In memoriam

JOSIP BARKOVIĆ, književnik

Bio je jedan od osnivača Ličkih novina 1953. godine u Zagrebu. Posljednju priču objavili smo mu u Ličkom kalendaru za 1996. godinu pod naslovom Čudan orden.

www.licke-novine.hr
9. prosinca 2011. u 17.45 sati

GOSPIĆ/ZAGREB - Danas je u Zagrebu sahranjen književnik i akademik Josip Barković. Barković je rođen  16. siječnja u Otočcu, preminuo je u Zagrebu 7. prosinca. Osnovnu školu i četiri razreda gimnazije završio je u Otočcu (1925-1932), učiteljsku školu u Gospiću i Karlovcu (1933-1936), školovanje nastavio u Beogradu (1937) i Gospiću gdje je maturirao (1940). Nakon tog upisao je Filozofski fakultet u Zagrebu, ali ga je rat spriječio da nastavi studij.
Sudjeluje u NOP-u. Radio je kao učitelj u Prozoru (1941/1942), zatim kao činovnik Kotarske uprave u aprovizaciji u Otočcu (1942-1943). Poslije je radio u propagandnom odjelu NOO-a za Liku i uređivao listove Lički kurir, Vijesti, Putem slobode. Izabran je u Okružni odbor Narodne fronte za Liku (1944). U propagandnom odjelu ZAVNOH-a uređuje Usmene novine za Hrvatsku, radi u redakciji Vjesnika te uređuje kulturnu rubriku Radio-stanice Split. Od 1945. urednik je informativnih pa kulturnih emisija Radio-Zagreba. Radio je u redakciji tjednika Naprijed (1945), a zatim je bio urednik kulturne rubrike istog lista (1947/1948). Bio je tajnik Društva za kulturnu suradnju Hrvatske i SSSR-a, urednik časopisa Izvor (1948/1949) i Krugovi (1953/1957). Bio je glavni urednik poduzeća Lykos i Epoha, glavni urednik kulturne rubrike Vjesnika (1955). Nekoliko je puta bio izabran za odbornika Društva književnika Hrvatske, 1951. bio je tajnik Društva, a 1976-1978. njegov predsjednik. Prve pjesme objavljuje 1936. godine u časopisima Mladost i Jadranska straža, a prvu zbirku Pjesme slobodi objavio je u Gospiću 1940. Kako se sam sjećao 2009. na nagovor prijatelja i kolega iz preparandije i gimnazije u Gospiću pjesme je tiskao u vlastitoj nakladi. Zbirku su gimnazijalci i preparandisti brzo prodali svaki po pet komada i imao je s čime platiti tisak tiskari Kolačević.
Nakon rata urednik je Radio Zagreba, umjetnički rukovoditelj Jadran-filma, urednik kulture u Naprijedu i Vjesniku. Jedan je od osnivača lista Ličke novine 1953. u Zagrebu. U književnosti se javio pjesmom U spokoju (Mladost, 1935/ 1936, 7). Surađivao je u periodicima: Pomladak Jadranske straže (1935/1936), Lički zbornik (1938, 1939), Žena u borbi (1945, 1951, 1952), Republika (1946-1952, 1956, 1957, 1961-1963, 1966, 1972, 1973), Djelo (1948), Izvor (1949/1959), Mladinska revija (1949), Idnina (1950), Književne novine (1950, 1951), Zora (1950, 1960), Književnost (1951), Kulturni radnik (1951), Put u slobodu (zbornik 1951), Srpska riječ (1951), Filmska revija (1952), Vjesnik (1952-1954, 1957, 1968), Hrvatsko kolo (1953, 1955), Život (1953, 1960), Mogućnosti (1954, 1955, 1960, 1963, 1972), Za domovinu (1954), Nemiri (1956), Problemi (1956), Književna tribuna (1959), Književnik (1960), Telegram (1960, 1966), Smilje i bosilje (1973), Dometi (1977) i Istra (1979) te u nekim kalendarima i mnogim dnevnim i tjednim listovima.
Pisao je pjesme, prozu za djecu te pripovijetke i romane s tematikom iz NOR-a i suvremenog života, s akcentom na psihološkoj razradi odnosa pojedinca prema vlastitoj sudbini. Rana faza njegova proznog stvaralaštva, u kojoj bilježi crtice iz ratnog života, obilježena je crno-bijelom tehnikom i dokumentarizmom. Zbirka pripovjedaka Na rubu noći (1954) označava autorov zaokret prema psihologizaciji i tematizaciji aktualnih problema društvene zbilje. Tako romani i zbirke pripovjedaka koje slijede problematiziraju različite teme: erotizma, ženske emancipacije, etičke devijacije i izopačenosti koje nastaju u raskoraku između deklariranog i stvarnog morala Partije. Književno-umjetnički Barković je najuvjerljiviji u problematiziranju tematike djetinjstva koja se provlači tijekom čitava njegova opusa, a najpotpunije je ostvarena u zbirci pripovjedaka Zeleni dječak.
Autor je više recenzentskih, kritičkih i polemičkih priloga, a s B. Bauerom napisao je scenarij za film Sinji galeb. Pjesme su mu prevedene na makedonski, slovenski, češki, engleski, esperanto, mađarski, njemački, rumunjski, slovački i talijanski.
Član HAZU-a. Dobitnik Državne nagrade za životno djelo Vladimir Nazor 1980.

DJELA:
1. Pjesme slobodi, Gospić 1940.
2. Iza prve linije, Zagreb 1945.
3. Na zagrebačkoj fronti, Split 1945.
4. Sinovi slobode, Zagreb 1948, 1976; Beograd 1950, Sarajevo 1957.
5. Tri smrti, Zagreb 1951.
6. Dolina djetinjstva 1, 2, Zagreb 1954, 1956, 1968. i u Njemačkoj 1977.
7. Pet stoljeća hrvatske književnosti, 145. Zagreb 1977.
8. Na rubu noći, Zagreb 1954.
9. Pođimo časak umrijeti, Zagreb 1958.
10. Zeleni dječak, Zagreb 1969 (do 1980. 12 izdanja, školska lektira).
11. Alma, Zagreb 1963.
12. Sante, Zagreb 1969.
13. Četiri slavne godine, Zagreb 1970.
14. Tračak, Zagreb 1973.
15. Mala Jalta, Zagreb 1974.
16. Vinograd, Zagreb 1977.
17. Droga na seoski način, Zagreb 1980.
18. Noć na Krbavskom polju, 1986,
19. Bane Petre Zrinski,1988, -
20. Piramida, Zagreb 1999.
21. Koloplet hrvatske proze, Zagreb 2002.

Režirao dokumentarni film 1946 Maršal Tito u Hrvatskoj.

DRUGI O KNJIŽEVNIKU JOSIPU BARKOVIĆU

Večernji list, Zagreb, 9. prosinca 2011.

http://www.vecernji.hr/kultura/in-memoriam-samozatajnom-knjizevniku-josipu-barkovicu-clanak-354465

Drugi o Barkoviću:

Večernji list Zagreb, 9. prosinca 2011.
Piše akademik Slobodan Novak

In memoriam samozatajnom književniku Josipu Barkoviću

Bez njega, "Krugovi" bi bili vrlo kratka vijeka, a urednici i pokoji suradnik anatemizirani i egzistencijalno uništeni

autor: Slobodan Novak, 09.12.2011.

Josip Barković (Foto: arhiva VL)

Josip Barković, jedan od najstarijih članova Društva hrvatskih književnika (1945.) i Matice hrvatske bio je plodni, angažirani i samozatajni pisac, poznat širokom krugu ljubitelja književnosti po svojim ratnim opsežnim romanima "Sinovi slobode" i "Dolina djetinjstva", ali i po sedam psiholoških romana s društvenom tematikom i sudbinom pojedinca, po šest zbirki pripovijedaka, među kojima je i njegov poznati "Zeleni dječak", namijenjen najmlađim čitateljima, a posebno po svojoj antologijskoj priči "Jabuka", bez koje je teško zamisliti solidnu antologiju suvremene hrvatske proze.
Autor je i dviju zbirki pjesama, bio je ugledan kulturni djelatnik, novinar, urednik kulturnih rubrika "Naprijed" i "Vjesnika", glavni urednik kulturne redakcije Radio-Zagreba, dviju izdavačkih kuća, Lykos i Epoha, umjetnički ravnatelj Jadran filma, glavni urednik časopisa "Izvor" i "Krugovi". Godine 1980. izabran je za člana suradnika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Tzv. generacija krugovaša kojih, na žalost, više uglavnom nema među živima, dugovala mu je i iskazivala posebnu zahvalnost za njegovu nenametljivo-pokroviteljsku i zaštitničku ulogu u teškim vremenima za kulturu. Potencijalnu i izglednu političku karijeru zamijenio je savezništvom s mlađim i nepoćudnim, još neafirmiranim kolegama, vjerujući u njih i njihove svjetonazore. Svojim autoritetom i umješnošću znao je odagnati sumnjičavost komunističkih vlasti od naših mladenačkih eskapada, izmoliti novčana sredstva za časopise, koji su po nekoliko puta za svoga trajanja bili otpisani zbog „defetizma“, „kritizerstva“ i „antisocijalističkih ispada“.
Bez njega, "Krugovi" bi bili vrlo kratka vijeka, a urednici i pokoji suradnik anatemizirani i egzistencijalno uništeni, da nije bilo njegovih strpljivih i samozatajno smionih intervencija po rigidnim agitpropovima i tužilaštvima. Ta uloga i takva nevidljiva djelatnost izdvajala ga je od svih, pa i moćnijih i kvaziliberalnijih kolega, jedva je i gotovo nimalo poznata, a danas sam još jedini njegov svjedok, jedini koji mu može javno iskazati iskrenu i duboku zahvalnost u ime prerano preminulih prijatelja i suradnika. A mogu mirne duše reći: i u ime hrvatske književnosti.

PROMOCIJA IVŠINOVIĆEVE KNJIGE

Samostalna narodna knjižnica organizira večeras je u Gospiću održala promociju nove knjige humora Danka Ivšinovića Pametniji popušta (aforizmi, epigrami, grafiti, kozerije…). Knjigu su predstavili dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovĉić, prof. Ivica Mataija, don Anđelko Kaćunko, Mile Hećimović, Damir Mesić i sam autor. U prilogu objavljujemo prikaz knjige doktorice Brala-Mudrovčić.

UZNEMIRENI PRAVEDNIK

Piše dr. sc. Jasminka Brala - Mudrovčić

GOSPIĆ - Aforizmi, te jednostavno i duhovito izrečene teze, ostavljaju dubok utisak, predstavljaju nešto ili su jednostavno zanimljivi. Oni su male, a ujedno velebne skulpture misli, riječi i dara.
Sva srž pisanih riječi i sve slike života i smrti sadržane su u aforizmima, stoga su i vrhunska književna djela protkana aforističnim zapisima, koje čitatelji rado izdvajaju i zapisuju da bi im se uvijek mogli vraćati, da im uvijek budu pri ruci kad zatrebaju, a čovjeku koji misli trebaju gotovo svakodnevno. Ovaj put pred sobom imamo toliko aforizama da se od njih mogla složiti cijela knjiga, koju je autor poslovično naslovio Pametniji propušta.
Spontano se nameće pitanje tko uopće može doći do aforizama i to do ovolikog broja, jer iščitavajući tekst uočavamo mnoštvo rečenica koje su pravi aforistički domišljaji, a pitanje se naglašava još više ako smo svjesni da su aforizmi krajevi domišljanja, jer su njima ostvarene jedne više sinteze, više spoznaje od one intelektualne, logične, budući da su konačne, jer su to spoznaje u kojima više nema argumenata za i protiv, nema više predomišljanja, istine tih spoznaja više ne treba dokazivati?
Sigurno je da aforizme može stvoriti samo onaj tko ne živi isključivo od uma i logike, od sporednih i nevažnih znanja, nego onaj koji o svijetu zna sve koliko se uopće može znati (a Sokrat je davno rekao da se ništa ne može znati), sve istinski važno, onaj koji se prema svijetu odnosi kao mudrac, kojemu proturječnost, temelj aforizma, nije kamen spoticanja, nego kamen temeljac svijeta. Paradoksom aforističar postiže veću uvjerljivost misli koje zastupa i ujedno daje snažan poticaj za razmišljanje.

Tu kombinaciju intelekta i intuicije, odnosno intelekta i osjećajnosti nalazimo u stvaralaštvu Danka Ivšinovića. Na temelju shvaćanja da je svijet sam u sebi proturječan nastali su Ivšinovićevi aforizmi, a upravo ta proturječnost svijeta uzrok je njegove uznemirenosti jer tamo gdje ona vlada nema mira, ima samo istine u obliku paradoksa. Mir vlada tamo gdje paradoksa nema, a Ivšinović se upravo protiv tog svijeta laži, dogme, ideologije i jednoumlja, uznemiren, svom snagom bori. Bori se na živahno razigran i na prvi pogled stilski i misaono neobavezan, čak dosjetljiv, način protiv nesposobnosti razmišljanja, nemoralnosti, dehumanizacije čovjeka, notornih životnih laži koje se čovjeku naturaju kao istine, premda svatko tko razmišlja i osjeća zna da to nisu… Doživljavamo ga kao vječnog promatrača nepravilnosti u društvu u kojem pronalazi obilje materijala za svoje duhovite i sarkastične opomene grješnicima.

Dosljedan sebi, kratak, koncizan, uz dozu zajedljivosti, dosjetljiv i duhovit, ostaje i dok piše epigrame i kozerije, a buntovni stav zauzima smišljajući grafite političkih ili općeživotnih poruka. Opušteno i slobodno, čak u nekim primjerima i prelazeći granice slobode koje bi postavili „običniji“ ljudi od njega samoga, govori o još jednoj temi koja predstavlja sastavni dio ljudskoga života, a to je tema koju pokrivaju njegovi seksipilizmi.

Kako god pogledamo ova nam knjiga nudi pregršt poučnih priča, izreka, šala i životnih mudrosti, a aforistična razmišljanja samog autora nadograđuju se na naša vlastita promišljanja, rasvjetljujući ih i proširujući, dok istovremeno ta promišljanja šire značenja književničkog autorovog razmišljanja u smjerovima koje u vlastitom kontekstu možda nije ni imalo. Dakle, čitanje ove knjige vodi ka ostvarenju savršene simbioze čitatelja i autora, nas i Danka Ivšinovića.

Promocija knjige o Ličanima u Slavoniji

Nova knjiga doktora Josipa Fajdića

LIČANI U SLAVONIJI I VILI VELEBITA U POŽEGI

www.licke-novine.hr
25. studenoga 2011. u 23.45 sati, nadopuna videom 26. studenoga 2011. u 0.43 sati

GOSPIĆ - Gospićki ogranak Matice hrvatske održao je večeras promociju četvrte knjige prof. dr. sc. Josipa Fajdića, kirurga iz Požege inače rođenog Gospićanina. Naslov knjige Ličani u Slavoniji i Vila Velebita u Požegi je znakovit za njen sadržaj. Uz Fajdića knjiga ima još nekoliko autora, a večeras su i sudjelovali u njenom predstavljanju. Sve je bilo popraćeno pjesmama gradskog zbora Vila Velebita.
O Fajdićevoj knjizi najprije je govorio urednik prof. dr. sc. Ante Bežen, te doc. dr. sc. Željko Holjevac, msgr dr. sc. Mile Bogović i sam autor. Gospićani su mnogo toga saznali iz povijesti Like njenome raseljavanju i Ličanima u ravnoj slavoniji gdje su se skrasili posljednja dva stoljeća, počevši 1714., bilo pod svojim prezimenima ili kao pripisanci - morali su preuzeti prezime obitelji koja ih je primila i udomila.

Na kraju knjige je i mala antologija ličkih pjesnika iz koje je pjesmu Ognjište Mile Budaka sinoć pročitao msgr. Bogović, poslušajte i pogledajte video zapis o tome:

FOTO KLUB PLITVIČKA JEZERA

PRVI MEĐUNARODNI FOTOGRAFSKI NATJEČAJ

www.licke-novine.hr
25. listopada 2011. u 23.45 sati

GOSPIĆ - Plitvički foto klub uspješno je završio svoj prvi međunarodni fotografski natječaj 16. jezera - foto safari.hr 2011. Ponajbolje fotografije iz cijeloga svijeta izložene su od večeras u gospićkom KIC-u.
- U Gospiću su izložene 54 fotografije formata 100 x 70 centimetara i 32 formata 30 x 40 cm. Ovo je prva prezentacija, planiramo jednu održati u Zagrebu i u još nekoliko mjesta Ličko-senjske županije - izjavio je za Ličke novine Rade Jug, predsjednik Organizacijskog odbora izložbe.
Izložba je organizirana pod pokroviteljstvom Hrvatskog foto saveza i Međunarodne federacije za fotografsku umjetnost FIAP.Glavnu nagradu od pet tisuća dolara u dvije kategorije podijelili su Nijemac Achim Kopf za fotografiju Kraljevski pingvini i Englez Colin Harrison za fotografiju Yellowstonski mir.

Otvaranje plitvičke izložbe u gospićkom KIC-u

Otvoren je Lički likovni anale

KRANJČEVIĆEV ACHTUNG WINTER

www.licke-novine.hr
25. listopada 2011. u 21.15 sati

GOSPIĆ - Večeras je Muzeju Like otvorena ovogodišnja 46. po redu izložba Ličkog likovnog anala koji je posvećen stvaralaštvu riječkog umjetnika Željka Kranjčevića Wintera. Izložbu je otvorio Milan Jurković, ličko-senjski župan aludirajući na prijevod Likanala - Pažnja zima!
- Svijet je crno bijeli, ali ja vjerujem da smo mi ovdje pozitivci i da odnosi nisu zahlađeni. Kranjčevićevi su korijeni u Kompolju koje je danas dobilo dvije nove stanovnice blizanke unuke gospićkog gradonačelnika Milana Kolića, koji zbog toga nije među nama večeras - rekao je župan Jurković.
- Ovo je prilika da se o autoru dozna više o njegovom shvaćanju skulpture i stvaralačkom činu, nudeći jedan autentični način razmišljanja i osjećanja pored svega i kao znak pripadnosti svojem i zavičajnom - napisala je u katalogu izložbe Vesna Bunčić, ravnateljica Muzeja Like.
- Večeras sam ovdje pozvao prijatelje, poznanike i rodbinu, tu su prvoborci riječkog alternativnog djelovanja - kratko je prozborio Kranjčević prije nastupa Dvojice za bluz iz Zagreba Dalibora Skeledžije i Damira Horvatića koji su odsvirali i otpjevali tri stvari.
Kranjčević (50) je rođen u Rijeci gdje je diplomirao na Pedagoškom fakultetu, na odjelu likovne umjetnosti na odjelu prof. Jose Butkovića. Izlaže od 1985. Surađuje sa HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci i s grupom Let 3. Sudionik je brojnih likovnih kolonija, a između ostalih i LIK-om Gacka u Otočcu i Bužimski izvori u Bužimu. Ovo mu je prva izložba u Gospiću.

… još smo tu!

27. rujna 2011. u 18.00 sati

Piše Nikola Peršić, VIS Angelus

VIS ANGELUS GOSPIĆ

DVIJE GODINE ZAPAŽENIH NASTUPA

GOSPIĆ - Kako bi se mladi sazivali nego preko interneta i mreža. Iako nisam mlad ni mene ne zaobilaze. Tako me večeras obradovao poziv VIS-a Angelus na njihov jubilarni koncert uz drugu godišnjicu svirenja. Taj, vokalno-instrumentalni sastav, koji me podsjetio na nekadašnje plesnjake i naše VIS-ove, samo za dvi godine postade nezaobilazan kulturno-umjetnički i vjerski čimbenik ličke metropole. Gotovo je nezamislivo da bez njih prođe neki značajniji događaj. Eno ih svire na promocije knjige don Kaćunka, ošli su za njim i u Kumpolje. Svirili su i na otvaranju izložbe misionara u Muzeju Like u Gospiću. Svire na ponekoj misi u katedrali…
Ti mladi časkom se okupe i uz pismu i svirku zaborave svakodnevne probleme pa i ljubavi. Samo neka tako nastave. Neće biti nezapaženi.
I dabome, skoro zaboravi koncert je u ovaj petak s početkom u 18 uri navečer, i to ni manje ni više neg u gospićkoj prvostolnici. Ali, ne lezi vraže, drugi dan dobi obaviest da je uru kasnije, znači tekar u 19 uri kada se već ništa ne vidi u Gospiću.

Gospićki VIS Angelus nastupa na vjenčanjima u Katedrali i okolnim župama, dosta su puta svirali i pjevali na Mladom petku u Gospiću kada su bile promocije knjiga ili teme o pjesmama, sudjelovali su na susretu mladih, sudjeluju na priredbama u raznim školama. NAstupili su i u sklopu akcije Policijske uprave ličko-senjske "Manje oružja, manje tragedija" a dali su i koncert "Djeca za djecu" u Pučkom otvorenom učilištu dr. Ante Starčevića u Gospiću.
Članovi VIS-a ponosno ističu da su se osnovali na inicijativu popa Ante Luketića, nekadašnjeg gospićkog župnika ii don Anđelka Kaćunka koji su ih maksimalo podržavali u radu, a posebno don Anđelko Kaćunko koji i u glazbi ima iskustva i znanja. Podržava ih i dalje iako nije u GGospiću. Ni Kompokje, gdje je danas župnik nije predaleko da se vide i čuju.

Nova knjiga Ličana

LIČANI U SLAVONIJI & VILA VELEBITA U POŽEGI

Prof. dr. sc. Josip Fajdić izdao je svoju novu knjigu.
www.licke-novine.hr
1.rujna 2011. u 12.00 sati

• POŽEGA - U izdanju Ličko zavičajno društvoVile Velebita iz tiska je izašla knjiga prof. dr. sc. Josipa FAjdića Ličani u Slavoniji & Vila Velebita u Požegi. U knjizi je kratki pregled povijesti Like, naseljavanje Ličana u Slavoniju, lička prezimena u Slavoniji, simboli Like i osnivanje Gospićko-senjske biskupije. U knjizi su i poglavlja o društvima Ličana u Slavoniji i Zagrebu.
  Urednik knjige je prof. dr. sc. Ante Bežen. Knjiga se po cijeni od 200 kuna može nabaviti u LZD Vile Velebita Požega, Vukovarska 8.

Novo izdanje književnika Milana Krmpotića iz Senja

BUNJO DIDA MOGA PO DRUGI PUT

www.licke-novine.hr
1.RUJNA 2011. U 11.45 SATI

• SENJ - Ovih je dana iz tiska izašlo drugo izdanje knjige pjesama Milana Krmpotića Bunjo dida moga. Knjigu je izdalo Hrvatsko akademsko društva iz Subotice. Ovo izdanje je izmijenjeno i dopunjeno izdanje, prvo izdanje objavljeno je u Senju 1993. Autor ilustracija je akademski slikar Ivan Balažević, rodom iz Tavankuta. Knjiga predstavlja značajan prinos povezivanju senjskih i bačkih bunjevačkih Hrvata i nastavak je suradnje uspostavljene prije pet godina.
  Više na adresi:

MLADI UMJETNICI U DVA (KARLO) BAŠKA VRTA

U Karlobagu se nastavlja likovni odgoj najmlađih.
www.licke-novine.hr
7. srpnja 2011. u 19.45 sati

Piše i slika Danijel Čorić

KARLOBAG - Maslina naziv je ovogodišnjeg projekta koji se odvijao u Karlobagu kroz 9. Međunarodni likovni simpozij u organizaciji Udruge Otvoreni atelier . Svakodnevno kroz likovne radionice djeci se nudilo mnoštvo likovnih tehnika i postupaka (rad u kolažu, trodimenzionalno oblikovanje-izrada zmaja, izrada fotografije pomoću camere obscure te izrada mozaika) kroz koje su izražavali svoju kreativnost. Odaziv djece bio je veći nego prijašnjih godina zbog čega su organizatori bili jako sretni i ponosni.
Likovne radionice vodili su afirmirani umjetnici sa zavidnim pedagoškim iskustvom: akademski slikar Ivan Špehar, akademska slikarica Maja Ačanin, mr.art Zlata Tomljenović, dipl.ing. arhitekture Ivica Kiš. Od izuzetnog je značenja bila stručna pomoć karlobaške učiteljice Verice Jelinić koja se svojim angažmanom aktivno uključile u rad simpozija. Svakako valja spomenuti i novinara Radio Zagreba gospodina Tomislava Radića koji već niz godina prati rad Udruge Otvoreni atelier.

Sudionici karlobaške likovne kolonije koja je već postala tadicionalna

Voditelj projekta poznati je akademski slikar Sergije Mihić koji kaže:
- Dječje likovne radionice najljepši su dio revitalizacije Mediteranskog vrta pod zaštitom kulturne baštine. Projekt „Mediteranski vrt –Kava“ prihvaćen je od Ministarstva kulture i Ministarstva turizma Republike Hrvatske. Sljedeće godine Udruga Otvoreni atelier planira povodom proslave 300-te godišnjice Kapucina u Karlobagu, otvoriti vrata vrta i galeriju mozaika u vrtu za javnost“. Organizator projekta je njegova supruga Marina Mihić u suradnji s Turističkom zajednicom grada Karlobaga kao i Općinom Karlobag.
Ove godine u tehnički dio rada su se uključili i neki od roditelja djece. Roditelji podržavaju ovaj projekt, hvale ga te napominju kako je od izuzetne važnosti da se tako nešto nudi, što njihovoj djeci pruža dodatnu zabavu i igru, duženje i komunikaciju sa ostalom djecom, a usput razvija i potiče njihovu maštu, kreativnost koja im je neophodna i potrebna u današnjem društvu koje je zaokupio Internet, društvene mreže i kompjutorske igrice te tako djecu povukao odnosno „zatvorio“ u kuće i virtualna druženja. Roditelji vjeruju da će se ovaj projekt nastaviti i da će ga lokalne vlasti i nadalje podržavati, na zadovoljstvo umjetnika, djece i roditelja.

Radionice su se održavale u dva prekrasna mediteranska vrta: srednjovjekovnom fortifikacijskom vrtu Kava i kapucinskom vrtu crkve Sv. Josipa čije prostore kapucini stavljaju na raspolaganje, čitavo vrijeme odvijanja radionica. Revitalizacijom ovih vrtova, koji su sastavni dijelovi zaštićene kulturne baštine, kao i podizanjem svijesti o različitim mogućnostima kreativnog izražavanja, raste svijest o vrijednosti kulturnog nasljeđa i baštini kod najmlađe populacije, a i ostalog stanovništva.
Ovim projektom grad Karlobag kao čudesan spoj Mediterana i kontinenta, kristalno čistog mora i najljepše hrvatske planine dobio je potpuno novi identitet, a djeca su postala subjekti i kreatori kulturnih zbivanja. Likovne radionice kao i cijeli projekt koji su pokrenuli Mihići pobudio je zanimanje, kako domaćih stanovnika, tako i gostiju iz inozemstva koji ljetuju u Karlobagu ili su se zaustavili u prolazu.
Simpozij je trajao od 2. kolovoza do 5. kolovoza 2011. godine, a završio je 6. kolovoza otvaranjem izložbe dječjih radova u dvorani samostana, gdje se djeca predstavljaju široj javnosti. Izložbu je otvorio gvardijan fra Stjepan Bergovec ističući da ovo nije kraj, iako su radionice završile, te da se raduje sljedećem simpoziju i druženju. Tijekom otvorenja umjetnici su, prisutnim gostima, ukratko ispričali što, kako i kojim tehnikama se sve radilo tijekom radionica. Ispred Općine Karlobag, sve prisutne, pozdravila je Lucija Tomljenović i izrazila želju da se s tradicijom likovnih radionica za djecu nastavi. Također je predložila da se radovi koje su djeca radila na radionici camere obscure (motivi Karlobaga) tiskaju kao razglednice koje bi „obišle“ svijet i tako promovirale Karlobag.

Fotke iz kamere opskure

Čarolija ljeta u Novalji

NASTUP NAJ UMJETNIKA U NOVALJI

www.licke-novine.hr
1.kolovoza 2011. u 14.40 sati

NOVALJA - Hanoch Rosenn, jedan od najboljih svjetskih pantomimičara koji je svoj zanat učio u Parizu nastupio je na prepunim novaljskim trgu i oduševio stotine ljudi! Rosenn je svojim nastupom začarao Novalju i predstavio umjetnost tišine te pokazao i ovaj dio izraelske kulture. O raznolikosti i ljepoti izraelske kulture govori činjenica kako je Festival Čarolija ljeta – Izrael u Novalji okupio brojne posjetitelje te vrhunske umjetnike. Ne samo da mladi mogu uživati u suvremenoj elektronskoj glazbi te nastupima najboljih svjetskih DJ-a koji dolaze iz Izraela, već se turistima i domaćinima predstavljaju vrhunski umjetnici i s područja slikarstva, klasične glazbe, kazališta te gastro zvijezde.
Večeras u 21 sat na novaljskoj promenadi bit će koncert Čarobne violine,  a u ljetnom kinu moći će se pogledati i izraelski film Šlomijeve zvijezde. Ovo je film o 16- godišnjem dječaku Šlomiju koji živi s nemirnom majkom, bratom vojnikom i bolesnim djedom. Iako nije dobar učenik, Šlomi je nadaren kuhar i brine se za kućanstvo. Oni za koje se brine ga uglavnom ne primjećuju sve dok njegov test iz matematike ne privuče pažnju nastavnika koji posumnja da se iza uspavane fasade krije jedinstveni talent.
Festival „Čarolija ljeta - Izrael u Novalji“ zajednički je projekt Veleposlanstva Izraela u RH i Grada Novalje kojim se građanima Novalje, brojnim turistima, ali i široj hrvatskoj javnosti kroz glazbu, film, umjetnost i gastronomiju želi predstaviti suvremeni Izrael. „Čarolija ljeta“ za sve posjetitelje sprema prave glazbene, plesne, filmske, slikarske i kulinarske poslastice te na ulice Novalje donosi dašak Izraela potvrđujući tako hrvatsko- izraelsko prijateljstvo.

Brod knjižrara danas je u Rabu, a zatim slijede:

1. 8.  - PAG
2.8.  - STARIGRAD PAKLENICA
3.8.  - SV. FILIP I JAKOV
4.8. -  ROGOZNICA
5.8. -  ZLARIN
6.8. - ŠIBENIK
7.8. - TROGIR
8.8. - VIS
9.8. - MILNA
10.8. - SUPETAR
11.8. - JELSA
12.8. - MAKARSKA

PREMIJERA

Na Krku je oduševila premijera predstave L. Bauera “Nebeski teatar” u režiji Jasmina Novljakovića čiju postavu čine eminentni književnik i glumac Enes Kišević u ulozi Držića, mlada i glumica Buga Župarić u ulozi Shakespearea, te Sara Kišević u ulozi anđelice.

ISPLOVIO HRVATSKI BROD KULTURE

www.licke-novine.hr
31. srpnja 2011. u 14.00 sati

Piše Igor Gerencer
Snima Iva Bodis

KRK - Jučer je iz glavne krčke luke isplovio na 14 turneju jadranskim morem, Mastercard Brod knjižara-Brod kulture, jedan od najatraktivnijih ljetnih kulturno-turističkih projekata koji promovira književnost, glumu, glazbu i kazalište. Sa posadom domaćih i stranih književnika, glumaca i drugih umjetnika te sa preko nekoliko tona knjiga brod će ploviti od 30. srpnja do 12. kolovoza nudeći cjelodnevni kulturni i zabavni program.

Brojne turiste te domaće stanovnike i goste u Krku je oduševila premijerna izvedba kazališne predstave autora Ludwiga Bauera “Nebeski teatar” u režiji redatelja Jasmina Novljakovića čiju glavnu glumačku postavu čine eminentni književnik i glumac Enes Kišević u ulozi Držića, mlada i vrlo talentirana glumica Buga Župarić u ulozi Shakespearea, te Sara Kišević u ulozi anđelice. “Nebeski teatar” je zabavna komedija, duhovito nadmetanje dvojice velikana dramske umjetnosti – Williama Shakespearea i Marina Držića.

Uz stalnu umjetničku posadu ove godine brodom plove i Sanja Lovrenčić, Silvija Šesto, Bekim Sejranović, Gordan Nuhanović i dr. Ovogodišnji zabavni program obogaćen je i gostovanjem kubansko-hrvatske grupe CAIMAN VERDE koji izvodi tradicionalnu kubansku glazbu uz atraktivne plesače iz plesne skupine „Cuba, Danza & Corazon“ koji će održavati i besplatne plesne radionice za sve zainteresirane.

Buga Župarić i Enes Kišević