POČETNA
NESTADE MLIKOMLAT
TREĆE MEĐUNARODNO NATJECANJE
UDRUŽILI SE GOSPIĆ, KORENICA I UDBINA
IZLOŽBA BUŠA I HLADNOKRVNJAKA
UZ PRODAJU I ODRŽAVANJE
POVRATAK TURISTA
PUNA KONOBA POVRĆA I VOĆA
OD PEĆNJAKA DO PETNJAKA
KONGRES SPELEOLOGA U GOSPIĆU
MANJE NEZAPOSLENIH
SVE JE POČELO S PRVOM POLICOM ZA SIR
1445 NEZAPOSLENIH
Bicikliranje po općini
NOVA AKUMULACIJA U KOSINJU
POČETKOM RUJNA U ZAGREBU
Uklanjanjem starih barijera vraćamo život u naše rijeke
MANJE NEZAPOSLENIH
POPUST ZA GORIVO
TRAŽE SE RADNICI
PODUZETNICE U GOSPIĆU
MANJE NEZAPOSLENIH
TRAJNA PONUDA KRUMPIRA
NIKOLA TESLA: - DOŠAO SAM IZ SVIJETA SNOVA U SVIJET STVARNOSTI
OTPIS KOMORSKOG DOPRINOSA
PORAST NEZAPOSLENOSTI
RAZVOJNI CENTAR U GOSPIĆU
PETINA NEZAPOSLENIH IMA PLAĆU
PODRŠKA NOVOM ZAKONU O SJEMENU
Ljudi moji, za prste polizat
BEZ POSLA DVIJE TISUĆE RADNIKA
HRVATSKA JE POŽELJNO ODREDIŠTE
SLABO SUDJELOVANJE LIČANA
NOVI REKLAMNI PANOI
HRVATSKA ZIMSKA PONUDA
SVE VIŠE NEZAPOSLENIH
GOSPIĆANI PRIHVATILI JAJOMAT
PROJEKTBIRO
VODOVOD ZA VRANIK
BRIGA O KVALITETI VODE
NEZAPOSLENO 1997 RADNIKA
40. OBLJETNICA VODOVODA JUŽNO PRIMORJE
Uspješan Tjedan odmora vrijedan
MANDARINE IZ KOMARNA
OTKAZI I ZBOG KORONE
PRVI MLJEKOMAT
FINIŠ AJVARA
BROŠURA KONTINENTALNOG TURIZMA
ZABINA PRILIKA ZA LIKU
ŠVEDSKA POTPORA
1903 NEZAPOSLENA
MODERNIZACIJA LOVINAČKIH CESTA

Usputnica s place

NESTADE MLIKOMLAT

Gazda je odnija i kućicu mlikomlata
Gazda je odnija i kućicu mlikomlata
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. listopada 2021. u 19.30 sati

Pribiližija: Marko Čuljat

GOSPIĆ - Prije kratkog vremena lička je metropola ostala bez jedinog mljekomata, odnosno mlikomlata - automata za prodaju domaće varenike. Jednom Mušalučaninu nije se isplatilo ići u bitku s državom i nabavljati još i automat za ispostavljanje računa od nekoliko kuna za litricu mlika koje kupac jošte mora zavarit na šparketu il na drva il na struju, a nedaj bože na plin. Va državica je nemilostiva i prima seljaku propala bi da i za vareniku ne ubire umisto da ji stimulira. Na vake poljodjelce zaboraviše i gospoda u gradu i županiji, ka' da bi im kruna spala s glave da su mu dali potporu za državni lovomlat prireza i doreza na vareniku.

Poziv proizvođačima rakija

TREĆE MEĐUNARODNO NATJECANJE

Natjecanje organizira redakcija Gospodarskog lista iz Zagreba.

Pečenje rakije u Gospiću nije prestajalo ni tijekom Domovinskog rata/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Pečenje rakije u Gospiću nije prestajalo ni tijekom Domovinskog rata/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. listopada 2021. u 18.40 sati

ZAGREB - Nakon dva uspješno odrađena Međunarodna ocjenjivanja rakija i likera, organizirana 2019. u sklopu sajma CroAgro u Zagrebu te 2020. zasebno radi pandemije korona virusa, Gospodarski list i ove godine zajedno s Agronomskim i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu organizira 3. Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera.

Stručna međunarodna komisija ponovno će ocjenjivati boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija, likera i ginova. Ocjenjivat će se po sustavu bodovanja od 1 do 20. U svakoj kategoriji bit će proglašen najbolji šampionski uzorak. Uz medijsku promociju proizvođača rakija i likera, cilj ove manifestacije je i kroz edukativna i stručna predavanja ukazati i na relativno nisku kulturu pijenja rakija i likera te nedovoljnog poznavanja rakija kod šire populacije, ali i ugostiteljskog sektora.

Detaljnije informacije na poveznici:
gospodarski.hr/rubrike/vocarstvo-rubrike/prijavite-se-na-3-medunarodno-ocjenjivanje-rakija-i-likera-u-zagrebu/

Bilo bi interesantno kada bi se lički šampioni s Jeseni u Lici prijavili i za ovo prestižno natjecanje pa da okrune svoj trud i na svjetskom nivou. (Ln)

Turistička inicijativa

UDRUŽILI SE GOSPIĆ, KORENICA I UDBINA

Sudionici dogovaranja u Gospiću
Sudionici dogovaranja u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. listopada 2021. u 15.15 sati

GOSPIĆ - Nakon dugotrajnih priprema i uz suglasnost Ministarstva turizma RH Turistička zajednica Grada Gospića, Turistička zajednica Općine Plitvička Jezera i Općine Udbina od danas nastupaju zajedno na turističkom tržištu.

Na inicijativu Grada Gospića potpisan je Sporazum o udruživanju lokalnih turističkih zajednica i jedinice lokane samouprave s područja Like na razvijanju turističkog proizvoda - provođenje projekata "Lika je lik (lijek)" i "Odlično je - iz Like je". Rezultat je to višegodišnje zajedničke suradnje na turističkim projektima poput "Lika je Lik", "Mjesec hrvatskog turizma", "Tjedan odmora vrijedan". Ovim udruživanjem postići će se bolja promocija i brendiranje Like, kao i zadržavanje turista u destinaciji.

Općina Plitvička Jezera, Grad Gospić i Općina Udbina nalaze se u krugu pedesetak kilometara, međusobno se dodiruju i u istoj su jedinici regionalne samouprave - Ličko- senjskoj županiji, a svako mjesto ima svoje prirodne ljepote i turističke specifičnosti koje predstavlja svojim posjetiteljima.

NP Plitvička Jezera raspolaže svjetskim prirodnim biserom i velikim brojem turista koji svoj boravak u Parku mogu upotpuniti posjetom gradu Gospiću te odabrati neku od brojnih dodatnih sportskih, turističkih, adrenalinskih ili kulturnih aktivnosti. S druge strane, ovim će se udruživanjem intenzivirati promocija povijesno poznatog i značajnog područja Udbine, odnosno srednjovjekovne Krbave. Udbina sa svojim položajem, povijesnim i kulturnim značajem, vjerskim turizmom i prirodnim posebnostima, te poznatom eko proizvodnjom može itekako pridonijeti razvoju zajedničke turističke destinacije.

Sklapanjem ugovora i međusobnom suradnjom kvalitetnije će se raditi na razvoju turističkog proizvoda i promotivnim aktivnostima, te definirati turistički brend Like kao destinacije, odnosno, mikroregije kao cjeline. Marketinškim aktivnostima, upotpunit će se turistička ponuda, a sve na zadovoljstvo turista koji posjećuju ovaj kraj. (Ln)

23. Jesen u Lici

IZLOŽBA BUŠA I HLADNOKRVNJAKA

Izložba je privukla ljubitelje iz svih hrvatskih krajeva.

Prije početka izložbe - župan Petry, predsjednik Franic i voditelj Uvodić
Prije početka izložbe - župan Petry, predsjednik Franic i voditelj Uvodić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. listopada 2021. u 11.30 sati

GOSPIĆ - Na stočnom sajmištu na kraju grada prema Smiljanu danas je tematski dan posvećen poljodjelstvu. Na ovom već decenijima pustom sajmištu gdje je nekada bila i otkupna stanica za sirove kože, okupilo se mnoštvo iz svih hrvatskih krajeva.

Danas je održana 2. državna izložba krava buša, a bilo je i konja hladnokrvnjaka. Ante Franić, jedan od organizatora izložbe i predsjednik Hrvatske udruge uzgajivača buše reče nam je stiglo pedesetak grla buše i isto toliko hladnokrvnjaka. Ljubitelji konja polagano su obilazili izložena grla uživajući se u njima, ali stalno hvaleći svoja najbolja grla u svojoj štali tko zna gdje, pa čak i u - Zagrebu.

Bilo je izloženo i nešto novih poljoprivrednih strojeva Poljoprometa iz Ličkog Osika. (MaČ)

Bogata ponuda kod Bube u Zagrebačkoj ulici u Gospiću

UZ PRODAJU I ODRŽAVANJE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. rujna 2021. u 17 sati

GOSPIĆ - Tvrtka Buba d.o.o. osnovana je 1997. kao poduzeće za trgovinu i servis kućanskih aparata. Sjedište tvrtke je u Zagrebačkoj ulici.

U prodajnom asortimanu poduzeća su veliki i mali kućanski aparati, TV i audio oprema, telefoni, mobiteli, peći na kruta goriva, dodatna oprema za mobitele poseban izbor punjača te velik izbor rezervnih dijelova za kućanske aparate.

Ovlašteni je servis za kućanske uređaje Beko i Alfa plamen peći na kruta goriva.

Mooguća dostava do kućnog praga.

Turizam u ličkoj metropoli

POVRATAK TURISTA

Teslina gimnazija na njegov rođendan prošlog ljeta/Foto arhiva Lika pressa Gospić
Teslina gimnazija na njegov rođendan prošlog ljeta/Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. rujna 2021. u 13 sati

GOSPIĆ - Prema priopćenju iz gradske uprave ove je godine do rujna ostvareno je 82 posto više turističkih dolazaka i 34 više noćenja u odnosu na prošlu godini. Naime, ostvareno je nešto više od 24 tisuće noćenja od kojih su stranci ostvarili 60 posto. Prevladavali su Nijemci sa 20 posto noćenja, a zatim slijede Nizozemci, Belgijanci i Poljaci. Domaći gosti najviše su dolazili iz Zagreba preko 33 posto, zatim iz Splita i Zadra.
U usporedbi s pokazateljima iz najbolje turističke 2019. godine ostvareno je samo 18 posto manje noćenja na razini cijele godine , ali zato su srpanj i kolovoz ostvarili dobre turističke rezultate i porast dolazaka od devet i noćenja na 11 posto. (Ln)

Iz OPG-a Majetić u Gospiću

PUNA KONOBA POVRĆA I VOĆA

Darko sa svojim paprikama koje zore u konobi/Snimio Marko ČULJAT
Darko sa svojim paprikama koje zore u konobi/Snimio Marko ČULJAT

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. rujna 2021. u 9 sati

Pripremija Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Po višegodišnjoj tradiciji OPG Darka i Marice Majetić, intenzivirali su ovih dana pripreme vlastitih proizvoda za skoru izložbu Jesen u Lici. Nikidan nas je nejprvo iznenadila Marica sa svojim umitničkim petnjakom, a bome i Darko kad je donija nešto šareno i stavija na stol.

Najprvo nisam virova da j' to sve paradajz, jer ljudi moji, žene naše, nikad nisan vidija duokolor paradajz osim noga zelenoga koji kašnje na suncu porumeni. On ima crno-crveni, a al' bome i žuti duguljasti pa i okrugli ka tenis loptica. Potlje su me odveli u konobu, ne ka une u Dalmacili, Primorju il, primirice u Istri. Ova ima sasvim drugu svr'uu. U prvoj manjoj prostoriji su pune teglice razno razni pekmeza, il po želji babe Europe, đemova, valja ima se tako sviđa da nas driblaju i u divanu koji ne poznaju. Etog vraže nikidan krugoval javlja da nam ta babetina ne da da regisdtriramo slatko vino koje Dalmoši zovedu prošek, jerbo Talijanci imajo vino koje nazivaju prosek. Uni bidni i ne znaju što na kvačica na slovi S jerbo neznaju našu abecedu i naša slova s akcanima.

Ali, za mene je jošte nezaboravna ukus đema koji je mama Ivka spremala od zrili polovica šljiva koje smo išli brat kod babe Kate u Ričice. Drugoj pekmez. Đem se brzo sprema sa zerca limuncina i mora se za koji misec poist, jerbno se počme plisnivit ispod celofana i unda moraš bacit, ne cilu teglu, vengo samo 'naj plisnivi dije s vraa, a ono ostalo i dalje valja. Bijaj užizak žlicicom uzet, ka nektar, slatki sok iz đema, i potlje laganice grickat i uživat u šljivi i njenzinim kožicama.

A pekmez, ljudi moja, mama j' nakon čišćenja špica što smo radili svi u kući, a pravila j' dvi vrste. Edan od polovica, a drugi je bija samlit na mašinu za meso koja seluže za mlivenje mesa za sarmu ili mešnjače. Mišalo se u padeletini velikačkom ka lopata mišajom na šparketu cilo popodne na laganoj vatri, a un je prid kraj prska pekmez po zidovima ka Vezuv štoj, uništije Pompeje. Zato sam rajsknedlima prije pečenja mora zidove zaštitit pakpapirom nike oker boje, i toj bilo lakše neg' špahlom strugat zid pa krečit kujnju. Ovaj pekmez, ako se ne poide priko zime, more dočekat i proliće.

Ovaj put ne bi priča o kompliciranom procesu pekmeza od promrzlog šipka koji je potlje šljiva pravo na specifizan način, samo sam zapamtija da sam nigdi čita da u njem ima više C vitamina neg u limuncinu.


Susrit s prošlošću

OD PEĆNJAKA DO PETNJAKA

Ova zadnja rič iz naslova vali u rvackome divanu, a priča je o kreativnosti Ličana i posvećena je Marici iz Rudinke.

Maričin petnjak od betona kome još malo fali da bude gotov/Snimija Marko ČULJAT
Maričin petnjak od betona kome još malo fali da bude gotov/Snimija Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. rujna 2021. ua 22.30 sati

Priredija: Marko Čuljat-Makica

REAKCIJE S FEJSA

Marija Vukić Perković:
Učim, učim od Vas gospodine Marko!
Nikola Zoric
Bravo Marko zaslužio si cilog janjca. Lipi naš lički divan mog ditinjstva.

GOSPIĆ - Nikidan sam bija kod moji gospićki susida i prijatelja Marice i Darka Majetića. Vridni niki ljudi. Imaju ednu njivicu iz kuće na Alaraovu brdu, ali i nikolko njiva u Donjem Kosinju iz koga je Darko, ali bome i na brdu, u Rudinci, oklen je Marica.

Bijaj petak pa me sunce ošalamutilo i ćapala me pramglavica. Sija sam u lad u njijovu dvorištu i nama se povratija. Al, ne lezi vraže, eto i nji' iz vrtla, a Darko nama na sto' s nikakvom zelenom flašetinom.

- Oš provat moga pelinkovca, ima u njemu deset trava, jedino fali jošte ive s Velebita ? - upita Darko.
- Morem zera, otpovrnem ja.

Ljudi moje, žene naše, uli un niku ogustu tamno zelenu tekućinu, a meni ne da vrag mira pa reče da j' pelinkovac otopija staklo i farbu boce kolko j' jak. Nasta smij al je pelinkovac otrovan, a to ćete moć i provat idućeg miseca na Jeseni u Lici di Majetići prodaju svoje proizvode.

Ubrzo vridna Marica šepasajući, jer ju boli kolino, donese edan neobični velički petnjak. Bijaj siv ka' cimenta, al' brti se ga moj, lipo oblikovan. Odvela me iza pecane di ima cilu kolekciju koju će izložiti na JUL-u - Jeseni u Lici. Brzo mi je objasnila da j' edan prilog gledala na internetu u uavertila kako se to radi, ali ne bi o tome, dosta govore i još neovarbani rukom rađeni petnjaci.

Vraćam se vrimeplovom u iljadu devecto devedeset i drugu godinu. Počeja sam iz Gracke knjižnice, koje više nema ni u tragovima, nosit' kući dila Mile Budaka. Un iz Svetoga Roka, ja iz Ričica, unuk baba Kate Marka Ivulova iz Oršić Drage. Čitajuć' po noći, kad nema granatiranja, vidim da ne znam nike riči. Edno jutro uz prvu kavu koju je skuvala majka, pitam:
- Mama štoj sprtva?.
- Toj rano moja krto.- otpovrne mama Ivka.
-A o čemu vas dvoj' divanite.- pripuita ćakan Mile.

Drage čitalice i čitatelji, toj vam je od vrbovih šiba pletena košara obla dna s ručkom u koju more stat barem pet kila kumpira, ma u njoj se svašta nosilo, ka primirice, ljuske i češeri za potpalu vatre na ognjištu, za sipke stvari nije jerbo bi propale kroz pleter. Sićam se kad je moja baba Kata ubrala mladi kumpira u njivi ispod šljivara, u Dragi, i prije neg smo prišli potok priko edne kamene pločetine, sašla u potok i umočila krto u vodu i - oprala kumpire i dok smo došli u kuću, odnosno kujiinju, nama iz stavila varit'. Bili su čisti.

To me j' povuklo da u tekama s crtama i abecedarijem počnem zapisivati riči Mile Budaka i njijovo značenje. Međutim, ne lezi vraže, ja to radim i danaska dvi iljade i dvacet i prve godine i spremam četvorno izdanje Ričnika ličke ikavice koga često dopunjavam i glancam kako bi bija jošte bolji i bolji.

Jošte u početku nama sam upisa rič petnjak, ka i još niki riči, primirice ojč, privor … i da se u njijovo tumačenje porikla i značenja. Nije mi ni padalo napamet, a bolje da nije, kako će reagirati jezikoslovci. S nikolke iljade riči koje sam posložija u kantajzlinu, to je naša rič za računalo, a smislili su je ratni sridnjoškolci kojima je informatiku pridava nastavnik koji nije ni zna upaliti stroj na katedri. Međutim trevija sam upoznat prof. i akademskog slikara Antu Orzesa, koji je na Gimnaziji pridava slikarstvo i informatiku, koji mi je za tadanji DOS napravija program koji je riči slaga po abecedi osim oni naši s kvačicama i crticama, nji je baca na kraju abecede. Oša sam na Zrinjevac u Zagrebu u ednu staru kućetinu ispod Đorđićeve i popija nikolke kave s ednom doktoricom jezika, ali bome nisam dobija veliku pomoć. Nisu ni uni imali font hrvatskih akcenata, a sazna sam da ni u ciloj Rvackkoj i Ercegovini niko nije doktorira na ikavici, bolje reć una nikoga nije zanimala od rvaci jezikoslovaca ka da smo mi niki bida.

Tek potlje rata prof. Grga Rupčić upozna me, ljudi moji, s prof. Stjepkom Težakom koji je doša na misto asistenta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koje j' bilo njemu bilo ponuđeno, a un je doša u svoj Gospić. Težak mi je puno pomoga' da uopće završim posa' i izdam prvu knjigu.

Eto ja opet skrenija s teme. U Ričnik sam metnija brojne toponime iz ikavski mista Like, nike riči sam morao ilustrirati fotografijama, nike crtežima koji mi je punu izradija na paus papiru i crnom kemijskom olovkom Vlade Rosandić, a namučija sam se tumačenjem riči ojč. Najprije nisam moga uavertit kaka su to kola kad mi je tumačije moj Ričičanin Petar Tomičić, koji živi u Žabičkoj. Namolija sam ga da mi to malo nacrta. Najprvo mi je reka da bi un lakše napravija taj ojč. Odma sam prvi crtež odnija prof. Anti Oprzesu i un je to počeja slikat' u kantajzlinu, odnosno računalu. I tako dosta puta amo-tamo edva čekajuć' što će ispast. I Petru se dopa Antin crtež i raspalija sam ga priko cile stranice da se dobro vidi. Ludi moji, žene naše, mene to podsića na stare Egipćane kada su pravili piramide.

Nu, da se vrnem nazad. Metnija sam i rič petnjak. Ti petnjaci su se u početku ugrađivali u zidanu ličku peć i zvali su se pećnjaci. Imali su nikolke namine: bolje su grijala kuća, u njima se mogla čuvati 'rana da se ne o'ladi, a kad se navečer vatra narajrca mogle su se ispeći i polje za večeru. Osim toga, za zimskih dana suknene čarape, kopice, nosili su svi ukućani i na njima se znalo priko dana u prtini nakupiti sniga pa i leda, onda su prije spavanja a nakon pristanka loženja stavljane u pećnjake dalje od ložišta da se priko noći čorape osuše i ujutro bi bile i tople i ugodne za obuvanje. Vršljajući potlje 'voga zadnjeg rata po Lici bija sam i u Mukinjama i u ednoj neoštećenoj viletini. Zinija sam od čuda. Bila j' to vila Jakova Blaževića. U njoj je sedamdesetih godina prošlog stoljeća Jašo u boravku napravija kamin na loženje i na centralno grijanje i ugradija mam 103 petnjaka. Milinja za vidit novi način upotribe pećnjaka.

Peć od pećnjaka, dabome staru, snimija sam poodavno u Pocrnićima kraj Perušića, a sada više nije tamo??? Edna j' bila i u kući Nikole Tesle u Smiljanu koja j' objavljena na prvoj stranici, nažalost, prvog ,zadnje i posljednjeg časopisa Muzeja Like jošte 1978.

Tolko za vaj put, da ste mi debeli i zdravi bili, do vidova!

Speleološki odsjek HPD Željezničar

KONGRES SPELEOLOGA U GOSPIĆU

Sudionici će biti u Gospiću početkom druge dekade rujna, okupljaju se u Osnovnoj školi a spavanje je u šatorima ili u obližnjoj sportskoj dvorani.

Detalj iz njedara južnog Velebita/Snimio Marko Čuljat Ličke novine Gospić
Detalj iz njedara južnog Velebita/Snimio Marko Čuljat Ličke novine Gospić
27. kolovoza 2021. u 10 sati
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr

ZAGREB - Organizacijski odbor Skupa speleologa kojeg organizira Speleološki odsjek HPD "Željezničar" priprema nacionalni stručni kongresu speleoloških organizacija koji se održava već dvadeset godina s ciljem predstavljanja rezultata stručno-znanstvenih istraživanja speleološke zajednice.

Ovogodišnji kongres održat će se u Gospiću od 10. do 12. rujna 2021. Nažalost, zbog ograničenja povezanih uz pandemiju Covid-19 na skupu očekujemo oko 200 sudionika, što je svega trećina od uobičajene posjećenosti. Vodeći hrvatski stručnjaci u području speleologije održat će 30-ak stručnih i znanstvenih predavanja o napretku svojih istraživanja, održat će se izložba speleoloških fotografija, prikaz speleološkog filma te radionice za djecu s ciljem upoznavanja s našim podzemljem. Integralni dio kongresa je i Okrugli stol na kojem se s predstavnicima sektora zaštite prirode (nadležno ministarstvo i javne ustanove) raspravljaju aktualne teme iz domene zaštite speleoloških objekata.

Polovica teritorija Hrvatske je krški teren na kojem je dosad istraženo oko 10.000 špilja i jama, no njihov ukupan broj mogao bi biti i dvostruko veći. Rijetko smo svjesni da gradovi i sela u kojima živimo, ceste i putovi kojima se vozimo i brda po kojima hodamo kriju splet podzemnih kanala. Ovaj nevidljivi sustav nam je životno važan - naime, u krškom podzemlju krije se najveći dio, čak 70 posto hrvatskih zaliha pitke vode. Uz to, dinarski krš je vruća točka bioraznolikosti pa su naše špilje i jame dom za svjetski jedinstvenu faunu, a upravo u speleološkim objektima žive dvije trećine endemskih životinja Hrvatske.

Istraživanje špilja i jama u hrvatskoj ima povijest dugu preko 120 godina, a među prvim je istražen i uređen Samograd kraj Perušića. Naš je krš svjetski poznat po dubokim jamama. Na vrlo malom području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit dosad su otkrivene četiri jame dublje od tisuću metara. Vijest o jami Nedam koja je ljetos istražena speleološkim ronjenjem do dubine od čak 1250 metara objavljena je u nacionalnim medijima diljem zemlje. Uz to, na području jugoistočnog Velebita nalazi se i najveći speleološki objekt čitavog dinarskog krša - Jamski sustav Crnopac čija ukupna duljina istraženih podzemnih kanala iznosi 54.709 metara. Usporedbe radi, razvikana i turistički uređena špilja Postojna, dugačka je 24 kilometra. Speleolozi svake godine pronalaze veći broj do sada neistraženih špilja i jama, a istraživanja u velikim objektima često traju godinama pa i desetljećima. Rezultate rada hrvatskih speleologa, što uključuje i područje podzemne biologije, geologije, hidrologije i klimatologije - predstaviti ćemo na kongresu u Gospiću.

Više informacija o skupu možete pronaći na web stranicama:
speleolog.hr/znanstveno-strucne-aktivnosti/skup-speleologa-hrvatske-2021
ili
speleolog.hr/wp-content/uploads/2021/07/drugi-poziv-speleo2-2021-Gospic.pdf


Tržište rada

MANJE NEZAPOSLENIH

Broj zaposlenih u odnosu na prošlu godinu povećan je za 502 radnika.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. kolovoza 2021. u 8.15 sati

GOSPIĆ - Krajem srpnja u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirano je 1416 nezaposlenih osoba što je smanjenje liste za 29 radnika odnosno dva posto u odnosu na lipanj, a u odnosu na prošlu godinu smanjenje je za 502 osobe ili preko 26 posto.

Tijekom srpnja Zavodu su se prijavile 204 nove nezaposlene osobe od čega 134 ili 65,7 posto žena. Priljev u registriranu nezaposlenost je za 98 osoba ili 92,5 posto veći nego prethodnog mjeseca i za 54 osobe ili 20,9 posto manji nego lani. Od ukupnog broja novoprijavljenih najviše je u evidenciju došlo izravno iz radnog odnosa 149 i redovnog školovanja 35. Najčešći razlozi prestanka radnog odnosa su istek rada radniku na određeno vrijeme 120, poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih razloga 13 i sporazumni prestanak radnog odnosa 9 osoba.

Poslodavci su prošlog mjeseca prijavili 215 slobodnih radnih mjesta što je bilo smanjenje za samo jednog radnika.Najviše su se tražili konobari 37, odgojitelji predškolske djece 22, čistačice 16, hotelijersko-turistički službenici 15, kuhari i čuvar objekata i okoliša 11, kuhinjski radnik 9, prodavači 8 …

Novčanu naknadu koristile su 264 nezaposlene osobe kojima je isplaćeno preko 760 tisuća kuna, a prosječna naknada iznosila je 2.622,54 kuna. (Ln)

Naša tema: Prerada ličkog mlijeka u Lici

SVE JE POČELO S PRVOM POLICOM ZA SIR

Vladimir Tomaić se 1992. godine počeo baviti prikupljanjem i preradom mlijeka u najvećem velebitskom selu Krasnom Polju.

Polaznici sirarske škole u Gospiću 2009./Foto arhiva Lika pressa Gospić
Polaznici sirarske škole u Gospiću 2009./Foto arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. kolovoza 2021. u 18.15 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Jučer dok smo u županijskom salonu čekali dolazak hrvatskih i kosovskih motorista branitelja, među nas novinare s blagim naklonom pristupio je aktualni ličko-senjski župan Ernest Petry, i održao prvi brifing od postojanja Županije.

- U narednom periodu sve pripadajuće lokalne jedinice samouprave napravit će programe razvoja, jer je i naše područje došlo na red za ulaganja. Za početak osigurano je 150 milijuna kuna za hitne intervencije. - rekao je Petry, dodajući da će se ta sredstva koristiti za uklanjanje uskih grla na pojedinom području počevši od infrastrukture.

To nas je podsjetilo na nekoliko izjava premijera Andreja Plenkovića u netom završenim lokalnim izborima kada je govorio o velikim planovima Vlade za nerazvijeno područje Gorskog kotara, Banovine, Dalmatinske zagore pa i Like kao što se ulaže uSlavoniji. Govoreći na proslavi godišnjice Oluje u Kninu poručio je da će se za razvoj toga dijela Hrvatske izdvojiti više od deset milijardi kuna. Ta će se sredstva, prema pisanju današnjeg Večernjeg lista, odnositi na ulaganja u regije koje zaostaju u razvoju. Ovo su sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ali je napravljen iskorak u planiranju s korištenjem sredstava i iz drugih fondova kao što su Europski fond z poljoprivredu, Kohezijski fond, Nacionalni program za oporavak i otpornost i drugi. U Lici bi se trebao uspostaviti centar izvrsnosti za mljekarsku industriju s hladnjačama.

OSNOVICA JE VEĆ POSTAVLJEN
A
Stjecajem ratnih okolnosti, nakon povratka s ratišta u Licu kući u Krasno, Vlado Tomaić saznao je kako mu je majka ostala bez posla u maloj sirani Primorja iz Senja u kojoj su dva radnika radila tridesetak godina i prerađivali do 400 litara mlijeka. Bez nekog većeg razmišljanja, uz nagovor mještana, preuzeo je zatvorenu mljekaru u krasnarskom domu kulture koja je bila u lošem stanju i posao je krenuo.
- Kada sam u početku napravio policu za 300 sireva majka Marija se čudila. Bilo je teško te 1992. godine. U svibnju su me povukli kako bih u mjesnom uredu izdavao domovnice. Izjavio je za VečernjaVlado Tomaić u prvoj polovici listopada 2002. godine
Počeo je s prvih 80 litara mlijeka da bi navečer napravio sedam sireva… Nakon deset godina njegova sirana Runolist u novoj zgradi u središtu Krasna zapošljavala je deset radnika koji su dnevno prerađivali dvije tisuće litara mlijeka.što je bilo godišnje 600 tisuća litara. Od toga mlijeka napravljeno je 50 tona sira ili pet tisuća komada. Kako na Karsnom nije bilo dostatnih količina vode, spustio se nešto niže u Poslovnu zonu u Otočcu gdje je napravio novu siranu…

I prije krasnarskog Runolista u hrvatskoj javnosti je bio poznat i cijenjen lički sir škripavac kojeg je bilo jedino u domaćoj radinosti i prodavao se na tjednim sajmovima po Lici. Nikad nikome nije palo na pamet, misli se ne političare, da u lici napravi mljekaru i siranu i da izvozi finalne proizvode. Prije je bila otimačina među hrvatskim mljekarama za 20 milijuna litara mlijeka iz Like, a računalo se da ga se još toliko preradi i iskoristi u domaćinstvima.
U Ličko-senjskoj županiji 2018. godine proizvedeno je 4,8 milijuna litara mlijeka kod 392 proizvođača.
Održavanje tradicionalne izložbe Jesen u Lici bio je pravi poticaj proizvodnji hrane u Lici, a i dogodile su se i neke druge pozitivne stvari. Po Lici je u suradnji Poljoprivrednim fakultetom 2006. po većim selima dr. Samir Kalit, održavao seminare o tehnologiji prerade mlijeka i proizvodnji sira, a u proljeće 2009. završila je i sirarska škola koju je vodila Prirodoslovna škola iz Karlovca. Za sirara mljekara svjedodžbe su dobila 22 polaznika i to: Ivan Matasić iz Čovića, Vesna Hajduković i Đurđica Lončar iz Brloga, Ranka Štula iz Hrvatskog Polja, Verica Mileusnić iz Otočca, Ana Milković iz Smiljana, Zorka Čačić iz Bužima, Marija Lisac iz Mušaluka, Nikolina Anić iz Krasnog Polja, Goran Fumić, Nikolina Kostelac, Verica Fumić i Željko Kolević iz Brinja, Milan Gulan, Jadranka Čudić, Brankica Čudić iz Gornjeg Babina Potoka, Matilda Bubaš iz Budaka, Nada Mažar i Dragica Rastovac iz Korenice, Ivka Mataić iz Lovinca, Vesna Križanec iz Tuka Bjelopoljskog i Ivica Šalić iz Udbine.Na ovogodišnjoj Jeseni u Lici biti će 15. po redu ocjenjivanje ličkog sira.

U međuvremenu i u Kalinovači u Pazarištu siranu je izgradio Nikola Kolačević i uz svoje kozje mlijeko vrši i otkup u bližoj okolici. U početku je imao štand na placi, a sad već nekoliko godina ima i malu prodavaonicu koja osim petkom radi još subotom i utorkom na gospićkoj placi.


Tržište rada

1445 NEZAPOSLENIH

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. srpnja 2021. u 18.30 sati

GOSPIĆ
- Krajem lipnja u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na listi nezaposlenih bilo je 1445 nezaposlenih osoba, što je mjesečno smanjenje za 297 osoba ili 17 posto odnosno. Poslodavci su bili prijavili 216 slobodnih radnih mjesta. Najviše se tražilo konobara, čak 50, pa 20 čistačica, 17 prodavača, kućnih pomoćnica 15, kuhara 14, pomoćnih kuhara 13, doktora medicine deset, te devet kuhinjskih radnika, pet vozača taksija i nešto odgojitelja predškolske djece, komunalnih redara, medicinskih sestara i skladištara, kućnih majstora i zidara. Prošli mjeseca bilo je samo 213 korisnika novčane naknade što je bilo smanjenje za 23 posto. Njima je isplaćena ukupna novčana naknada od 470.239,85 kuna što je bio prosjek od 2.335,22 kune.

Turistička zajednica Perušić

Bicikliranje po općini

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. SRPNJA 2021. U 23 SATA

PERUŠIĆ
- Jučer je održana prva gravel biciklistička utrka "Gravelman - into the wild". Rutu dugu 82 kilometra, obišlo je čak 110 natjecatelja. Start utrke bio je u Pećinskom parku Grabovača, a vozilo se preko Vaganca, Gornjeg Kosinja, Lipovog Polja, Donjeg Kosinja s povratkom oko jezera Kruščica, uz samu rijeku Liku do Kaluđerovca, potom ponovno na cilj u Grabovaču. Poznata lica iz svijeta biciklizma, Matija i Filip Kvasina, Roko Fržop, Gregor Sikošek, Marin Deković, Maja Marukić, Nikola Kukec i Mario Pustijanac bili su ovdje i vozili u funkciji lovaca ove utrke s potjerom. Cilj je bio ne biti prestignut od strane lovaca koji su krenuli u vožnju 24 minute nakon starta natjecatelja. To je uspjelo 21 natjecatelju, koji su postali prvi Gravelmani u Perušiću! Ostali su postali finisheri ove utrke. (tzp)

Konačno nakon pola stoljeća

NOVA AKUMULACIJA U KOSINJU

Ilustracija novog izgleda Kosinja i okolice/Foto Hep
Ilustracija novog izgleda Kosinja i okolice/Foto Hep
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. srpnja 2021. u 16.30 sati

ZAGREB - Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatska elektroprivreda d.d., sklopili su danas Sporazum o pripremi i provedbi strateškog projekta Hidroenergetski sustav Kosinj (HES Kosinj). Sporazum su potpisali ministar Tomislav Ćorić i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić.

Na temelju potpisanog sporazuma, Vladi RH predložit će se donošenje odluke o proglašenju projekta HES Kosinj strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, a u skladu sa Zakonom o strateškim investicijskim projektima RH.

- Sa sigurnošću mogu reći da je danas veliki dan za hrvatsku energetiku jer uskoro strateškom postaje, do sada najveća investicija, u novijoj povijesti Hrvatske elektroprivrede. U prilog tome da je riječ o doista kompleksnom projektu svjedoči činjenica da će njegova cjelovita realizacija doprinijeti postizanju nekoliko nacionalnih ciljeva - povećanju udjela proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, rješavanju pitanja poplava i izgradnji prijeko potrebne energetske infrastrukture. S obzirom na plan stvaranja dekarbonizirane Europe sukladno smjernicama iz Europskog zelenog plana, ovo je još jedan dokaz da Hrvatska misli i ide prema zelenom, odnosno obnovljivom.- izjavio je ministar Ćorić.

Projekt HES Kosinj obuhvaća izgradnju akumulacijskog jezera Kosinj s branama Kosinj, Sedlo i Bakovac, injekcijske zavjese te hidroelektrane Kosinj s pratećim objektima, rekonstrukciju postojeće HE Sklope, izgradnju zamjenskih cesta te spoja na elektroprijenosnu mrežu preko 110 kV rasklopnog postrojenja i dalekovoda 2x110 kV te spoja na elektrodistribucijsku mrežu 10 (20) kV. Vrijednost projekta iznosi 1,54 milijarde kuna. Izgradnjom akumulacijskog jezera Kosinj očekuje se povećanje stupnja iskorištenja vodnih količina rijeka Like i Gacke za proizvodnju električne energije smanjenjem preljevnih gubitaka, a time i visoki stupanj zaštite od poplava nizvodnog područja, Lipovog polja i kosinjske doline, koji u sadašnjim uvjetima poplave gotovo svake godine.

- Kao jedna od dvije cjeline ukupnog projekta dogradnje postojećeg Hidroenergetskog sustava Senj (HES Senj), HES Kosinj će omogućiti povećanje proizvodnje električne energije na HES Senj za 230 GWh odnosno 22 posto u odnosu na sadašnju proizvodnju. Zajedno s drugim dijelom projekta, Hidroelektranom Senj 2, riječ je o najvećem projektu HEP-a od osamostaljenja Hrvatske, ukupne vrijednosti 3,4 milijarde kuna. Sporazum koji smo danas potpisali potvrđuje da je riječ o iznimno važnom projektu za HEP i za Hrvatsku. Dobivanje statusa strateškog projekta, veliko je priznanje, ali i obveza koju ćemo uspješno ispuniti u suradnji s nadležnim tijelima.- izjavio je Barbarić.

Osim povećanja ukupne proizvodnje električne energije, što će doprinijeti povećanju energetske samodostatnosti Hrvatske, projekt će povećati udjel obnovljivih izvora u zadovoljenju potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Projekt će donijeti i niz gospodarskih koristi na nacionalnoj i lokalnoj razini, od rasta BDP-a, mogućnosti angažmana domaće industrije na izgradnji HES Kosinj, najviše iz građevinskog sektora, preko povećanog zapošljavanja lokalnog stanovništva u turizmu i drugim uslužnim djelatnostima, tijekom i nakon izgradnje sustava, do stvaranja uvjeta za povećanje poljoprivredne proizvodnje.

Investitor projekta HES Kosinj, Hrvatska elektroprivreda, prošle je godine pokrenula realizaciju više pratećih potprojekata, uključujući izgradnju prometnica na području zahvata projekta i izgradnju stambene zgrade u Perušiću namijenjene smještaju dijela stanovnika naselja na području buduće akumulacije. Očekuje se da će dobivanje statusa strateškog investicijskog projekta ubrzati stvaranje uvjeta za početak izgradnje glavnih objekata HES Kosinj. (HEP)

13. ZeGeVege festival

POČETKOM RUJNA U ZAGREBU

Festival se održava na Trgu bana Jelačića - 3. i 4. rujna 2021. - hrvatska Veganmania.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. srpnja 2021. u 18 sati

ZAGREB - Ako niste znali, 13. ZeGeVege festival bit će uvjerljivo najbolji i najposjećeniji dosad! Svi smo se, blago rečeno, nakon preeeduge dvogodišnje pauze zaželjeli najdražeg nam i najzelenijeg festivala.

Iznimno nas raduje što vas možemo pozvati na 13. ZeGeVege festival, koji će se održati u petak 3. rujna 2021. od 8 do 21 sat i u subotu 4. rujna 2021. od 8 do 20 sati! Poštujući sve propisane protuepidemijske mjere, potrudit ćemo se da i ove godine glavni zagrebački trg dva puna dana zašarenimo i zamirišimo bogatom i raznovrsnom ponudom izlagača zdrave hrane, ekoproizvoda i kozmetike koja nije testirana na životinjama, ali i da vas educiramo i zabavimo.

ZeGeVege dio je međunarodne manifestacije Veganmania koja se održava u Beču, Münchenu i u još 15 europskih gradova, a ostale bratske festivale ZeGeVege nadmašuje po svojoj veličini, brojnosti izlagača i posjećenosti. Vrijeme održavanja Festivala poklapa se ove godine i s 20. rođendanom organizatora, udruge Prijatelji životinja, pa obavezno dođite i pozovite sve da se pridruže ovoj veseloj proslavi zdravlja, očuvanja planeta i poštovanja života svih bića! (ZV)

WWF Adria:

Uklanjanjem starih barijera vraćamo život u naše rijeke

WWF Adria poziva građanke i građane Hrvatske, kao i općine i Vladu, da se uključe u globalnu akciju oslobađanja rijeka od nepotrebnih barijera

Gospićki bent na Novčici je presložen prije desetak godina i podignut za pola metra pa je uzvodno nastala bara puna komaraca i - lokvanja ćega nikad do sada nije bilo/ Arhiva Lika pressa Gospić
Gospićki bent na Novčici je presložen prije desetak godina i podignut za pola metra pa je uzvodno nastala bara puna komaraca i - lokvanja ćega nikad do sada nije bilo/ Arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. srpnja 2021. u 19.30 sati

ZAGREB - Diljem Europe, više od milijun različitih pregrada zaustavlja život u našim rijekama. Kao i prijašnjih godina, i ove će godine tisuće ljudi diljem kontinenta 11. srpnja u 15 sati skokom u rijeke skrenuti pozornost na potrebu njihove zaštite i revitalizacije.

Ovogodišnja manifestacija Big Jump posvećena je uklanjanju barijera iz europskih rijeka, a isti cilj dijeli i WWF, koji je u proteklih nekoliko godina uklonio na desetke barijera. Potaknut uspjesima u drugim zemljama, ali i činjenicom da se deseci tisuća takvih barijera nalazi i u rijekama Jugoistočne Europe, WWF Adria je pozvala općine i županije da se pridruže globalnom pokretu i zajedničkim snagama vratimo život u naše rijeke.

- Mnoge barijere na rijekama više na služe svrsi, a njihovo održavanje u potpunosti je neisplativo. To mogu biti pregrade za potrebe ribnjaka ili obranu od poplava koje više nisu u funkciji, brane hidroelektrana koje više ne proizvode dovoljno struje ili su prestale sa radom, ali imaju značajan negativan utjecaj na prirodu, te sve druge barijere koje više ne obavljaju funkciju za koju su napravljene. Kao takve, one nerijetko predstavljaju i opasnost za sigurnost ljudi i njihovo zdravlje. Upravo u tim slučajevima, uklanjanje barijera učinkovita je mjera za smanjenje pritisaka na rijeke, a istovremeno ima veliki pozitivan učinak na sav živi svijet koji o njima ovisi, uključujući i ljude.- izjavili su iz WWF Adrije.

Prednosti uklanjanja barijera iz rijeka prepoznate su i u Strategiji EU o biološkoj raznolikosti do 2030. godine, gdje je kao jedan od ključnih ciljeva i obnova najmanje 25.000 kilometara rijeka kroz uklanjanje barijera i revitalizaciju poplavnih područja. Takav cilj i ne iznenađuje s obzirom da je procijenjeno kako se u rijekama i potocima Europe nalazi preko milijun barijera, koje predstavljaju jednu od najvećih prijetnji za očuvanje biološke raznolikosti slatkovodnih ekosustava.

- Hrvatska i druge zemlje regije još uvijek imaju očuvane rijeke koje podržavaju iznimnu biološku raznolikost. No i u njima su pritisci na rijeke veliki, kako zbog desetaka tisuća postojećih barijera, tako i zbog novih, čija gradnja se planira. Stoga pozivamo sve nivoe vlasti, od općina do vlada, da se aktivno uključe i budu naši partneri na uklanjanju starih i nefunkcionalnih barijera. Isto tako, pozivamo i sve građane koji se žele uključiti da nam šalju informacije o svim pregradama, kako većim tako i onim najmanjim, a koje presijecaju naše rijeke.- pozvali su iz WWF Adrije.

Svi koji se žele uključiti u globalnu akciju uklanjanja barijera mogu se javiti WWF Adriji preko Facebooka ili Instagrama, ili mailom na info@wwfadria.org. Potrebno je poslati fotografiju pregrade, kao i lokaciju (idealno GPS koordinate) gdje se ona nalazi. Nakon procjene same barijere i njezinog utjecaja na prirodu, kao i troškova povezanih s njezinim uklanjanjem, pristupiti će se prikupljanju sredstava. Zajedno možemo vratiti život u naše rijeke!

Tržište rada

MANJE NEZAPOSLENIH

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. lipnja 2021. u 8.45 sati

GOSPIĆ - Krajem svibnja u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje evidentirane su 1742 nezaposlene osobe, što predstavlja 172 osobe odnosno devet posto manje nego u prethodnom mjesecu i 332 osobe ili 16 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Prošlog mjeseca Zavodu se prijavilo je 96 novih nezaposlenih osoba što je bilo za 54 osobe manje nego u travnju. Iz evidencije nezaposlenih izašlo je 268 osoba, posao je dobilo 207 osoba. Poslodavci su prijavili 358 slobodnih radnih mjesta što je bilo povećanje za četvrtinu.
Najtraženiji su bili konobari 43, kućne pomoćnice 40, čistačice 27, zatim doktori medicine 26, kuhara 22 …

U svibnju je bilo 277 korisnika novčane naknade što bilo gotovo 16 posto ukupno nezaposlenih i smanjen je za 22 osobe. Njima je isplaćeno gotovo 600 tisuća kuna ili prosječno 2.297,70 kuna. (Ln)

Obrtnička komora

POPUST ZA GORIVO

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. lipnja 2021. u 18.10 sati

GOSPIĆ - Iz obrtničke komore ličko-senjske županije obavještavaju članstvo da su preko HOK Obrtnik plus omogućene pogodnosti kod nekih dobavljača roba i usluga, čime mogu ostvariti značajne uštede u poslovanju.

HOK i INA d.d. potpisali su sporazum o suradnji i osigurani su bolji uvjeti nabave naftnih derivata. Između ostalog ovim sporazumom obrtnici prijevoznici ostvaruju popust po litri goriva od 48 lipa, a ostali obrtnici , a ostali popust od 40 lipa po litri goriva. Za realizaciju boljih uvjeta obrtnici trebaju kontaktirati prodajnog predstavnika INA d.d. za Ličko-senjsku županiju, Branimira Glavana na broj mobitela 098/442-860 ili na mail: branimir.glavan@ina.hr .

Potpisan je i ugovor između HOK-a i CRODUX-a s kojim obrtnici Ličko-senjske županije ostvaruju popust po svakoj litri kupljenog goriva i popust na plin u bocama. Za realizaciju ugovora obrtnici se trebaju javiti na mail: kupci@crodux-derivati.hr (Ln)

Burza rada

TRAŽE SE RADNICI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2021. u 20 sati

GOSPIĆ - Krajem travnja na listi nezaposlenih u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je 1914 nezaposlenih osoba što je bilo mjesečno povećanje za 57 osoba, a u odnosu na lanjski travnja smanjenje za 198 osoba. U travnju je bilo 150 novih nezaposlenih radnika, a bilo je prijavljeno 296 slobodnih radnih mjesta i zaposlila su se 174 radnika. Tražilo se 38 konobara, 30 čistačica, 25 kuhara, 19 prodavača, 18 mornara, 15 oglašivača, 14 medicinskih sestara, 13 vrtlara i pomoćnih kuhara… U travnju je bilo 299 korisnika novčane naknade kojima je isplaćeno preko 700 tisuća kuna u prosjeku nešto više od dvije tisuće kuna. (Ln)

Inicijative

PODUZETNICE U GOSPIĆU

Poduzetnički sajam poduzetnica u Gospiću
Poduzetnički sajam poduzetnica u Gospiću
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. svibnja 2021. u 16 sati

GOSPIĆ - Uz potporu Grada Gospića danas je održan prvi ovogodišnji B2B susret poduzetnica Hrvatske u organizaciji Centra poduzetnica, a uz visoko pokroviteljstvo i u partnerstvu sa Zakladom Konrad Adenauer, te sponzorima.

Prije skupa na nekoliko štandova na ugodnom proljetnom suncu nekoliko je poduzetnica je na Poduzetničkom sajmu izložilo svoje proizvode koje su obišli gradonačelnik Karlo Starčevi, te Zlatko Šest, jedan od voditelja Hrvatskog svjetskog kongresa i Branko Pavlović, nacionalni tajnik Međunarodnog ekonomskog foruma Perspektive.

Tema gospićkog susreta bio je prigoda za razmjenu znanja, ideja, iskustava u prevladavanju krize, te vještina za uspješno poslovanje. Idući susreti poduzetnica će biti u Varaždinskim Toplicama, Zaprešiću, Daruvaru, Poreču i Zagrebu. (MaČ)

Više na poveznici:

gospic.hr/centar-poduzetnica-u-gospicu-organizirao-prvi-susret-poduzetnica-hrvatske-u-2021-godini

Lokalno tržište rada

MANJE NEZAPOSLENIH

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. travnja 2021. u 21.15 sati

GOSPIĆ - Prema podacima službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem ožujka na listi nezaposlenih bilo je 1968 nezaposlenih radnika, što je bilo za 80 osoba manje nego u veljači. Poslodavcu su prijavili 266 slobodnih radnih mjesta, što je za 77 radnih mjesta nego u veljači.
Najviše su se tražile čistačice 23, konobari 22, po 15 kuhara i kućnih pomoćnica…

Prilagođavanje prodaje

TRAJNA PONUDA KRUMPIRA

Ponuda obitelji Muhar na gospićkoj placi petkom
Ponuda obitelji Muhar na gospićkoj placi petkom
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. TRAVNJA 2021. U 17.30 SATI

GOSPIĆ - Već nekoliko godina poljoprivredni proizvođači polagano se prilagođavaju konkurenciji na lokalnom tržištu gdje je jaka konkurencija trgovačkih lanaca i Dalmatinaca. Ranijih godina, gradska domaćinstva morala su na jesen kupovati po nekoliko stotina kilograma krumpira kako bi prezimili uz pomoć te tradicionalne namirnice.

Već nekoliko godina domaćeg, ličkom krumpira ima na placi svakog petka, i u pakovanju od deset kilograma. Prije se krumpir prodavao zajedno s kupusom nakon jesenske berbe na otvorenom dijelu placa, a sada je na standardnim pultovima s ostalim proizvodima iz Like i Dalmacije.

Tako smo nedavno i napravili ovu fotografiju gospićkog OPG-a Muhar Ivana, iz Šenoine ulice 11. Dame su nam rekle da je krumpir po tri kune za kilogram i da je uzgojen na njihovoj njivi u obližnjem pazariškom selu Kalinovača gdje je i jedina lička sirana Kolačević, a evo i telefona za narudžbu: 099/ 682 23 72. (MaČ)

Može li Tesla postati hrvatski brend

NIKOLA TESLA: - DOŠAO SAM IZ SVIJETA SNOVA U SVIJET STVARNOSTI

Nikola Tesla, skulptura kipara Krune Bošnjaka koji se nalazi već nekoliko godina u Staroj Gimnaziji u Gospiću/Snimio Marko Čuljat
Nikola Tesla, skulptura kipara Krune Bošnjaka koji se nalazi već nekoliko godina u Staroj Gimnaziji u Gospiću/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. ožujka 2021. u 18.45 sati

ZAGREB - Može li Nikola Tesla postati najjači hrvatski brend, koje je njegovo značenje za tradiciju inovacija i hrvatski turizam? O tome se raspravljalo na zanimljivom online seminaru i panelu Nikola Tesla - hrvatski iseljenik

- U Americi je bolje, u Hrvatskoj je ljepše, poručio je Vladimir Peter Goss, profesor emeritus Sveučilišta u Rijeci i dugogodišnji iseljenik u SAD-u, na održanom online seminaru i panel diskusiji Nikola Tesla - hrvatski iseljenik. Prenio je impresiju svog iseljeničkog života, gotovo istu kakvu je imao i Nikola Tesla kada je 1884. doselio u New York i izjavio "Došao sam iz svijeta snova u svijet stvarnosti".

- Recentno istraživanje o hrvatskim velikanima, Nikolu Teslu stavilo je na prvo mjesto. Veliki je izazov danas na Hrvatskoj državi da se svijetu predstavi kroz Nikolu Teslu i ostale velikane te izgradi svoj prepoznatljivi imidž u smislu male zemlje koja je svijetu dala velike inovatore.- rekao je Božo Skoko, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i autor knjige Hrvatski velikani.

Marijana Borić, viša znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU-a i autorica knjige Nikola Tesla, život i djelo, istaknula je kako Tesla nije živio američki san u pravom smislu obzirom da je njegov životni kredo bio biti pa onda imati, dok je svima ostalima koji žive američki san životni cilj mati pa na osnovu toga biti.

Predvidio je 21. stoljeće
- Tesla je duboko bio posvećen svojim izumima i savršeno je razumio prirodne zakonitosti koje je vješto koristio u svojim inovacijama. Zadužio je svijet mnogim svojim inovacijama ali i nagovijestio današnje mobilne uređaje govoreći kako će ljudi komunicirati uređajima koji će stati na dlan ruke. Dakle, anticipirao je 21. stoljeće.- zaključila je Marijana Borić.

- Svrha online seminara i panel diskusije je popularizacija i valorizacija života i djela Nikole Tesle kao hrvatskog velikana i kao jednog od najpoznatijih hrvatskih iseljenika te jačanje kapaciteta za kreiranje kulturno-turističke ponude u okviru kulturne rute Mreža Nikola Tesla - Nikola Tesla Network koja je trenutno u fazi certifikacije od strane Instituta za kulturne rute Vijeća Europe.- kazao je Robert Baćac, predsjednik Hrvatske udruge za turističke i kulturne rute "Tur Kultur", koja je u sklopu projekta Udruge Mreža Nikola Tesla te uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Grada Zagreba organizirala ovaj online događaj. (Ln)

Iz rada obrtničkih komora

OTPIS KOMORSKOG DOPRINOSA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. OŽUJKA 2023. u 17.11 sati

GOSPIĆ - Upravni odbor Hrvatske obrtničke komore donio je Odluku o otpisu komorskog doprinosa za prvi kvartal ove godine s popisom djelatnosti, sukladno uputi Porezne uprave o provedbi mjera nadoknade dijela ili svih fiksnih troškova u sklopu mjere potpora za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim Koronavirusom COVID-19 za veljaču 2021.

Kako ističu u Županijskoj komori pravo na otpis imaju obrtnici kojima je obustavljeno poslovanje po odlukama Stožera civilne zaštite RH ili ostvaruju pravo korištenja mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a obavljaju pretežitu djelatnost s popisa iz Odluke uz podnošenje zahtjeva.

Rok za predaju zahtjeva je do 30. travnja u Obrtničkoj komori Ličko-senjske županije.Obrtnik koji podnosi zahtjev za otpis komorskog doprinosa mora imati podmiren komorski doprinos za prethodna razdoblja. Inače, pretežitom djelatnošću smatra se ona koja je kao takva upisana u Obrtni registar, a ukoliko nije osnovni izvor prihoda obrta može se također podnijeti zahtjev ali treba dokumentima dokazati koja djelatnost je osnovni izvor primitka/prihoda.

Sve informacije su mogu dobiti u Obrtničkoj komori Ličko-senjske županije ne tel.: 053573012, e-mail: ok.gospic@hok.hr ili u udruženjima obrtnika Gospić, Otočac, Novalja i Senj. (Ln)

Ličko tržište rada

PORAST NEZAPOSLENOSTI

Potražnja za čistačicama.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. ožujka 2021. u 12.30 sati

GOSPIĆ - Na kraju prošlog mjeseca na listi nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured bilo je 2048 radnika što je smanjenje 64 radnika u odnosu na siječanj ove godine ali i 120 osoba više nego prošle godine. Lista je prošlog mjeseca prijavio se 141 nezaposleni radnik od kojih su 93 radnika stigla izravno iz radnog odnosa, a za njih 62-je istekao je ugovor o privremenom radu. Poslodavci su prošlog mjeseca trebali 189 radnika Najviše prijavljenih bilo je za čistačicama kojih je trebalo čak 24, zatim 17 konobara, 12 prodavača i recepcionara, te nešto radnika na pilani, kuhara, odgajatelja, zidara, stražara vrtlara i šofera. Dio nezaposlenih radnika 409 dobilo je novčane naknade u ukupnom iznosu od gotovo milijun kuna. Prosječna naknada je iznosila oko 2300 kuna.(Ln)

Predstavljamo

RAZVOJNI CENTAR U GOSPIĆU

Opremljeni objekt čeka poduzetnike. Idući tjedan osniva se posebna ustanova.

Komora za sušenje voća
Komora za sušenje voća
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. siječnja 2021. u 11.30 sati

GOSPIĆ - Ovog tjedna javnosti je predstavljen Razvojni centar Ličko-senjske županije koji je izgrađen u jednom adaptiranom objektu u vojarni u Pazariškoj ulici. To bi trebalo biti središnje mjesto ovog dijela Hrvatske za poticanje poduzetništva i investicija. Investirano je 22,3 milijuna kuna od čega je veći dio iz europskih fondova. Od toga u opremanje Centra uloženo je 1,1 milijun kuna, a GIS platforma stajala je pola milijun kuna.

Tu je osiguran prostor za rad poduzetničkih potpornih institucija, poduzetničkog inkubatora i akceleratora, poljoprivrednog inkubatora i centra za potporu investitorima. Razvojni centar Ličko-senjske županije nudi poduzetnicima preko 30 funkcionalno-prostornih jedinica koje se sastoje od:
- 8 do 16 ureda površine od 25 do 40 četvornih metara ili ukupno 261 četvorni metar koji su opremljeni uredskim namještajem, internetom i telefonskim linijama te informatičkom opremom
- 10 spremišta površine od 8,5 do 19 četvornih ili ukupno 159 četvornih metara;
- poluindustrijska postrojenja za skladištenje i preradu voća te punjenje meda ukupne površine 550 četvornih metara uz zadovoljavanje sustava sigurnosti proizvodnog procesa (HACCP; GMP i dr.) i to:
- Prostor poluindustrijskog postrojenja za preradu voća, povrća i ljekovitog bilja sušenjem,
- Prostor poluindustrijskog postrojenja za preradu voća u želirane proizvode ili po naški u pekmeze,
- Prostor poluindustrijskog postrojenja za preradu i punjenje meda,
- 4 rashladne komore (raspon temperature od -20 do 2 stupnja Celzija površine od 10 do 18 četvornih metara ili ukupno 57 četvornih metara, ukupnog kapaciteta 30 t voća,
- 2 zajedničke prostorije za korisnike poduzetničkog inkubatora i akceleratora površine 35 četvornih metara i to:
- Prostorija za održavanje sastanaka,
- Prostorija opremljena uredskom i informatičkom opremom za korisnike usluga co-workinga,
- 2 prostorije povezane s proizvodnjom i promocijom proizvoda poluindustrijskih postrojenja
odnosno prostorije za pripremu i senzorsku ocjenu uzoraka od 25 četvornih metara,
- Multifunkcijska dvorana opremljena uredskom i prezentacijskom opremom, kapaciteta 60 sjedećih mjesta površine 78 četvornih metara te
- parkiralište ispred zgrade sa 27 mjesta.

Poduzetnički inkubator će pružati usluge individualnog savjetovanja, pronalazit će izvora financiranja (krediti, bespovratna sredstva i dr.), tržišta i davati će marketinške usluge. Osim toga provoditi će edukacije i stručno usavršavanje, davati pomoć u izradi poslovnog plana i prijava na nacionalne i EU fondove, pružati potporu prilikom otvaranju tvrtke ili obrta, voditi knjigovodstvene usluge, davati informatičku podršku. Najam poslovnog prostora biti će po povoljnim cijenama kao i korištenje dvorane za sastanke i prezentacije te prostor za skladištenje i parkiranje ispred zgrade.
Idući tjedan na Županijskoj skupštini u Gospiću biti će osnovana posebna ustanova za upravljanje Centrom.
Više na poveznici www.rc.licko-senjska.hr

Porast nezaposlenosti

PETINA NEZAPOSLENIH IMA PLAĆU

Petina nezaposlenih u siječnju je primila gotovo milijun kuna od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kroz ovu kapiju u Ličkom Osiku nekada je prolazilo svakog dana nekoliko tisuća radnika, slika iz rujna prošle godine
Kroz ovu kapiju u Ličkom Osiku nekada je prolazilo svakog dana nekoliko tisuća radnika, slika iz rujna prošle godine
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. veljače 2021. u 17.45 sati

GOSPIĆ - Krajem siječnja u Područnom uredu Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, evidentirano je 2112 nezaposlenih osoba. Bilo je to mjesečno povećanje za 46 i godišnje povećanje za 185 radnika.

U prvom mjesecu ove godine na listu nezaposlenih stiglo je 179 radnika od koji su 122 došla izravno iz radnog odnosa koji su izgubili zbog novog načina rada na određeno vrijeme. Istodobno su poslodavcu prijavili 118 slobodnih mjesta. Bilo je to je za deset radnih mjesta više nego u prosincu prošle godine. Godišnji pad je za čak 598 radnih mjesta. Najviše prijavljenih potreba bilo je pomoćne radnike u kući kojih se tražilo čak 30. Bilo je potreba za 11 njegovatelja starijih i nemoćnih osoba, tražilo se devet odgajatelja za vrtiće, pa zatim osam kuhara i po četiri prodavača, konobara, diplomirana socijalna radnika i čistačica te po tri doktora i diplomirana ekonomista.

U siječnju je Zavod i dalje bio jedan od najvećih poslodavaca u Ličko-senjskoj županiji sa 442 korisnika novčane naknade što je petina nezaposlenih koji za razliku od drugih brojnih radnika imaju redovita mjesečna državna beriva. Broj ovih radnika se smanjio za 143 imena. Njima je isplaćeno gotovo milijun kuna ili prosječno po 2430,01 kunu i za to su samo jednom mjesečno trebali doći na posao, odnosno, javiti se birou u svome mjestu boravka. (MaČ)

Društvo agronoma Osijek

PODRŠKA NOVOM ZAKONU O SJEMENU

Osječki agronomi podržavaju Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. veljače 2020. u 10.30 sati

OSIJEK - Od Društva agronoma dobili smo priopćenje koje potpisuje njegov predsjednik mr. sc. Romeo Jukić:

- Dajemo punu potporu donošenju novog Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja budući da donosi poboljšanja za poljoprivredne proizvođače, sektoru oplemenjivanja i sjemenskoj proizvodnji.

Trenutno važeći Zakon o sjemenu datira iz 2005. te ga je potrebno izmijeniti, a predloženi način zadovoljavajuće je osmišljen te ima punu podršku struke. U ovom trenutku i prema trenutnoj zakonskoj regulativi upotreba sjemena s poljoprivrednog gospodarstva je bez kontrole, odnosno nije poznata kvaliteta, takvoga sjemena kao ni prisustvo bolesti i štetnih organizama, a na žalost često puta je i predmet ilegalne trgovine.

Uspješni poljoprivredni proizvođači ostvaruju visoke i stabilne prinose, između ostalog i zbog toga što koriste kvalitetno sjeme. Sjetvom certificiranog sjemena proizvođaču se jamči sortna pripadnost i minimalno propisani zahtjevi kakvoće kao što su čistoća, klijavost i zdravstveno stanje. Stoga je potrebno i "sjeme s poljoprivrednog gospodarstva" proizvesti na način da osigura poljoprivrednom proizvođaču ispravno zdravstveno stanje i poznata osnovna svojstva kakvoće. Ukazujemo da upotreba necertificiranog sjemena bez ikakvog nadzora nije dobar primjer poljoprivredne prakse i može uzrokovati nekontrolirano širenje bolesti, korova i štetnih organizama bilja te rezultira značajnim smanjenjem prinosa po jedinici površine.

Naglašavamo da u novom Zakonu nismo uočili nedorečenosti ili zabrane proizvodnje vlastitog sjemena na vlastitom gospodarstvu za autohtone i tradicijske sorte. Stoga tumačenja u kojima se spominje zabrana upotrebe autohtonog sjemena starih sorti i njihovih proizvoda smatramo neispravnim.

Mali proizvođači, razne udruge te ostali koji se bave proizvodnjom autohtonih i tradicijskih sorti na ovaj način odbijaju službenu evidenciju takvog materijala i mogućnost budućih poticaja takve proizvodnje. Ukazujemo kako ovaj prijedlog nije obveza nego mogućnost pojedinca što smatramo poticajnim prijedlogom ovog zakona.

Prema prijedlogu Zakona, mali proizvođači, ekološki proizvođači, hobisti, vrtlari i "kumice s placa" po ovom Zakonu neće imati nikakvih novih nameta i ograničenja u smislu proizvodnje vlastitog sjemena za vlastite potrebe. Proizvodi od sjemena autohtonih i tradicijskih sorti će se i dalje moći tržiti na našim tržnicama jer navedeni proizvodi nisu obuhvaćeni ovim Zakonom. Predloženi model po kojemu će se koristiti sjeme s vlastitog gospodarstva ne ograničava upotrebu sjemena autohtonih i tradicijskih sorti u vlastite svrhe i ne ugrožava navedene skupine budući da su prijedlogom Zakona omogućena i predviđena izuzeća.

Dakle, u prijedlogu novog Zakona je vidljivo da se malim proizvođačima ne nameću nova ograničenja, nego omogućuje proširenje njihove djelatnosti na legalnu komercijalizaciju autohtonih i tradicijskih sorti. Na takav način stare i autohtone sorte bi trebale dodatno dobiti na vrijednosti. Također, kao struka ističemo ulogu pojedinaca u cijelom procesu proizvodnje poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala. Bez obzira koliko povoljne uvjete za proizvodnju starih sorata budemo imali (zadaća Ministarstva je da osigura zakonske uvjete za što jednostavniju i pristupačniju proizvodnju), ukoliko ne bude interesa javnosti (hobista, vrtlara, malih proizvođača…) za njihovu proizvodnju i plasman, neće doći do povećanja proizvodnje.

Žalosno je da u dosadašnju javnu raspravu nije bila uključena struka i sugovornici koji se bave oplemenjivačkim radom i sjemenarskom proizvodnjom, već su medijski prostor dobile samo određene udruge i pojedinci.

Stoga očekujemo da će se u javnosti čuti mišljenje struke te da će ovaj prijedlog Zakona omogućiti svim poljoprivrednim proizvođačima dostupnost kvalitetnog sjemena i sadnog materijala kao temelja za uspješnu proizvodnju.

Ljudikanje za stolicom

Ljudi moji, za prste polizat

Danaska sam ima pravi rvacki ručak s podlogom od bušaka mesara Roberta iz Gospića.

Detalj dorađene ličke buše na mojoj stolici/Snimio MArko ČULJAT
Detalj dorađene ličke buše na mojoj stolici/Snimio MArko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. siječnja 2021. u 21.15 sati

Biliži i snima Marko ČULJAT

Prid nikolke godine edna profesorica iz Zagreba dobar poznavatelj rvackog divana upozorila me je na naslov ednog poglavlja edne moje knjige koji je vako glasija: Lika za stolicom.

Ona mi je znalački tumačila da to nije stolica vengo sto'. Naime, po tradiciji, Hrvati su sto' za ručavanje u kujinji, odnosno kuhinji, smatrali kućnim oltarom i odnosili se prema njemu sa štovanjem.

Potvrdu moga naslova naša sam u ednoj knjigi Grge Rupčića, koji je opisa svoja sićanja iz ditinjstva u Rastoci, stolica, taj sto' je bija nizak, okruga ili kvadratičan, sidilo se na tronošcima i potlje ila se micala u ćošak il pod krvet da ne smeta u kujinji.

Dosta te bilo etnografije, ajmo na nešto konkretno gastronomski. Tragajući po knjigama, a i po sićanjima moji' sugovornika u svim dilovima Like pokupija sam i obilje materijala, al se bojim da sve neću stić ni moć priredit. Zato sam odlučija pridstavit edno staro ličko ilo al' u modernijoj verziji, opet temeljem moga iskustva iz drugi dilova Lijepe Naše.

Nikidan sam u mesnici kod Roberta kupija nikoka krmenadlina od bušaka koje un uzgaja u obližnjoj Ostrvici. Meso je bilo lipe crvene boje. Meso je to koje je stoljećima ranilo Ličane i Ličkulje doklen polovicom prošlog stoljeća političarni nisu odlučili da ukinu bušu i uvedu stranjske krave: simentalca, pincgavca, motafonca pa su uni na kraju ispali - volovi jerbo su uništili nešto iskonsko koje se teško oporavlja.

Taj edan komad krmenadlina, za koji neko kaže da je kotlet, sam zera usitnija. U lonac sam ulija suncokretovog ulja samlija edna žuti, ne ciglasti, merlin i ednu bilu i ednu plavu kapulu, i nakon kratkog pirjanja stavija meso i dvi vrste paprike i papra i ostavija da se dinstati. Podlija sam i malo vode i malo žutog vina i zera vegete.

U međuvremenu sam skuva mam pet kumpira. Stali su u mali lončić jer su to bili sitni domaći kumpiri kojima me snabdivaju dva prijatelja 'edan je Gospićanin Guljevina koji ima kumpirište u Kosinju, a drugi je Zec koji ima njivu u Budačkoj ulici u Gospiću. Dok su se uni varili sriza sam nikolka dalmatinska mlada radića i započeja pravit salatu. Tu sam sriza i dva češnja luka, dabome bilog, isto od Guljevine, ali iz vrta u Gospiću. Dinstanje je bilo gotovo pa sam pristavija vodu i ošurija fuže, jasno bez soli, koje sam naučija ist kod zrmana u Istri. U salatu sam sriza tri vruća kumpira i zalija maslinovim uljem i vinskom ostikom, bez solenja. Pomiša sam fuže i saft i posuja ih talijanskim parmezanom.

Bili su to okusi raznih krajeva na mojoj stolici danaska.

Tržište rada

BEZ POSLA DVIJE TISUĆE RADNIKA

Kapija MOL-a u Ličkom Osiku već je godinama zatvorena
Kapija MOL-a u Ličkom Osiku već je godinama zatvorena
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. siječnja 2120. u 9.45 sati

GOSPIĆ - Krajem prosinca prošle godine u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je evidentirano je 2.066 nezaposlenih osoba, što predstavlja 14 osoba odnosno 0,7 posto više nego u mjesec dana rani 309 osoba ili 17,6 posto više nego u istom mjesecu pretprošle godine.

Biro za zapošljavanje u prosincu se prijavio 181 novi nezaposleni radnik što je bilo mjesečno smanjenje za 15 posto, a godišnje za 33 posto ili 92 radnika. Istovremeno je iz evidencije nezaposlenih izašlo 167 osoba od čega 96 ili 57,5 posto žena i 71 ili 42,5 posto muškaraca. Od toga je zaposleno 120 osoba i to 104 zasnivanjem radnog odnosa i 16 temeljem drugih poslovnih aktivnosti (registriranje obrta, slobodnog zanimanja ili djelatnosti poljoprivrede i šumarstva). Bilo je to mjesečno smanjenje za gotovo četiri posti, a godišnje za 50 posto.

Najviše su se tražile čistačice 16, odgojitelj 9, te po pet stražara i učitelja djece s razvojnim teškoćama, po četiri medicinske sestre i diplomirana pravnika te po tri ekonomista, doktora medicine i učitelja osoba s oštećenjem sluha.

Novčanu naknadu koja je prosječno iznosila oko 2500 kuna koristilo je 476 nezaposlenih radnika što je 23 posto od ukupnog broja nezaposlenih osoba u PU Gospić i isplaćeno im je preko 1,2 milijuna kuna. (LN)

Hrvatska turistička zajednica

HRVATSKA JE POŽELJNO ODREDIŠTE

Ugledni USA Today uvrstio Hrvatsku među najpoželjnije odredište za putovanja u 2021.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. siječnja 2021. u 14.30 sati

ZAGREB - Jedan od najčitanijih američkih dnevnih listova USA Today objavio je listu od 100 najpoželjnijih odredišta u ovoj godini. Hrvatska se našla na visokom 11. mjestu, izvijestila je direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u Ina Rodin.

S nadom da će se ove godine situacija s korona virusom stabilizirati, a putovanja u većoj mjeri ponovno normalizirati, zaposlenici i suradnici novina USA Today, zajedno s istoimenim web portalom za putovanja 10Best.com, izdvojili su najatraktivnija mjesta za putovanja. Hrvatska se tako našla u društvu atraktivnih destinacija poput nacionalnog parka Grand Canyon u Arizoni, Madagaskara, Havaja, Pariza, Praga, Italije, Grčke i Australije, a ponovno je istaknuto kako je popularna serija "Igra prijestolja" snimana upravo na hrvatskim lokacijama.

U članku se navodi kako su prošle godine otkazana mnoga putovanja, planovi za obiteljska i prijateljska okupljanja, kao i prilike za istraživanje različitih zemalja i kultura, no kako se s pronalaskom cjepiva očekuje povratak putovanja ove godine.
.
Dodajmo kako se Hrvatska spominje i na popularnom portalu TravelDailyNews na kojem je objavljen članak Below Deck Mediterranean: Most Instagrammable locations. Naime, u sklopu članka se navode najljepše lokacije diljem svijeta na kojima je snimana popularna američka reality serija Below Deck, a među njima se, uz Santorini, Capri, Cannes i Mallorcu, našao i Dubrovnik. (Ln)

Ocjenjivanje hrvatskih pića

SLABO SUDJELOVANJE LIČANA

Iako diljem Like ima na tisuće stabala šljive, a i drugog voća, rijetko tko ima kvalitetno piće.

U obitelji Alić u Gospiću rakija se pekla i ratne 1992. godine/Snimio Marko Čuljat
U obitelji Alić u Gospiću rakija se pekla i ratne 1992. godine/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. prosinca 2020. u 19 sati

Pripremio Marko ČULJAT

ZAGREB/GOSPIĆ - U organizaciji Gospodarskog lista krajem studenoga održano je 2. Međunarodno ocjenjivanje rakija i likera organizirano. Ocjenjivanje je provedeno u suradnji s Agronomskim i Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom u Zagrebu. Stručna komisija ocjenjivala je boju, bistroću, tipičnost, miris i okus rakija, likera i ginova. Dodjela, koja se trebala održati početkom prosinca, otkazana je zbog epidemiološke situacije.

Stručna komisija ocijenila je više od stotinu uzoraka i nakon dvodnevnog ocjenjivanja određeni su šampioni natjecanja. U konkurenciji pristiglih uzoraka rakija, likera i ginova, komisija je osam njih proglasila zlatnima, dok se velikim zlatom, odnosno s ocjenom 18,5 na više, okitilo čak njih deset.

Kako smo saznali u Redakciji Gospodarskog lista, nažalost ličkih je natjecatelja bilo samo dvoje i to Ivan Vlainić iz Perušića, koji je prošle godine osvojio zlato za svoju šljivovicu, a ove godine dobio je srebro za jabukovaču, dok je Antonija Dujmović iz Otočca za šljivovicu i rakiju od kruške tepke dobila bronce. U Redakciji se nadaju većem sudjelovanju ličkih pića u narednim godinama.

U sklopu izložbe Jesen u Lici prvo ocjenjivanje ličkih rakija bilo je 2008., iduće godine na ocjenjivanju je bilo 11 uzoraka, a 2019. - samo 12. Mnoge su se rakije okitile lokalnim zlatom, ali nijedne nema nigdje u Lici u prodaji. Nakon jednog ocjenjivanja rakije, jedan član komisije, a bili su svi iz Osijeka, reče da se Ličani trebaju sami sa sobom dogovoriti da li će rakiju ispeći i popiti do Nove godine ili ju ostaviti da odstoji i dobije na kvaliteti. Ovaj način razmišljanja i ponašanja vrijedi i za ostale poljoprivredne proizvode. Jer, rijetke su bile obitelji koje su imale viška hrane koju bi utržile. Osim toga, Ličani nemaju navike trgovanja, o čemu najbolje govori domaća ponuda na gospićkoj plaći i propast Seljačke tržnice koju je smislio neki pamenjaković i organizirao kao separat u dijelu tržnog prostora u Gospiću, i pazite sada i u - Karlobagu.

Turistička zajednica Perušić

NOVI REKLAMNI PANOI

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. prosinca 2020. u 17.45 sati

PERUŠIĆ - Turistička zajednica Općine Perušić ulazi u turističku kampanju za iduću godinu, a započela je postavljanjem velikih reklamnih panoa na ulaze u Perušić. Osim toga mijenjaju se i osvjetljavaju fotografije u središtu mjesta. Na panoima su prikazane atraktivne lokacije, a to su su rijeka Lika i Pećinski park Grabovača.

Radi se i nova mrežna stranica s pristupom u detaljan uvid u atraktivnosti lokacije i na sadržaje koji će poticati želju za dolaskom u Perušić. U završnoj je fazi tisak nove brošure Perušića "Doživi raznolikost" koja će biti izdana na tri jezika. (Ln)

Hrvatska turistička zajednica

HRVATSKA ZIMSKA PONUDA

Promocija hrvatskih zimskih ljepota i običaja kroz "Croatia Full of Magic", pratitelji društvenih mreža mogu osvojiti putovanje Hrvatskom u 2021.

Zimska veduta ličke metropole/Snimio Marko Čuljat, Lika press Gospić
Zimska veduta ličke metropole/Snimio Marko Čuljat, Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. PROSINCA 2020.

Fotografije: Marko Čučljat, arhiva Lika pressa Gospić

ZAGREB - Hrvatska turistička zajednica pokrenula je komunikacijsku platformu "Croatia Full of Magic" na društvenim mrežama Facebook, Instagram i Twitter, koja će se provoditi do sredine siječnja iduće godine.

Riječ je o komunikaciji koja za cilj ima održavanje prisutnosti i vidljivosti Hrvatske na najvažnijim emitivnim tržištima kroz približavanje blagdanskih ljepota i raznolikosti hrvatskih destinacija u zimskom razdoblju. Cilj je kroz atraktivne kadrove brojnim pratiteljima na društvenim mrežama našu zemlju približiti kao "top of mind" destinaciju koju će uskoro ponovno ili po prvi puta posjetiti. U sklopu ove komunikacijske platforme provodit će se i kreativni natječaj za sve fanove koji prate profil Croatia Full of Life na Facebooku.

- S obzirom na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj i svijetu primarni cilj zimske komunikacijske platforme je zadržavanje interakcije s milijunskim pratiteljima diljem svijeta kojima našu zemlju želimo dodatno približiti kao kvalitetnu i raznoliku destinaciju. Pritom ćemo koristiti atraktivne zimske fotografije i video materijale hrvatskih destinacija, znamenitosti i turističkih proizvoda, a prikazivat ćemo i tradicionalne recepte hrvatskih blagdanskih delicija. Tu su i dva kreativna natječaja kojima našim pratiteljima na društvenim mrežama želimo uljepšati prosinac, mjesec darivanja.- poručio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.

Naime, prvi kreativni natječaj namijenjen je inozemnim pratiteljima koji kao glavnu nagradu mogu osvojiti pet dana boravka u Hrvatskoj za dvije osobe u 2021. godini, kao i prigodne poklon pakete, dok je drugi kreativni natječaj namijenjen domaćim gostima koji će, uz poklon pakete, kao glavnu nagradu moći osvojiti produženi vikend boravak u 2021. u hotelu Frankopan u Ogulinu te na ranču Ramarin u Slavonskom Brodu, pobjednicima nagradnog natječaja projekta #prviput. Na ovaj način HTZ želi zahvaliti domaćim gostima na više od 11 milijuna ostvarenih noćenja u 2020. godini te ih potaknuti na daljnje istraživanje vlastite zemlje i otkrivanje hrvatskih turističkih ljepota.

Prikazivanje zimskih motiva provodi se i kroz objavljivanje posebno kreiranih live fotografija na Instagram i Facebook profilu, ali i putem posebno kreirane web stranice Enjoy The Magic Of Croatia te posebnog Instagram profila @EnjoyTheView_FromCroatia. Kroz profil turističke zajednice mogu dostaviti foto i video materijale, zanimljive blagdanske tradicije i običaje svoga kraja, kao i aktivnosti u destinacijama u zimskom razdoblju. Svoje "magične" poglede iz hrvatskih destinacija mogu dostaviti i svi ljubitelji Lijepe Naše i to na maila enjoytheview@htz.hr , kao i preko profila na svojim društvenim mrežama uz korištenje oznake #EnjoyTheMagicOfCroatia. (Ln)

Lokalno tržište rada

SVE VIŠE NEZAPOSLENIH

Bez posla je preko dvije tisuće radnika.

I Pilana u Perušiću je stavila lokote na kapije nakon nekoliko bezuspješnih privatizacija od 1992.
I Pilana u Perušiću je stavila lokote na kapije nakon nekoliko bezuspješnih privatizacija od 1992.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. prosinca 2020. u 20.45 sati

GOSPIĆ - Krajem prošlog mjeseca na listi nezaposlenih Područnog ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bila su 2.052 osobe, što je mjesečno povećanje za 55 radnika ali i godišnje za 406 radnika što je gotovo za četvrtinu više.

Poslodavci su prošlog mjeseca tražili 104 radnika što je bilo smanjenje za 79 radnih mjesta, a u odnosu na prošlu godinu manje samo za tri radnika. Tražilo se osam medicinskih sestara, šest doktora medicine, po pet diplomiranih i čistačica, po četiri učitelja, vozača i učitelja engleskog.
Prošlog mjeseca bila su 463 korisnika novčane naknade što predstavlja kojima je isplaćena naknada od gotovo 1,3 milijuna kuna ili prosječno 2,5 tisuće kuna. (Ln)

Inicijative poduzetnika

GOSPIĆANI PRIHVATILI JAJOMAT

OPG Barozi već tri mjeseca prodaje domaća jaja na bankomatu.

Detalj s prvog jajomata u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT
Detalj s prvog jajomata u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. prosinca 2020. u 18.15 sati

GOSPIĆ - Prošla su već tri mjeseca kako je na ulasku u prodavaonicu kruha prve ličke tvornice kruha Tušak u Smiljanskoj ulici kod place postavljen jajomat. Postavio ga je Ivica Baričević vlasnik OPG-a Barozi iz obližnjeg Oteša, sela kraj Klanca. On ima farmu od 300 koka nesilice koje drži u slobodnom uzgoju i domaćoj hrani. Za lijepog vremena stalno su u vani.

- Kokoši hranim vlastitim žitom i krumpirom, jedino kupim nešto kukuruza. Krenula je prodaja, posljednjih tjedana bilo je i po 600 kuna.- kaže poduzetni Baričević.

Deset jaja stoji 15 kuna, a ona nešto sitnija, koja su na dnu bankomata su po 10 kuna.

Mali gospićki vremeplov

PROJEKTBIRO

Kroz ovu gospićku firmu prošlo je mnogo inženjera i tehničara, a izgrađeno je na stotine objekata u Lici i okolici.

Radnici Projektbiroa na stepenicama ispred ureda, danas ulaz u Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije u Parku Kolakovac. U prvom redu sa šeširom je erhitekt Miro Safner
Radnici Projektbiroa na stepenicama ispred ureda, danas ulaz u Ordinarijat Gospićko-senjske biskupije u Parku Kolakovac. U prvom redu sa šeširom je erhitekt Miro Safner
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. studenoga 2020. u 17 sati

Priredio: Marko Čuljat

GOSPIĆ - Prema pisanju Stipe Mažara u Ličkim novinama iz 1958. Projekt biro Gospić osnovan je 1. travnja 1956. i počeo je s jednim čovjekom. Prvim direktorom je bio Marijan Fućkan. Tvrtka je imala sjedište u nekadašnjem đačkom domu u Kolakovcu, danas Ordinarijatu Gospićko-senjske biskupije, gdje je tada bila i redakcija Ličkih novina i uprava Poljoprivrednog dobra Lika, a u konobi je bilo skladište krumpira (Kazivanje Branka Cvetkovića, glavnog urednika Ličkih novina, 27. rujna 2020.).

Prema pisanju Ličkih novina, nakon dvije godine poslovanja Projekt biro je zapošljavao 15 radnika: dva inženjera arhitekture, dva inženjera građevinarstva, jednog inženjera agronomije, dvojicu diplomiranih ekonomista i osam građevinskih, arhitektonskih i ekonomskih tehničara. U dvije godine postojanja uspio je saveznim, republičkim ili lokalnim bankovnim natječajima na ime svojih investitora dobiti odobrenje za elaborate u vrijednosti 786 milijuna dinara, a da u tom vremenu nijedan nije odbijen.

Autori ing. Zvonko Rizmaul i ing. Miro Safner projektirali su novi tip kuće čija je gradnja pojednostavljena i prilagođena životu u Lici. Postignuta je standardizacija i tipizacija. Prva kuća bi se trebala graditi u Jasikovačkoj ulici u Gospiću. Imat će šest stanova, bit će gotova u vrlo kratkom vremenu. Troškovi izgradnje jednog stana stajat će do milijun dinara što dosad nikom nije uspjelo učiniti u Kotaru Gospić.

Drugi projekt izradio je ing. Miro Safner, arhitekt. Prema njegovoj zamisli dvosobni komforni stan stajat će između jedan i dva milijuna dinara. Prilikom izgradnje više stanova cijene će biti još niže. Zgrada od 30 stanova koštat će - prema kalkulaciji - 45 milijuna dinara, a jedan stan 1,5 milijun dinara. To je zaista jeftino kada se zna, da je jedna stambena zgrada sa šest stanova podignuta prije nekoliko godina u Gospiću stajala 46 milijuna dinara (7,6 milijuna dinara jedan stan).

Nakon Kolakovca dugo godina Projektbiro je radio u Budačkoj ulici u nekadašnjoj zgradi Šumarije Gospić, gdje je danas upravna zgrada Hrvatskih šuma, a kasnije je prešao u centar Grada iznad Borova. Krajem listopada 1992. Područnoj službi Zavoda za zapošljavanje javilo se svih šest radnika poduzeća za projektiranje i investiciono-tehničku dokumentaciju "Projektbiro" Gospić. Bila je to jedina projektantska tvrtka u Lici koja je desetljećima djelovala, a zapošljavala je i dva djelatnika u Zagrebu. Iza "Projektbiroa" stoje projekti niza objekata širom Like, te u drugim regijama. Po njegovim projektima izgrađeno je niz tvornica, na tisuće individualnih stambenih i gospodarskih objekata, te izvedeno na tisuće adaptacija. Između ostalog, projektirao je i najveću zgradu od 94 stana u Gospiću, zgradu nove bolnice i ekonomske škole u Otočcu, te zgrade novih osnovnih škola u Gospiću (arhitekt Tihomir Miličević) i Ogulinu.

Jedan od arhitekata koji je radio u Projekt birou bio je i Miro Safner koga istražuje doc. dr. sc. Jasenka Kranjčević, dipl. ing. arh., znanstvena savjetnica u Institutu za turizam, Zagreb, koja nam je poslala i fotografije radnika Projektbiroa koje objavljujemo.

Arhitekt Safner (29) stigao je u Gospić 1. X. 1957. s obitelji, suprugom Višnjom, sinovima Mariom i Romanom i kćerkom Renatom. U knjizi radnika Projektbiroa u Državnom arhivu u Gospiću zaveden je pod rednim brojem 20. Te, 1957. godine, firma je radila više projekata za poljoprivredne zadruge pa i projekt za mljekaru u Metku. Safner je u Gospiću bio do 1960. kad odlazi na rad u Zagreb, a supruga i djeca su zbog neriješenog stana u Zagrebu, i školovanja, ostali u Gospiću do sredine 1962. Obitelj Safner imala je stan u današnjoj Kaniškoj ulici broj 20. U ta doba preko puta ulice bio je Otpad, poduzeće koje je otkupljivalo sekundarne sirovine od papira do olova. Sva djeca su išla u Osnovnu školu Vlade Kneževića. Sinu Ramonu učiteljica je 1961. bila Marija Lazić - Marica.
U Zagrebu je najprije radio u Jugokeramici, pa zatim u TEB-u Tehnološko-ekonomskom birou, pa u Prehrambeno-tehnološkom institutu gdje ostaje do mirovine. Projektirao je velike industrijske komplekse u više mjesta u bivšoj državi, između ostalih i pivovare u Splitu, Buzetu, Daruvaru i Karlovcu. Projektirao je zgrade za stanovanje i odmor.

Nadamo se da će i netko od Vas čitatelja raspoznati koga na slici i javiti nam se. Navodno je jedna žena sa slika, kćerka ili sestra uglednog gostioničara Marke iz Gospića, koja je kasnije prešla raditi u neko računovodstvo u Zagrebu.

Vodoopskrba

VODOVOD ZA VRANIK

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. studenoga 2020. u 13.15 sati

LOVINAC - Početkom rujna otpočeli su radovi na izgradnji vodovodne mreže za naselje Vranik čiju su prvu fazu vrijedni djelatnici poduzeća Nering d.o.o. iz Zagreba sa svojim kooperantima ovih dana priveli kraju.

Tako je od planiranih 3,7 kilometara novog vodovoda ove godine u prvoj fazi izgrađeno 2,2 kilometra kojim je kroz veći dio naselja Vranik, zaključno s kućom obitelji Dopuđ, izgrađen glavni vod i tako omogućen priključak za prvih 13 korisnika koji se ovih dana i priključuju na vodovodnu mrežu. Završetak radova planiran je za proljeće iduće godine. (A. Miletić)

40. obljetnica vodovoda u Hrmotinama

BRIGA O KVALITETI VODE

Danas je obilježen značajan jubilej vodoopskrbe južnog Primorja.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. studenoga 2020. u 18.30 sati

SVETI JURAJ - Još daleke 1958 godine kad su počeli dogovori i planiranja poboljšanja snabdijevanja električnom energijom dogovoreno je da se iz sustava HE Senj dio vode iz Like uporabi i za žedno područje Primorja južno od Senja sve do Karlobaga, te otoka Raba i Paga.

Nakon završetka izgradnje HE Senj u Svetom Jurju na Velebitu su počeli opsežni radovi na izgradnji vodoopskrbnog sustava 1980. godine koja je 40. obljetnica danas obilježena prigodnom svečanošću.

Tijekom ljeta ličkom vodom snabdijeva se oko 150 tisuća ljudi, a još se uvijek sustav nadograđuje i proširuje kako bi se osigurala što kvalitetnija pitka voda o čemu vodi brigu posebna tvrtka Vodovod Hrvatsko primorje- južni ogranak d.o.o. čiji je jedan od osnivača bila i Skupština općine Gospić u čijem je sastavu tada bila današnja općina Karlobag koja je vodu dobivala iz izvora Crno vrelo u Baškim Oštarijama, ali je to bila mala količina za ljetne mjesece, odnosno za turističku sezonu.

Od Hrmotina u pravcu juga, odnosno do Koromačine, do danas je izgrađeno 65 kilometara cjevovoda s brojnih pratećih tehničkim uređajima i opremom. Osim toga podmorskim cjevovodom voda je stigla i na otoke Rab i Pag. Vodozahvat i uređaj za kondicioniranje vode u Hrmotinama kapaciteta je 657 litara vode u sekundi, a još se crpi i voda u pomoćnom vodocrpilištu u Bačvicama gdje se uzima 40 litara vode u sekundi.

Danas je pušten u rad poseban proces ultraljubičastog održavanje vode po najnovijoj njemačkoj tehnologiji. Nije to sve. Posao korištenja ličke vode biti će nastavljan i u sastavu projekta HE Senj 2 i u planu je odvajanje sustava vodoopskrbe od proizvodnje električne energije u vrijednosti od 266 milijuna kuna. U tom projektu sudjelovati će Hrvatska elektroprivrede, Hrvatske vode i Vodovod Hrvatsko primorje-južni ogranak.

Danas je promovirana i monografija od ovome vodovodu od ideje do današnjih dana. (MaČ)

Tržište rada

NEZAPOSLENO 1997 RADNIKA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
121. studenoga 2020. u 10.15 sati

GOSPIĆ - Krajem prošlog mjeseca u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područnom uredu Gospić evidentirano je 1.997 nezaposlenih osoba, što predstavlja 120 osoba više nego u rujnu, ali i 449 osoba više u odnosu na lanjski listopad.
U gospićkoj ispostavi bila su 532 nezaposlena radnika, otočkoj 510, koreničkoj 318, senjskoj 283, lapačkoj 228 i novaljskoj 126. Najveći porast broja radnika bez posla bio je u Novalji bio je preko 21 posto, a najmanji u Donjem Lapcu 0,9 posto.

Poslodavci su prošlog mjeseca prijavili potrebe za 183 radnika. Najviše prijavljenih potreba za radnicima za pomoć u kući 21, tražilo se 17 učitelja glazbene kulture, te po 12 učitelja fizike, biologije i matematike …

Novčanu naknadu koristilo je 386 nezaposlenih radnika kojima je isplaćeno preko 949 tisuća kuna koja je u prosjeku bila 2.412,31 kunu. (Ln)

Značajan jubilej

40. OBLJETNICA VODOVODA JUŽNO PRIMORJE

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. studenoga 2020. u 12.15 sati

SVETI JUJARJ - Sutra će biti obilježena 40. obljetnica rada Regionalnogi vodovoda Hrvatsko primorje - južni ogranak koji vodom opskrbljuje lokalne vodovode na otoku Pagu i Rabu, te cjelokupno podvelebitsko priobalje od Senja do Karlobaga. U turističkoj sezoni na tome području mora se osigurati kvalitetna i pouzdana vodoopskrba za preko 150.000 ljudi, što je jedan od osnovnih infrastrukturnih uvjeta za turizam, ali i za svaku drugu gospodarsku djelatnost i egzistenciju.

Vodovod je građen godinu dana, a dogdadnja još uvijek traje. Postojeći sustav izgrađen je kao gravitacijski vodovod, a zahvaća vodu hidroenergetskog sustava HE Senj koja se potom obrađuje na uređaju za pročišćavanje. Na lokaciji Hrmotine na Velebitu iznad Sv.Jurja na koti od oko 400 m. n. m. nalazi se uređaj za pročišćavanje i kondicioniranje vode. Nakon pročišćavanja i obrade, voda teče cjevovodom sve do Karlobaga, te podmorjem do otoka Paga i Raba.

Sutra će biti puštena u rad najsuvremenija tehnologija UV dezinfekcije vode. Naime ultravioletne zrake uništavaju sve vrste bakterija, virusa, alga i drugih mikroorganizama u vodi i ne treba upotrebljavati kemijska sredstva. Budući da se u čitavom procesu ne koriste nikakve kemikalije nema štetnih kemijskih spojeva ili njihovih nusprodukata. Puštanjem u rad ovog sustava, uređaj Hrmotine postaje postrojenje s najvećom ekološkom dezinfekcijom vode za ljudsku potrošnju u Hrvatskoj. Projekt UV dezinfekcije na uređaju za pročišćavanje i kondicioniranje vode Hrmotine dijelom je sufinanciran od strane Hrvatskih Voda. Ukupna vrijednost investicije je oko 1,7 kuna. (Ln)

Uspješan Tjedan odmora vrijedan

Veduta Filipova kuka na Velebitu / Arhiva Lika pressa
Veduta Filipova kuka na Velebitu / Arhiva Lika pressa
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
37. listopada 2020. u 20.30 sati

GOSPIĆ - Prvi "Tjedan odmora vrijedan", zajednički projekt Ministarstva turizma i sporta i Hrvatske turističke zajednice, koji je bio prošlog tjedna uspješno je završen. Brojni hrvatski građani i inozemni gosti u promotivnom su tjednu po 50 posto povoljnijim cijenama mogli iskoristiti jednu od ukupno 424 ponude i usluga iz svih dijelova Hrvatske.

S našeg područja u Tjednu su sudjelovali svi nacionalni parkovi. U Plitvicama je bilo 30 tisuća posjetitelja, a u Sjevernom Velebitu prodano je više od 500 ulaznica. Snižene su cijene bile i u Paklenici, te Zavratnici kojom upravlja PP Velebit. (Ln)

Foto vijest

MANDARINE IZ KOMARNA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. listopada 2020. u 18 sati

GOSPIĆ - Na parkiralištu kod robne kuće danas je bilo kupiti mandarina s krajnjeg juga Hrvatske. Naime, iz Komarna, u općini Slivno, Dubrovačko-neretvanskoj županiji stogle su jučer brane mandarine iz OPG-a Martina Vuice. Bile su pakovane u mrežaste vrećice, a kilogram je stajao osam kuna.

OTKAZI I ZBOG KORONE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. listopada 2020. u 13.30 sati

GOSPIĆ - Krajem rujna u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
Na listi je bilo 1.877 nezaposlenih što je povećanje u odnosu na prošlu godinu za 495 osoba ili čak preko 35 posto.

Prošlog mjeseca na listi je završilo 275 radnika koji su ostali bez posla što je godišnje povećanje od 38 posto. Od ukupnog broja prijavljenih najviše je u evidenciju došlo izravno iz radnog odnosa 182 od kojih je i posljednjih tridesetak radnika iz pilane u Perušiću koja je konačno zbog korone zatvorila vrata i o tome radnicima izdaje potvrde za socijalnu skrb njih i njihovih obitelji. (M. Čuljat)

Novost u Gospiću

PRVI MLJEKOMAT

Prvi gospićki mljekomat OPG-a Ivana Lisca iz Mušaluka postavljen je na ulazu u tržnicu
Prvi gospićki mljekomat OPG-a Ivana Lisca iz Mušaluka postavljen je na ulazu u tržnicu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. listopada 2020. u 17.45 sati

GOSPIĆ - Već nekoliko godina lički proizvođači hrane pokušavaju na razne načine doći do kupaca. Tako je Agro Velebit iz Lovinca organizirao u Zagrebu i dostavu ličkog krumpira na kućni prag, u Budačkoj ulici sve je više ponuda na pločniku s obadvije strane, što je ranije bila velika rijetkost. Budačani nude kupus, krumpir, a ima i nešto voća i meda.

Ovih dana OPG Ivan Lisac iz obližnjeg Mušaluka na ulazu u gospićku tržnicu u Smiljanskoj ulici postavio je i prvi mljekomat. Mliko je po šest kuna, a kupac treba ponit' svoju bocu.

Na Lisčevu imanju, koji je inače diplomirani ekonomista, tri su krave muzare koje dnevno daju oko 60 litara mlijeka. U bankomatu je posuda za 200 litara, koja se svakog jutra mijenja prije početka prodaje jer mlijeko ne smije u njoj stajati duže od 24 sata. (MaČ)

Iz OPG-a Majetić u Gospiću

FINIŠ AJVARA

Danas je počelo završno pravljenje ajvara.

Vlastita ajvaruša za ajvar OPG-a Majetić iz Gospića/Snimio Marko Čuljat
Vlastita ajvaruša za ajvar OPG-a Majetić iz Gospića/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. rujna 2020. u 17.30 sati

GOSPIĆ - Marica i Darko Majetić već nekoliko godina imaju OPG i redovito izlažu na tradicionalnoj izložbi Jesen u Lici. Kupcima su poznati po svom specijalitetu - ajvar salati.

- Ove smo godina dvadesetak dana čekali da sazri naša crvena paprika kako bi završili pravljenje ajvara. Ljetos su noći bile hladne a to je usporilo zriobu.- govori Darko dok pažljivo čisti sjemenke iz prerezane paprike koju još treba dobro oprati i obariti i toplu samljeti.

Ove godine Majetići su uspjeli uzgojiti vlastitu ajvarušu od svog sjemena, i očekuju da će dogodine imati svpj prisad. Iz njihovog vrta ispod kuće u ajvari idu i drugi sastojci a to su patlidžani i luk. Dio paprike je danas ispečen ne pleji šparketa, a za ajvar koriste i neke druge začine i sol.

ZA posjetitelje svog štanda na Jeseni u Lici već je skoro gotov liker od gorkog i slatkog pelina a temeljac je bila domaća jabukovača. U likeru će još nekoliko dana stajati trave. (MaČ)

Hrvatska turistička zajednica

BROŠURA KONTINENTALNOG TURIZMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. rujna 2020. u 18 sati

ZAGREB - Hrvatska turistička zajednica izradila je novu on line brošuru u potpunosti posvećenu promociji kontinentalnog turizma pod nazivom "Puna inspiracije - skrivena blaga hrvatske unutrašnjosti" više na poveznici htz.hr/hr-HR/promo-materijali/brosure .

Brošura je prevedena na engleski i njemački jezik, a riječ je o svojevrsnoj šetnji prelijepom unutrašnjosti Hrvatske kroz turističke priče i atraktivne fotografije, a sve kako bi se turistima na što bolji i jednostavniji način približile ne samo prirodne ljepote unutrašnjosti Lijepe naše, već i njene posebnosti i znamenitosti.

Brošura obuhvaća turističku ponudu unutrašnjosti Hrvatske, počevši od Kopačkog rita pa sve do Vukovara i Iloka, a istok Hrvatske posebno je obrađen i kroz jedinstvenu i bogatu gastro ponudu. U brošuri su zatim predstavljeni parkovi prirode Papuk i Lonjsko polje, Požega, Moslavačka gora, ali i Međimurje kroz ponudu brojnih cikloturističkih staza. Svoje mjesto u brošuri pronašao je i barokni Varaždin, predstavljen kroz poznati Špancirfest te dvorci Zagorja poput Trakošćana i Velikog Tabora. Istaknute su i sve blagodati te raznolika ponuda zdravstvenog turizma u unutrašnjosti Hrvatske, a potom su predstavljeni Medvednica i grad Zagreb, ponajviše kroz zanimljive muzeje poput Muzeja prekinutih veza. Karlovac je predstavljen kroz svoje četiri rijeke i akvarij Aquatiku, a opisane su i prirodne ljepote bajkovitog Gorskog kotara te ljepote Učke i unutrašnjosti Istre, koja je također pogodna za cikloturiste. Posebno je obrađen i prostor oko rijeke Une, Lika, Velebit, zatim područje rijeke Zrmanje i Krupe, Sinj i Sinjska krajina, Imotski i Imotska krajina te dolina rijeke Neretve.

- Nakon ljetnog dijela turističke godine u kojem smo, s obzirom na okolnosti uzrokovane pandemijom, ostvarili vrlo dobre rezultate, aktivnosti usmjeravamo na promociju posezone gdje nam je u prvom planu promidžba kontinentalnog turizma, eno-gastronomije, ali i nautike kao jednog od najtraženijih hrvatskih turističkih proizvoda.- izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, nadodavši kako su tijekom posezone u fokusu kraća vikend putovanja s naglaskom na domaće tržište.

Dodajmo kako je i glavna tema ovogodišnjeg Svjetskog dana turizma, koji se tradicionalno obilježava 27. rujna, upravo turizam u ruralnim područjima. (LN)

Putovi turizma u Lici

ZABINA PRILIKA ZA LIKU

Velika prilika za turističku promociju Like: Zaba projektom #prviput pomaže malim poduzetnicima u turizmu.

Lovinačka veduta/Snimio Marko Čuiljat
Lovinačka veduta/Snimio Marko Čuiljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. rujna 2020. u 17.30 sati

ZAGREB - Zagrebačka banka pokrenula je projekt #prviput kojim želi dati podršku mikro i malim poduzetnicima u turizmu i stvoriti najveću online platformu za promociju neotkrivenih ljepota i unikatnih doživljaja Hrvatske. Projekt je velika prilika da se promoviraju neotkrivene ljepote i čari Like.

Projekt #prviput malim poduzetnicima s originalnim turističkim proizvodom osigurava snažnu stručnu i financijsku pomoć za promociju, a s druge strane, svima koji žele otkrivati ljepote domaćih destinacija, pruža jedinstveno mjesto sa svim informacijama o neotkrivenoj turističkoj ponudi Hrvatske. Partner projekta je Hrvatska turistička zajednica.

Prijaviti se mogu svi koji imaju ideju koja obogaćuje turističku ponudu Hrvatske Svi koji misle da njihova ideja, lokacija, projekt ili proizvod obogaćuje turističku ponudu Hrvatske, prijavom na natječaj u sklopu projekta #prviput imaju priliku osvojiti besplatnu i sveobuhvatnu marketinšku kampanju koja će im osigurati vidljivost kod široke javnosti i predstaviti njihove poduzetničke priče. Na natječaj se mogu prijaviti vlasnici smještaja, hotela, eko sela, OPG-ovi, turistički vodiči, instruktori ronjenja i brojni drugi poslovni subjekti s originalnom turističkom ponudom. Tako će se u prvom valu velike nacionalne kampanje promovirati mjesta za jesenski i zimski turizam, a kampanja se nastavlja i na iduću godinu, kako bi se dao dodatni poticaj turizmu uoči nove sezone.

Projekt će pratiti i online stranica prviput.24sata.hr kao svojevrsna platforma na kojoj se građani na jednom mjestu mogu informirati o jedinstvenim destinacijama i doživljajima u cijeloj Hrvatskoj, tijekom cijele godine. Ovom platformom Zagrebačka banka podupire razvoj domaćeg turizma kroz cijelu godinu.

Rok za prijavu na natječaj je 30. rujna, a prijave se primaju na mrežnoj stranici prviput.24sata.hr

Stručni žiri odabrat će 15 najboljih prijava, od kojih će dvoje osvojiti veliku marketinšku kampanju koja uključuje i TV spot, dok će ostali biti promovirani na digitalnim kanalima. Članovi stručnog žirija su Iva Barbarić (Zagrebačka banka), Kristina Mamić (HTZ), Ivana Crnić (Ministarstvo turizma i sporta), Iva Kaligarić (Senor), Goran Jović (fotograf), Sanja Čižmar (505 Savjetovanje), Iva Mihalić Krčmar (Putoholičari), Hrvoje Bujas (Glas poduzetnika) i David Skoko (chef). (LN)

Razvoj poduzetništva u Lici

ŠVEDSKA POTPORA

Predsjednica udruge GIF Mary Ann Rukavina-Cipetić otvara skup u Smiljanu/SNimio Marko Čuljat Lika press Gospić
Predsjednica udruge GIF Mary Ann Rukavina-Cipetić otvara skup u Smiljanu/SNimio Marko Čuljat Lika press Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. rujna 2020. u 12.15 sati

SMILJAN - Nakon godinu dana rada u Memorijalnom centru Nikole Tesle predstavljene su aktivnosti RAISE Youth projekta i projektnog tima o čemu je govorila Mary Ann Rukavina-Cipetić, predsjednica udruge GTF-Inicijativa za održivi rast i koordinatorica projekta RAISE Youth.

Uspješno je završena prva faza RAISE Youth projekta koji je sufinanciran s preko tri milijuna eura kroz Fondove Kraljevine Norveške i Europskog gospodarskog prostora (EGP). Od ukupno 27 izabranih projekata, RAISE Youth je jedini projekt s nositeljem iz Hrvatske. Uz nositelja udrugu GTF-Inicijativa za održivi rast Grad Gospić je također član projektnog konzorcija. Glavni cilj projekta je doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta za mlade u ruralnim područjima korištenjem socijalnih inovacija. Projekt razvija inovativni model (samo)zapošljavanja za pripadnike NEET skupine (mladi koji nisu zaposleni niti su u sustavu obrazovanja) koji se temelji na održivoj poljoprivredi i turizmu u sinergiji s razvojem digitalnih tehnologija.

Sudionike skupa pozdravio je Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića naglasivši da je projekt bitan jer dolazi izvana, iz Amerike otkuda se iz iseljeništva vratila predsjednica. Istakao je nadu da će iz ove radionice i projekta izaći zadovoljni poduzetnici koji će stvarati novi dohodak jer Hrvatskoj treba milijun ljudi u proizvodnji. (MaČ)

Pogledajte i video prilog na poveznici:
www.youtube.com/watch?v=XNSvl_Tpsa4&feature=youtu.be

Tržište rada

1903 NEZAPOSLENA



licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. rujna 2020. u 17 sati

GOSPIĆ - Krajem kolovoza u Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na listi nezaposlenih bile su 1903 osobe. Lista je mjesec dana kraća za 15 osoba ali je u odnosu na lanjski kolovoz duža za čak 502 osobe ili gotovo 36 posto.

Tijekom kolovoza poslodavci su prijavili 144 slobodna radna mjesta što je bilo godišnje smanjenje od preko 33 posto. Najviše su se tražili učitelje za djecu s razvojnim teškoćama 40, zatim slijede radnici u održavanju 17, te po deset odgajatelja i konobara. Novčanu naknadu 406 nezaposlenih kojima je isplaćeno preko milijun kuna ili prosječno 2.500 kuna. Broj korisnika je povećan za 28 osoba, a u odnosu na lanjski bio je povećan za 123 osobe ili 43 posto. (LN)

MODERNIZACIJA LOVINAČKIH CESTA

Modernizacija se provodi hladnim asfaltom.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. rujna 2020. u 12.45 sati

LOVINAC - Ministarstvo regionalnog razvoja Republike Hrvatske prema Programu održivog razvoja lokalne zajednice potiče razvoj područja koja su u skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH stekla status potpomognutog područja.

Cilj je pridonijeti gospodarskoj, socijalnoj i demografskoj revitalizaciji tih područja u skladu s razvojnim posebnostima i u svrhu uravnoteženog regionalnog razvoja svih krajeva u državi.
Suhladno tome, Općina Lovinac je dostavila je Ministarstvu zahtjev za sufinanciranje projekata u ovoj godini i osigurano je 300 tisuća kuna za modernizacije dijela nerazvrstanih općinskih cesta što je čini 80 posto potrebnih sredstava,a Općina će uložiti ostatak.

Nakon provedenog natječaja sklopljen je ugovor s tvrtkom Colas d.o.o. iz Varaždina kao najpovoljnijim ponuđačem i ugovorena je modernizacija dijela nerazvrstanih općinskih cesta metodom hladnog asfaltiranja osam kraćih nerazvrstanih cesta koje se nalaze na području naselja Štikada, Ričice, Sveti Rok i Lovinac u ukupnoj dužini od 1690 metara i poslovi se privode kraju.