POČETNAARHIVA
ODUŠEVLJENI SUDIONICI
MARTHINA IZLOŽBA SLIKA
SVE JE POČELO JOŠ U RATU
KRONIKA DONJIH EMOVACA
KOSINJSKA KRONIKA
KOSINJSKA KRONIKA
POVRATAK U PROŠLOST
VIRTUALNI PRIKAZ ZBIRKI
LUTKE U LICI
DOMOVINA IZNAD SVEGA
UMJETNICI POŽEGE U GOSPIĆU
UREĐENE I OTVORENE SENJSKE KATAKOMBE
Novi val Fotosofia kreativaca
ŠOKAČKA CIGLA, DALMATINSKI I LIČKI KAMEN
PREDSJEDNIK MILE PAVIČIĆ
RazMiniRaj DomOVinu
OSNIVANJE UDRUGE
ČAROLIJA PEJZAŽA
NOĆ MUZEJA JE 29. SIJEČNJA
ZBIRKA TEKSTOVA GOSPIĆKE PROF. NENE ŠAHBAZOVIĆ
Nova Pjesma Branimira Mikića
GLUHO DOBA
PRIZNANJE GOSPIĆKIM GLUMICAMA
IZLOŽBA KROZ IZLOG
U DOBA KORONE VIRTUALNA IZLOŽBA

Fotosofia 16 Celebrity day

ODUŠEVLJENI SUDIONICI

Fotografija seminariste Igora Glavaša
Fotografija seminariste Igora Glavaša
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. LIPNJA 2021. U 8.15 SATI

ZAGREB - Novi val kreativnosti zapljusnuo je ovih dana domaće zvijezde i polaznike Fotosofije koji su se pod umjetničkim vodstvom fotografa Damira Hoyke natjecali tko će snimiti otkačeniji i zanimljiviji portret.

- Beskrajno mi je zabavno promatrati kako neki od 'modela' koji nam po prvi put dolaze pozirati isprva pokušavaju biti suzdržani. Dvadesetak minuta kasnije, već su uvučeni u kreativno raspoloženje i, nakon što su ih seminaristi potpuno asimilirali, najbolje ideje počinju dolaziti iz njih samih.- rekao nam je Hoyka.

Snimanje se održalo u prostoru zagrebačke Tvornice strave, novog mjesta za vrhunsku zabavu od koje se ledi krv u žilama. Domaćin Mario Petreković i sam se rado prepustio Hoykinim seminaristima, a neke od najkreativnijih fotografija nastale su na njegovu inicijativu - poput atraktivnog snagatora iz lifta. I dok se Petreković na seminaru već osjeća kao kod kuće, za našeg proslavljenog skijaša Ivicu Kostelića Fotosofia je bila malo iznenađenje jer je ondje gostovao prvi put.

- Moram priznati da nisam znao što me čeka, u svakom slučaju ovo je jako zanimljiv koncept i drago mi je što se sve poklopilo da mogu doći i pozirati Hoykinim seminaristima. - rekao je Kostelić koji se u Zagrebu zatekao između dviju jedriličarskih regata.

Maštovitim make up-om poznate modele oduševile su Annabella Kirch-Leto, Renata Magđinski i Andrea Šalić. (Ln)

Uz kraj školske godine

MARTHINA IZLOŽBA SLIKA

Izložbu je posjetio i prof. Igor Zdunić
Izložbu je posjetio i prof. Igor Zdunić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. LIPNJA 2021. U 13.15 SATI, dopuna u 18.15 sati

Priredio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Danas je u holu Gimnazije postavljen izložbeni pano s deset slika učenice prvog razreda Marthe Miletić. Povodom toga na satu likovnog odgoja autorica se družila s kolegicama iz razreda. Kako smo stari poznanici, prijatelji i suradnici, zvala nas je na odmoru da je izložba otvorena.

Bila je ushićena. Dok smo snimali izložbu su došli vidjeti i njeni profesori: ravnatelj Josip Štampar, ali i akademski slikar Igor Zdunić, profesor likovne umjetnosti. Martha se svojim kolegama iz škole predstavila portretima i pejzažima ređenim u različitim tehnika. Očito je da traga za svojim izrazom u slikarstvu za koje je interes iskazivala još dok je bila u gospićkom dječjem vrtiću. Završila je Osnovnu školu dr. Franje Tuđmana u Ličkom Osiku gdje živi s roditeljima i nekoliko puta je njene radove vidio i popričao s njom i pokojni prof. likovne umjetnosti Anton Orzes. Na njegov zagovor prije dvije godine, znači još prije Gimnazije, upisala se u Likovnu udruga Lika u Gospiću i sudjelovala je s jednom slikom na njihovoj skupnoj izložbi prije pandemije korone. Tada je u grupi slikara radila i veliku zimsku vedutu Gospića - pogled s novog mosta koji je poklonjen Općoj bolnici u Gospiću. Prije dvije godine krajem turističke sezone u Karlobagu na njihovoj fešti izložila je svoje slike i prodala je nekoliko komada.

Ova serija slika nastala je u vrijeme pandemije korone i svekolike izolacije i samoizolacije svega i svačega, a ona se našla u svojemu slikanju. Prije nekoliko godina bila je i naša suradnica pa smo joj objavili nešto fotografija s izleta, a i jedan video uradak s treninga košarke u školi koji je snimila mobitelom sa stolice. Inače, prije početka njenog školovanja čestoi smo se družili i na mojim službenim putovinjima i uživala je u ljepotama Like. Bila je oduševljena i jednim druženjem sa slikarom Sergijem Mihićem u njegovoj Kavi u Karlobagu, jednog ljeta kad je bila kod babe naden aljetovanju. Oduševljavao ju je Velebit, ali i Kuterevo i medvjedi od kojih smo se jedva rastali.
I na kraju da ju jošte pohvalim: u petom razredu Osnovne škole bila je sudionik Državnog natjecanja iz fotografije u Šibeniku. Idući godina zbog političkih trzavima između šđkola nije bilo ni županijskih natjecanja, moš mislit' urednosti i školstva.!!

Pogledajte i Prvi lički vlog o izložbi:
youtu.be/z0JWe6MCRg4

Vrijedna umjetnička donaciji Općoj bolnici Gospić

SVE JE POČELO JOŠ U RATU

Spona Gospića i Đurđevca je general Mladen Markač, heroj Domovinskog rata koji je prove tri ratne godine u Lici.

Odavanje počasti kod spomenika u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT
Odavanje počasti kod spomenika u Gospiću/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. lipnja 2021. u 15 sati

Priredio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Jutros je izaslanstvo Udruge "Peski-Art Đurđevac", general Mladen Markač i Marko Ratković, izaslanik ministra Medveda po dolasku najprije odalo počast poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama rata kod spomenika na Trgu Alojzija Stepinca.

U međuvremenu je na ulazu u Opću bolnicu priprema izložba vrijedne donacije od 35 slika i dvije skulpture sa 8. likovne radionice "Podravina svojem generalu".

Dobrodošlicu gostima i uzvanicima zaželjela je dr. Sandra Čubelić, ravnateljice Opće bolnice naglasivši da su od ratne bolnice postali moderna bolnica.
- Nikad ne zaboravljamo trud branitelja, svaki dan idemo korak dalje. Lani smo dobili i američku akreditaciju za našu kvalitetu i ISO standard. Napravili smo puno građevinskih i organizacijskih promjena. Uskoro će biti otvaranje operacijskog trakta u što je uloženo 22 milijuna kuna europskih sredstava i napravljene su tri operacijske sale. Imamo nove ideje i nove vizije. Prošle i pretprošle godine zaposlili smo pet mladih specijalista, nadamo se da će uskoro i pandemija prestati. Vaše slike će doprinijeti da Bolnica buje još ljepša i bolja, svaki će odjel dobiti svoju sliku. - rekla je ravnateljica Čubelić.

- Nakon niza herojskih gradova kojima smo donirali umjetnine stigli smo u Gospić i njegovu ratnu bolnicu "Iz srca Podravine od srca za Liku" je uspjela unatoč pandemiji jer smo imali brojne podrške i razumijevanja. - rekao je Franjo Mihočka, predsjednik Udruge "Peski-Art".

-Ovo je veliki poklon Đurđevca u ime generala Markača, što je znak da se prijatelji nikada ne zaboravljaju.- rekao je Karlo Starčević, gradonačelnik Gospića.

-Čast mi je govoriti pred generalom Markačem jer je moja kampanja završila podrškom brojnih hrvatskih generala, zahvaljujem mu na svemu učinjenom u Domovinskom ratu. Ličko-senjska županija više neće unositi razdor u lokalnu samoupravu, već će surađivati na razvoju. Izvršit ćemo reviziju poslovanja Županije, a glavni će nam partner biti Vlada i ministarstva. - rekao je Ernest Petry, ličko-senjski župan na prvom svom javnom istupu nakon pobjede na izborima dodajući da je primopredja dužnosti u petak.

Marko Ratković, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, zahvalio je Udruzi na poklonjenim umjetninama i na svemu što su do sada učinili.

- Dolazimo iz Podravine, iz grada Đurđevca, na slikama vam donosimo duh Podravaca. U slikama je čast i ponos ove županije u stvaranju slobodne Republike Hrvatske. Svi naši ranjenici bili su ovdje na liječenju. Gospić mi je nakon tri godine ratovanja ostao u lijepom i trajnom sjećanju. - rekao je general Mladen Markač, inače pogasni građanin Gospića, dodajući da je zbog doprinosa policije u Domovinskom ratu došlo vrijeme da dobiju novu zgradu Policijske uprave.

Pokrovitelj projekta je bilo Ministarstvo hrvatskih branitelja RH, Grad Đurđevac, Koprivničko-križevačka županija, a sponzori Rasco d.o.o., Ljekarna Štefanić, Veterinarska stanica Đurđevac, Lasselsberger-Knauf d.o.o., Dergez d.o.o.

Šesta knjiga Đure Mesića

KRONIKA DONJIH EMOVACA

S promocije Mesićeve knjige u Požegi/Foto pozega.eu
S promocije Mesićeve knjige u Požegi/Foto pozega.eu
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. svibnja 2021. u 17.15 sati

GOSPIĆ - Kako objavljuje pozega.eu iz tiska je izašla šesta knjiga Đure Mesića "Donji Emovci". Kronika je to slavonskog naselja gdje prošlih stoljeća "zalutao" i po koji Ličanin. A i sam autor ima ličkih korijena, koje je učvrstio nakon Domovinskog rata, čisteći ne samo Liku, od mina. Nakladnik je Ogranak Matice hrvatske iz Požege. Knjiga je svečano predstavljena pod epidemiološkim mjerama na otvorenom prostoru Zlatnog luga u tom selu, a promociju je vodila prof. požeške Gimnazije Nataša Puljašić, istakla je da Mesić ovim izdanjem temeljito obuhvaća povijest sela i rodoslovlje mještana. (Ln)

Predstavljanje rukopisa knjige

KOSINJSKA KRONIKA

Kosinjsku kroniku napisao je Kosinjanin Milan Rast-Bećo.

Milan Rast govori o svojoj knjizi
Milan Rast govori o svojoj knjizi
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. svibnja 2021. u 13.30 sati

GOSPIĆ - Najavljena promocija knjige Milana Rasta-Beće "Kosinjska kronika" nije bilo ništa., već je danas predstavljen njen rukopis koji je djelomično i autobiografska kronika.
Milan Rast je jedan od utemeljitelja HDZ-a na području bivše općine Gospić, ali i zapovjednik obrane
- Nakon dugog rada i priprema uspio sam usporediti neke događaje iz prošlosti sa sadašnjošću. Kosinjski narod stoljećima živi na tome području. Pitao sam se puno vremena da li je vrijeme za objavu. U knjizi je puno imena i otvaraju se bolne teme o životu i ratovima u kojima su sudjelovali Kosinjani. Najveću pozornost dao sam Domovinskom ratu,-rekao je Rast.
Osnivanje HDZ-a počeo je 17. ožujka 1990. u Kosinju s ogrankom, ali je završilo Općinskim odborom u Perušiću. Na prvim demokratskim višestranačkim izborima izabran je za vijećnika Općinske skupštine Gospić. Pravoslavni dio stanovnika Kosinja pokušao je pridobiti ekstremni SDS i Jovan Rašković, ali su razgovorima u pet tamošnjih mjesnih zajednica uspjeli dogovoriti odnose jer oni nisu bili za ekstremizam.

Rukopis je u jednoj tiskari i uskoro se očekuje i izlazak knjige. Danas su primane predbilježbe za kupnju. (MaČ)

Uskoro promocija knjige

KOSINJSKA KRONIKA

Kroniku je napisao Milan Rast, a obuhvatio je period od dvije tisuće godina.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. svibnja 2021. u 10 sati

GOSPIĆ - U četvrtak će u KIC-u u podne biti promociju knjige "Kosinjska kronika", koju je napisao Kosinjanin Milan Rast. Istog dana promocija će biti u Karlobagu i Brinju.

Knjigu počinje s rimskim pisanim kamenom u Begovači iznad Kosinjskog Bakovca u kome je bila i prva hrvatska tiskara pa preko značajnijih događaja piše vremeplov toga dijela Like. Posebno je obradio demokratske promjene početkom devedesetih godina prošlog stoljeća u kojima je prednjačio. Naime, Rast je 17. ožujka 1990. u Kosinju osnovao prvi Ogranak HDZ-a za bivšu općinu Gospić. Na prvim demokratskim izborima bio je izabran za općinskog vijećnika, a zatim je vodio ustroj prvog dragovoljačkog bataljona na kosinjskom području u kome je bilo 546 pripadnika. U porvoj borbi su sudjelovali na raskrižju u Ličkom Osiku. U knjizi iznosi podatke iz Domovinskog rata sve do završetka Oluje 1995.

On je osobno dobio status dragovoljca i hrvatskog branitelja, ali mu nije priznata zapovjedna odgovornost i čina, a takvih je još barem stotinu branitelja na području Kosinja. (MaČ)

Uz Međunarodni dan muzeja

POVRATAK U PROŠLOST

Muzej Like izložbom lutaka otvorio je prozor prošlosti.

Detalj najnovije izložbe Muzeja Like/Snimio Marko ČULJAT
Detalj najnovije izložbe Muzeja Like/Snimio Marko ČULJAT
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. svibnja 2021. u 19.30 sati

GOSPIĆ - Vjerujem da se svi sjećamo svojih lutaka koje su značajan dio našega života. Danas su podsjetnik na lijepu prošlost.-rekla je Kristina Prša, zamjenica gradonačelnika, otvarajući u Muzeju Like izložbu "Lutke prije Barbie".

Pozdravljajući prisutne sugrađane među kojima su dominirale sugrađanke Tatjana Kolak je izrazila zadovoljstvo što su uspjeli ostvariti kontakt s posjetiteljima, a autorica izložbe Tara Pivac-Krpanić, je nakon konstatacije da je dosta materijala za ovu tematsku izložbu naprosto - nestala, istakla:
- Kazivačice koje su s nama podijelile svoje priče dale su fascinantan uvid u život svojim toplim ljudskim pričama. Povijest je to XX. stoljeća i svaka lutka ima svoju priču. (MaČ)


Gradski muzej Senj

VIRTUALNI PRIKAZ ZBIRKI

Detalj iz jedne senjske muzejske zbirke/foto GMS
Detalj iz jedne senjske muzejske zbirke/foto GMS
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2021. u 19.45 sati

SENJ - Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja je važan događaj za muzeje kada se jedanput godišnje okupi velika zajednica od nekoliko tisuća muzeja u svijetu sa svih pet kontinenata i predstavi javnosti raznovrsnim manifestacijama.

Na taj dan okuplja se i hrvatska zajednica muzeja priređujući događanja u skladu s zadanom temom Međunarodnog savjeta muzeja (ICOM) koju hrvatskim muzejima prosljeđuje Muzejski dokumentacijski centar. Kao i svake godine od 1977., kada je Međunarodni savjet za muzeje u Parizu odlučio 18. svibnja proglasiti Međunarodnim danom muzeja, i ove se 2021. godine u složenim uvjetima i vremenima obilježava taj važan dan s temom Budućnost muzeja: oporavak i ponovno osmišljavanje (The Future of Museums: Recover and Reimagine).

Prije pandemije koronavirusa, muzeji kao zajednički nositelji kulturne razmjene i obogaćivanja kultura te razvitka međusobnog razumijevanja i suradnje među ljudima s raznovrsnim manifestacijama simbolički bi se okupili kao velika zajednica pokazujući važnu i kompleksnu misiju muzeja očuvanja materijalne i nematerijalne baštine kao svjedočanstva i memorije pojedinca, zajednica i društva.

Međutim, u današnje vrijeme pandemije koronavirusa postavlja se pitanje koliko muzeji mogu u ovako složenim i opasnim vremenima izvršiti svoju misiju u svjetskoj zajednici. Na sreću, razvoj tehnike i tehnologije omogućuje ulazak u virtualni svijet digitalnim inovacijama, tj. provođenjem digitalizacije muzejskog fundusa - od teksta, preko audio i video zapisa, sve do trodimenzionalnih objekata, što se pokazalo presudnim u komunikaciji s posjetiteljima tijekom lockdowna. Distribuiranje muzejskih sadržaja novim komunikacijskim kanalima - npr. društvenim mrežama - pokazalo se jako uspješnim i zanimljivim.

Gradski muzej Senj također se virtualno uključio u ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana muzeja - pomoću digitalne inovacije i komunikacijskih kanala. Na mrežnoj stranici www.muzej-senj.hr javnosti je predstavljen i na taj način dostupan bogati fundus muzeja raspoređen u muzejske zbirke - izložbe i to:

Arheološka i hidroarheološka zbirka, Etnografska zbirka Bunjevaca, Glagoljska baština Senja, Numizmatička zbirka, Prirodoslovna zbirka Velebit, Umjetnička zbirka, Zbirka fotografija, razglednica i dopisnica, Zbirka oružja i vojne opreme, Senj i Senjani u Domovinskom ratu, Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija, Gradski i plemićki grbovi Senja.

Značajno je napomenuti da su neke od muzejskih zbirki Gradskog muzeja Senj registrirane kao kulturno dobro Ministarstva kulture Republike Hrvatske. (GMS)

Senjske izložbe možete razgledati na poveznici: www.muzej-senj.hr/medunarodni-dan-muzeja-2021


Nova izložba u Muzeju Like u Gospiću

LUTKE U LICI

Detalj postavljanja lutaka za sutrašnje otvaranje izložbe
Detalj postavljanja lutaka za sutrašnje otvaranje izložbe
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. svibnja 2021. u 10,45 sati

GOSPIĆ - "Lutke prije Barbie - pogled na odrastanje i mladost u Lici druge polovine 20. st." je izložba Muzeja Like, autorice Tare Pivac-Krpanić, kustosice etnologinje.

Za potrebe izložbe javnim pozivom sakupljeno je četrdeset dječjih lutaka od vlasnica odraslih na području Like. Podaci o lutkama i životima vlasnica su predstavljeni kao presjek različitih aspekata društvenog života koji su obilježili odrastanje u Lici od ranih 60-tih do ranih 80-tih godina XX. st. Ispod šarenih haljinica, visokih frizura i plastičnih lica krilo se bogatstvo osjećaja i asocijacija na voljene osobe ili važne događaje u sjećanjima kazivačica.

Prikupljene priče su uklopljene i prikazane kroz niz poglavlja koja obrađuju intimnu i javnu sferu života, slažući mozaik šire priče o odrastanju i sazrijevanju. Zavirite u staklene oči malenih i velikih lutaka naših majki i baka, i poslušajte priče koje vam one mogu ispričati!

Izložba se otvara povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja 2021. u 18 sati u dvorištu Muzeja, a moći će se razgledati u Malom salonu do 20. lipnja.(MLG)

Bibliografski izlog Ličkih novina

DOMOVINA IZNAD SVEGA

U izdanju ogranaka Matice hrvatske u Vinkovcima i Čitluku nedavno je iz tiska izašla knjiga o životu inženjera šumarstva Milana Rosandića-Mime.

Rosandić (sjedi u sredini) sa šumarima i lugarima u Svetom Roku 1939./Arhiva Nine Šarić
Rosandić (sjedi u sredini) sa šumarima i lugarima u Svetom Roku 1939./Arhiva Nine Šarić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. travnja 2021. u 23.30 sati

GOSPIĆ - Prijateljskim vezama u ruke mi je ovih dana došla knjiga o jednom velikom ličkom i hrvatskom rodoljubu - o Milanu Rusandiću-Mimi, šumarskom inženjeru iz Kaniže Gospićke gdje je rođen 1900., a u Zagrebu je 1948. obješen.

Knjigu Domovina iznad svega moj otac Mile Rosandić, napisala je njegova srednja kćerka - Neda Rosandić-Šarić. Knjigu su zajednički izdali ogranci Matice hrvatske u Vinkovcima i Čitluku. Knjiga ima 270 stranica i začudo ima dosta sačuvanih fotografija iz različitih faza njegova života. Autorica je skupa sa svojim sestrama, starijom Anerom i mlađom Ikicom, odrastala bez oca i u tuđini, najprije u Italiji pa zatim u dalekoj Argentini.

U predgovoru knjizi Tomislav Jonjić, jedan od urednika, je naglasio:
- A činjenica da je jedna od njegovih kćeri postala veleposlanicom hrvatske države, i da u domovini može objaviti ove dojmljive, dragocjene uspomene na svog oca, dokaz je da žrtva Mime Rosandića, nije bila uzaludna, da smo ipak skinuli okove s nogu.

- Mime Rosandić cijeli je život ustrajao na preuzimanju odgovornosti. U monarhističkoj je Jugoslaviji iskusio teške udarce i nije odustajao, u komunističkoj je Jugoslaviji izložio i život. Bio je u potpunosti okrenut dobru svog naroda, dobru ljudi.-napisala je u pogovoru Maja Runje.

- Štivo je to memoarske i povijesne naravi koje nije lagano za dušu. Autorica piše zorno i nenametljivo, a pruža vjeran opis prilika i vremena, pa nas potiče, da što više saznamo i naučimo.-napisao je u drugom pogovoru Anđelko Mijatović

Mime, je rođen u obitelji opančara-obrtnika i trgovca Gaje i Mare rođ. Hodak iz Pazarišta koji se s djecom preseljavaju kod Gajine sestre u Gospić u Centralsku ulicu gdje nadograđuje kuću. Gimnaziju je polazio u Gospiću (1912-1920) i dobio je kao dobar učenik stipendiju i otišao u Zagreb gdje se morao uzdržavati instrukcijama i raznoseći ugljen po gradu. Upisao je šumarstvo na Gospodarsko-šumarskom fakultetu. Kao student se uključuje u politička zbivanja na Sveučilištu i 1924. je izabran za predsjednika sveučilišne organizacije Hrvatske republikanske seljačke stranke gdje su bili aktivni Mile Starčević, student filozofije i Mate Frković, student medicina, obadva iz Gospića. Kao student bio je uhićen početkom dvadesetih godina XX. stoljeća i bio je u gospićkom zatvoru - žutoj kući, gdje je i danas kaznionica.

Šumarstvo je Mime diplomirao (1924) i otišao u vojsku, a nakon toga prvi posao dobio je u Direkciji šuma u Vinkovcima (1925), državni stručni ispit položio je u Beogradu (1928), a iduće godine je premješten u Šumariju u Svetom Roku. Tu je dio svog posla posvetio uređenju i zaštiti okoliša pa je uredio i popularno svetoročko Vrilo mudrosti o čemu je pisao nekad popularni Lički kalendar za 1941. godinu koji je izdan u Zagrebu.

Poslom ponovo odlazi u Vinkovce gdje s ing. Božidarom Petračićem osniva Hrvatsku uzdanicu - društvo za kulturni rad i uzdizanje domoljublja. Bio je kratko u zatvoru (1932) nakon Ličkog ustanka. Uhićen je u Vinkovcima i prebačen u Gospić (1933), a njega i osamnaestoricu drugih rodoljuba, svi iz Gospića i okolice, teretili su za rad protiv poretka i suđeno im je 1934. Mime je bio oslobođen i teško izmučen u zatvoru, u Vinkovcima je izgubio mjesto, ali mu je pomogla obitelj Jucike i Franje Dumenčić. Početkom 1935. ponovo je primljen u službu gdje ostaje na radu dvije godine u Srbiji, nakon čega je šumarski savjetnik na Sušaku (1936) gdje je bio i ravnateljem Uprave šuma (1939).

Rosandić se konačno i ženi Finom Obelić iz Novske koju je upoznao u Vinkovcima (1938), zaruke su trajale deset godina. Kumovi su im bili Mile Budak i Mate Frković. Proglašenje NDH dočekao je u Podravskoj Slatini, pozvan je u Zagreb i otklonio mjesto ministra i dobio posao državnog tajnika u Ministarstvu šuma i ruda gdje ostaje do kraja rata, vodeći brigu o hrvatskim šumama. Nakon rata ženski dio obitelji završava u Italiji u logoru Fermo gdje ostaju do 1948. Jedno je vrijem bio tamo i Mime pod lažnim imenom, a povremeno je odlazio i u Austriju. Bio je dionik ustroja grupe "Deseti travnja" koja je imala plan rušenja Jugoslavije, ali su uhićeni i nakon mučenja i suđena likvidirani. Bila je to poznata Kavranova grupa.

Iz Ferma Rosandićke su brodom otišle u Argentinu koja je jedina htjela prihvatiti ratne izbjeglice, a i trebalo joj je radne snage. Majka Fina je u mladosti naučila šivati te je jedno vrijeme u Buenos Airesu radila za jednu trgovinu. Tamo su se sve tri djevojčice školovale najprije kod časnih sestara... U Argentini je bio veliki broj izbjeglih Hrvata koji su postali vinovnici mnogih naprednih događanja u razvoju te države…

Autorica je rođena u Zagrebu (1943). Odrasla je u Argentini gdje je diplomirala socijalni rad i specijalizirala industrijski socijalni rad. Udala se za dr. Stipu Šarića (1970), i iduće su godine preselili u SAD i tamo je nastavila sa stručnim usavršavanjem. Godinama je surađivala u političkim i društvenim aktivnostima hrvatskih iseljeničkih zajednica, bila je vijećnica u Hrvatskome narodnom vijeću (1977-1981). Članica je Ustavne komisije Republike Hrvatske (1990) i veleposlanica Republike Hrvatske u Argentini, akreditirana za Republiku Paragvaj i Republiku Urugvaj. Dobitnica je Spomenice Domovinskog rata i odličja Reda hrvatskog trolista i Reda kneza Branimira s ogrlicom. U Argentini je primila Orden de Majo. Udovica je, majka dvoje djece Anere i Ante i baka unuka Ethana, Fine i Luke.

Muzej Like Gospić

UMJETNICI POŽEGE U GOSPIĆU

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. TRAVNJA 2021. U 11 SATI

GOSPIĆ - Udruga Ličana "Vila Velebita" iz Požege i Gospić njeguju kulturnu suradnju, a u umjetničkom kontekstu možda je najvažnija spojnica liku Miroslava Kraljevića, ali i brojnih Ličana koji su svoj životni put ostvarili na slavonskoj ravni te se zauvijek utkali u slavonsku kulturnu baštinu. Tom krugu svakako pripada i predsjednik Udruge prof. dr. sc. Josip Fajdić, rođeni Gospićanin, koji neumornom energijom pulsira slavonsko-ličkim krvotokom.

Stoga nimalo ne čudi što je Muzej Like Gospić ugostio skupnu izložbu akademskih slikara i etabliranih slikara amatera iz Zlatne doline i ravne Slavonije i Podravine, uz ponegdje prisutan lički genski kôd. Te čvrste veze Slavonije i Like, rezultirale su realizacijom izložbe koja svojim obilježjem pripada muzejskom ciklusu "Ličke korjenike". Premda je izložba planirana u 2020. godini, zbog epidemije COVID-19, bili smo prisiljeni odgoditi naš susret. No, nije nas spriječila da kroz nove vidove promoviranja sadržaja na digitalnim platformama, prezentiramo posjetiteljima emotivni zapis kistom dvadeset i devet umjetnika.

Kroz 35 ulja na platnu, akrilika i akvarela, nastalih na 5. likovnoj koloniji, održanoj u Požegi 2019. isijava pitoma ljepota ponajprije slavonskog krajolika, požeških veduta i njezinih gradskih simbola, ali i iskonska snaga krškog pejzaža što ga karakterizira monumentalnost velebitskih litica ili protok plitvičkih voda.

Izložba se može razgledati u Galeriji Muzeja Like u Gospiću do sredine idućeg mjeseca, a izloženi su radovi Ivana ANDRAŠIĆA, Milana BAJTA, Zdenke BOŠNJAKOVIĆ, Jadranke GALIĆ, Anite JAKOBOVIĆ, Darka JOVANOVIĆA, Mate JURKOVIĆA, Vande JURKOVIĆ, Josipa KAREŽIĆA, Ive KATIĆA, Zlatka KRSTIĆA, Ivice KURTZA, Ivana LONČARA-ŽANA, Jadranke MAJSTOROVIĆ, Jasminke MAŽAR, Snježane MEKIĆ-DELIĆ, Željka MUCKA, Željke PERKOVIĆ, Branimira PEŠUTA, Zvonka PETANOVIĆA, Mate PISCA, Dominika POLLETA, Željka RADMIROVIĆA, Josipa ŠIMIĆA, Lidije ŠPANIČEK, Božidara ŠPIKIĆA, Siniše ŠPIRANOVIĆA, Siniše TRBOJEVIĆA i Marije VALENTIĆ.

Muzeja Like Gospić izložbu je postavio na svoju mrežnu stranicu i može se pogledati na poveznici Muzeja Like:

muzejlike.hr/2021/04/27/izlozba-radova-s-5-likovne-kolonije-vila-velebita-u-pozegi-2019

ŽUPA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U SENJU I GRADSKI MUZEJ SENJ

UREĐENE I OTVORENE SENJSKE KATAKOMBE

Detalj senjskih kripti/Foto Gradski muzej Senj
Detalj senjskih kripti/Foto Gradski muzej Senj
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. travnja 2021. 14 sati

SENJ - Katakombe su podzemna groblja u kojima su se sahranjivali i za najvećih progona skrivali stari kršćani. Naziv katakombe dolazi iz grčkog jezika kata kymbas - kod ulegnuća.

Senjske katakombe nalaze se ispod desne lađe-broda senjske katedrale, a dijelom i ispod Trga Cimiter koji je kroz povijest služio kao gradsko groblje. Sredinom 18. stoljeća senjski biskup Benzoni (1730 ?1745) dodao je senjskoj katedrali desnu pobočnu lađu ispod koje je uređen prostor za grobnice. U senjskim katakombama su sahranjeni brojni senjski građani i uglednici. Početak ukopa potvrđuje dokument iz 1737. u kojem se spominje da se ispod desne lađe-broda nalazi grobnica Tomice Dujmovića. Zadnji ukop bio je 1868.

Evo i dijela imena sahranjenih pokojnika: Ivan pl. Vranicani (Dobrinović),1866., Antun Hesky, građanin senjski, vice konzul kraljevinah Italije, Švedske i Norveške i sjeverno njemačkog saveza, Josip Giurković, doktor mudroljubja pravnik, 1850., Katarina Domazetovich, Amalia Gjurković, rodjena pl. Turkail, 1862., Magdalena de Wukasovich, 1835., Julie Thinelli von Loewenstern rođena von Lang Magistratis Gattin, 1848., Gospa capitanica Domazetovich, 1840.

Kada je državna vlast zabranila da se u grobnice ulazi iz crkve, otvoren je ulaz izvana gdje se nalazi i danas. Sredinom XIX. stoljeća u senjskim katakombama nije se više smjelo pokapati pokojnike. Tijekom Drugog svjetskog rata, zbog iznimno debelih zidova, kripta je služila kao sklonište građana za vrijeme bombardiranja Senja. Kripta je spomenik kulture zaštićena i registrirana kao kulturno dobro kod Ministarstva kulture RH.

Obnova je počela 2017. i trajala do prošle godine zalaganjem i financijskim sredstvima Župe Uznesenja BDM Senj i Ministarstva kulture RH. Prošlog tjedna katakombe su bile otvorene četiri dana za posjetitelje povodom Dana grada Senja.

Više informacija i foto galerije na poveznici
www.muzej-senj.hr/senjske-katakombe

FOTOSOFIJA 16

Novi val Fotosofia kreativaca

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. travnja 2021. u 17 sati

ZAGREB - Fotosofia, besplatni šestodnevni seminar i workshop za naprednu fotografiju koji se održava pod vodstvom i umjetničkom direkcijom fotografa Damira Hoyke, i ove će godine polaznicima pružiti priliku za usavršavanje fotografskih znanja i vještina. Seminar će se održati od 7. do 13. lipnja 2021. u hotelu Canopy by Hilton Zagreb, a petnaestero odabranih imat će priliku saznati kako snimiti dobar portret celebrityja, modnu, reklamnu i art fotografiju.

- Veselim se što i ove godine nastavljamo donositi svjetlo optimizma u ovim izazovnim vremenima. Uz nas su i dalje naši pokrovitelji i partneri koji su prepoznali da ovaj projekt ne širi samo fotoedukaciju, već djeluje blagotvorno na društvo u cjelini.-rekao je Hoyka čiji je seminar tijekom proteklih petnaest godina završilo 225 polaznika. Mnogi od njih su, kaže Hoyka, nakon Fotosofije promijenili zanimanje, te danas žive isključivo od profesionalnog fotografiranja.

Prijave na izbor za polaznike seminara otvorene su do 13. svibnja 2021., a kako se prijaviti, pročitajte na www.fotosofia.info

Direktan link na stranicu načina prijavljivanja je https://www.fotosofia.info/Seminari.aspx?id=36

Tragom povijesti

ŠOKAČKA CIGLA, DALMATINSKI I LIČKI KAMEN

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. travnja 2021. u 18 sati

DRENOVCI - Dobili smo jedan prilog iz ravne Slavonije u kome se, za novinarske prilike, piše opširno o Drenovčanima i o njihovim dušama, te o jednoj ideji koja je zaživjela na spomen svih koji su nekada živjeli na tim prostorima.

Od 1870., kada prvi hrvatski Ličani i 1918., kada prvi Hrvatski Dalmatinci dolaze u Drenovce, pa sve do 1945. U znak siječanja i zahvalnosti na naše, a da se ne zaboravi, mi -Vjekoslav Brkić i Tomislav Linar, kao volonteri, empati i filantropi dajemo svoj obol i ovo djelo.

Kao osnovu svega, u Drenovcima susrećemo starosjedioca, Hrvata, Slavonca, Šokca koji se pojavljuje kao dobroćudni, mirni i pošteni veseljak, kavgadžija, pravdaš, neprosvijećeni, neorganizirani, nesložni, malodušni, pismeni, jalni, prenaivni, jednom riječju slijepi, što ih čini slabim, ali ipak se opiru tuđinskom nasilju. Vjernost prema rodnoj grudi, ljubav prema jeziku, običaju i svojoj djeci, daju mu novu snagu, da bude još otporniji i čvršći.

To je Slavonac, to je Šokac!
Od 1870. do 1945. podgorskim ličanima i dalmatincima, odlazak od Velebita, kamena i gladi, san se snio i dolazak k majci zemlji u Slavoniju, u Drenovce, mukotrpan i težak događaj je bio. Sirotinjo, uvijek si bolna i teška. Ti naši preci imali su istančani osjećaj i osjetljivost prema svojim pobratimima, bila su prava braća, ljudi jedni za druge.

Pisati ćemo o krizi duša koja onda nije bila prisutna u toj mjeri kao što je danas u XXI. Stoljeću gdje je itekako aktivna i upotrebljiva u svim institucijama društva, što je jadno, bijedno i jako žalosno. Ne mislimo na ekonomsku krizu, koja svakako nikad nije ugodna, mislimo na onu mnogo težu i stalnu krizu naših duša. Naime, naći će se velika većina koja će reći kakva kriza duša? Bitno je da se poprave ekonomske prilike i da imamo sve što nam treba. Uz niske cijene, da imamo dovoljno novca, pa će biti sve u redu. Ljudi ne znaju da ne znaju! Većina tako ne samo da govori, već tako i misli, ali se ljuto varaju.

Pogledajmo oko sebe, otvorimo oči i bez straha gledajmo što se oko nas zbiva i sami budimo iskreni da naš bližnji i sav život oko nas govori kako smo izgubili ravnotežu, balans i ravnovjesje. Tapkamo po mraku i ne znamo izlaz iz njega jer smo zaboravili, odnosno bolje reći, jer hoćemo da zaboravimo stare tradicije čestitosti, poštenja, staru vjeru i stari moral. Malo nas je koji se u te svakodnevne sitnice zamisle i pomisle kako nas je teška kriza naših duša, koja je zavladala sa svima nama mnogo teža nego ona kriza koja poskupljuje i otežava naš život i kruh nam svakidašnji čini sve mučnijim i gorčim.

Susrećemo s jedne strane ludi i pretjerani luksuz, a s druge strane naivnost, nezadovoljstvo i ograničenost. Oni koji takoreći tjeraju luksuz, gotovo redovito se dave u moru dugova i neudovoljenih obveza u lažima, manipulacijama, egoizmu i sebičnosti. Čemu da uopće nabrajamo sve ono što je zlo palo po našim dušama kada ionako suviše dobro znamo da se svi mi u toj krizi utapamo. Zaboravili smo da se prenemo iz mrtvila i da uperimo svoje snage, da se dignemo iz zla koje nas svakoga dana bije. Ekonomska kriza nekako će i proći ali što nam koristi sve to ako i dalje naše duše budu ogrezle u glibu najgrublje materije.

Kriza je pogodila sve naše institucije, ustanove i ljude. Vjerujemo da je kuna, kako kažu teška, ali čini se da je teška samo onda kada se radi o bilo kakvoj humanitarnoj i plemenitoj akciji, a inače ona je laka kao životinja i novac. Dnevno potrošimo na tone i tone goriva i ulja, popušimo na desetke cigareta i narkotika, kockamo se, popijemo više boca piva, vina i ostalog alkohola i možemo od zgode do zgode potrošiti onako nepotrebnu veću svotu novca, znamo se odjenuti i obući i bolje nego što to odgovara našem stanju bez ikakve utemeljite potrebe i opravdanosti. Znamo još mnogo toga učiniti što je skupo, a ne samo nepotrebno nego nažalost i štetno ali ne znamo ili nećemo da znamo da samo mali dio tih nepotrebnih troškova odvojimo za dobro svog naroda.

Kriza duša i gradnja kapelice sv. Jurja
Ne radi se tu samo o pojedincima, nažalost svi smo već previše utonuli u mutne valove sadašnjice. Mi koji ne osjećamo svoje bližnje te mislimo samo na svoju udobnost i na svoju sreću, budimo jači od okoline u kojoj je nešto palo kao hrđa po našim dušama i ne dajmo da sadašnja kriza duša i u nama u duši sve ono što je plemenito i svjetlo. Ne živimo sami na ovome svijetu, sudbina ljudi ne smije nam biti ravnodušna jer tu ćemo sudbinu prije ili kasnije morati podijeliti i mi.

A sada ponešto i o našoj ideji Lika, Dalmacija, Paklenica i Velebit, koja se već duže vrijeme smišljala, kako napraviti nešto što će ostaviti traga za budućnost. Da to ne budu samo prazne riječi dosjetili smo se jednog projekta pod nazivom "Kapelica svetom Jurju", njena izgradnja i blagoslov. Naime zrele osobe uvijek djeluju, a nezrele kritiziraju. Zajednički napor sjedinjuje. Zajednička žrtva izgrađuje i naravno prijateljstvo donosi radost, to je bio slogan i crta vodilja naših pobratima.U današnje vrijeme, ljudi su izgubili svoj identitet!

Lokaciju izgradnje kapelice nije bilo teško odrediti i tamo ju postaviti. To je bilo srce naših pobratima i reći ćemo samo "Galije". Galije su drenovačko naselje i ujedno mir oka što u moru roni, u izmjeni stalnoj glasova i boji. Galija spava, igra i lomi darujući nebu sva raskošna svjetlosti, ali i boli. Boli za prošlim i izgubljenim dalmatinskim i ličkim vremenom.
I tako na privatnom Brkić imanju određujemo lokaciju na kojoj bi izlili ploču za izgradnju naše buduće kapelice, naravno uz odobrenje ministarstva graditeljstva koje nam daje dozvolu, odnosno zeleno svjetlo.

Simbol kapelice je zaštitnik Velebita, zaštitnik Kruševa, rimski i Božji vojnik, a i imanje je nekada pripadalo Brkića djedu koji se zvao Jure, pa je i logično da je to sv. Juraj. Dugo smo razmatrali i odlučivali kad ćemo naći pravi i slobodni trenutak za odlazak prema Velebitu, zavičaju naših djedova da bi uzeli po par kamena iz Paklenice, s Velebita i iz mjesta od kud su doselili naši pređi.

I konačno smo 27. kolovoza 2019. krenuli u drugi zavičaj. Odlazimo i smještamo se na pola puta gdje smo našli smještaj u Starigradu. Sam smještaj nam je u naša srca vedrinu ostvario. Sutradan 28. kolovoza u rano jutro krećemo na put u prvo mjesto koje je pred nama Seline, naselje koje se ističe po kanjonu Male Paklenice odnosno Podvelebitskog kanala i s četiri crkve. Odlazimo dalje u zaseok Magaši, uzimamo par kamenova, a također i u zaseoku Stanić. Idemo dalje u Modriće, a poslije u Rovanjsku, smještenu na uvali na samom kraju Podvelebitskog kanala. Iz tog kraja Antičevići su bili i par kamena smo uzeli. Iduće mjesto koje je pred nama, a koje obiluje prirodnim ljepotama Velebita i s puno zaseoka jeste općinsko središte Jasenice. Bili smo i u posjetu načelniku Martinu Baričeviću, uz prethodnu najavu i obavili razgovor. Tu je i Maslenica i čuveni maslenički most. Uzimamo također jedan dio kamena koji nam odgovara, a kao što znamo dosta je naših Dalmatinaca doselilo u Drenovce iz Jasenica. Navesti ćemo njihova prezimena i zaseoke mjesta Jasenice a to su:
1 Baričević- Zelenikovac, Sredina sela, Gornji Burilovac, strana Zubak
2. Bužonja- Glavica Bužonjić
3. Marune- Šibenik, Maslenica, Rupine, Meki Doci
4. Nekić- Bobije, Sredina sela
5. Rončević- Naddraga, Sredina sela, Rovanjska
6. Stipandić- Stupice
7. Šarlije- Šibenik, Glavica Briška, Podumac, Glavica Kitnjasta
8. Vulić- Vulić Dolac, Sredina sela
9. Zubak- Strana Zubak, Gornji Burilovac, Naddraga

Iduće mjesto u koje odlazimo je Zaton Obrovački, a iz toga mjesta su Maričići i Modrići. Uzimamo kamenje i označavamo ga i nastavljamo put dalje, a svi putovi vode ka središtu zaleđa, a to je jedan, jedini stameni grad Zadar. I što reći o Zadru i bivšoj Jaderi, o gradu UNESCO-a, samo najljepše i najbolje što ti srce poželjeti može, ludilo. Iduće jutro 29. kolovoza odlazimo u najveće selo, gledajući površinom, u Zadarskoj županiji koje se spominje još 2. listopada 1224., a početkom VII. stoljeća naselili su ga Hrvati, to je Kruševo. Iz tog mjesta najviše naših pobratima doseljava u Drenovce. Navesti ćemo njihova prezimena i varoši Kruševa:
1. Anić- Ribnica, ispod crkve, srida sela
2. Bašić- Podgreda, Ribnica, Otišna
3. Brkić- Kobljani, Zevelinac, srida sela, Sekina Lokva
4. Buljat- Gornja i Donja Otišna
5. Erslan- Kobljani, Josići
6. Josići- Josići, Otišna
7. Jurica- Brčić, srida sela, Gornje i Donje Polje
8. Jurjević- srida sela, Gornje i Donje Polje
9. Karamarko- Gornja i Donja Otišna
10. Klanac- Kobljani, Varoš
11. Marić- Kobljani, Podgredom
12. Miljanić- Zaseok Miljanić
13. Perica- Ribnica
14. Ševerdija- Ribnica
15. Šimurina- Kobljani, srida sela, Draga
16. Škiljaica- Ribnica
17. Šoša- srida sela, Kosmač
18. Vrkić- Zabukovac, Brčić varoš, Bukovac
19. Župan- Draga, Pržine, srida sela

Spominju se još tri prezimena koja su povezana s Kruševom, Deste, Kalistović, Ramaz i tako dolazimo do 22 prezimena koja su živjela u Drenovcima i to su činjenice. U Kruševu uzimamo s više lokacija kamenje i označavamo ga. Iduća destinacija je Pridraga. Župa ima svoga zaštitnika sv. Martina Biskupa, a stara župna crkva sagrađena je u V. stoljeću. U neposrednom susjedstvu su Paljuv, Smilčić i Posedarje, a iz Pridrage u Drenovce dolaze prezimena Pedić i Gusar. Nastavljamo dalje prema Polači odakle dolaze Kardumi i u Nadin odakle su Glavići. Iz svih tih mjesta odakle dolaze naši Dalmatinci uzimamo kamenje i nastavljamo dalje u srce Bukovice na proštenje sv. Ivana Usika u Medviđu koju župu čine tri sela, u središtu Medviđa, na istoku Parčić i na zapadu Zelengrad. Isto tako iz Medviđe u Drenovce dolaze prezimena:
1. Demo-Varoš Krmpota iza gradine, ispod magareće glavice
2. Erstić- Varoš Erstić
3. Genda- Bakračuša, centar, Solovka
4. Kapitanović- Varoš Kapitanović
5. Knez- Varoš Knez, Veše Crkve, Pisak
6. Pilipović- Varoš Krmpota, Ćukovi

Znamo još da se u Drenovcima spominju prezimena s drniškog, benkovačkog i biogradskog područja, a to su: vlč. Đidara, Baković, Begonja, Klarić, Kisić, Marinković, Matošić, Perkušić, Plastić, Rajčić, Soljačić, Šunić i Vrban, a s makarskog Dean.

Na odlasku iz Bukovice svraćamo u Jasenice do našeg prijatelja Ante, koji nam je uz pomoć HGSS-a skinuo pervaz s Tulovih greda i više kamena nego što nam je trebalo s ostalih dijelova Velebita. Zatim 30. kolovoza, na povratku kući svraćamo u općinu Lovinac, a naselja su: Gornja Ploča, Kik, Ličko Cerje, Lovinac, Raduč, Ričice, Sveti Rok, Smokrić, Štikada i Vranik. Površina Lovinca je 342 četvorna kilometra. To je na jugoistoku najveće hrvatsko krško polje ili Ličko polje. Otud također uzimamo dio kamena i obilježavamo ga. Prezimena s tog područja, koji od 1870. pa i kasnije dolaze u Drenovce su:
1. Barać
2. Čaćić
3. Došen
4. Ivezić
5. Japundžić
6. Katalinić
7. Krmpotić
8. Matajić
9. Miletić
10. Mrkobrad
11. Pavelić
12. Smiljanić
13. Šarić
14. Šulentić
15. Trdina
16. Trtolja
17. Vrkljan
18. Zurak

U toku rata 1941 iz Boričevaca dolaze Markovinovići i Pavičići. I na kraju naše zadnje odredište, na obroncima sjevernog Velebita, a spominje se još 1219., to je Kuterevo. Poznato po drvetu, jer puno stvari su radili od drveta ali i za drvo. Ujedno je tu utočište medvjeda gdje smo pronašli jako puno volontera na jednom mjestu. Uzimamo dio kamena, onoliko koliko možemo ponijeti i bilježimo ga. U toku Drugog svjetskog rata iz Kutereva u Drenovce dolaze:
1. Bukovac
2. Ivaniš
3. Linar
4. Marinić
5. Ostović
6. Rončević
7. Rožman
8. Šepec

U popodnevnim satima dolazimo kući s turneje Dalmacija-Lika te odnosimo kamenje na Galije, gdje ga sortiramo po bilješkama. Sada nam preostaje otpočeti s izgradnjom kapelice.

Temelji se izlijevaju 4. rujna 2019. Tako smo stekli uvjete da se 14. rujna krene zidanje na postojanoj ploči. Zidalo se sa šokačkom ciglom s imanja Ilije Komesarovića-Vićanovog. Pošto je kapelica dobivala polako svoj izgled i uzidana, čekali smo neko vrijeme da se zidovi osuše te se s lijepljenjem kamena krenulo 30. Rujna, vodeći pri tome računa da se svaki kamen stavi na odgovarajuće mjesto. Sve radove su obavljali Damir Grdenić i Tomislav Škec iz firme "Kamen Drenovci" koja je ujedno i bila sponzor pri izgradnji. Naravno neizostavna je i naša stručna i logistička pomoć. I tako naša kapelica dobiva postepeno svoj sjaj, postavlja se spomen ploča s posvetom i križ od mramora koju je isto tako izradio "Kamen Drenovci", te se na samom kraju i kip sv. Jurja, dar jedne osobe koja je htjela ostati anonimna, te joj se ovom prilikom zahvaljujemo. Kapelica je u potpunosti zabljesnula 12. listopada kad su radovi privedeni kraju.

No, međutim da bi sve bilo kako treba, te da bi se ova priča okončala, bilo je potrebito učiniti još samo jednu stvar, to je blagoslov kapelice. Naime u dogovoru sa župnicima Markom Gačarićem i Željkom Šimićem dogovarali smo i taj čin. Pošto je župnik Marko iz druge župe (Velika Kopanica) morali smo utanačiti slobodno vrijeme obadva župnika, pa smo tako 21. studenog 2019. odredili kao dan posvete kapelice na koji smo pozvali nekolicinu naših mještana, uglavnom koji imaju veze s Dalmatincima i Ličanima te svakako i novinare. I tako smo toga Bogom danog lijepog dana u 13.00 sati obavili posvetu na kojoj je bilo prisutno 20dvadesetak vjernika iz naše župe, te uz nazočnost oba župnika. Između ostalog na posveti župnik Marko Gačarić je rekao:
- Volim pogledati stare zgrade jer u njima ima duha onih ljudi koji su ju pravili i u njima živjeli. Mogu biti slične, ali svaka je drugačija i održava duh onoga koji ju je gradio. Dobro znam da se vremena mijenjaju, dolaze novi stilovi. Ali onoga duha kakvog nalazimo u starim građevinama više nema, a koliko mogu primijetiti, danas su i drugačiji ljudi koji u njima žive. Možda je ovo samo nostalgija za prošlim vremenima, ali sam sreo ljude koji isto tako misle.

Nakon posvete od župnika Željka Šimića dobili smo priopćenje u kojem stoji:
- Vijest o ideji izgradnje poklonca sv. Jurja mučenika na lokaciji Galija (ulica Matije Antuna Reljkovića) u Drenovcima me ugodno iznenadila i razveselila. Razlog pozitivnog raspoloženja i odobravanja je bila činjenica da su se oko ove ideje okupili ljudi koji su realizacijom izgradnje spomenutog poklonca željeli svjedočiti svoju vjeru u Krista raspetoga i uskrsloga. Upravo u tome prepoznajem najveću vrijednost ovog projekta kojeg sam podržavao i usmjerio u skladu sa svojim mogućnostima i ovlastima. Danas poklonac sv. Jurja mučenika stoji podignut Bogu na slavu, a generacijama koje dolaze kao svjedočanstvo i primjer vjere župljana koji su živjeli u ovoj župi početkom 21. stoljeća. Bogu hvala na ovom lijepom svjedočanstvu i neka u našim životima živi i vlada u vijeke vjekova, amen!

Nakon blagoslova priređen je i skromni domjenak.
Hvala svima koji su pristupili blagoslovu naše i vaše kapelice tj. ooklonca.
Da sva ova priča ne bude pusta, potkrepljujemo je fotografijama, od odlaska po kamen, izgradnje kapelice do blagoslova.

Na kraju želimo još jednom zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovom projektu. Posebno hvala Darku Grdeniću i njegovoj firmi "KAMEN DRENOVCI", župnicima Marku Gačariću i Željku Šimiću, Oliveru Gačariću, Marku Komesaroviću, Snježani Linar, Franji Lipinčiću, Anti Petroviću-Braci, Zvonimiru Šarliji, Ivanu Gendi, Zvonimiru Čulini i Anti Zubaku.

Pobratimi velika vam hvala za sva dobra djela i vječna vam slava!

Osnivanje Udruge Rastoka

PREDSJEDNIK MILE PAVIČIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. travnja 2021. u 9 sati

GOSPIĆ - Jučer je održana je Osnivačka skupština Udruge "Rastoka"- udruga za promicanje, razvitak i unapređenje uvjeta života u selu Rastoka. Na Skupštini je jednoglasno prihvaćen statut udruge kao i sve sastavnice na kojima će se djelovati.

Za predsjednika Udruge izabran je Mile Pavičić, dopredsjednik je Josip Jelić, tajnik Ivan Čorak, a izabrano je i 13 članova Izvršnog odbora.

Ciljevi udruge su:
- poticanja na volonterski rad i aktivno sudjelovanje u zajednici
- upoznavanje s kulturnom i spomeničkom baštinom sela Rastoka i šire regije i razvijanje svijesti za njeno očuvanje
- poticanje razvoja i jačanje lokalne zajednice, te jačanje kapaciteta i razvoj mreže seoskih zajednica;
- promicanje životnog stila koji se zasniva na povratku življenja u skladu s prirodom i ekološkoj osviještenosti;
- povećanje razine javne svijesti o mogućnostima samoodrživih obiteljskih gospodarstva i obnovljivim prirodnim resursima;
- promicanje zaštite prirode na temelju očuvanja bioraznolikosti;
- posredovanje i upoznavanje novih metoda u jačanju osobnih, socijalnih i osobnih kompetencija
- razvijanje inovativnih i dugoročnih projekata u svrhu poboljšanja uvjeta života u selu
- jačanje kapaciteta razvoja održivog eko turizma
- organiziranje radnih akcija uređenja okoliša

- Svjestan sam činjenice da nam svima skupa prethodi razdoblje velike borbe i puno posla.-istakao je predsjednik Pavičić i rekao da očekuje angažman i šire zajednice. (UR)

Nova knjiga Đure Mesića

RazMiniRaj DomOVinu

Ovo je sedma knjiga ovog Slavonca ličkih korijena

Đuro Mesić uz četničku avionsku bombu od samo 102 kilograma eksploziva
Đuro Mesić uz četničku avionsku bombu od samo 102 kilograma eksploziva
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. travnja 2021. u 19.30 sati

NOVO ČIČE - Đuru Mesića (66), Slavonca ličkih korijena upoznao sam neposredno nakon Domovinskog rata na pruzi kod Vukšića gdje je bio s ekipom pirotehničara na razminiranju. Iako je u mirovini ne miruje i ovih dana mu je u izdanju Matice hrvatske Ogranak Velika Gorica izašla sedma knjiga znakovita naziva "RazMiniRaj DomOVinu" u kojoj su dnevnički zapisi s terena.

- Želja mi je bila oteti od zaborava neke povijesne činjenice, pogotovo stoga što nisam uočio da su povjesničari znanstveno obradili ulogu i mjesto pirotehničara u Domovinskom ratu i u ratu poslije rata: ratu s minama. - kaže Đuro, koji je prije ove knjige napravio knjige o rodoslovlju svojih Mesića koji su krenuli iz Brinja, ali i Podlapčana gdje su korijeni njegove supruge, a zatim i rodnih Golobrdaca.

U Ličko-senjskoj županiji sudjelovao je na razminiranju 12,84 četvornih kilometara od Gospića do Svetog brda na Velebitu, zatim od Perušića do Metka, pa do granice s BiH na Plješevici, dalekovoda, željezničkih i cestovnih pravaca, gdje su pronađene 222 mine i 2300 neeksplodiranih sredstava. Mesić je zabilježio i stradavanja na ovome području Hrvatske poginula su četiri pirotehničara.

- Do sada sam pisao obiteljsku povijest, nogometnu i četiri rodoslovne monografije. Svaka moja knjiga protkana je ljubavlju prema prijateljima i pređima. Ova je posebno draga jer me vraća u životno najbolje godine, 30-tak godina unazad, i podsjeća na doprinos čišćenja Lijepe Naše od mina.- kaže Mesić i nastavlja:

- Malo se govori o zaslugama pirotehničara na obnovi dobara i povratku prognanih. Premalo se zna o njihovom "ratu" za svoja prava. Pirotehničari to svakako zaslužuju! Zapisao sam netipična ratna zbivanja te poratno humano oslobađanje prostora od mina. Proživio sam mnoge neobične dogodovštine, otkrio romantične prizore usred okrutne stvarnosti, uživao u prirodnim ljepotama naše domovine na dotada, zbog rata i mina, nepristupačnim prostorima. U ovim ću zapisima iznijeti svoju istinu i viđenje pojedinih događaja što ne želim nikome nametati. Svaki događaj je zapravo jedna nova priča u koje se nisam upuštao da ih ne privatiziram i ne postanem sudac. Cilj mi je bio prikazati hrabrost, žrtvu i odlučnost tih ljudi u surovoj zbilji svih ovih okolnosti i godina. Vodila me iskrena želja da zabilježim sve meni poznato i dostupno o tim događajima, kako bih ih sačuvao od zaborava. Danas, u vremenu naprednih tehnologija i organiziranosti sustava, možda su drugačija razmišljanja i drugačije se gleda na javno napisano i izgovoreno, a put do danas bio je težak i dug. U svakom ljudskom životu odrastanje je protkano lijepim i ružnim trenucima, ali u starosti su sjećanja na djetinjstvo i mladost uvijek i sjetna i lijepa. Tako i ja o razminiranju iz privatno sačuvane dokumentacije, slikama iz osobnih albuma, sjećanju kazivača i novinskim zapisima.

Pred Vama je knjiga kao zapis o "rađanju, djetinjstvu i odrastanju" razminiranja iz moga kuta gledanja. Dug je put izgradnje našeg sustava od 1991. godine do danas. Učili smo iz grešaka i mijenjali načine rada u hodu. Želja mi je da ova knjiga ostane podsjetnik tog našeg putovanja, na stvarna ratna i poratna događanja i iskustva kolega pirotehničara čije su zasluge u obrani domovine, poratnoj obnovi i povratku života na minirana područja često marginalizirane.

Veliko hvala i spomen zaslužuju svi koji su nastradali, posebno oni koji danas više nisu među nama živima i zapisani su u knjizi. Žrtvujući sebe spašavali su druge, nesebično su pomagali prognanima da se sigurno vrate i nastave život na svojim ognjištima. Nažalost, na njihovoj žrtvi smo učili na najteži način. Nakon nesreća mijenjani su propisi, pravilnici i zakoni te tako se nabavljala i oprema. Da li smo dovoljno i naučili?
Moj izlazak iz umirovljeničkog mira na vjetrometinu tiskane riječi, osim kritike ili pohvale, možda bude poticaj da se nekadašnje ideje o zajedničkom spomeniku poginulim pirotehničarima i ostvare. Stradalnici sigurno zaslužuju biti u vječnosti jednakopravno sa svima poginulim braniteljima.
Bili su mi snaga i poticaj.
Ovu knjigu posvećujem njima.

Informacije o Mesićevim knjigama pogledajte na poveznici: www.google.com/search?q=zavicaji.net&ie=utf-8&oe=utf-8&client=firefox-b , a možete ga kontaktirati na mobitel 091 4035 815 i mail djuro.mesic@gmail.com. Cijena knjige je 80 kuna s poštarinom za Hrvatsku. (Mač)

Inicijativa Rastočana

OSNIVANJE UDRUGE

U ponedjeljak će biti osnivanje rastočke udruge za spas sela.

Susret Rastočana ispred škole 2006./Snimio MArko Čuljat arhiva Lika pressa Gospić
Susret Rastočana ispred škole 2006./Snimio MArko Čuljat arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. travnja 2021. u 10.30 sati

GOSPIĆ - Na naš mail stigla je obavijest i poziv za dolazak na Osnivačku skupštinu Udruge Rastoka koja će za cilj imati promicanje, razvitak i unaprjeđenje života u selu koje se nalazi koji kilometar zapadno od Smiljana ko će biti u ponedjeljak.

- Želim ukratko izvijestiti javnost osnivanju naše Udruge. Nakon dužeg vremena i razmišljanja na koji način kao mještani sela možemo pridonijeti razvitku i unapređenju života u selu, uz mnoge diskusije donesli smo odluku da zapravo jedan čovjek ponaosob ne može puno, ali skupina vrijednih i upornih ljudi može puno. Zbog toga smo sve ono što smo smatrali pozitivno stavili na papir i jednoglasno donijeli odluku - osnovat ćemo Udrugu koja bi nam zapravo bila uporište za djelovanje.- kaže Manda Pavičić-Naglić, članica Inicijativnog odbora.

U Rastoci danas živi svega tridesetak žitelja. Osnovna škola koja još uvijek postoji kao stambeni objekt u selu zatvorena je tridesetak godina, a plač novorođenčeta u ovom malom mjestu se nije čuo već preko 20 godina.

- Sagledavši i starosnu dob trenutnog stanovništva u selu, jednostavno plaši činjenica da će kroz neko izvjesno vrijeme nastati pustoš u potpunosti. Svjesni smo i činjenice da su nas neki Rastočani svojim djelom zadužili da nastavimo tamo gdje su stali, da obnovimo sve ono što je zaboravljeno i da se zapravo i njihovim imenima predstavljamo cijelom svijetu.- naglašava Pavičić Naglić i navodi njihova imena: Josip Čorak (1943), hrvač i srebrni olimpijac iz Minchena 1972., Grga Rupčić (1932-2008), profesor hrvatskog jezika i književnik, Luka Rupčić (1894-1980), profesor francuskog jezika sa Sorbone i slikar i treći Rupčić, Milan (1948), književnik, Karlo Pavičić (1934-2014), dugogodišnji direktor tvornice Kamensko iz Zagreba koja je imala pogone u Lici, Ruža Pavičić, slikarica koja živi u Parizu i Torontu te najzad mladi slikar Nikica Jelić.

Inicijativni odbor mještana čine: Mile Pavičić, Manda Pavičić Naglić, Katica Jelić, Josip Jelić, Marina Nikšić, Ivica Filipović, Josip Čorak, Ivan Čorak, Marijan Jurković, Goran Pavičić.

Rastoka se nalazi na 650 metara nadmorske visine nastalo je na sjeverozapadnom rubu Ličkog polja , 11 km od Gospića. Glavne gospodarske grane bile su poljodjelstvo, stočarstvo i lončarstvo. Stočarstvo i poljodjelstvo uz lončarstvo bili su u prvoj polovini XX. st. jedini izvori prihoda desetak višečlanih rastočkih obitelji. Između dvaju svjetskih ratova u Rastoci se lončarstvom bavilo 6-7 obitelji to osobito obitelj Jelić (Luka i Jure Jelić). Posljednji rastočki lončari bili su Mate Jelić (Jokin) rođ.1908., Jure Jelić (Martinov) rođ. 1920. koji je 1. prosinca prošle godine proslavio stoti rođendan i nakon toga umro od korone i Jure Jelić (Ivacin) rođ.1924. U Rastoci je 1910. godine bilo 357 stanovnika, a 2011. samo 33.

Ranijih godina ljeti su se Rastočani ponekad okupljali kod škole. (Ln


Hrvatski sabor kulture Zagreb

ČAROLIJA PEJZAŽA

Nova je radionica HSK-a i slikarice Olene Sokolovska.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. travnja 2021. u 17.45 sati

ZAGREB - Hrvatski sabor kulture i akademska slikarica Olena Sokolovska pripremili su novu likovnu online radionicu pod nazivom "Čarolija pejsaža" u tehnici ulje na platnu. Radionica će biti održana 23. i 26. travnja 2021. putem mrežne platforme Zoom.
Prijave su otvorene za sve zainteresirane, a broj sudionika ograničen je na prvih 100 prijavljenih.

Online radionica "Čarolija pejsaža" uključuje teorijski i praktični dio kroz koje će sudionike (23. i 26. travnja 2021.) voditi akademska slikarica Olena Sokolovska i moderatorica webinara Martina Brumen, stručna suradnica HSK-a, uz samostalan rad polaznika na vlastitom umjetničkom djelu (24. i 25. travnja 2021.)

PROGRAM:
Sudionici radionicu prate uživo putem ZOOM aplikacije, a radionica će obuhvatiti: predavanje voditeljice, video snimke i online prezentaciju rada i vježbi slikanja u tehnici ulje na platnu, samostalan rad svakog polaznika - vježbe i slikanje po predlošku, kritički osvrt voditeljice na nastale radove uz savjete za usavršavanje slikarskih umijeća te konzultacije - pitanja i odgovori. Rezultat radionice bit će i virtualna izložba nastalih radova.

Po završetku programa svi sudionici dobit će potvrde o sudjelovanju na e-mail naveden u prijavi.

Više na poveznici:
www.hrsk.hr/index51.php?pIDm1=9&pIDm2=39&pIDm3=0&pPg=0&pIDcl=1105&pToken=784b5071a9e049c203dd2ab31948b3df569ff9c9

Muzej Like Gospić

NOĆ MUZEJA JE 29. SIJEČNJA

Bit će više događanja u Gospiću i Smiljanu.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. siječnja 2021. u 10 30 sati

GOSPIĆ - Usprkos kriznim vremenima prouzročenim prirodnim katastrofama i pojavom pandemije, pozivamo Muzej Like poziva vas da ga posjetite i obiđete u Noći muzeja, 29. siječnja. Na dvije lokacije i tri različita prostora možete razgledavati izložbene sadržaje i uživati u projekciji novog biografskog igranog filma posvećenog Nikoli Tesli.

Muzej Like Gospić, 18 - 22 sata

Uz stručno vodstvo razgledajte stalne postave arheologije, etnologije, kulturne povijesti i galerije te saznajte nešto novo o bogatoj kulturnoj baštini Like

Izložba "Vode podzemlja" Hrvatskog speleološkog saveza kroz 23 fotografije pruža uvid u vodno bogatstvo hrvatskog krša, čime želimo skrenuti pozornost na očuvanje ovog prirodnog resursa, ali i na nužnost sveukupne zaštite prirode te ekološku osviještenost populacije u kontekstu globalnih klimatskih promjena. Podzemlje podjednako može biti izvorište nastanka ili nestanka života.

Izložba Crtačev dnevnik:" Modeliranje vremena" (presjek/introspekcija 1976.-2019.)
Akademski kipar Ivan Branko Imrović darovao je Muzeju 2020. dvije mape crteža. Kompozicija Crtačev dnevnik sadrži 104 crteža, dva crteža u boci i tri crteža u staklenci. Obuhvaća umjetnikovo preispitivanje svog stvaralačkog ciklusa u gotovo pola stoljeća. Izložbom se prezentira kako čin darovanja muzejskoj instituciji tako i umjetnikova intimna introspekcija.

Memorijalni centar "Nikola Tesla" Smiljan, 18 - 22 sata (posljednji ulaz u 21 sat)

Uz stručno vodstvo razgledajte Stalni postav Rodne kuće u kome otkrivate brojne zanimljivosti i podatke o životu i dostignućima Nikole Tesle, zakoračite u rekonstrukciju Teslinog laboratorija u Colorado Springsu, pogledajte kratki dokumentarni film u multimedijalnoj dvorani i pronađite uspomenu u našoj Suvenirnici

Projekcija filma "Tesla" redatelja Michaela Almereyda, kino "Korzo" Gospić, termini: 18.00 i 20.00 sat. Film prati ličkog genija, od rada u Edisonovom laboratoriju do 1905. godine, kada je Nikola Tesla primoran odustati od nastavka gradnje laboratorija Wardenclyffe na Long Islandu. U filmu nije akcent na povijesnim činjenicama, ali je sjajno osvijetljen Teslin život te se stvara bliskost s genijem. Glavni likovi su vizionar i idealist Nikola Tesla i njegov suparnik, pragmatični materijalist Thomas A. Edison. Ulogu Nikole Tesle odigrao je glumac Ethan Hawkea, dok Edisona glumi Kyle MacLachlan. Eve Hewson utjelovljuje Anne Morgan koja je narator u filmu (glas budućnosti, odnosno našeg modernog doba) te je ona ujedno i emocionalna nota priče o ljubavi i novcu.

Izložba "Kad sam bio dječak" o djetinjstvu i mladosti Nikole Tesle, kino "Korzo" Koncepcijski je zamišljena kao promocija djetinjstva Nikole Tesle, njegovih prvih spoznaja o snazi prirode, prvim dječačkim izumima koji su tijekom njegova kasnijeg života rezultirali najvećim dostignućima. Naglasak je stavljen na njegove dane provedene u Smiljanu i Gospiću vezan uz brojne anegdote, ali i druge poznate Ličane suvremenike koji su ostavili trag u Teslinu životu.

NAPOMENA: za projekciju filma "Tesla" potrebno je izvršiti rezervaciju mjesta i termina na neki od sljedećih kontakata: 053/746-530, 095/224-4621 ili e-mail: mcnikolatesla@mcnikolatesla.hr

U Noći muzeja ulaz je besplatan svima i svugdje.
Uz poštivanje epidemioloških mjera, rado vas očekujemo.

Prenosimo Dalmatinski portal

ZBIRKA TEKSTOVA GOSPIĆKE PROF. NENE ŠAHBAZOVIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. siječnja 2021. u 11.30 sati

GOSPIĆ - Ovih dana iz tiska je izašla knjiga "Škrinjica od riječi" gospićke profesorice Nene Šahbazović. Knjigu je izdala splitska izdavačka kuća Fragment. Tekstovi su zadnjih pet godina objavljeni na njenim mrežnim stranicama, a sada su između korica.

Prenosimo cjeloviti tekst objavljen na Dalmatinskom portalu:

dalmatinskiportal.hr/zivot/objavljena-zbirka-tekstova-koje-je-na-drustvenim-mrezama-citalo-vise-od-62-tisuce-pratitelja/85945?fbclid=IwAR0xATyDOhPxOD009ITSsiMtDQTn6L_WZbf0IIlo11YqLTgXuJY8hqpUxwc

Nova Pjesma Branimira Mikića

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. siječnja 2120. u 16 sati

BANOVINA NAŠA

Snažan potres srušio je zgrade
Ali nije, nikad naše nade,
Dobri ljudi uvijek novo grade
"Na koljena nikada ne pade".

Za sve ljude dobroga srca
Za Banove uvijek neka kuca,
Tu je staro prijestolje od vijeka
Našoj duši uvijek daje lijeka.

Petrinja, Glina i Sisak
Ruševine, prašina i vrisak,
Kad je teško naši ljudi stižu
Trobojnicu na krovove dižu.

Stara majko Banovino mila
U tebi se tuga svijeta slila,
Gradit ćemo da bi sretna bila
I u cvijeću ponovo živila.

(Lički Osik, 5. siječnja 2021.)

Nova knjiga Milana Rupčića

GLUHO DOBA

Deseta je to knjiga pisca s korijenima u Rastoci.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10- siječnja 2021. u 13.15 sati

GOSPIĆ - Nekidan nam je stigla nova knjiga pisca Milana Rupčića (72) koji živi i piše u Zagrebu, a korijeni su mu u obližnjoj Rastoci odakle su potekli slikar i profesor vrancuskog jezika Luka Rupčić i profesor 'rvatskog jezika i književnik Grgo Rupčić. Rodilo se tamo jošte dosta veli ljudi ka primirice ponajbolji i lički i rvacki rvač Josip Čorak, pa gospodarstvenik Karlo Pavičić, pa još edna slikarica Ruža Pavičić …

Deseta je to jubilarna Rupčićeva knjiga knjiga koja je izašla krajem prošle godine u izdanju Udruge hrvatskih aforista i humorista u Zagrebu.

- Milan Rupčić, bogatim životnim iskustvom, kao aktivni sudionik ili tek promatrač društvenih pojava svjedoči kako u današnjem vremenu postoje smetnje u komunikaciji. Kao da u razgovoru sudionici ne čuju jedni druge- mnogobrojne političke stranke, vladajući-oporba, vlasnici.radnici, bogati-siromašni, stari-mladi, zaposleni-nezaposleni, učeni-neuki … Podsjeća ga takvo stanje na nekakvo "gluho doba" i eto inspiracije za naslov prve, cjeloviteknjige aforizama Gluho doba.- napisao je u predgovoru Josip Balaško. (Ln)

Nakon 60. Festivala hrvatskih kazališnih amatera

PRIZNANJE GOSPIĆKIM GLUMICAMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. prosinca 2020. u 10.40 sati

GOSPIĆ
- Proglašenjem nominacija i nagrada završen je online 60. Festival hrvatskih kazališnih amatera.

Odlukom Prosudbenog povjerenstva u sastavu: dramaturginja i redateljica, teatrologinja, prof. hrvatskoga jezika i književnosti i komparatistica književnosti dr. sc. Dr. art. Mira Muhoberac, istaknuti hrvatski redatelj i glumac doc. art. Jasmin Novljaković i kazališni, filmski i televizijski glumac izv. Prof. art. Vjekoslav Janković dale su posebne pohvale Amaterskom kazalištu POU-a Dr. Ante Starčevića za kolektivnu igru u predstavi "Vesele žene hrvatske" u režiji Anele Serdar-Pašalić. (Ln)

Ako niste pogledajte gospićkju predstavu na Festivalu na njihovoj poveznici:

youtu.be/jiI_Eb4eHf8

Neumorni akademski slikar Sergije Mihić

IZLOŽBA KROZ IZLOG

Božićna izložba U susret Tihoj noći.

MArina i Sergije Mihić U susretu u Tihoj noći/Snimio Marko Čuljat
MArina i Sergije Mihić U susretu u Tihoj noći/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. prosinca 2020. u 20 sati

Pripremio Marko Čuljat uz pomoć Marine Mihić

GOSPIĆ - Prije nekoliko godina dio godine akademski slikar Sergije Mihić, dvostrukih ličkih korijena, po didu i babi, provodi i u Gospiću. Do tada je kroz Grad često prolazio iz Zagreba u Karlobag gdje je sa suprugom Marinom svio gnijezdo u Kavi ('ko zna zna, 'ko ne zna nije ni bitno).

Znao je svratiti i u Muzej Like, da bi ostavio koju svoju sliku kako bi sudjelovao na Ličkom likovnom analu. Tu smo se i upoznali. Po dolasku u ličku metropolu uključio se u kulturni život zajedno sa suprugom Marinom. Organizirao je jednu samostalnu izložbu, a drugu se jednim prijateljem slikarom Dimitrom Hristovim Nikolovim. Nije to sve, u jednom omalenom prostoru, lokalu na početku Ulice popa Frana Biničkog, gdje je organizirao Mjesto poticajnog druženja supruga Marina postavila je velikoformatna ulja na platnu nestala u posljednje vrijeme, a u samome izlogu kroz koji se mogu vidjeti ove slike nalazi se friz od dva reda malih formata na temu ribe. Njegovi tragovi su vidljivi i u dragome mu Karlobagu. Na školskoj zgradi izradio je nekoliko mozaika, a u Kavi drži i slikarsku koloniju za najmlađe.

- Kada slikarska duša s ljubavlju razastre svoj bogati život oku promatrača, poziv je to na sudjelovanje u još jedno putovanje mističnim putovima stvarnosti. Poziv je to na sjećanje svih vjetrova kojima smo izloženi, od laganog povjetarca do nemilog garbina, od bure do juga, do vremena kada jarboli samo stoje. Poziv je to na razmišljanje, na brojne lijene trenutke ljubavi i strasti, do mirnih trenutaka sreće u postojanju. Poziv je to i na bolna sjećanja tuge i gubitaka onih najdražih. Poziv je to i na nadu koju nam opet ponovo donosi još jedna Tiha noć. - napisala nam je Marina i nastavila:
- A da bi umjetnost bila živa, mora biti dostupna oku promatrača.. I u ovo vrijeme mnogobrojnih ograničenja, slikar Mihić nije odustao od svoje životne misije. Ova izložba svjedoči tome. Pod nazivom U susret Tihoj noći, izložba posluje sve odluke o distanci u vrijeme korone i to u doslovnom smislu. Može se pogledati u samom centru Gospića i to tako da ju pogledate KROZ IZLOG prostora koji se naziva Mjesto poticajnog druženja. Druženja, a još manje poticajnih, nažalost ove godine gotovo da i nije bilo, ali zato za slikara Sergija Mihića došlo je upravo vrijeme posvećenosti slikanju. Ova izložba s povodom, pod nazivom "U susret Tihoj noći nastala je u jednome vremenu kojeg ćemo zasigurno pamtiti. Neka i ova izložba bude za pamćenje.

Likovna udruga Lika Gospić

U DOBA KORONE VIRTUALNA IZLOŽBA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. prosinca 2020. u 17.30 sati

GOSPIĆ - Likovna udruga Lika šestu godinu, sada već tradicionalno u prosincu, organizira skupnu izložbu svojih članova koja predstavlja presjek radova članova u protekloj godini.

- S radošću vas pozivamo da zavirite u ovo prvo virtualno izdanje LikArt6 izložbe te se odmaknete od ove tmurne svakodnevice. Na trenutak zakoračite u neki malo ljepši svijet kroz 48 djela nastala radom 17 autora.- poručuje predjednik Udruge Nikica Jelić.

On line izložbu možete razgledati na poveznici
www.lulika.hr/LikArt6/IZLOZBA_LIKART6/index.html

Pripremljen je i on-line katalog izložbe koji možete prolistati i informirati se pobliže o autorima i izložbi na poveznici:
cdn.heyzine.com/files/uploaded/9534123bdfb325a0dd9a6a6cd9fd024b94d2bef9.pdf

Likovna udruga Lika osnovna je 2013. Naši članovi, iako ne dolaze svi iz Gospića, imaju neku zajedničku poveznicu s Gospićem i Likom. Na LikArt 6 predstavit će se svojim radovima slijedeći članovi:

Jadranka Baburić Štimac, Marija Božić, Željko Breka, Nikica Jelić, Vita Kravchenia - Naglich, Veljko Lazić, Martha Miletić, Dražen Mileusnić, Dijana Mlinarić, Mirjana Modrušan, Vatroslav Orešković - Beća, Manda Pleša, Katarina Rast, Ana Starčević, Blanka Šuper i Saša Živković. (Ln)