u tom trenutku povijesti. Bila je i ostala država nas - vas koji smo samo htjeli biti svoj na svome, koji smo htjeli na glas reći da smo u svojoj Bosni i Hercegovini starosjedioci, domicilni narod koji zaslužuje, koji mora imati, u punom smislu te riječi jednakopravnost sa druga dva naroda.
Herceg-Bosnom smo htjeli ostvariti opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, te tako, jednom za navijek prestati gubiti rodnu grudu nametnutim nam ratovima, doseljavanjima i tuđim natalitetom.
Htjeli smo i rekli koliko nas ima i što nam pripada, neka se zna i negdje trajno zapiše, to je bila osnovna zadaća Herceg-Bosne, ako je to nekome - nekima problem, onda njihova priča o jednakopravnosti nije iskrena! Pa zar jednakopravnost ne znači imati svoj jezik, imati svoju upravu - vlast tamo gdje živiš kao većinski narod, zar jednakopravnost nije imati svoj glavni grad, svoje sveučilište, TV i radio postaje, svoje bolnice, svoju policiju, pa ako hoćete i svoje zatvore.
Cijelo jedno stoljeće, točnije nastankom balkanskih multietničkih tvorevina zvanih Jugoslavije, Hrvati sustavno napuštaju Bosnu i Hercegovinu, govorilo se trbuhom za kruhom, mada bi više odgovaralo glavom bez obzira, nahodali su se i naradili, nagledali se monarhija i republika i, uvijek u vjeri u Boga, znali su jedno: da se moraju vratiti doma i donijeti iz svijeta ono najvrjednije i najbolje.
Civilizirani, europski obrazovani, ti i takvi Hrvati, katolički odgojeni, jednakopravnost doživljavaju kroz njemačku, belgijsku i švicarsku demokraciju.

Slaveći Herceg-Bosnu, uvijek se nameću ista pitanja, a ona su:
1. Kakva je pravna razlika u utemeljenju Herceg-Bosne u odnosu na Republiku Srpsku ili sve ostale državne tvorevine nastale raspadom Jugoslavije?
2. Kako smo jednakopravni, kakva je to država i kakav Ustav, kada Hrvat ne bira sam svoje predstavnike u tijelima države Bosne i Hercegovine?
3. Kako smo jednakopravni kada nemamo svoj teritorij, glavni grad, a država je ipak entitetski podijeljena i u toj podjeli Hrvati su u oba entiteta manjinski narod?
4. Kako to da država priznaje HVO kao vojnu komponentu proisteklu iz rata, a pri tome Herceg-Bosna je takozvana zločinačka tvorevina zabranjena spominjati?

Dragi naši sunarodnjaci, da ovo rođendansko podsjećanje zli umovi ne bi protumačili kao ratno huškačku priču, naglašavamo ne treba nam novi rat, Herceg-Bosnu su nam ukinuli u miru. Dopustili smo sebi da zaboravimo najbolje sinove koji su dali život u Domovinskom ratu za opstojnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, ušutkali smo sve one HVO heroje koji danas uz mizernu mirovinu tumaraju ovom državom bez ruku, nogu, bojeći se da će im i to biti uskraćeno od lažnih autoriteta, političara, direktora, profesora i doktora. Ispričavamo se!
Znamo da je degutantno i loše pisati ovako za jedan rođendan, ali nama u udruzi 'Zavjet' dosta je šaptanja po kavanama i kuloarima, tko je novi ministar, gradonačelnik, ravnatelj, predsjednik uprave... tko je izveden iz prava i nema više mirovine, a posebno je loše čuti kako je dobro bilo '95, '96, kako je uprava, administracija, policija, plaće, ili ti jednom riječju sve u vrijeme Herceg-Bosne, bilo bolje nego sada.
Stoga dižemo glas na sve one koji pljuju po Bobanovoj, Prljićevoj, Praljkovoj Herceg-Bosni!
Zar je bila samo njihova? Zar ih nismo mi birali i postavljali? Zar je bila tako loša, zar smo bili tako slabi da od svih republičica, državica propale Jugoslavije samo ona bude ukinuta, ugušena, zabranjena?!
Mi u udruzi Zavjet, apeliramo i upiremo u Vas, Vas sve što sjedite u tijelima uprave na svim razinama vlasti, da ste tu zato, i samo zato što je to mjesto za Hrvate. Upiremo i na Vas koji radite na Hrvatskom sveučilištu, na Vas koji ste na visokim direktorskim i menadžerskim položajima u gospodarstvu da su i Vaše pozicije plod nacionalnog ključa. Herceg-Bosnu smo izgubili u miru, dosta kuloarskih šaptanja, mi želimo i tražimo da nam se u miru i vrati!
Toliko o jednakopravnosti naroda u ovoj našoj Bosni i Hercegovini. Ne dopuštamo da nam se Herceg-Bosna veže uz bilo koji i bilo čiji pojedinačni, osobni zločin i kriminal!
Nije bila, mada mnogi žele tako je predstaviti, Matina, Jadrankova, Brunina... ili bila je i njihova, ali i naša i veća od bilo kojeg pojedinca! Ponavljamo, u miru je ugašena i zabranjena!
Zašto?
Nepravedno i nepošteno, pa makar i od svjetske politike.
Stoga udruga 'Zavjet' daje moralnu, ljudsku i političku potporu Hrvatskom narodnom saboru u projektu očuvanja i opstojnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini sa nacionalnom obvezom ujedinjenja i okupljanja svih političkih stranaka sa hrvatskim imeniteljem, kao i svih čestitih Hrvata u jedan korpus ostvarenja svetog cilja.
Sretan rođendan Herceg-Bosno!
Udruga "Zavjet" u BiH
predsjednik, Branko Stanić
Udruga "Zavjet"
predsjednik, Ivan Rašić
Više o tema na linku:

http://www.zavjet.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=360:20110827-priopenje-povodom-18-obljetnice-osnivanja-hrvatske-republike-herceg-bosne&catid=75:estitke&Itemid=127





Proslava 20. obljetnice 118. brigade HV-a

SAČUVATI DUH ZAJEDNIŠTVA

Poruke biskupa Jezerinca iz Gospića.

Najbliži odaju poštu poginulima u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
Najbliži odaju poštu poginulima u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
25. kolovoza 2011. u 11.55 sati, nadopuna u 20.30 sati

GOSPIĆ - Danas se navršava točno 20 godina kako je na gospićkoj stočnoj placi bilo postrojeno mnoštvo hrvatskih branitelja dragovoljaca postrojene su bile 25. satnija iz Gospića i 26. satnija iz Pazarišta. Dragovoljci su bili većinom bez odora i s malo oružja. Iz te postrojbe kasnije je tijekom Domovinskog rata nastala slava 118. brigada ZNG-a i Hrvatske vojske, a dio pripadnike je od 1992. bio i u sastavu 9. gardijske brigade Vukovi.
Danas su brojna izaslanstva najprije položila vijence i zapalila svijeće na spomen-križu u Gradskom groblju sv. Marije Magdalene u Gospiću, gdje je molitvu predvodio gospićki župnik vlč. Mile Čančar. Zatim je u gospićkoj prvostolnici svetu misu za poginule predvodio vojni ordinarij msgr. Juraj Jezerinac.
- Danas smo u slobodi zahvaljujući i pripadnicima 118. brigade koje je izgubila 71 člana, a imala je 294 ranjena. Sinovi Gospića, Perušića i drugih mjesta nisu bili prepušteni sami sebi nego su im priskočili u pomoć pripadnici gospićke policije, te policajci iz Rijeke, Zaboka i drugih krajeva Lijepe naše te Hrvati iz inozemstva. Treba iskreno reći da su ovaj kraj branili i pripadnici drugih naroda i narodnosti smatrajući Hrvatsku svojom domovinom. Uz ovu obljetnicu želim vam da sačuvate duh zajedništva, duh sloge, duh ljubavi, duh vjere u Boga Isusa Krista i ljubav prema Majci Božjoj. Molimo se i za naše haške optuženika da im se sudi po pravdi Boga a ne po ničijim diktatima, najmanje ne političkim - istakao je u propovjedi msgr. Jezerinac.
POGLEDAJ VIDEO ZAPIS:

">

LIKA JE BILA NEOSVOJIV BEDEM U DOMOVINSKOM RATU

U poslijepodnevnim satima postrojbe 118. brigade promarširale su gradskim ulicama i postrojile se na Trgu Stjepana Radića, gdje je pregled izvršio brigadni general Frane Tomičić, izaslanik predsjednik RH, kome je prijavak podnio pukovnik Ante Došen Tun. Na trgu su bili brojni gosti i uzvanici, te obitelji poginulih hrvatskih branitelja.
S govornice se prvi obratio pukovnik Pajo Brkljačić, predsjednik Kluba branitelja ZNG 118. brigade HV-a Gospić. Pukovnik Brkljačić se zahvalio braniteljima iz drugih krajeva Hrvatske koji su došli u Gospić, te obiteljima domaćih branitelja koje su ostale u Gospiću i okolici tijekom Domovinskog rata.
- Na današnji dan prije 20 godina bilo nas je malo i bili smo slabo naoružani. Postrojavanje je bilo u 14 sati, a već u 18 dobili smo prvu zadaću. U rujnu k nama dolazi Mirko Norac s kojim sam bio prije 20 dana i pozdravio vas je - rekao je Brkljačić, nakon čega je nastalo skandiranje branitelja: - Mirko, Mirko, Mirko… i pljesak.
- Gospić je danas ponosan grad kada se podsjetimo obrane. Nismo imali oružja, ali imali smo krunicu i zajedništvo - istakao je Milan Kolić, gradonačelnik Gospića.
- Slavno je sjećanje na slavne dane na trgu gdje okupljeni slavimo pobjedu. O Domovinskom ratu se danas šire neistine, na njih smo dužni odgovoriti samo istinom - rekao je Ivica Mataija, ličko-senjski dožupan.
- U najtežim trenucima Gospić je svima pokazao kako se brani Hrvatska. Zauzimanjem ovdašnjih vojarni omogućeno je naoružavanje velikog broja vojnika i u drugim krajevima. 118. brigada osujetila je velikosrpsku ideju i crtu Karlobag- Virovitica i ne začuđuje činjenica što je od njenog jednog dijela nastala i slavna 9. gardijska brigada. Ličko je bojište bilo neosvojivi bedem tijekom Domovinskog rata - istakao je brigadni general Nikola Škunca, izaslanik ministra obrane i načelnika Glavnog stožera, koji je u ratu bio zapovjednik 111. brigade Zmajeva iz Rijeke.
- Danas možemo biti ponosni na teške ali slavne dane. Vi ste ta generacija koja je poslušala glas srca i prvog hrvatskog predsjednik dr. Franje Tuđmana i s oružjem izvojevala veliku pobjedu - rekao je Tomislav Ivić, ministar branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti.
- Vi koji ste 1991. bili postrojeni bili ste odlučni u namjeri položiti i život na oltar domovine, ostvarili smo pobjedu i san o hrvatskoj državi. Tražimo da se istraže i zločini iz totalitarnih režima u kojima su stradavali naši najbliži, to nam je obveza i odgovornost. Podržimo premijerku Jadranku Kosor koja je ovih dana posjetila Kosovo, a sada ju napadaju neki Srbi. K nama je 1991. godine došlo nekoliko autobusa Albanaca da se zajednički borimo protiv neprijatelja - istakao je Darko Milinović, potpredsjednik Vlade RH i izaslanik premijerke.
Na kraju je govorio i general Frane Tomičić, koji je i sam bio dragovoljac u Gospiću 1991. godine.
- Danas je za sve one koji su vezani za ovo povijesno herojsko podneblje uistinu veliki dan, dan kada je mlada grupa dragovoljaca odlučila dati na znanje da će pod svaku cijenu braniti svoju mladu tek stvorenu domovinu. Sve ostalo je povijest ispisana hrabrošću, herojstvom i beskrajnom ljubavlju prema domovini, nažalost i žrtvama, i to ne malim. To je žrtva koju Hrvatska nikada ne smije zaboraviti. Uvaženi pripadnici 118. brigade ponosni smo na pobjede iz velikih bitaka koje ste vodili, hvala vam na ogromnom doprinosu koji ste dali obrani i izgradnji RH. Hvala vam za slobodu. Vaš herojski put i danas se nastavlja kroz postrojbe OS RH, uvažene i cijenjene članice NATO-a - istakao je general Tomičić.




Priopćenje HČSP za javnost povodom 23. kolovoza, Dana sjećanja na žrtve komunizma

PROVESTI LUSTRACIJU I DEKOMUNIZACIJU HRVATSKE

www.licke-novine.hr
23. kolovoza 2011. u 15.40 sati

ZAGREB - Hrvatska čista stranka parava poslala je priopćenje koje je potpisao predsjednik Josip Miljak. U priopćenju se ističe da je preduvjet svakoj ozbiljnoj promjeni u društvenom, gospodarskom, političkom životu zakon o lustraciji kojim bi se napokon sa svih ključnih mjesta makli kadrovi zločinačkog jugo-komunističkog i velikosrpskog sustava.
Bez lustracije se cijela hrvatska politika vodi između lijevog i desnog krila komunističke partije bili oni u HDZ-u ili u SDP-u. Hrvatskoj treba promjena politike, a ne izmjenjivanje na vlasti starih korumpiranih komunističkih kadrova raspoređenih u vodstva ovih stranaka.
Lustracija mora zahvatiti sve pore javnoga i društvenog života, i svi koji na bilo koji način imaju dodira s totalitarnim komunističkim sustavom, ne mogu obnašati nikakvu javnu dužnost, a niti biti na odgovornom gospodarskom položaju. Zbog izostanka zakona o lustraciji, u Hrvatskoj je na djelu notorna restauracija komunističkoga naslijeđa, gdje se otvoreno veliča zločin i genocid nad hrvatskim narodom, veliča se lik i djelo zločinca Tita, veličaju se potpuno otvoreno i slobodno simboli toga zločinačkog sustava, a na teritoriju Republike Hrvatske u Kumrovcu se naprosto orgija s tim simbolima zla.
Zakonom se mora zabraniti uporaba svih komunističkih simbola, nazivlja ulica i trgova koja nose imena po komunističkim zločincima, moraju se ukloniti svi spomenici koji podsjećaju na taj zločinački režim, i za njih osnovati muzej hrvatske negativne povijesti, a najnoviji spomenik antifašistima, u stvarnosti četnicima, u ličkom gradiću Srbu, koji uz to financira vlada RH, ima se odmah srušiti. Veličanje zločina nad hrvatskim narodom, ili negiranje strašnih komunističkih, a u stvarnosti velikosrpskih i jugo-unitarističkih zločina, mora biti najstrože kažnjivo. Za stradanja hrvatskoga naroda na Bleiburgu, Križnom putu i poraću uvodimo pojam Hrvatski Holokaust, kako bi se tim do danas prešućenim žrtvama odao zakašnjeli ali dužni pijetet.
Potrebno je, osuditi sve živuće zločince toga režima, izvesti ih pred lice pravde, a cijeli taj zločinački genocidni režim jasno i nedvosmisleno staviti izvan zakona i uskratiti mu pravo javnosti. Velika je sramota da je ZAVNOH ušao u preambulu hrvatskoga Ustava, kao jedan od temelja naše nove države, a slijedom toga i najviši državni dužnosnici u javnim nastupima, to i 1945., godinu uzimaju kao temelj hrvatske države. To se ima smatrati činom veleizdaje, i otvorenog veličanja komunizma, jugoslavenstva i njihovih zločina nad Hrvatima.
Lustracija ima zahvatiti i one političare i dužnosnike koji su se od 1991. do danas ogriješili o državu Hrvatsku i hrvatski narod. Stoga i svim zastupnicima Hrvatskoga sabora, koji poslušnički i neodgovorno dižu ruke za štetne i pogubne odluke, ukidamo sva stečena prava, od prava na saborsku mirovinu do proglašenja nečasnim zastupnikom.

Uz 20. obljetnicu početka Domovinskog rata na području Like

POČAST BRINJSKIM VITEZOVIMA U ŽUTOJ LOKVI

KOMEMORACIJA JE U ČETVRTAK 24. KOLOVOZA U 11 SATI.

Spomen-kapelica u Žutoj Lokvi gdje su poginuli brinjski vitezovi 1991./Foto Lik@ press Gospić
Spomen-kapelica u Žutoj Lokvi gdje su poginuli brinjski vitezovi 1991./Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
20. kolovoza 2011. u 20.00 sati

BRINJE - Općina Brinje i ove godine organizira komemoraciju povodom 20. obljetnice pogibije četvorice hrvatskih redarstvenika u Žutoj Lokvi 24. kolovoza 1991. Komemoracija će se održati u četvrtak 24. kolovoza na sam dan pogibije hrabrih brinjskih vitezova s početkom u 11 sati u Žutoj Lokvi gdje je na mjestu tragedije podignuta kapelica.
Najprije će biti položeni vijenci zapaljene svijeća, nakon čega će biti sveta misa koju će predvoditi msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u kocelebraciji župnika Peje Ivkića i vlč. Josipa Štefančića.

Uz 20. obljetnicu 118. brigade ZNG-a Gospić

POSTROJAVANJE PRIPADNIKA 118. ZNG BRIGADE GOSPIĆ

Velika je proslava u četvrtak u Gospiću s početkom u 10.30 sati

Smotra pripadnika 118. brigade 2006. godine u Gospiću/Foto arhiva Lik@ pressa Gospić
Smotra pripadnika 118. brigade 2006. godine u Gospiću/Foto arhiva Lik@ pressa Gospić
www.licke-novine.hr
20. kolovoza 2011. u 18.45 sati

GOSPIĆ - Pod pokroviteljstvom Grada Gospića u četvrtak će biti na najsvečaniji način obilježena 20. obljetnica povijesnog datuma ustojavanja i formiranja ZNG 118. brigade u Gospiću. Niz svečanosti počinje u 10.3o sati polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-križa na Gradskom groblju Sv. Marije Magdalene u Gospiću. Zatim, u 11 sati u gospićkoj prvostolnici je sveta misa, te u 12 sati odavanje počasti poginulima kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na Trgu Alojzija Stepinca u središtu Gospića.
Popodne u 17 sati bit će svečano postrojavanje pripadnika 118. brigade OS RH na Trgu Stjepana Radića u Gospiću.

Uz 20. obljetnicu vojne policije u Hrvatskoj

POČAST HRVATSKIM BRANITELJIMA I VOJNIM POLICAJCIMA

Odana je počast hrvatskim braniteljima i vojnim policajcima, te prvbom predsjedniku Tuđmanu.

Pripadnici vojne policije odaju počast kod gospićkog spomenika/Foto Lik@ press Gospić
Pripadnici vojne policije odaju počast kod gospićkog spomenika/Foto Lik@ press Gospić

www.licke-novine.hr
19. kolovoza 2011. u 13.10 sati

GOSPIĆ - Organizacijsko provedbeni odbor svečanog obilježavanja 20. obljetnice ustroja i djelovanja vojne policije OS RH Pododbor 71. bojne vojne policije, koja je tijekom Domovinskog rata djelovala i u Lici, boravio je danas u Gospiću kako bi odao počast poginulim vojnim policajcima i hrvatskim braniteljima tijekom Domovinskog rata u Lici. Kako smo saznali od Luke Matanića, člana Podoodbora, jučer su vijenci položeni na spomenik u Pazinu, a sutra će biti položeni na spomenik u Rijeci.
Nekadašnjim hrvatskim vojnim policajcima Zbornog područja Gospić koji su pripadali 71. bojni vojne policije OSH danas su se u odavanju počasti kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata na Trgu blaženog Alojzija Stepinca, pridružili i gospićki gradski čelnici i čelnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, te predstavnici ureda obrane i Hrvatske vojske. Molitvu kod spomenika predvodio je vlč. Mile Čančar, gospićki župnik. Na kraju je zapaljena i svijeća na spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
Tijekom Domovinskog rata život na oltar domovine položilo je 127 vojnih policajaca. Svečano postrojavanje pripadnika hrvatske vojne policije obavit će pokrovitelj 20. obljetnice ustroja vojne policije, predsjednik Ivo Josipović 24. kolovoza u Zagrebu na Hrvatskom vojnom učilištu.
Jučer je dogovoren ponovni dolazak vojnih policajaca u Gospić i to 25. kolovoza na postrojavanje 118. brigade HV-a, nekadašnje brigade ZNG-a Gospić i domobranske brigade.

Konferencija za novinare u Gospiću

SDP-e NEMA PROGRAM, IMA DEMAGOGIJU

Čelnici Gospića i Ličko-senjske županije odgovorili na napade iz redova SDP-a da Gospiću ne treba bolnica.

Potpisi na današnjem gospićkom priopćenju za opstanak bolnice/Foto Lik@ press Gospić
Potpisi na današnjem gospićkom priopćenju za opstanak bolnice/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
18. kolovoza 2011. u 14.55 sati

GOSPIĆ - Danas je u gradskoj upravi održana konferencija za novinare na kojoj je odgovoreno na učestale napade SDP-ovog saborskog zastupnika Rajka Ostojića na grad Gospić i gospićku bolnicu. Na tiskovnoj konferenciji su uz gospićkog gradonačelnika Milana Kolića i dožupana ličko-senjskog Ivicu Mataiju, bili predsjednici Udruga proisteklih iz Domovinskog rata, predsjednik HSS-a grada Gospića Željko Rukavina i predsjednik HSP-a Gospića Vlado Jurčić.
Najprije je novinarima podijeljeno priopćenje koje su zajednički potpisali svi sudionici konferencije za novinare.
- Zabrinjavaju nas riječi koje nas vode u neka prošla vremena kada se htjelo ukinuti našu bolnicu. Neki pojedinci kao što je to Ostojić smatraju da opće bolnice i ne treba u Gospiću, a ona se dokazala i danas je u samom vrhu hrvatskog zdravstva - rekao je na početku konferencije gradonačelnik Kolić.
Ulaganja u naše područje posljednjih su godina velika i zaustavljeno je iseljavanje. Magnetna rezonanca nije namijenjena samo Ličanima, 30 posto kapaciteta koriste stanovnici drugih, susjednih, županija, i smanjene su liste čekanja. Do prošle godine preko tri tisuće ljudi je odlazilo na ove preglede u druge zdravstvene centre.
- SDP nema programa, ima samo demagogiju i napadajući Gospić i Vukovar želi uništiti sve što je hrvatsko i demokratsko - naglasio je Kolić.
- Ličko-senjska županija se zalaže za ravnomjeran razvoj svojeg područja, a tako gleda i na Hrvatsku, jer treba omogućiti jednake uvjete življenja, pa i zdravstvene zaštite. Lika se stalno raseljavala jer nije imala domovine kao danas. Ostojićevi razlozi nisu nam razumljivi. Mi smo uvijek gledali što možemo sami uraditi i nismo drugima zamjerali. Sukladno politici ravnomjernog razvoja, donio sam skicu nove zdravstvene ambulante u Donjem Lapcu u čijoj će izgradnji sudjelovati i Ličko-senjska županija - rekao je dožupan Matija i pozvao sve političare da odustanu od parcijalnih stranačkih interesa, a stranke i domoljube je pozvao da podrže razvoj zdravstva u svakoj sredini.
- U bliskoj prošlosti komunizam je raselio Liku. Gospićka bolnica bila je jedan od stupova obrane, bila je na prvoj crti. U Lici je ranjeno 530 domaćih branitelja, od čega je polovica iz Gospića i svi su oni zbrinuti u gospićkoj bolnici. Bilo je i 250 poginulih od kojih je na području Gospića bilo 90. Koliko znam Ostojić kao liječnik nije bio u ratnoj zoni, a uzima si pravo da nas omalovažava. Na istom je pravcu i Mesić koji tvrdi da nije bilo četnika, a protiv koga smo se mi borili. Ostojić ne zna što se događalo ne samo u Gospiću već u većem dijelu Hrvatske - rekao je Ivica Ćaćić, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca 1990-1991.
Pismo podrške u Gospić danas je uputila i Josipa Rimac, gradonačelnica Knina. Rimac ističe da čelnici SDP-a i ne znaju kakvo je danas stanje u kninskoj bolnici i da to nije više bolnica na kraju grada već samostalna ustanova, s novim zaposlenicima, specijalistima čiji rad svesrdno podržavaju Vlada i resorno ministarstvo.
- Grad Knin i Grad Gospić su gradovi prijatelji iz 1995. te jedni drugima dajemo potporu u svim projektima, a posebno usku suradnju imamo u dijelu zdravstvenog sustava kroz suradnju gospićke i kninske bolnice. Upravo ministar zdravstva Darko Milinović, je bio onaj koji je kninskoj bolnici omogućio samostalnost te od tada kninska bolnica Hrvatski ponos nesmetano obavlja svoje djelatnosti i skrbi o zdravlju kako Kninjana tako i okolnih područja - naglašava gradonačelnica Rimac.

Komemoracija Anti Frkoviću, prvom ličko-senjskom županu

ŽUPAN FRKOVIĆ JE BIO PONOSAN, JAK I GORD

Stvaranje Ličko-senjske županije počelo je 1993. godine pod kišom neprijateljskih granata.

Sudionici današnje komemoracije Anti Frkoviću u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
Sudionici današnje komemoracije Anti Frkoviću u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
17. kolovoza 2011. u 12.15 sati

GOSPIĆ - Povodom smrti Ante Frkovića (69), prvog ličko-senjskog župana održana je komemoracija na kojoj je bio i izaslanik predsjednice Vlade RH Darko Milinović, brojni čelnici te msgr. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup.
- Danas se u tišini i dostojanstveno opraštamo od našeg Ante Drage Frkovića, prvog ličko-senjskog biskupa i člana naše Županijske skupštine. Ante i ja smo zajedno s ostalim suradnicima stvarali Ličko-senjsku županiju od njenih početaka - statuta, simbola, akata, svesrdno smo radili na njenom gospodarskom i društvenom razvoju, surađivali smo s našim gradovima, općinama svim državnim i lokalnim institucijama. Podsjećam da je to vrijeme 1993. godine Domovinskog rata, kada je polovica Županije bila okupirana, druga polovica razrušena, a na Gospić i druga naselja na crti bojišnice svakodnevno su padale stotine neprijateljskih granata. Da je naša uspješnost u toj suradnji bila više nego dobra govori i sama činjenica da smo od Ličko-senjske županije stvorili zaista jednu prekrasnu i perspektivnu županiju - rekao je na komemoraciji Milan Jurković, sadašnji ličko-senjski župana i nekadašnji dožupan.
Jurković je istakao da je Frković bio odlučan i ustrajan kao župan, ali i učitelj, i da je svojim sveobuhvatnim radom pridonosio općem napretku i ugledu čitave županije.
- Žao mi je da je tako prerano otišao, jer on je još puno toga mogao dati, savjetovati. U našim sjećanjima Ante će zauvijek ostati ponosan, jak i gord, baš kao hrast na slici koju sam mu poklonio na kraju njegovog mandata župana Ličko-senjske županije - rekao je Jurković.
- Danas se privremeno rastajemo s čovjekom koji je na sebi svojstven način označio živote nas koji smo imali prigodu s njim svakodnevno surađivati, i usuđujem se reći, od njega učiti. Njegovo ime je upisano u povjesnicu grada Gospića, Ličko-senjske županije i jedine nam domovine Hrvatske - rekao je na komemoraciji Milan Kolić, gradonačelnik Gospića.
Nakon komemoracije krenuo je autobus na sahranu u Zagreb. Knjiga žalosti ostaje otvorena i sutra u gospićkom KIC-u.


In memoriam

ANTE FRKOVIĆ, prvi ličko-senjski župan

Ante Frković, prvi ličko-senjski župan/Foto arhiva Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
16. kolovoza 2011. u 14.00 sati

GOSPIĆ - U Zagrebu je 11. kolovoza nakon teške bolesti preminuo prvi ličko-senjski župan Ante Frković (68). Ličko-senjska županija održat će sutra komemoraciju u 11 sati u KIC-u Gospić gdje će biti otvorena i knjiga žalosti. Knjiga će biti otvorena 17. kolovoza od 12 do 15 sati i 18. kolovoza od 8-15 sati. Nakon komemoracije osiguran je prijevoz u 12 sati ispred KIC-a autobusom na sahranu u Zagreb koja će se održati u 15.50 sati na Mirogoju. Prijave za prijevoz na sahranu napraviti u Kabinetu župana na telefon 575-557.
Ante Frković rođen je 1943. u Zagrebu, nakon gospićke gimnazije završio je pravni fakultet. Za ličko-senjskog župana izabran je 1993 godine s mjesta direktora Republičke uprave prihoda Ministarstva financija (1992-1993.) Na dužnosti župana kao član HDZ-a bio je dva mandata (1993 - 2001.), bio je saborski zastupnik u Županijskom domu Sabora (1997-2001) i član Županijske skupštine u Gospiću (2001-2005.).

U objektivu Ličkih novina

RODE OKUPIRALE ČARDAK U GOSPIĆU

Rode na gospićkom domu zdravlja/Foto Lik@ press Gospić
Rode na gospićkom domu zdravlja/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
14. KOLOVOZA 2011. 20.15

GOSPIĆ - Još me je čudilo što se pas maloprije uznemirio. Vjerojatno je negdje nevrijeme - reče jedna Gospićanka kada smo joj pokazali rodu na kandelabru ispred njene kuće.
Bila je to samo jedna od preko 20 roda koje su okupirale dimnjake, krovove na Domu zdravlja i susjednim zgradama, a mnoge su zastale na javnoj rasvjeti. Kako rode nisu uobičajene u Lici, izazvale su pozornost rijetkih prolaznika na Čardaku.

MEMORIJALNI CENTAR NIKOLE TESLE U SMILJANU

OVE GODINE VIŠE POSJETITELJA

U Smiljanu bilježe značajan rast broja posjeta rodnoj kući znanstvenika Nikole Tesle.

Teslina rodna kuća u Smiljanu/Foto Lik@ press Gospić
Teslina rodna kuća u Smiljanu/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
11. kolovoza 2011. u 14.10 sati

SMILJAN - Za prvih sedam mjeseci ove godine imali smo 15 tisuća posjetitelja, a tijekom cijele lanjske godine bilo ih je 21 tisuća - zadovoljno je izjavio za Ličke novine Mile Čorak, voditelj Memorijalnog centra Nikole Tesle u Smiljanu.
Proteklih ružnih i vjetrovitih dana kada je bilo slabo kupanje na moru mnogi su hrlili na kontinent. Pored toga, zbog lošeg vremena mnogim je posjetiteljima umjesto Plitvičkih jezera alternativa Smiljan i Nikola Tesla. Čorak ističe i zapažanja brojnih posjetitelja koji stižu autocestom da su svratili do Smiljana zahvaljujući panoima na autocesti koji ih obavješćuju gdje trebaju napustiti autocestu.
- Kolovoz nam je inače slab po broju posjetitelja, kod nas je najveći broj posjeta tek u rujnu i listopadu - kaže Čorak, dodajući da mnoge agencije uz posjet Smiljanu nude obilazak i posjet Krasnom Polju, Kuterevu, Sincu, Grabovači ili Cerovačkim pećinama.

U subotu se održava znanstveni skup

ŽUPA ZAVALJE I LIKA U KOMUNISTIČKOJ JUGOSLAVIJI

www.licke-novine.hr
8. kolovoza 2011. u 20.30 sati

ZAVALJE - U subotu 13. kolovoza u župi Zavalje na sjevernoj strani Plješevice u organizaciji župe sv. Franje Asiškog iz Zavalja i Udruge Ličana iz Zagreba održava se 2. povijesno-znanstveni skup Župa Zavalje od Svištovskog mira 1791. do naših dana.
Središnja tema skupa je Župa Zavalje i Lika u komunističkoj Jugoslaviji. Skup počinje u 10 sati svetom misom koju će predvoditi gospićko-senjski biskup mons. Mile Bogović. Znanstveni skup počinje temom Hrvatska u komunističkoj Jugoslaviji izlagača dr. Josipa Jurčevića, a zatim će msgr. Bogović izložiti temu Crvka u Lici za vrijeme komunizma.
Temu Hrvatske jame izložit će Ivica Relković, o temi Hrvati žrtve komunizma govorit će Željko Tomašević, a temu Župa Zavalje u komunističkoj Jugoslaviji Želimira Prše. (Zvonko Ranogajec)

BRINJE SLAVI DAN OPĆINE I GOSPU

BRINJSKE MANIFESTACIJE SU 12., 14. I 15. KOLOVOZA

Panorama Brinja s Gradine i starog grada Sokolca/Foto dokumentacija Lik@ press Gospić
Panorama Brinja s Gradine i starog grada Sokolca/Foto dokumentacija Lik@ press Gospić

www.licke-novine.hr
6. KOLOVOZA 2011. U 12.45 SATI

BRINJE - I ove će godine 15. kolovoza Dan općine Brinje i blagdan Velike Gospe biti najsvečanije obilježen u Brinjskom kraju. Proslava će početi još 12. kolovoza (petak) za kada je zakazana svečana sjednica Općinskog vijeća Brinje koja će se održati u Vatrogasnom domu. Nakon sat vremena bit će otvaranje Zbirke narodnog blaga općine Brinje, a domjenak je zakazan za 12.30 sati u Lovačkom domu.
U nedjelju 14. kolovoza u 20 sati nastupit će glazbeni sastav ALF iz Ogulina, a u 23 sata na pozornici Male place nastupit će Maja Šuput.
U ponedjeljak 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe u 9.30 sati je polaganje vijenaca i paljenje svijeća kod Spomen-križa na Centralnom groblju u Brinju. Svete mise su u 10.30 i 17 sati u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Brinju. U 19 sati nastupit će KUD-ovi Brinje i Kuševac, a u 18.30 sati na Maloj placi nastupa glazbeni sastav Narodni dar.

Obnova u Gospić još traje

NOVI ŽELJEZNIČKI KOLODVOR PRI KRAJU

Gospićki željeznički kolodvor razrušen je početkom rata/Foto dokumentacija Lik@ pressa Gospić
Gospićki željeznički kolodvor razrušen je početkom rata/Foto dokumentacija Lik@ pressa Gospić
www.licke-novine.hr
2. KOLOVOZA 2011. U 17.45 SATI

GOSPIĆ - Tijekom Domovinskog rata istočni dio ličke metropole najteže je stradao u četničkim razaranjima, pa nije pošteđen niti željeznički kolodvor. Promet Ličkom prugom otvoren je nakon Oluje vlakom Slobode u kome je glavni putnik bio dr. Franjo Tuđman, prvi predsjednik RH. Vlak je zastao i u Gospiću, a cilj mu je bio - Knin.
Prije nekoliko godina, uz generalni remont pruge, započela je i izgradnja zgrade gospićkog željezničkog kolodvora. Danas smo imali jedinstvenu priliku uvjeriti se što je do sada urađeno. Ostalo je još nešto malo posla na okolišu. Izvođač radova je tvrtka Pružne građevine iz Zagreba. Na gospićkom kolodvoru izgrađen je peron dužine 320 metara, od čega je trećina pod krovom. Glavni građevinski objekt ima površinu od 500 "kvadrata". Danas smo prošetali pothodnikom, i da budemo iskreni, iznenadila su nas dva lifta namijenjena invalidima kojima je na taj način omogućena samostalnost u korištenju vlakova u Gospiću.
Šteta je što se netko u Hrvatskim željeznicama nije sjedio, ili je to namjerno propušteno, ukloniti oštećeni i opasni objekt na kolodvoru u kome i danas zjape rezervoari za parnjače - stare tipove lokomotive koje su se ložile drvetom i trebala im je voda za proizvodnju pare. Taj objekt je mogao biti uklonjen, ali i konzerviran u zatečenom ratnom stanju da bi posvjedočio jednom vremenu razvoja i uništavanja ovog dijela Europe.
Za očekivati je da će se netko sjetiti i zapuštenog autobusnog kolodvora u glavnome ličkom gradu i slično ga dotjerati i urediti.

Obilježavanje Oluje

KORENICA U ZNAKU OLUJE

Plakat Nezavisne liste Pere Aračića u središtu Korenice
Plakat Nezavisne liste Pere Aračića u središtu Korenice
www.licke-novine.hr
1.kolovoza 2011. u 22.20 sati

KORENICA - Nezavisna općinska lista Pere Aračića izdala je i postavila u centru Korenice plakat PONOSNI NA HRVATSKU OLUJU i time se pridružuje akciji putem facebook da se na dan slavljenja Oluje potakne sve građane na izvjese hrvatske zastave na svojim kućama I tako pokažu da ne prihvaćaju ocjene Haaga o operaciji Oluja.
Nezavisna općinska lista Pere Aračića dobila je na izborima 2009. četiri vijećnika i pojedinačno je najbrojniji klub u Općinskom vijeću Plitvička Jezera. Inače, u Korenici će u čast Oluje biti sportsko-zabavni program cijeli dan, a na kraju će na igralištu NK Lika u Korenici svirati grupa Pitoma jabuka.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

GOSPIĆ SLAVI NA OSIKU

Odgođen plivački maraton

www.licke-novine.hr
30. srpnja 2011., izmjena 1. kolovoza 2011. u 10.35 sati

GOSPIĆ - 5. kolovoz - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti gospićani će ponovno proslaviti u Ličkom Osiku i to:
9,45 sati - polaganje vijenca i paljenje svijeća kod spomenika žrtvama Drugog svjetskog i Domovinskog rata u Širokoj Kuli,
10,00 sati - sveta misa u župnoj crkvi Sv. Mateja u Širokoj Kuli,
15,00 sat - finale Malonogometnog turnira, igralište OŠ dr. Franje Tuđmana u Ličkom Osiku,
16,30 sati - Croatia - Hajduk (U-97/98), igralište NK Croatia,
18,00 sati - Croatia - Hajduk, igralište NK Croatia,
22,00 sati - nastup grupe Prva liga, igralište osnovne škole u Osiku.

U čast praznika i branitelja 3. kolovoza u srijedu u 15.30 kod mosta na rijeci Lici u Kaluđerovcu završit će plivački maraton dr. Bojana Glažara - Da se ne zaboravi i više nikada ne ponovi.

Od gradske uprave stiglo je priopćenje da je maraton odgođen zbog bolesti plivača dr. Glažara.

Uz Dan pobjede i domovinske zahvalnosti

Županova čestitka

www.licke-novine.hr
29. srpnja 2011. u 14.30 sati

GOSPIĆ - Povodom skorašnjeg praznika Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja koji se obilježavaju 5. kolovoza, ličko-senjski župan Milan Jurković uputio je hrvatskom narodu i svim građanima Republike Hrvatske, posebno žiteljima Ličko-senjske županije, čestitku u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, u kojoj stoji:
-Poštovani žitelji Ličko-senjske županije!
Vojno-redarstvena operacija Oluja donijela je hrvatskom narodu ostvarenje višestoljetnog sna - teritorijalnu cjelovitost i neovisnost hrvatskoga prostora. Stoga proslavimo dostojanstveno sjećanje na Dan veličanstvene pobjede! Pokažimo obiteljima poginulih branitelja i civilnih žrtava da nećemo dopustiti zaborav. Zahvala njima zahvala je našoj Domovini - voljenoj i ponosnoj zemlji u kojoj danas blagujemo. U ime Ličko-senjske županije i svoje osobno hrvatskom narodu i svim hrvatskim građanima čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.

ČAROLIJA LJETA-IZRAEL U NOVALJI

Početak ljetne čarolije bio je na rivi u Novalji
Početak ljetne čarolije bio je na rivi u Novalji
www.licke-novine.hr
28. SRPNJA 2011. U 9.00 SATI

NOVALJA - Jučer je nastupom Amira Gwirtzmana i Gradskog zbora Novalja 12-dnevni festival Izrael u Novalji - Čarolija ljeta, kojim će se domaćim i stranim turistima te domaćinima u Novalji predstaviti izraelska kultura, glazba, umjetnost, gastronomija. Amir Gwirtzman jedan je od najpoznatijih izraelskih jazz umjetnika koji svira više od 20 instrumenata. Njegova glazba mješavina R&B Raya Charlesa, kubanskog jazza i bliskoistočnog, romskog, armenskog i mnogih drugih utjecaja, oduševila je mnogobrojne ljubitelje dobre glazbe u Novalji.
Povodom otvorenja Festivala otkriven je i spomenik Model Izraela hrvatskog kipara Tonija Frankovića.U ljetnom kinu Hollywood prikazan je i prvi u nizu filmova (Noodle), kojima je cilj predstaviti i filmsku umjetnost Izraela.
Od večeras u 20,30 sati u Gradskom muzeju može se pogledati izložb Izraelski krajolik, a na Zrću u Papayi uživati u elektronskoj glazbi DJ Astral Projection tima. Avi & Lior su pioniri elektronske muzike iz Izraela i istinske internacionalne zvijezde. Oni su virtuozi koji svoj set izvode uživo na synthesizerima, ritam-mašinama i ostalom hi-tech opremo. ASTRAL PROJECTION su autori albuma Dancing Galaxy, najprodavanijeg trance album svih vremena.
Festival Čarolija ljeta- Izrael u Novalji zajednički je projekt Veleposlanstva Izraela u RH i Grada Novalje kojim se građanima Novalje, brojnim turistima, ali i široj hrvatskoj javnosti kroz glazbu, film, umjetnost i gastronomiju želi predstaviti suvremeni Izrael.

Komemoracija u Boričevcu - 70 godina od genocida i progonstva

"USTANIČKI" OBRAČUN S HRVATIMA U BORIČEVCU

Tih dana "ustanici" nisu poštedjeli niti svećenike. Hrvati se nikada nisu smjeli vratiti na ognjišta.

Msgr. Mile Bogović s Boričevljanima prošle godine/Foto Lik@ press Gospić
Msgr. Mile Bogović s Boričevljanima prošle godine/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
27. srpnja 2011. u 20.30 sati

Piše don Anđelko Kaćunko

BORIČEVAC - U župnoj crkvi Rođenja BDM biskup dr. Mile Bogović predvodio je misno slavlje u povodu 70. obljetnice pokolja žitelja sela i župe Boričevac u Ličkom Pounju, desetak kilometara od D. Lapca u pravcu Srba. Prije mise, u spomen na sedamdeset godina progonstva Boričevljana, u organizaciji Udruge Ličana župe Boričevac i Udruge pravnika Vukovar 1991. otkrivena je spomen-ploča postavljena na bočnom zidu crkve.
Predsjednica Udruge boričevljanskih Ličana Jadranka Matušin, nakon nekoliko trenutaka šutnje za sve poginule ter intoniranja državne himne, u emotivnom je pozdravnom govoru podsjetila na strahote koje su preživjeli Boričevljani 2. kolovoza 1941. godine, ali i na gotovo 60-godišnju nametnutu šutnju o tome. Istaknula je kako je važno svjedočiti istinu i zahvalila svima koji su pomogli obnovi njihove crkve Male Gospe, a posebno biskupu Bogoviću i Ministarstvu kulture RH.
Potom su velikom skupu sabranih na to slavlje, među kojima su osim potomaka raseljenih Boričevljana bile mnoge osobe javnoga života iz cijele Hrvatske, pozdravnu riječ uputili Nina Obuljen, državna tajnica Ministarstva kulture, Zoran Šangut, predsjednik Udruge pravnika Vukovar 1991., ter Frane Vrkljan, predsjednik Zajednice povratnika Ličko-senjske županije, nakon čega je otkrivena spomen-ploča u koju su uklesane riječi:

"Oko ove župne crkve Male Gospe živjelo je selo Boričevac do subote 2. kolovoza 1941. kada su seljane protjerali, selo opljačkali i sve kuće (neke s ukućanima) zapalili 'ustanici'. U spomen na prognane i ubijene Boričevljane ovu ploču postaviše njihovi potomci.
AD MMXI."


U euharistijskom slavlju uz biskupa Bogovića koncelebrirali su gospićki vikar don Anđelko Kaćunko, koji je od prve korizmene nedjelje duhovno skrbio za male katoličke zajednice u Srbu i Lapcu, udbinski župnik fra Nediljko Knezović, župnik i čuvar svetišta Gospe od Čudesa u Oštarijama pop Ante Luketić, koji je došao sa skupinom župljana u narodnim nošnjama. Kod mise, za koju je sve u još nedovršenoj crkvi pripremio "lapački mežnjar" Franjo Marić, asistirali su naši bogoslovi pod ravnanjem Ivice Tolle, a pjevanje je vodila udbinska orguljašica Jasna.
U uvodnoj riječi biskup Mile je najprije pozdravio preživjele Boričevljane, koji su prije 70 godina kao nejaka djeca morali napustiti ovaj kraj, a sada su u dubokoj starosti, ter djecu i unuke onih koji su ovdje stradali ili su podnijeli križ izbjeglištva, kao i sve okupljene. Istaknuo je da ćemo moliti za sve stradale 1941. godine, za veliku obitelj Ivezić i za druge obitelji, za boričevljanskog župnika Vladimira Stuparića koji je mučke ubijen, za svećenike Nestora, Gospodnetića i Barišića.
- Zahvaljujemo Bogu i našim braniteljima što se možemo ovdje okupljati. Služio sam ovdje nakon 'Oluje' prvu misu zajedno s pokojnim fra Ivanom Savićem. Crkva Male Gospe u Boričevcu simbol je stradanja ove župe i ovoga mjesta. Ona nam danas govori da su došla bolja vremena i za Hrvate i katolike, iako se u isto vrijeme, nedaleko odavde, održava skup koji i dalje veliča ideju koja je ubijala ovdje Hrvate i katolike, koja ih je progonila i u progonstvu - naglasio je biskup Bogović, dodavši da "mi ovdje ne želimo stvarati drugi front" jer "osjećamo da od nas i te žrtve traže da izgrađujemo bolji svijet od onoga u kojem su one živjele i stradale".
U propovijedi biskup je najprije naveo žalosnu činjenicu da se i danas u hrvatskoj visoki politički dužnosnici okupljaju oko povijesnih laži, koje nazivaju antifašizmom, a cilj im je rušenje hrvatske državnosti, ter je istaknuo razliku između svjetske pravde i evanđeoskog postupanja prema grješnicima i zaključio da mogu opstati samo ona zdanja koja su izgrađena na istini odnosno čvrstoj stijeni koja je Isus Krist.
Poslije euharistijskoga slavlja organizatori su pripremili domjenak za sve sudionike boričevljanske komemoracije, koji su se vratili u svoje sredine odlučni da istinu o stradanju Boričevca još zauzetije svjedoče ter doprinesu što skorijoj potpunoj obnovi prekrasne crkve Male Gospe.

PROPOVIJED BISKUPA MILE BOGOVIĆA

Uvijek su ljudi tražili čvrsto tlo pod nogama. I narodi žele "na tvrdoj stini" pisati svoju povijest, kako kaže jedna naša pjesma. Krist je onaj kamen temeljac na kojemu svaka životna građevina stoji čvrsto; on je ona stijena koja odolijeva svim burama i vihorima i svakom nevremenu. Graditi izvan Krista znači graditi na pijesku. Graditi na Kristu, znači graditi na čvrstoj stijeni - istini. Izvan Krista ljuljaju se sve vrijednosti: danas se proklamiraju kao najveće jedne, a sutra će druge.
Kako je žalosno kada vidimo visoke dužnosnike na proslavi u jednoj šumi kraj Siska u kojoj nije bilo ništa od onoga što se spominje, niti nešto vrijedno slavljenja. A poznato je da su na taj isti dan (22. lipnja), samo mnogo prije (1593.), Hrvati izvojevali takvu pobjedu nad neprijateljem cijele Europe da su ih posvuda slavili. I doista, nakon te pobjede nisu Osmanlije osvojile gotovo ni stopu kršćanske zemlje. Toga događaja nisu se sjetili slavljenici u spomenutoj šumi. To bi nam, bez sumnje, danas više koristilo pred Europom nego ta šumska proslava. No vidimo također danas oko čega se naši državnici okupljaju ovdje u nedalekom Srbu, na mjestu od kojega je počeo zločin prema Hrvatima cijele Lapačke doline. S toga mjesta i s istoga pravca rušila se hrvatska državnost.
Ako dakle ne valja graditi na pijesku, još više se treba čuvati građenja na zločinu. Takva gradnja nema stalnosti ni stabilnosti, kao kad se temelji građevine stavljaju na pijesak koji voda odnosi, ili eksploziv koji stalno prijeti. To je zapravo guranje države prema bezdanu. A ona je sagrađena na jednodušnom htijenju naroda, na brojnim žrtvama njezinih branitelja. Postavljati neke druge temelje (antifašizam), zapravo je rad protiv (anti) države.
No ostaje činjenica da smo u ovom svijetu i da nas on zapljuskuje svojim duhom i svojim valovima. U ovom svijetu bit će uvijek vremenâ kada će se osuđivati nevine a hvaliti zločince, kada će se osuđivati branitelja a podržavati krivca za tisuće nevinih života; živimo u svijetu koji uživa u iznošenju ljudskih slabosti a zaboravlja na žrtve i patnje koje time prouzrokuje, u svijetu koji mirno gleda pribijanje na križ pravednika zbog neke svoje pravde.
Ljudska pravda je takva da dobra treba nagraditi a grješnika kazniti. To je razumljivo kada se znade da ljubav i praštanje nisu ugrađeni u svjetovni pravni sustav. U njemu svaki prijestup treba biti identificiran i procesuiran. Na taj način svi bismo trebali doći pod osudu. Ali što je prijestup, to se ne prosuđuje po samom činu, nego prema raznim politikama. Svijet ima svoje pravosudne instrumente kojima provodi tu svoju pravdu. Po tom sustavu svakoga se može osuditi kada je to moćnima i utjecajnima potrebno, svakoga se može veličati kada je to njima potrebno. Tada je dopušteno bez milosrđa nekoga ponižavati. Ne vodi se računa o tome jesi li obranio Gospić, Sisak ili Osijek. Znademo, što je društvo moralno zdravije, bit će manje moguće da se pravednika osuđuje a da se nepravednika veliča. No negdje je to lako ostvarivo.
Krist u tu svjetovnu pravdu unosi ljubav i praštanje. Pred njegovim očima događa se grijeh Petrov, koji ga je tri puta zatajio. Petar nije iz svog životopisa treba izbrisati tu činjenicu, kao što svjetovni velikani tako nešto čine. I sam je često govorio kako je pogriješio, ali je na taj način svjedočio kako je velika ljubav Božja.

Krist je osuđivao grijeh, ali ne i grješnika. Prisjetimo se grješnice koju su uhvatili u preljubu. Židovi su već pripremili kamenje da je njime izudaraju i zatrpaju. Isus je vidio njezin grijeh, ali i dobro koje je učinila. Nije to previdio! Vidio je i njezino kajanje i rekao joj je: "Idi, i ne griješi više!" Jer on nije došao da sve pokažanjava nego da svakome čovjeku, bez obzira u kakvom se on stanju nalazio, ponudi spasenje.

Kod nas se sve više regrutiraju oni s "kamenom" u ruci. No svi ti lako bi se mogli naći u okruženju ljudi koji imaju kamen za njih. Isus se nije zadovoljavao da se ispunja pravda bez ljubavi. On nije dopuštao da stradava dobrota i nevinost. On je u svakom grješniku vidio i ono što je dobro učinjeno. Ne smije se to nikada zaboraviti. A u prvom redu valja uvijek voditi brigu kako čovjeka spašavati.

Okupili smo se na ovom mjestu da svjedočimo za istinu, da se za nju borimo. Mislim da se s ovog mjesta može dobro vidjeti i prosuditi što se ovdje događalo u vrijeme stradanja. Jer s ovoga mjesta - s ovoga oltara - ne smije nitko gledati na događaje i ljude s mržnjom u srcu i osvetnički, nego s poštovanjem prema nevino stradalima. S ovoga mjesta treba biti vidljiva svaka nevina žrtva, bez obzira na vjeru i narodnost, ideologiju i političko opredjeljenje. Tim nevinim žrtvama želimo izraziti poštovanje i zahvalnost, želimo se za njih moliti. Smatramo da je jako opasno ako se odaje poštovanje i zahvalnost mučiteljskoj ruci, bilo čija ona bila. To znači da se zločin ne samo ne smije veličati, nego ga se ne smije ničim podržati, ne smijemo biti kraj njega ravnodušni, trebamo ga uvijek osuditi. Da, osuditi svaki zločin, ali ne prisvajati sebi pravo da osuđujemo ljude. Ljudima uvijek treba pomoći, ljude uvijek treba spašavati.

Što je od svega toga dana moguće vidjeti iz Srba? Bojim se da je oko koje nas danas želi gledati ispod kape sa zvijezdom ili kokardom slijepo za žrtve. Ponavljam zato da graditi izvan Krista znači graditi na pijesku, a graditi na Kristu znači graditi na čvrstoj stijeni - istini. Izvan Krista ljuljaju se sve vrijednosti: danas se proklamiraju kao najveće jedne, a sutra će druge.
Neka nam i brojne žrtve ovoga kraja pomognu da shvatimo na čemu se može graditi bolja budućnost svakog naroda - na Kristovoj poruci. On je put, istina i život. Amen.

RADIO VRHOVINE JAVLJA

PRESELJAVAJU DIV - drvnu industriju Vrhovine

ŠOK U VRHOVINAMA-HBOR I MINISTARSTVO GOSPODARSTVA PRODAJU I SELE DRVNU INDUSTRIJU U NOVU GRADIŠKU.

Tegljači građe odlaze iz Vrhovina 2001. godine/Foto Lik@ press Gospić
Tegljači građe odlaze iz Vrhovina 2001. godine/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
25. SRPNJA 2011. U 21.30 SATI, naadopuna 216. srpnja u 19.30 sati

VRHOVINE - Sutra u 10 sati u Općini Vrhovine sazvan je žuran sastanak jer su Vrhovljani u šku - javlja lokalni Radio Vrhovine. Nakon višegodišnjih pokušaja oživljavanja proizvodnje, ovih dana je u Općinu Vrhovine stigao dopis od HBOR-a u kojem se daje suglasnost za prodaju nove hale i svih strojeva iz nje te odvoz opreme u Novu Gradišku. Zamjenik načelnika općine Vrhovine Miroslav Mašić, koji je inače i član Odbora vjerovnika ove firme u stečaju ne krije svoje razočaranje ovakvim stavom HBOR-a.
- Pošto kao članovi Odbora vjerovnika gotovo svakodnevno komuniciramo, prije nekoliko dana na moj službeni mail stigla je odluka HBOR-a i Ministarstva gospodarstva da se dozvoli prodaja hale i svih strojeva iz nje Drvnoj industriji iz Nove Gradiške, te odvoz svih strojeva iz Vrhovina. Gotovo, svakodnevno sam u kontaktu sa svim članovima Odbora, da bi tek ovih dana saznao da je u HBOR-u 1. srpnja ove godine održan sastanak s predstavnicima firme iz Nove Gradiške o kojem Općina Vrhovine nije ni obaviještena. Nažalost, ovo stvara još veću gorčinu kod svih nas. Ovih dana sam u stalnom kontaktu sa ostalim članovima odbora vjerovnika i stvorili smo većinu protiv ovakve odluke, ali nažalost u ovom slučaju Odbor je nemoćan i odluka zavisi isključivo o HBOR-u i Ministarstvu gospodarstva kao razlučnih vjerovnika. Najgore u svemu tome je što bi Drvna industrija iz Gradiške postrojenje u Vrhovinama trebala kupiti novcima HBOR-a, odnosno poreznih obveznika, a radi se o firmi koja je tamo tek počela raditi prije šest mjeseci.Sve nas ovo navodi na razne zaključke i razmišljanja - ističe Miroslav Mašić.
Od predstavnice Sindikata radnika Zore Radetić saznajemo da su u sindikatu također razočarani ovakvim stavom države koja ponovo ulaže novce da bi se proizvodnje iz jedne sredine iselila zauvijek i ostavila pustoš, a u drugoj sredini otvorilo eventualno nekoliko radnih mjesta.
Nije ovo prvi slučaj (pre)prodaje imovine u Lici. Taj isti HBOR je prije nekoliko godina (pre)prodao stočarsku farmu u Boričevcu koja je trebala postati pilićara, a u staro željezo je prodao Tvornicu stočne hrane koje je radila i poslije rata u sastavu nekadašnjeg PPK Velebit iz Gospića, a nakon "pretvorbe" u sastavu farme Lika iz Boričevca.
Današnji sastanak nije održan jer su na njega stigli samo predstavnici općine i sindikata. Općina Vrhovine je zatražila pomoć Vlade Republike Hrvatske. Stoga je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac zamolio ministre Đuru Popijača i Božidara Pankretića da se uključe u ovu problematiku. U drvnu industriju Vrhovine HBOR i Ministarstvo gospodarstva su uložili 32 milijuna kuna.

Priopćenje Ministra zdravstva i socijalne skrbi

BEBIĆ U BOLNICI


www.licke-novine.hr
25. SRPNJA 2011. U 20.50 SATI, nadopuna 26. srpnja 2011. u 9.36 sati i 26. srpnja u 14.53 sati

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskoga sabora, Luka Bebić, tijekom poslijepodnevnih sati primljen je u Klinički bolnički centar Split zbog zdravstvenih tegoba. Prvi dijagnostički postupci ne ukazuju na akutni infarkt miokarda. Ostali dijagnostički postupci su u tijeku- kaže se u priopćenju ministra zdravstva Darka Milinovića.
Luka Bebić, predsjednik Hrvatskog sabora mirno je proveo prošlu noć i subjektivno se dobro osjeća i urednih je vitalnih funkcija. Jutros su ponovljeni nalazi ponovno isključuju akutni infarkt miokarda. Tijekom dana nastavit će se s ostalim dijagnostičkim postupcima, te će Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izdati priopćenje u poslijepodnevnim satima.

Nakon mirno provedene noći i urednih vitalnih funkcija, predsjedniku Hrvatskoga sabora g. Luku Bebiću jutros je nastavljen dijagnostički postupak. Isključen je i akutni infarkt miokarda, kao i moždani inzult. U dogovoru s g. Bebićem odlučit će se o njegovom daljnjem boravku u bolnici, te o daljnjim dijagnostičkim postupcima

Dan grada Gospića

KOSOR PONOVNO U GOSPIĆU

NA proslavu Dana Gospića stigla je i premijerka Jadranksa Kosor sa suradnicima.

Odavanje počasti na gradskom groblju u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
Odavanje počasti na gradskom groblju u Gospiću/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
22. srpnja 2011. u 11.20 sati, nadopuna u 13.13 sati i 19.30 sati

GOSPIĆ - Danas je počeo niz prigodnih završnih manifestacija povodom proslave Dana grada Gospića i blagdana sv. M. Magdalene. Brojna izaslanstva položila su vijence i zapalila svijeće na veliki križ u gradskom groblju nakon čega je bila procesija do gospićke prvostolnice gdje je održana sveta misa.
Iza podneva održana je svečana sjednica Gradskog vijeća. Na svečanosti je nazočila i premijerka Jadranka Kosor s brojnim suradnicima iz hrvatske Vlade.
Gradska je vlast za večeras odrešila kesu i na gradskom trgu će biti igre veselja, ića i pića do sutra.

POZIV NA PROSVJED U SRBU 27. srpnja

SVI U SRB

Prošlogodišnji dernek partizana Like i Dalmacije u Srbu/Foto Lik@ press Gospić
Prošlogodišnji dernek partizana Like i Dalmacije u Srbu/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
21. prosinca 2001. u 15.00sati

Hrvatska braćo i sestre,
komunističko četnički zlikovci i ove godine će obilježiti svoj krvavi pir iz 1941. godine kada su u hrvatskom selu Boričevac pobili 56 hrvatskih civila, cijelo selo popalili opljačkali i rastjerali da ni do današnjih dana nije obnovljeno. Tih istih dana u drugom hrvatskom zaselku Brotnju pored Srba pobili su 37 hrvatskih civila Ivezića, a najmlađi među ubijenima imao je dvije godine. Također, u hrvatskom selu Krnjeuša, u susjednoj Bosni, pobili su 270 hrvatskih civila, zapalili katoličku crkvu, a svećenika Barišića pekli na ražnju ispred crkve. U jamu Golubinka kod Drvara pobacali su oko 150 hrvatskih hodočasnika koji su se vraćali s hodočašća sv. Ani u Kninu, na čelu sa župnikom Valdemarom Nestorom. Također su na području Grahova tih dana poubijali oko 40 hrvatskih civila na čelu s katoličkim svećenikom Gospodnetićem. Ovi su zločini sljedbenici Đoke Jovanića i popa Momčila Đujića proglasili antifašističkim ustankom naroda i narodnosti Hrvatske uz prešutno odobravanje ondašnjih i današnjih hrvatskih izdajničkih političkih elita. Da stvar bude još tragičnija sve ove proslave financiraju se novcem hrvatskih građana, a trenutačna Vlada RH ponaša se kao srpska peta kolona.
Prijevoz na prosvjedni skup u Srb je organiziran i besplatan je. Autobus polazi iz Brinja u srijedu 27.srpnja 2011. u 07,30 sati. Svi zainteresirani neka sa sobom ponesu hrvatsko znamenje.
U razgovoru s Josom Vukovićem, županijskim koordinatorom hrvatskih pravaških stranaka, koje organiziraju prosvjed u Srbu, saznali smo da im se na telefon 099/222 0 257 mogu javiti svi zainteresirani za odlazak u Srb. Ukoliko bude potrebno, iz većih mjesta bit će organiziran direktan prijevoz i povratak iz Srba.


Promocija monografije o 9. gardijskoj brigadi

POVIJESNA KNJIGA 9. GARDIJSKE BRIGADE VUKOVI

Promovirana je knjiga o slavnoj ličkoj 9. gardijskoj brigadi Vukovi.

S promocije knjige u ličkim Vukovima gardistima - pripadnicima 9. gardijske brigade HVa-/Foto Lik@ press Gospić
S promocije knjige u ličkim Vukovima gardistima - pripadnicima 9. gardijske brigade HVa-/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
21. srpnja 2011. u 12.15 sati

GOSPIĆ - U gospićkom KIC-u danas je predstavljena monografija 9. gardijske brigade Hrvatske vojske Vukovi. Opsežna je to knjiga. Na 521 strani predstavljena je povijest ove slavne hrvatske ratničke postrojbe koje je pripriječila put okupacionim snagama s istoka bivše države. Na knjizi je rađeno godinu i pol dana.
- Imali smo viziju kako bi knjiga trebala izgledati. Vršena su istraživanja u koja su bili uključeni svi sudionici Domovinskog rata - istakao je na promociji urednik pukovnik Antun Moguš.
O radu na knjizi govorio je i nekadašnji zapovjednik Vukova brigadir Zvonko Brajković, koji je jedan od autora knjige.
- Smatrao sam potrebnim predstaviti stanje u Lici od 1990. do 1992. godine. Predstavljen je put brigade od nastanka u Gospiću, njeno sudjelovanje u Domovinskom ratu i doprinos oslobađanju ovoga dijela Hrvatske. Nadam se da će nove generacije shvatiti kako je to bila respektabilna oružana sila. Uz pobunjene Srbe u Lici bila je i JNA. Nismo čekali da nas napadnu, već smo preuzeli inicijativu, a stigla je i pomoć iz Istre i Primorja - istakao je brigadir Brjković.
Čulo se da je i nakon Oluje u ljeto 1995. godine brigada bila u vječitoj pripravnosti jer je bilo teško na južnom bojištu, kod Dubrovnika, a i dio Slavonije je bio okupiran kao i Vukovar. Brigada se i dalje popunjavala novim snagama tako ih je 700 obučeno u Zadru.
- Ponosan sam što sam bio pripadnik 9. gardijske brigade. Ovo je knjiga o povijesti za budućnost. Mi smo ostvarili ciljeve koji su bili pred nama - rekao je na promociji gospićki gradonačelnik Milan Kolić.
- Jedino na istini se može graditi budućnost. Neka nam knjiga pomogne da spoznamo žrtvu za stvaranje, ali i za očuvanje domovine - rekao je vlč. Stjepan Zeba, prvi vojni kapelan 9. gardijske Vukovi iz 1992. godine.
- Vukovi su imali povijesnu ulogu, a imali su i prave zapovjednike generala Mirka Norca i brigadira Zdravka Brajkovića. Nisam bio u Vukovima, ali moram se pohvaliti da sam u Otočcu bio prvi zapovjednik Brajkoviću - rekao je Milan Jurković, ličko-senjski župan.

Perom i kamerom po ličkoj metropoli

U KRIVO VRIJEME PSI REGULIRAJU PROMET

Danas je Šarko regulirao promet ispred gospićke katedrale/Foto Lik@ press Gospić
Danas je Šarko regulirao promet ispred gospićke katedrale/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
20. SRPNJA 2011. U 13.55 SATI

GOSPIćĆ- Jutros je konačno malo zahladnjelo u najvećem ličkom gradu pod Velebitom. Jutro je bilo svježe, a kroz podne je u nekoliko navrata bilo i nešto kiše. Dok smo kroz podne ispijali prvu jutarnju kavu na jednoj terasi ponovo nas je zbunio datum na displeju. Vrijeme je stalo u ličkoj metropoli još gotovo prije mjesec dana, ali je glavno da se vidi da netko ima i tu umotvorinu suvremenog svijeta koja se nalazi na derutnom pročelju u najstrožem centru metropole. Zaštitari iz Ministarstva kulture, koji usput rečeno, zabranjuju obnovu susjedne zgrade, ovu kao da nisu uočili proteklih nekoliko godina koliko ih to ministarstvo bogato nagrađuje za likovno i arhitektonsko uređenje ličke metropole.
Već smo pisali o najnovijim psećim zabranama u parku na Čardaku. Psi su izgleda razumjeli poruku lokalnih vlasti i preselili se u najstroži centar. Danas je jedan Šarko regulirao promet ispred katedrale. Kolon vozila je stala dok je on lagano prešao preko zebre.
Svoj obol, jučer i danas, proslavi Dana ličke metropole daju i Hrvatske vode. Oni su poslali mam tri radnika da kosom i motorkom do petka, kada je Dan, pokose travu i šiblje na obalama Nočvice koje su prošle godine uništili - bagerima. Imaju zadaću da unište sve što je višlje od dva pedlja jer na tome raslinju zaustavlja se smeće za jesenskih i zimskih poplava i krupni otpad iz kanalizacije.

Uz obilježavanje Dana grada Gospića

POHVALNICE NAJ UČENICIMA

Nagrađeni gospićki učenici i studenti/Foto Lik@ press Gospić
Nagrađeni gospićki učenici i studenti/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
20. srpnja 2011. u 13.30 sati

GOSPIĆ - Točno u podne u KIC-u je gospićki gradonačelnik Milan Kolić započeo dijeljenje ovogodišnjih pohvalnica najboljim učenicima (33) i studentima (2).
- U našem gradu rastu neki novi ljudi koji će sutra preuzeti upravljanje. Vi ste izuzetni učenici i studenti, vi ste budućnost koja jamči prosperitet Hrvatske u Europskoj uniji - rekao je Kolić.

Naša nova djelatnost

TAXI BROD

MOGUĆE SU DNEVNE I NOĆNE VOŽNJE U OKOLICU KARLOBAGA

Taxi brod Marta u Karlobagunudi ugodnu vožnju na moru/Foto Lik@ press Gospić
Taxi brod Marta u Karlobagunudi ugodnu vožnju na moru/Foto Lik@ press Gospić
www.licke.novine.hr.

KARLOGAB - Ovih je dana zaplovio taksi brod Marta. On gostima, kako domaćima, tako i stranim, nudi ugodnu vožnju po moru u okolici Karlobaga. Marta na poziv dolazi i u susjedna mjesta Lukovo, Ribaricu ili Cesaricu po goste kako bi ih odvela na jednodnevno uživanje tamo gdje izaberu, a može to biti i neka od plaža na susjednom otoku Pagu, recimo, pjeskovita plaža Slano. Za cilj može biti i neka od drugih plaža, kao što je Metajna gdje ima dobrog vina žutice, Stara Novalja ili sam stari grad Pag, uključujući i planetarno popularnmo Zrće.
TAXI brod/boat/boot/Marta nudi izlete/excursije/dnevne i noćne vožnje i vožnje u smiraj dana u sumrak ili u praskozorje. Poseban je doživljaj vidjeti kako se sunce rađa ili zalazi na otvorenome moru.
Kapetan je ikusan turistički vuk, dobra znalac povijesti Karlobaga i okolice, dobar znalac njemačkog i drugih europskih jezika, pa gostima neće biti dosadno dok plove - Ivica Miletić, koji se udružio s našim izdavačem, obrtom Lik@ press iz Gospića, koji je ovom djelatnošću proširio svoju postojeću registraciju.
Nadamo se da će vožna biti ugodna.

Za sve informacije zovite na broj telefona/ faksa:
053/694-052
ili na GSM-ove
095/568-55-34 i 099/853-47-99.
U međuvremenu uživajte u našim fotografijama.

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

SUBVENCIONIRANJE PRODAJE STANOVA

Osigurano je još devet milijuna kuna sa stanove. Odobreno 816 subvencija, a samo jedna u Ličko-senjskoj županiji.

www.licke-novine.hr
16. srpnja 2011. u 20.30 sati

ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske je na 140. sjednici održanoj 14. srpnja 2011. godine prihvatila Izvješće o provedbi Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita kojeg je izradila Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama. Na prijedlog ministra Branka Bačića da se osigura dodatnih devet milijuna kuna kako bi se mogli realizirati zahtjevi koji se očekuju Vlada je odlučila da će se ta sredstva osigurati kroz dodatnu racionalizaciju i uštedu.
Izvješće se odnosi na razdoblje od početka primjene Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenog kredita, odnosno od 23. travnja 2011. do 7.srpnja ove godine. U nešto više od dva mjeseca Agencija za pravni promet i posredovanje nekretnina zaprimila je 875 zahtjeva kupaca i odobrila 816 subvencija stambenih kredita, što predstavlja oko 10 posto neprodanih stanova odnosno stanova u izgradnji krajem 2010. godine. Prema odobrenim kreditima prosječna veličina stana iznosi 62,77 m2 , odnosno prosječna cijena koštanja stana je 1.384,16 €/m2 , što je za oko 420 €/m2 ili 23 posto manje od prosjeka u Republici Hrvatskoj. Podnositelj zahtjeva za subvencioniranje kredita u prosjeku ima 31 godinu.
Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo u prvom tromjesečju 2011. dovršeno je ukupno 786 novih stanova, što znači da je samo kupoprodajom uz pomoć subvencioniranih kredita prodano više stanova nego što ih je izgrađeno u promatranom razdoblju. Usporedbe radi u 2009. prodano je oko 35 posto ukupno novoizgrađenih stanova, a 2010. oko 60 posto novoizgrađenih stanova. Ministarstvo je zadovoljno realizacijom modela jer pokazuje da je efikasnom i transparentnom suradnjom APN-a i banaka moguće vrlo brzo ishoditi subvenciju odnosno jamstvo.
Ovom državnom mjerom snižene su kamatne stope na stambene kredite i postiglo se da prosječna efektivna kamata iznosi 4,68 posto a najniža postignuta kamata 4,44 posto što je dva posto manje nego prije stupanja na snagu ovoga Zakona.
Donošenjem i provedbom Zakona željelo se sektoru građevinarstva omogućiti prodaja već izgrađenih, a neprodanih stanova, započinjanje novog ciklusa izgradnje sredstvima dobivenim od prodaje stanova, zapošljavanje kapaciteta te očuvanje brojnih radnih mjesta, odnosno pomoć hrvatskom graditeljstvu gdje je zaposleno oko 110 tisuća radnika i to dobrim dijelom u stanogradnji, te je stoga poticanje prodaje stanova od općeg interesa i za oporavak gospodarstva Republike Hrvatske. Istovremeno, zainteresiranim kupcima koji prvi puta kupuju stan ili kupuju stan veći od stana kojeg imaju željelo se, uz državnu pomoć, omogućiti kupnja stana pod povoljnijim kreditnim uvjetima.
Iz izvještaja Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) o provedbi Zakona o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita (NN 31/11) koji je izrađen početkom ovog mjeseca, vidljivo je da je u Hrvatskoj od 816 subvencija za stanove samo jedna stigla na područje Ličko-senjske županije. Subvencija od 2.370 eura godišnje stizat će u Novalju za kupnju stana od 58 "kvadrata". Usput rečeno, već više od godinu dana gradilište nove stambene zgrade APN-a i Grada Gospića u pazariškoj vojarni je napušteno i radovi su obustavljeni.

PEROM I KAMEROM UZDUŽ I POPRIJEKO OKO GOSPIĆA

PSI NEPOŽELJNI U GOSPIĆU

Gradska je uprava ličke metropole izradila znakove zabrane za pase. Oštećen spomenik Luki Perkoviću u Križpolju.

Gospićka zabrana u parku na Čardaku/Foto Lik@ press Gospić
Gospićka zabrana u parku na Čardaku/Foto Lik@ press Gospić

www.licke-novine.hr
16. srpnja 2011. u 13.30 sati

GOSPIĆ - Stjecajem raznoraznih umirovljeničkih (ne)prilika ovih smo dana malo putovali Likom, odnosno okolicom Gospića. Maloprije smo snimili nove znakove gradske uprave u najvećem ličkom gradu - zabranu za, kako bi rekla dica, pase, da ne zalaze u parkove. Značajna je to investicija u sklopu proslave skorašnjeg Dana najvećeg ličkog grada. Samo nam nije jasno da li će gospićki psi to i razumiti i neće se više olakšavati u nikoliko gosićkih parkova u koje ih pušćaju nesavisni vlasnici ili ih čak i izvode u večernje šetnje da se olakšavaju pa i na glavnom ličkom trgu Trgu blaženoga Alojzija Stepinca u samome centru ličke metropole.
Neuobičajene temperature koje znatno prilaze 30 Celzijucevaca mnogi su pokušali ublažiti u toplom ličkom moru - u Karlobagu gdje su plaže pune. Karlobag izgleda pust. Tako i triba, pa ljudi su na plažama, a Karlobažani u konobama jer su svoje sobe i kujinje iznajmili strancima kako bi najesen mogli kupiti zimnicu i prasce i tako dočekati novu sezonu. Mnogi su se brčkali u moru, a neki su se vozali i svojim breodovima i izazivali zazubice žabarima s kontinenta.
Gacka dolina u kojoj žive Gačačani prominila je boje ovije dana. Prevladavaju oker boje. Žita su sazrila neuobičajeno rano, pa je počela i žetva. Kada smo zastali na autocesti na odmorištu Brinje, iznenadili smo se njivetinom zasijanom kukuruzom kada smo tili snimiti Sokolac, odnosnu grad plemenitih Frankopana koji su stigli čak s Krka da bi vladali Likom pa i Gackom dolinom.
Kratku smo pauzu napravili u Križpolju, prije povratka u ličku metropolu. Ostali smo iznenađeni vandalizmom u tome podkapelskom selu. Spomen ploču jedinome brinjskom književniku Luki Perkoviću netko je išarao i iskopao mu oči. Vandali ne mare što je on rođen u tome istom selu i što je jedan od rijetkih intelektualaca koji je poznati i priznat u cijeloj državi. Usput rečeno, brinjska osnovna škola nosi njegovo ime što nije bez razloga.

Odbor za izbor i imenovanje Ličko-senjske županije inicira

PREDLAGANJE KANDIDATA SAVJETA MLADIH

Od 2007. u Ličko-senjskoj županiji djeluje Županijski savjet mladih. Objavljen je javni poziv za izbor članova.

www.licke-novine.hr
12. srpnja 2011. u 0.15 sati

GOSPIĆ - Na sjednici Odbora za izbor i imenovanje koji je stalno radno tijelo Ličko-senjske županije donijeta je odluka da se objavi javni poziv za predlaganje kandidata za izbor članova Županijskog savjeta mladih.
Odluka o osnivanju Savjeta donijeta je 2007. i ovo je po treći put da se objavljuje poziv za predlaganje kandidata koji imaju dvogodišnji mandat. Savjet ima devet članova i osnovan je kao savjetodavno tijelo Županijske skupštine Ličko-senjske županije u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život na području Županije.
Kandidate za članove Savjeta predlažu udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća, studentski zborovi te drugi oblici organiziranja na području Ličko-senjske županije. Kandidirati se mogu osobe s prebivalištem na području Ličko-senjske županije u dobi od 15 do 29 godina života.

U prilogu objavljujemo Javni poziv za predlaganje kandidata za izbor članova Županijskog savjeta mladih.

============================================================

Na temelju članka 5. Odluke o osnivanju Županijskog savjeta mladih ("Županijski glasnik" br. 13/07), Odbor za izbor i imenovanje objavljuje
___________________________________________________________________________
JAVNI POZIV
za predlaganje kandidata za izbor članova
Županijskog savjeta mladih

___________________________________________________________________________
1. Pozivaju se udruge mladih i udruge koje se bave mladima, učenička vijeća, studentski zborovi te drugi registrirani oblici organiziranja mladih na području Ličko-senjske županije da prijave kandidate za članove Županijskog savjeta mladih.
2. Za članove Županijskog savjeta mladih kandidirati se može osoba od petnaest (15) do dvadeset devet (29) godina života s prebivalištem na području Ličko-senjske županije.
3. Županijski savjet mladih savjetodavno je tijelo Županijske skupštine Ličko-senjske županije koji se osniva u cilju aktivnog uključivanja mladih u javni život Ličko-senjske županije.
4. Županijski savjet mladih ima (9) članova koji se biraju na vrijeme od (2) godine.
Prijedlog kandidata s obrazloženjem podnosi se na propisanom obrascu koji je dostupan na web. stranici Ličko-senjske županije (www.licko-senjska.hr) ili se može podići u Tajništvu županije.
Prijedlog potpisuje ovlaštena osoba uz izjavu kandidata da prihvaća kandidaturu i ovjerava pečatom.
5. Javni poziv će se objaviti u 24 sata, na web stranici i oglasnoj ploči Ličko-senjske županije.
6. Prijedlozi kandidata mogu se predati najkasnije do 15. rujna 2011. godine, neposredno u pisarnicu Županije ili na adresu: Ličko-senjska županija, Odbor za izbor i imenovanje, Dr. F. Tuđmana 4, Gospić s naznakom "Prijedlog kandidata za izbor članova Županijskog savjeta mladih"
7. Nepravovremeni i nepotpuni prijedlozi neće se razmatrati.
ODBOR ZA IZBOR I IMENOVANJE
__________________________________________________________________


Da bi preuzeli obrazac otiđite na stranicu:
http://www.licke-novine.hr/LSZ/obavijesti/objave.html

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

GOSPIĆKA OBILAZNICA I KONTROLA ODLAGALIŠTA SMEĆA

U Gospiću je u tijeku javna rasprava istočne obilaznice. Državne inspekcije pregledale odlagališta smeća.

Gospićko smetlište Rakitovac na Počučića Brdu/Foto Lik@ press Gospić
Gospićko smetlište Rakitovac na Počučića Brdu/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
11. srpnja 2011. u 18.45 sati

ZAGREB - Javna rasprava o Studiji utjecaju na okoliš istočne obilaznice Gospića provodit će se u razdoblju od 18. srpnja do 16. kolovoza 2011. godine. U tom će razdoblju javnosti biti omogućen uvid u jedan primjerak cjelovite Studije i tri sažetka Studije u prostoru ispred gradske vijećnice Grada Gospića (prvi kat), Budačka 55, Gospić svakog radnog dana u vremenu od 8:00 do 14:00 sati.

Javno izlaganje u Studije, na kojem će biti nazočni predstavnici nositelja zahvata, održat će se u gradskoj vijećnici Grada Gospića dana 25. srpnja 2011. godine s početkom u 11:00 sati.
Zainteresirana javnost može svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na Studiju, do zaključenja javne rasprave, upisati u knjigu primjedbi koja je izložena uz Studiju ili u pisanom obliku dostaviti na adresu: Ličko-senjska županija, Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo, Ulica Dr. F. Tuđmana 4, 53 000 Gospić.

Sažetak studije i informacija o javnoj raspravi objavljeni su i na web stranici Ministarstva
http://puo.mzopu.hr/default.aspx?id=5547

KONTROLA ODLAGALIŠTA SMEĆA

U skladu s obvezama iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2011. godini inspektori zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva su u suradnji s inspekcijama Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te predstavnicima općina i gradova tijekom svibnja i lipnja 2011. godine obavili preventivne inspekcijske nadzore evidentiranih odlagališta otpada u Republici Hrvatskoj na ukupno 369 lokacija (131 lokacija u županijama na jadranskom području i 238 lokacija u županijama u kontinentalnom području) i to:
- 164 službenih odlagališta na koja se odlaže otpad (67 lokacija u županijama na jadranskom području i 97 lokacija u županijama u kontinentalnom području),
- 39 odlagališta koja su zatvorena (5 lokacija u županijama na jadranskom području i 34 lokacija u županijama u kontinentalnom području),
- 12 lokacija odlaganja građevinskog otpada,
- 154 lokacije nekontroliranog "divljeg" odlaganja otpada (47 lokacije u županijama na jadranskom području i 107 lokacija u županijama u kontinentalnom području).
Zbog odstupanja od zakonskih odredbi inspekcija zaštite okoliša je do konca lipnja 2011. godine izdala ukupno 62 rješenja i naredila tri hitne mjere u zapisnik koje se odnose na zabranu odlaganja otpada i gašenje požara na odlagalištu, nadležnim sudovima je podneseno 10 optužnih prijedloga te je obavljeno 68 kontrola izvršenja rješenja.

Na području Ličko-senjske županije inspekcije su obišle 12 odlagališta otpada i to:
Kik (kod Lovinca), Udbina-Čojluk (Udbina), Vidovac (Karlobag), Bare (Donji Lapac), Podum (Otočac), Caska (Novalja), Rakitovac (Gospić), Razbojište (Perušić), Kalebovac (Plitvička Jezera - Korenica), Prokike-Javorov Vrh (Brinje), Sveti Juraj (Senj), Prijeboj (NP Plitvička jezera).

Za ilustraciju ovog priopćenja objavljujemo nekoliko fotografija smetrišta iz arhive Lik@ pressa.

Sanacije ličkih cesta

SANACIJA CESTE KROZ SVETI ROK I LIČKO CERJE

Nakon pet godina počela je djelomična sanacija državne ceste broj 50 između Ličkog Cerja i Svetog Roka koja je uništena za gradnje Ličanke.

Sanacije državne ceste u Svetom Roku/Foto Lik@ press Gospić
www.licke-novine.hr
8. srpnja 2011. u 13.55 sati

RIČICE - Onoliko vremena koliko treba za vožnju Ličankom, koji Dalmoši krivo zovu Dalmatinom, a mogli bi i Severinom, od Gospića do Svetog Roka, treba za narednih desetak kilometara do Ričica. Uzrok tome su radnici i strojevi osječke tvrtke Osijek koteks koji nakon punih 25 godina ponovno grade u - Lici. Tu tvrtku smo upoznali tijekom modernizacije, odnosno asfaltiranja, ceste između Srba i Otrića još 1986. godine kada su savladavali Srpski klanac i uspone prema Popinama, Popinskom polju i Otriću koji su danas na poznatoj cesti D50 koja ide sa sjevera Hrvatske kroz Gospić i Gračac za Kin i dalje u Dalmaciju koja je modernizirana sedamdesetih godina prošlog stoljeća i nikada nije značajnije održavana.
Ta dionica ceste uništena je dublje od temelja tijekom izgradnje autoceste kroz Liku. Neke splitske tvrtke koje su dobile radove na Ličanki, odnosno autocesti broj jedan, betonske elemente su izgrađivale u Splitu i teškim tegljačima su ih vozile do mjesta ugradnje. Jedno od tih mjesta je i vijadukt Krpani u svetoročkom istoimenom zaselku prije tunela Krpani, a prije tunela Svetop Rok kroz Velebit. Nerazumljiv je to čin koji je uništio dio državne ceste. Za sanaciju te ogromne štete trebalo je čekati čak punih pet godina. Naime, od otvaranja Ličanke za promet prošlo je pet godina. Bilo je to već dalekog 26. lipnja 2006 kada je počeo tutnjati promet u pravcu Dalmacije. Činilo se da su u Zagrebu u potpunosti zaboravili na Ličane i probleme koje su im stvorili.
Radnici Osijek koteksa temeljito rade posao. Skidaju ne samo tri sloja starog asfalta debljine 15 centimetara, nego skidaju i dio donjeg stroja ceste i sve nanovo nasipaju na okruglo četiri kilometra dugoj dionici od ulaska u Sveti Rok iz pravca Gospića do izlaska iz Ličkog Cerja u pravcu Ričica. Tu je čak šest semafora kojima se regulira promet, koji je ionako slab u ovim ljetni mjesecima. Za ta četiri kilometra, čini se, da treba gotovo pola sata strpljive vožnje i izbjegavanja kamiondžija koji navoze šljunak iz Papuče.

Vijest iz Subotice

POKRENUT POSTUPAK PROTIV TV "PRVA"

Demokratska zajednica Hrvata iz Subotice zatražila je oduzimanje nacionalne koncesije ove srpske TV postaje.

www.licke-novine.hr
5. srpnja 2011. u 16.50 sati

SUBOTICA - DZH - Demokratska zajednica Hrvata iz Subotice u Vojvodini u Srbiji danas nas je obavijestila da je njihova inicijativa za poduzimanje odgovornosti protiv sadržaja u emisiji TV Prva "Veče s Ivanom Ivanovićem" dobila određenu podršku. Naime, Savjet Republičke radiodifuzne agencije (RRA) je zatražio izjašnjavanje o spornoj emisiji. Prema navodima DZH u toj emisiji je u dva navrata u travnju i svibnju bilo niz uvreda na račun katoličke crkve i govora mržnje prema hrvatskom narodu.
U međuvremenu je RTS - Radio televizija Srbije, izvijestila o navodnoj medijskoj povezanosti TV Prva i TV B 92. Savjet RRA je podsjetio da je tu u Srbiji nedozvoljena medijska koncentracija. Krajem lipnja ugledni beogradski Blic javlja da je pokrenut postupak o službenom izjašnjavanju TV Prva o spornim emisijama. Nezavisno udruženje novinara Srbije je od Savjeta RRA zatražilo da postupi po prijavi DZH i ispita njihove navode, a predsjednik tog udruženja Vukašin Obradoviać je ton i način na koji Ivanović vodi svoj šou ocijenio kao "zabrinjavajući i kada su druge manjine u pitanju".