POČETNAARHIVA
ŠOKAČKA CIGLA, DALMATINSKI I LIČKI KAMEN
PREDSJEDNIK MILE PAVIČIĆ
RazMiniRaj DomOVinu
OSNIVANJE UDRUGE
ČAROLIJA PEJZAŽA
NOĆ MUZEJA JE 29. SIJEČNJA
ZBIRKA TEKSTOVA GOSPIĆKE PROF. NENE ŠAHBAZOVIĆ
Nova Pjesma Branimira Mikića
GLUHO DOBA
PRIZNANJE GOSPIĆKIM GLUMICAMA
IZLOŽBA KROZ IZLOG
U DOBA KORONE VIRTUALNA IZLOŽBA

Tragom povijesti

ŠOKAČKA CIGLA, DALMATINSKI I LIČKI KAMEN

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. travnja 2021. u 18 sati

DRENOVCI - Dobili smo jedan prilog iz ravne Slavonije u kome se, za novinarske prilike, piše opširno o Drenovčanima i o njihovim dušama, te o jednoj ideji koja je zaživjela na spomen svih koji su nekada živjeli na tim prostorima.

Od 1870., kada prvi hrvatski Ličani i 1918., kada prvi Hrvatski Dalmatinci dolaze u Drenovce, pa sve do 1945. U znak siječanja i zahvalnosti na naše, a da se ne zaboravi, mi -Vjekoslav Brkić i Tomislav Linar, kao volonteri, empati i filantropi dajemo svoj obol i ovo djelo.

Kao osnovu svega, u Drenovcima susrećemo starosjedioca, Hrvata, Slavonca, Šokca koji se pojavljuje kao dobroćudni, mirni i pošteni veseljak, kavgadžija, pravdaš, neprosvijećeni, neorganizirani, nesložni, malodušni, pismeni, jalni, prenaivni, jednom riječju slijepi, što ih čini slabim, ali ipak se opiru tuđinskom nasilju. Vjernost prema rodnoj grudi, ljubav prema jeziku, običaju i svojoj djeci, daju mu novu snagu, da bude još otporniji i čvršći.

To je Slavonac, to je Šokac!
Od 1870. do 1945. podgorskim ličanima i dalmatincima, odlazak od Velebita, kamena i gladi, san se snio i dolazak k majci zemlji u Slavoniju, u Drenovce, mukotrpan i težak događaj je bio. Sirotinjo, uvijek si bolna i teška. Ti naši preci imali su istančani osjećaj i osjetljivost prema svojim pobratimima, bila su prava braća, ljudi jedni za druge.

Pisati ćemo o krizi duša koja onda nije bila prisutna u toj mjeri kao što je danas u XXI. Stoljeću gdje je itekako aktivna i upotrebljiva u svim institucijama društva, što je jadno, bijedno i jako žalosno. Ne mislimo na ekonomsku krizu, koja svakako nikad nije ugodna, mislimo na onu mnogo težu i stalnu krizu naših duša. Naime, naći će se velika većina koja će reći kakva kriza duša? Bitno je da se poprave ekonomske prilike i da imamo sve što nam treba. Uz niske cijene, da imamo dovoljno novca, pa će biti sve u redu. Ljudi ne znaju da ne znaju! Većina tako ne samo da govori, već tako i misli, ali se ljuto varaju.

Pogledajmo oko sebe, otvorimo oči i bez straha gledajmo što se oko nas zbiva i sami budimo iskreni da naš bližnji i sav život oko nas govori kako smo izgubili ravnotežu, balans i ravnovjesje. Tapkamo po mraku i ne znamo izlaz iz njega jer smo zaboravili, odnosno bolje reći, jer hoćemo da zaboravimo stare tradicije čestitosti, poštenja, staru vjeru i stari moral. Malo nas je koji se u te svakodnevne sitnice zamisle i pomisle kako nas je teška kriza naših duša, koja je zavladala sa svima nama mnogo teža nego ona kriza koja poskupljuje i otežava naš život i kruh nam svakidašnji čini sve mučnijim i gorčim.

Susrećemo s jedne strane ludi i pretjerani luksuz, a s druge strane naivnost, nezadovoljstvo i ograničenost. Oni koji takoreći tjeraju luksuz, gotovo redovito se dave u moru dugova i neudovoljenih obveza u lažima, manipulacijama, egoizmu i sebičnosti. Čemu da uopće nabrajamo sve ono što je zlo palo po našim dušama kada ionako suviše dobro znamo da se svi mi u toj krizi utapamo. Zaboravili smo da se prenemo iz mrtvila i da uperimo svoje snage, da se dignemo iz zla koje nas svakoga dana bije. Ekonomska kriza nekako će i proći ali što nam koristi sve to ako i dalje naše duše budu ogrezle u glibu najgrublje materije.

Kriza je pogodila sve naše institucije, ustanove i ljude. Vjerujemo da je kuna, kako kažu teška, ali čini se da je teška samo onda kada se radi o bilo kakvoj humanitarnoj i plemenitoj akciji, a inače ona je laka kao životinja i novac. Dnevno potrošimo na tone i tone goriva i ulja, popušimo na desetke cigareta i narkotika, kockamo se, popijemo više boca piva, vina i ostalog alkohola i možemo od zgode do zgode potrošiti onako nepotrebnu veću svotu novca, znamo se odjenuti i obući i bolje nego što to odgovara našem stanju bez ikakve utemeljite potrebe i opravdanosti. Znamo još mnogo toga učiniti što je skupo, a ne samo nepotrebno nego nažalost i štetno ali ne znamo ili nećemo da znamo da samo mali dio tih nepotrebnih troškova odvojimo za dobro svog naroda.

Kriza duša i gradnja kapelice sv. Jurja
Ne radi se tu samo o pojedincima, nažalost svi smo već previše utonuli u mutne valove sadašnjice. Mi koji ne osjećamo svoje bližnje te mislimo samo na svoju udobnost i na svoju sreću, budimo jači od okoline u kojoj je nešto palo kao hrđa po našim dušama i ne dajmo da sadašnja kriza duša i u nama u duši sve ono što je plemenito i svjetlo. Ne živimo sami na ovome svijetu, sudbina ljudi ne smije nam biti ravnodušna jer tu ćemo sudbinu prije ili kasnije morati podijeliti i mi.

A sada ponešto i o našoj ideji Lika, Dalmacija, Paklenica i Velebit, koja se već duže vrijeme smišljala, kako napraviti nešto što će ostaviti traga za budućnost. Da to ne budu samo prazne riječi dosjetili smo se jednog projekta pod nazivom "Kapelica svetom Jurju", njena izgradnja i blagoslov. Naime zrele osobe uvijek djeluju, a nezrele kritiziraju. Zajednički napor sjedinjuje. Zajednička žrtva izgrađuje i naravno prijateljstvo donosi radost, to je bio slogan i crta vodilja naših pobratima.U današnje vrijeme, ljudi su izgubili svoj identitet!

Lokaciju izgradnje kapelice nije bilo teško odrediti i tamo ju postaviti. To je bilo srce naših pobratima i reći ćemo samo "Galije". Galije su drenovačko naselje i ujedno mir oka što u moru roni, u izmjeni stalnoj glasova i boji. Galija spava, igra i lomi darujući nebu sva raskošna svjetlosti, ali i boli. Boli za prošlim i izgubljenim dalmatinskim i ličkim vremenom.
I tako na privatnom Brkić imanju određujemo lokaciju na kojoj bi izlili ploču za izgradnju naše buduće kapelice, naravno uz odobrenje ministarstva graditeljstva koje nam daje dozvolu, odnosno zeleno svjetlo.

Simbol kapelice je zaštitnik Velebita, zaštitnik Kruševa, rimski i Božji vojnik, a i imanje je nekada pripadalo Brkića djedu koji se zvao Jure, pa je i logično da je to sv. Juraj. Dugo smo razmatrali i odlučivali kad ćemo naći pravi i slobodni trenutak za odlazak prema Velebitu, zavičaju naših djedova da bi uzeli po par kamena iz Paklenice, s Velebita i iz mjesta od kud su doselili naši pređi.

I konačno smo 27. kolovoza 2019. krenuli u drugi zavičaj. Odlazimo i smještamo se na pola puta gdje smo našli smještaj u Starigradu. Sam smještaj nam je u naša srca vedrinu ostvario. Sutradan 28. kolovoza u rano jutro krećemo na put u prvo mjesto koje je pred nama Seline, naselje koje se ističe po kanjonu Male Paklenice odnosno Podvelebitskog kanala i s četiri crkve. Odlazimo dalje u zaseok Magaši, uzimamo par kamenova, a također i u zaseoku Stanić. Idemo dalje u Modriće, a poslije u Rovanjsku, smještenu na uvali na samom kraju Podvelebitskog kanala. Iz tog kraja Antičevići su bili i par kamena smo uzeli. Iduće mjesto koje je pred nama, a koje obiluje prirodnim ljepotama Velebita i s puno zaseoka jeste općinsko središte Jasenice. Bili smo i u posjetu načelniku Martinu Baričeviću, uz prethodnu najavu i obavili razgovor. Tu je i Maslenica i čuveni maslenički most. Uzimamo također jedan dio kamena koji nam odgovara, a kao što znamo dosta je naših Dalmatinaca doselilo u Drenovce iz Jasenica. Navesti ćemo njihova prezimena i zaseoke mjesta Jasenice a to su:
1 Baričević- Zelenikovac, Sredina sela, Gornji Burilovac, strana Zubak
2. Bužonja- Glavica Bužonjić
3. Marune- Šibenik, Maslenica, Rupine, Meki Doci
4. Nekić- Bobije, Sredina sela
5. Rončević- Naddraga, Sredina sela, Rovanjska
6. Stipandić- Stupice
7. Šarlije- Šibenik, Glavica Briška, Podumac, Glavica Kitnjasta
8. Vulić- Vulić Dolac, Sredina sela
9. Zubak- Strana Zubak, Gornji Burilovac, Naddraga

Iduće mjesto u koje odlazimo je Zaton Obrovački, a iz toga mjesta su Maričići i Modrići. Uzimamo kamenje i označavamo ga i nastavljamo put dalje, a svi putovi vode ka središtu zaleđa, a to je jedan, jedini stameni grad Zadar. I što reći o Zadru i bivšoj Jaderi, o gradu UNESCO-a, samo najljepše i najbolje što ti srce poželjeti može, ludilo. Iduće jutro 29. kolovoza odlazimo u najveće selo, gledajući površinom, u Zadarskoj županiji koje se spominje još 2. listopada 1224., a početkom VII. stoljeća naselili su ga Hrvati, to je Kruševo. Iz tog mjesta najviše naših pobratima doseljava u Drenovce. Navesti ćemo njihova prezimena i varoši Kruševa:
1. Anić- Ribnica, ispod crkve, srida sela
2. Bašić- Podgreda, Ribnica, Otišna
3. Brkić- Kobljani, Zevelinac, srida sela, Sekina Lokva
4. Buljat- Gornja i Donja Otišna
5. Erslan- Kobljani, Josići
6. Josići- Josići, Otišna
7. Jurica- Brčić, srida sela, Gornje i Donje Polje
8. Jurjević- srida sela, Gornje i Donje Polje
9. Karamarko- Gornja i Donja Otišna
10. Klanac- Kobljani, Varoš
11. Marić- Kobljani, Podgredom
12. Miljanić- Zaseok Miljanić
13. Perica- Ribnica
14. Ševerdija- Ribnica
15. Šimurina- Kobljani, srida sela, Draga
16. Škiljaica- Ribnica
17. Šoša- srida sela, Kosmač
18. Vrkić- Zabukovac, Brčić varoš, Bukovac
19. Župan- Draga, Pržine, srida sela

Spominju se još tri prezimena koja su povezana s Kruševom, Deste, Kalistović, Ramaz i tako dolazimo do 22 prezimena koja su živjela u Drenovcima i to su činjenice. U Kruševu uzimamo s više lokacija kamenje i označavamo ga. Iduća destinacija je Pridraga. Župa ima svoga zaštitnika sv. Martina Biskupa, a stara župna crkva sagrađena je u V. stoljeću. U neposrednom susjedstvu su Paljuv, Smilčić i Posedarje, a iz Pridrage u Drenovce dolaze prezimena Pedić i Gusar. Nastavljamo dalje prema Polači odakle dolaze Kardumi i u Nadin odakle su Glavići. Iz svih tih mjesta odakle dolaze naši Dalmatinci uzimamo kamenje i nastavljamo dalje u srce Bukovice na proštenje sv. Ivana Usika u Medviđu koju župu čine tri sela, u središtu Medviđa, na istoku Parčić i na zapadu Zelengrad. Isto tako iz Medviđe u Drenovce dolaze prezimena:
1. Demo-Varoš Krmpota iza gradine, ispod magareće glavice
2. Erstić- Varoš Erstić
3. Genda- Bakračuša, centar, Solovka
4. Kapitanović- Varoš Kapitanović
5. Knez- Varoš Knez, Veše Crkve, Pisak
6. Pilipović- Varoš Krmpota, Ćukovi

Znamo još da se u Drenovcima spominju prezimena s drniškog, benkovačkog i biogradskog područja, a to su: vlč. Đidara, Baković, Begonja, Klarić, Kisić, Marinković, Matošić, Perkušić, Plastić, Rajčić, Soljačić, Šunić i Vrban, a s makarskog Dean.

Na odlasku iz Bukovice svraćamo u Jasenice do našeg prijatelja Ante, koji nam je uz pomoć HGSS-a skinuo pervaz s Tulovih greda i više kamena nego što nam je trebalo s ostalih dijelova Velebita. Zatim 30. kolovoza, na povratku kući svraćamo u općinu Lovinac, a naselja su: Gornja Ploča, Kik, Ličko Cerje, Lovinac, Raduč, Ričice, Sveti Rok, Smokrić, Štikada i Vranik. Površina Lovinca je 342 četvorna kilometra. To je na jugoistoku najveće hrvatsko krško polje ili Ličko polje. Otud također uzimamo dio kamena i obilježavamo ga. Prezimena s tog područja, koji od 1870. pa i kasnije dolaze u Drenovce su:
1. Barać
2. Čaćić
3. Došen
4. Ivezić
5. Japundžić
6. Katalinić
7. Krmpotić
8. Matajić
9. Miletić
10. Mrkobrad
11. Pavelić
12. Smiljanić
13. Šarić
14. Šulentić
15. Trdina
16. Trtolja
17. Vrkljan
18. Zurak

U toku rata 1941 iz Boričevaca dolaze Markovinovići i Pavičići. I na kraju naše zadnje odredište, na obroncima sjevernog Velebita, a spominje se još 1219., to je Kuterevo. Poznato po drvetu, jer puno stvari su radili od drveta ali i za drvo. Ujedno je tu utočište medvjeda gdje smo pronašli jako puno volontera na jednom mjestu. Uzimamo dio kamena, onoliko koliko možemo ponijeti i bilježimo ga. U toku Drugog svjetskog rata iz Kutereva u Drenovce dolaze:
1. Bukovac
2. Ivaniš
3. Linar
4. Marinić
5. Ostović
6. Rončević
7. Rožman
8. Šepec

U popodnevnim satima dolazimo kući s turneje Dalmacija-Lika te odnosimo kamenje na Galije, gdje ga sortiramo po bilješkama. Sada nam preostaje otpočeti s izgradnjom kapelice.

Temelji se izlijevaju 4. rujna 2019. Tako smo stekli uvjete da se 14. rujna krene zidanje na postojanoj ploči. Zidalo se sa šokačkom ciglom s imanja Ilije Komesarovića-Vićanovog. Pošto je kapelica dobivala polako svoj izgled i uzidana, čekali smo neko vrijeme da se zidovi osuše te se s lijepljenjem kamena krenulo 30. Rujna, vodeći pri tome računa da se svaki kamen stavi na odgovarajuće mjesto. Sve radove su obavljali Damir Grdenić i Tomislav Škec iz firme "Kamen Drenovci" koja je ujedno i bila sponzor pri izgradnji. Naravno neizostavna je i naša stručna i logistička pomoć. I tako naša kapelica dobiva postepeno svoj sjaj, postavlja se spomen ploča s posvetom i križ od mramora koju je isto tako izradio "Kamen Drenovci", te se na samom kraju i kip sv. Jurja, dar jedne osobe koja je htjela ostati anonimna, te joj se ovom prilikom zahvaljujemo. Kapelica je u potpunosti zabljesnula 12. listopada kad su radovi privedeni kraju.

No, međutim da bi sve bilo kako treba, te da bi se ova priča okončala, bilo je potrebito učiniti još samo jednu stvar, to je blagoslov kapelice. Naime u dogovoru sa župnicima Markom Gačarićem i Željkom Šimićem dogovarali smo i taj čin. Pošto je župnik Marko iz druge župe (Velika Kopanica) morali smo utanačiti slobodno vrijeme obadva župnika, pa smo tako 21. studenog 2019. odredili kao dan posvete kapelice na koji smo pozvali nekolicinu naših mještana, uglavnom koji imaju veze s Dalmatincima i Ličanima te svakako i novinare. I tako smo toga Bogom danog lijepog dana u 13.00 sati obavili posvetu na kojoj je bilo prisutno 20dvadesetak vjernika iz naše župe, te uz nazočnost oba župnika. Između ostalog na posveti župnik Marko Gačarić je rekao:
- Volim pogledati stare zgrade jer u njima ima duha onih ljudi koji su ju pravili i u njima živjeli. Mogu biti slične, ali svaka je drugačija i održava duh onoga koji ju je gradio. Dobro znam da se vremena mijenjaju, dolaze novi stilovi. Ali onoga duha kakvog nalazimo u starim građevinama više nema, a koliko mogu primijetiti, danas su i drugačiji ljudi koji u njima žive. Možda je ovo samo nostalgija za prošlim vremenima, ali sam sreo ljude koji isto tako misle.

Nakon posvete od župnika Željka Šimića dobili smo priopćenje u kojem stoji:
- Vijest o ideji izgradnje poklonca sv. Jurja mučenika na lokaciji Galija (ulica Matije Antuna Reljkovića) u Drenovcima me ugodno iznenadila i razveselila. Razlog pozitivnog raspoloženja i odobravanja je bila činjenica da su se oko ove ideje okupili ljudi koji su realizacijom izgradnje spomenutog poklonca željeli svjedočiti svoju vjeru u Krista raspetoga i uskrsloga. Upravo u tome prepoznajem najveću vrijednost ovog projekta kojeg sam podržavao i usmjerio u skladu sa svojim mogućnostima i ovlastima. Danas poklonac sv. Jurja mučenika stoji podignut Bogu na slavu, a generacijama koje dolaze kao svjedočanstvo i primjer vjere župljana koji su živjeli u ovoj župi početkom 21. stoljeća. Bogu hvala na ovom lijepom svjedočanstvu i neka u našim životima živi i vlada u vijeke vjekova, amen!

Nakon blagoslova priređen je i skromni domjenak.
Hvala svima koji su pristupili blagoslovu naše i vaše kapelice tj. ooklonca.
Da sva ova priča ne bude pusta, potkrepljujemo je fotografijama, od odlaska po kamen, izgradnje kapelice do blagoslova.

Na kraju želimo još jednom zahvaliti svima koji su na bilo koji način sudjelovali u ovom projektu. Posebno hvala Darku Grdeniću i njegovoj firmi "KAMEN DRENOVCI", župnicima Marku Gačariću i Željku Šimiću, Oliveru Gačariću, Marku Komesaroviću, Snježani Linar, Franji Lipinčiću, Anti Petroviću-Braci, Zvonimiru Šarliji, Ivanu Gendi, Zvonimiru Čulini i Anti Zubaku.

Pobratimi velika vam hvala za sva dobra djela i vječna vam slava!

Osnivanje Udruge Rastoka

PREDSJEDNIK MILE PAVIČIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. travnja 2021. u 9 sati

GOSPIĆ - Jučer je održana je Osnivačka skupština Udruge "Rastoka"- udruga za promicanje, razvitak i unapređenje uvjeta života u selu Rastoka. Na Skupštini je jednoglasno prihvaćen statut udruge kao i sve sastavnice na kojima će se djelovati.

Za predsjednika Udruge izabran je Mile Pavičić, dopredsjednik je Josip Jelić, tajnik Ivan Čorak, a izabrano je i 13 članova Izvršnog odbora.

Ciljevi udruge su:
- poticanja na volonterski rad i aktivno sudjelovanje u zajednici
- upoznavanje s kulturnom i spomeničkom baštinom sela Rastoka i šire regije i razvijanje svijesti za njeno očuvanje
- poticanje razvoja i jačanje lokalne zajednice, te jačanje kapaciteta i razvoj mreže seoskih zajednica;
- promicanje životnog stila koji se zasniva na povratku življenja u skladu s prirodom i ekološkoj osviještenosti;
- povećanje razine javne svijesti o mogućnostima samoodrživih obiteljskih gospodarstva i obnovljivim prirodnim resursima;
- promicanje zaštite prirode na temelju očuvanja bioraznolikosti;
- posredovanje i upoznavanje novih metoda u jačanju osobnih, socijalnih i osobnih kompetencija
- razvijanje inovativnih i dugoročnih projekata u svrhu poboljšanja uvjeta života u selu
- jačanje kapaciteta razvoja održivog eko turizma
- organiziranje radnih akcija uređenja okoliša

- Svjestan sam činjenice da nam svima skupa prethodi razdoblje velike borbe i puno posla.-istakao je predsjednik Pavičić i rekao da očekuje angažman i šire zajednice. (UR)

Nova knjiga Đure Mesića

RazMiniRaj DomOVinu

Ovo je sedma knjiga ovog Slavonca ličkih korijena

Đuro Mesić uz četničku avionsku bombu od samo 102 kilograma eksploziva
Đuro Mesić uz četničku avionsku bombu od samo 102 kilograma eksploziva
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. travnja 2021. u 19.30 sati

NOVO ČIČE - Đuru Mesića (66), Slavonca ličkih korijena upoznao sam neposredno nakon Domovinskog rata na pruzi kod Vukšića gdje je bio s ekipom pirotehničara na razminiranju. Iako je u mirovini ne miruje i ovih dana mu je u izdanju Matice hrvatske Ogranak Velika Gorica izašla sedma knjiga znakovita naziva "RazMiniRaj DomOVinu" u kojoj su dnevnički zapisi s terena.

- Želja mi je bila oteti od zaborava neke povijesne činjenice, pogotovo stoga što nisam uočio da su povjesničari znanstveno obradili ulogu i mjesto pirotehničara u Domovinskom ratu i u ratu poslije rata: ratu s minama. - kaže Đuro, koji je prije ove knjige napravio knjige o rodoslovlju svojih Mesića koji su krenuli iz Brinja, ali i Podlapčana gdje su korijeni njegove supruge, a zatim i rodnih Golobrdaca.

U Ličko-senjskoj županiji sudjelovao je na razminiranju 12,84 četvornih kilometara od Gospića do Svetog brda na Velebitu, zatim od Perušića do Metka, pa do granice s BiH na Plješevici, dalekovoda, željezničkih i cestovnih pravaca, gdje su pronađene 222 mine i 2300 neeksplodiranih sredstava. Mesić je zabilježio i stradavanja na ovome području Hrvatske poginula su četiri pirotehničara.

- Do sada sam pisao obiteljsku povijest, nogometnu i četiri rodoslovne monografije. Svaka moja knjiga protkana je ljubavlju prema prijateljima i pređima. Ova je posebno draga jer me vraća u životno najbolje godine, 30-tak godina unazad, i podsjeća na doprinos čišćenja Lijepe Naše od mina.- kaže Mesić i nastavlja:

- Malo se govori o zaslugama pirotehničara na obnovi dobara i povratku prognanih. Premalo se zna o njihovom "ratu" za svoja prava. Pirotehničari to svakako zaslužuju! Zapisao sam netipična ratna zbivanja te poratno humano oslobađanje prostora od mina. Proživio sam mnoge neobične dogodovštine, otkrio romantične prizore usred okrutne stvarnosti, uživao u prirodnim ljepotama naše domovine na dotada, zbog rata i mina, nepristupačnim prostorima. U ovim ću zapisima iznijeti svoju istinu i viđenje pojedinih događaja što ne želim nikome nametati. Svaki događaj je zapravo jedna nova priča u koje se nisam upuštao da ih ne privatiziram i ne postanem sudac. Cilj mi je bio prikazati hrabrost, žrtvu i odlučnost tih ljudi u surovoj zbilji svih ovih okolnosti i godina. Vodila me iskrena želja da zabilježim sve meni poznato i dostupno o tim događajima, kako bih ih sačuvao od zaborava. Danas, u vremenu naprednih tehnologija i organiziranosti sustava, možda su drugačija razmišljanja i drugačije se gleda na javno napisano i izgovoreno, a put do danas bio je težak i dug. U svakom ljudskom životu odrastanje je protkano lijepim i ružnim trenucima, ali u starosti su sjećanja na djetinjstvo i mladost uvijek i sjetna i lijepa. Tako i ja o razminiranju iz privatno sačuvane dokumentacije, slikama iz osobnih albuma, sjećanju kazivača i novinskim zapisima.

Pred Vama je knjiga kao zapis o "rađanju, djetinjstvu i odrastanju" razminiranja iz moga kuta gledanja. Dug je put izgradnje našeg sustava od 1991. godine do danas. Učili smo iz grešaka i mijenjali načine rada u hodu. Želja mi je da ova knjiga ostane podsjetnik tog našeg putovanja, na stvarna ratna i poratna događanja i iskustva kolega pirotehničara čije su zasluge u obrani domovine, poratnoj obnovi i povratku života na minirana područja često marginalizirane.

Veliko hvala i spomen zaslužuju svi koji su nastradali, posebno oni koji danas više nisu među nama živima i zapisani su u knjizi. Žrtvujući sebe spašavali su druge, nesebično su pomagali prognanima da se sigurno vrate i nastave život na svojim ognjištima. Nažalost, na njihovoj žrtvi smo učili na najteži način. Nakon nesreća mijenjani su propisi, pravilnici i zakoni te tako se nabavljala i oprema. Da li smo dovoljno i naučili?
Moj izlazak iz umirovljeničkog mira na vjetrometinu tiskane riječi, osim kritike ili pohvale, možda bude poticaj da se nekadašnje ideje o zajedničkom spomeniku poginulim pirotehničarima i ostvare. Stradalnici sigurno zaslužuju biti u vječnosti jednakopravno sa svima poginulim braniteljima.
Bili su mi snaga i poticaj.
Ovu knjigu posvećujem njima.

Informacije o Mesićevim knjigama pogledajte na poveznici: www.google.com/search?q=zavicaji.net&ie=utf-8&oe=utf-8&client=firefox-b , a možete ga kontaktirati na mobitel 091 4035 815 i mail djuro.mesic@gmail.com. Cijena knjige je 80 kuna s poštarinom za Hrvatsku. (Mač)

Inicijativa Rastočana

OSNIVANJE UDRUGE

U ponedjeljak će biti osnivanje rastočke udruge za spas sela.

Susret Rastočana ispred škole 2006./Snimio MArko Čuljat arhiva Lika pressa Gospić
Susret Rastočana ispred škole 2006./Snimio MArko Čuljat arhiva Lika pressa Gospić
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. travnja 2021. u 10.30 sati

GOSPIĆ - Na naš mail stigla je obavijest i poziv za dolazak na Osnivačku skupštinu Udruge Rastoka koja će za cilj imati promicanje, razvitak i unaprjeđenje života u selu koje se nalazi koji kilometar zapadno od Smiljana ko će biti u ponedjeljak.

- Želim ukratko izvijestiti javnost osnivanju naše Udruge. Nakon dužeg vremena i razmišljanja na koji način kao mještani sela možemo pridonijeti razvitku i unapređenju života u selu, uz mnoge diskusije donesli smo odluku da zapravo jedan čovjek ponaosob ne može puno, ali skupina vrijednih i upornih ljudi može puno. Zbog toga smo sve ono što smo smatrali pozitivno stavili na papir i jednoglasno donijeli odluku - osnovat ćemo Udrugu koja bi nam zapravo bila uporište za djelovanje.- kaže Manda Pavičić-Naglić, članica Inicijativnog odbora.

U Rastoci danas živi svega tridesetak žitelja. Osnovna škola koja još uvijek postoji kao stambeni objekt u selu zatvorena je tridesetak godina, a plač novorođenčeta u ovom malom mjestu se nije čuo već preko 20 godina.

- Sagledavši i starosnu dob trenutnog stanovništva u selu, jednostavno plaši činjenica da će kroz neko izvjesno vrijeme nastati pustoš u potpunosti. Svjesni smo i činjenice da su nas neki Rastočani svojim djelom zadužili da nastavimo tamo gdje su stali, da obnovimo sve ono što je zaboravljeno i da se zapravo i njihovim imenima predstavljamo cijelom svijetu.- naglašava Pavičić Naglić i navodi njihova imena: Josip Čorak (1943), hrvač i srebrni olimpijac iz Minchena 1972., Grga Rupčić (1932-2008), profesor hrvatskog jezika i književnik, Luka Rupčić (1894-1980), profesor francuskog jezika sa Sorbone i slikar i treći Rupčić, Milan (1948), književnik, Karlo Pavičić (1934-2014), dugogodišnji direktor tvornice Kamensko iz Zagreba koja je imala pogone u Lici, Ruža Pavičić, slikarica koja živi u Parizu i Torontu te najzad mladi slikar Nikica Jelić.

Inicijativni odbor mještana čine: Mile Pavičić, Manda Pavičić Naglić, Katica Jelić, Josip Jelić, Marina Nikšić, Ivica Filipović, Josip Čorak, Ivan Čorak, Marijan Jurković, Goran Pavičić.

Rastoka se nalazi na 650 metara nadmorske visine nastalo je na sjeverozapadnom rubu Ličkog polja , 11 km od Gospića. Glavne gospodarske grane bile su poljodjelstvo, stočarstvo i lončarstvo. Stočarstvo i poljodjelstvo uz lončarstvo bili su u prvoj polovini XX. st. jedini izvori prihoda desetak višečlanih rastočkih obitelji. Između dvaju svjetskih ratova u Rastoci se lončarstvom bavilo 6-7 obitelji to osobito obitelj Jelić (Luka i Jure Jelić). Posljednji rastočki lončari bili su Mate Jelić (Jokin) rođ.1908., Jure Jelić (Martinov) rođ. 1920. koji je 1. prosinca prošle godine proslavio stoti rođendan i nakon toga umro od korone i Jure Jelić (Ivacin) rođ.1924. U Rastoci je 1910. godine bilo 357 stanovnika, a 2011. samo 33.

Ranijih godina ljeti su se Rastočani ponekad okupljali kod škole. (Ln


Hrvatski sabor kulture Zagreb

ČAROLIJA PEJZAŽA

Nova je radionica HSK-a i slikarice Olene Sokolovska.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. travnja 2021. u 17.45 sati

ZAGREB - Hrvatski sabor kulture i akademska slikarica Olena Sokolovska pripremili su novu likovnu online radionicu pod nazivom "Čarolija pejsaža" u tehnici ulje na platnu. Radionica će biti održana 23. i 26. travnja 2021. putem mrežne platforme Zoom.
Prijave su otvorene za sve zainteresirane, a broj sudionika ograničen je na prvih 100 prijavljenih.

Online radionica "Čarolija pejsaža" uključuje teorijski i praktični dio kroz koje će sudionike (23. i 26. travnja 2021.) voditi akademska slikarica Olena Sokolovska i moderatorica webinara Martina Brumen, stručna suradnica HSK-a, uz samostalan rad polaznika na vlastitom umjetničkom djelu (24. i 25. travnja 2021.)

PROGRAM:
Sudionici radionicu prate uživo putem ZOOM aplikacije, a radionica će obuhvatiti: predavanje voditeljice, video snimke i online prezentaciju rada i vježbi slikanja u tehnici ulje na platnu, samostalan rad svakog polaznika - vježbe i slikanje po predlošku, kritički osvrt voditeljice na nastale radove uz savjete za usavršavanje slikarskih umijeća te konzultacije - pitanja i odgovori. Rezultat radionice bit će i virtualna izložba nastalih radova.

Po završetku programa svi sudionici dobit će potvrde o sudjelovanju na e-mail naveden u prijavi.

Više na poveznici:
www.hrsk.hr/index51.php?pIDm1=9&pIDm2=39&pIDm3=0&pPg=0&pIDcl=1105&pToken=784b5071a9e049c203dd2ab31948b3df569ff9c9

Muzej Like Gospić

NOĆ MUZEJA JE 29. SIJEČNJA

Bit će više događanja u Gospiću i Smiljanu.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. siječnja 2021. u 10 30 sati

GOSPIĆ - Usprkos kriznim vremenima prouzročenim prirodnim katastrofama i pojavom pandemije, pozivamo Muzej Like poziva vas da ga posjetite i obiđete u Noći muzeja, 29. siječnja. Na dvije lokacije i tri različita prostora možete razgledavati izložbene sadržaje i uživati u projekciji novog biografskog igranog filma posvećenog Nikoli Tesli.

Muzej Like Gospić, 18 - 22 sata

Uz stručno vodstvo razgledajte stalne postave arheologije, etnologije, kulturne povijesti i galerije te saznajte nešto novo o bogatoj kulturnoj baštini Like

Izložba "Vode podzemlja" Hrvatskog speleološkog saveza kroz 23 fotografije pruža uvid u vodno bogatstvo hrvatskog krša, čime želimo skrenuti pozornost na očuvanje ovog prirodnog resursa, ali i na nužnost sveukupne zaštite prirode te ekološku osviještenost populacije u kontekstu globalnih klimatskih promjena. Podzemlje podjednako može biti izvorište nastanka ili nestanka života.

Izložba Crtačev dnevnik:" Modeliranje vremena" (presjek/introspekcija 1976.-2019.)
Akademski kipar Ivan Branko Imrović darovao je Muzeju 2020. dvije mape crteža. Kompozicija Crtačev dnevnik sadrži 104 crteža, dva crteža u boci i tri crteža u staklenci. Obuhvaća umjetnikovo preispitivanje svog stvaralačkog ciklusa u gotovo pola stoljeća. Izložbom se prezentira kako čin darovanja muzejskoj instituciji tako i umjetnikova intimna introspekcija.

Memorijalni centar "Nikola Tesla" Smiljan, 18 - 22 sata (posljednji ulaz u 21 sat)

Uz stručno vodstvo razgledajte Stalni postav Rodne kuće u kome otkrivate brojne zanimljivosti i podatke o životu i dostignućima Nikole Tesle, zakoračite u rekonstrukciju Teslinog laboratorija u Colorado Springsu, pogledajte kratki dokumentarni film u multimedijalnoj dvorani i pronađite uspomenu u našoj Suvenirnici

Projekcija filma "Tesla" redatelja Michaela Almereyda, kino "Korzo" Gospić, termini: 18.00 i 20.00 sat. Film prati ličkog genija, od rada u Edisonovom laboratoriju do 1905. godine, kada je Nikola Tesla primoran odustati od nastavka gradnje laboratorija Wardenclyffe na Long Islandu. U filmu nije akcent na povijesnim činjenicama, ali je sjajno osvijetljen Teslin život te se stvara bliskost s genijem. Glavni likovi su vizionar i idealist Nikola Tesla i njegov suparnik, pragmatični materijalist Thomas A. Edison. Ulogu Nikole Tesle odigrao je glumac Ethan Hawkea, dok Edisona glumi Kyle MacLachlan. Eve Hewson utjelovljuje Anne Morgan koja je narator u filmu (glas budućnosti, odnosno našeg modernog doba) te je ona ujedno i emocionalna nota priče o ljubavi i novcu.

Izložba "Kad sam bio dječak" o djetinjstvu i mladosti Nikole Tesle, kino "Korzo" Koncepcijski je zamišljena kao promocija djetinjstva Nikole Tesle, njegovih prvih spoznaja o snazi prirode, prvim dječačkim izumima koji su tijekom njegova kasnijeg života rezultirali najvećim dostignućima. Naglasak je stavljen na njegove dane provedene u Smiljanu i Gospiću vezan uz brojne anegdote, ali i druge poznate Ličane suvremenike koji su ostavili trag u Teslinu životu.

NAPOMENA: za projekciju filma "Tesla" potrebno je izvršiti rezervaciju mjesta i termina na neki od sljedećih kontakata: 053/746-530, 095/224-4621 ili e-mail: mcnikolatesla@mcnikolatesla.hr

U Noći muzeja ulaz je besplatan svima i svugdje.
Uz poštivanje epidemioloških mjera, rado vas očekujemo.

Prenosimo Dalmatinski portal

ZBIRKA TEKSTOVA GOSPIĆKE PROF. NENE ŠAHBAZOVIĆ

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. siječnja 2021. u 11.30 sati

GOSPIĆ - Ovih dana iz tiska je izašla knjiga "Škrinjica od riječi" gospićke profesorice Nene Šahbazović. Knjigu je izdala splitska izdavačka kuća Fragment. Tekstovi su zadnjih pet godina objavljeni na njenim mrežnim stranicama, a sada su između korica.

Prenosimo cjeloviti tekst objavljen na Dalmatinskom portalu:

dalmatinskiportal.hr/zivot/objavljena-zbirka-tekstova-koje-je-na-drustvenim-mrezama-citalo-vise-od-62-tisuce-pratitelja/85945?fbclid=IwAR0xATyDOhPxOD009ITSsiMtDQTn6L_WZbf0IIlo11YqLTgXuJY8hqpUxwc

Nova Pjesma Branimira Mikića

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. siječnja 2120. u 16 sati

BANOVINA NAŠA

Snažan potres srušio je zgrade
Ali nije, nikad naše nade,
Dobri ljudi uvijek novo grade
"Na koljena nikada ne pade".

Za sve ljude dobroga srca
Za Banove uvijek neka kuca,
Tu je staro prijestolje od vijeka
Našoj duši uvijek daje lijeka.

Petrinja, Glina i Sisak
Ruševine, prašina i vrisak,
Kad je teško naši ljudi stižu
Trobojnicu na krovove dižu.

Stara majko Banovino mila
U tebi se tuga svijeta slila,
Gradit ćemo da bi sretna bila
I u cvijeću ponovo živila.

(Lički Osik, 5. siječnja 2021.)

Nova knjiga Milana Rupčića

GLUHO DOBA

Deseta je to knjiga pisca s korijenima u Rastoci.

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10- siječnja 2021. u 13.15 sati

GOSPIĆ - Nekidan nam je stigla nova knjiga pisca Milana Rupčića (72) koji živi i piše u Zagrebu, a korijeni su mu u obližnjoj Rastoci odakle su potekli slikar i profesor vrancuskog jezika Luka Rupčić i profesor 'rvatskog jezika i književnik Grgo Rupčić. Rodilo se tamo jošte dosta veli ljudi ka primirice ponajbolji i lički i rvacki rvač Josip Čorak, pa gospodarstvenik Karlo Pavičić, pa još edna slikarica Ruža Pavičić …

Deseta je to jubilarna Rupčićeva knjiga knjiga koja je izašla krajem prošle godine u izdanju Udruge hrvatskih aforista i humorista u Zagrebu.

- Milan Rupčić, bogatim životnim iskustvom, kao aktivni sudionik ili tek promatrač društvenih pojava svjedoči kako u današnjem vremenu postoje smetnje u komunikaciji. Kao da u razgovoru sudionici ne čuju jedni druge- mnogobrojne političke stranke, vladajući-oporba, vlasnici.radnici, bogati-siromašni, stari-mladi, zaposleni-nezaposleni, učeni-neuki … Podsjeća ga takvo stanje na nekakvo "gluho doba" i eto inspiracije za naslov prve, cjeloviteknjige aforizama Gluho doba.- napisao je u predgovoru Josip Balaško. (Ln)

Nakon 60. Festivala hrvatskih kazališnih amatera

PRIZNANJE GOSPIĆKIM GLUMICAMA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. prosinca 2020. u 10.40 sati

GOSPIĆ
- Proglašenjem nominacija i nagrada završen je online 60. Festival hrvatskih kazališnih amatera.

Odlukom Prosudbenog povjerenstva u sastavu: dramaturginja i redateljica, teatrologinja, prof. hrvatskoga jezika i književnosti i komparatistica književnosti dr. sc. Dr. art. Mira Muhoberac, istaknuti hrvatski redatelj i glumac doc. art. Jasmin Novljaković i kazališni, filmski i televizijski glumac izv. Prof. art. Vjekoslav Janković dale su posebne pohvale Amaterskom kazalištu POU-a Dr. Ante Starčevića za kolektivnu igru u predstavi "Vesele žene hrvatske" u režiji Anele Serdar-Pašalić. (Ln)

Ako niste pogledajte gospićkju predstavu na Festivalu na njihovoj poveznici:

youtu.be/jiI_Eb4eHf8

Neumorni akademski slikar Sergije Mihić

IZLOŽBA KROZ IZLOG

Božićna izložba U susret Tihoj noći.

MArina i Sergije Mihić U susretu u Tihoj noći/Snimio Marko Čuljat
MArina i Sergije Mihić U susretu u Tihoj noći/Snimio Marko Čuljat
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. prosinca 2020. u 20 sati

Pripremio Marko Čuljat uz pomoć Marine Mihić

GOSPIĆ - Prije nekoliko godina dio godine akademski slikar Sergije Mihić, dvostrukih ličkih korijena, po didu i babi, provodi i u Gospiću. Do tada je kroz Grad često prolazio iz Zagreba u Karlobag gdje je sa suprugom Marinom svio gnijezdo u Kavi ('ko zna zna, 'ko ne zna nije ni bitno).

Znao je svratiti i u Muzej Like, da bi ostavio koju svoju sliku kako bi sudjelovao na Ličkom likovnom analu. Tu smo se i upoznali. Po dolasku u ličku metropolu uključio se u kulturni život zajedno sa suprugom Marinom. Organizirao je jednu samostalnu izložbu, a drugu se jednim prijateljem slikarom Dimitrom Hristovim Nikolovim. Nije to sve, u jednom omalenom prostoru, lokalu na početku Ulice popa Frana Biničkog, gdje je organizirao Mjesto poticajnog druženja supruga Marina postavila je velikoformatna ulja na platnu nestala u posljednje vrijeme, a u samome izlogu kroz koji se mogu vidjeti ove slike nalazi se friz od dva reda malih formata na temu ribe. Njegovi tragovi su vidljivi i u dragome mu Karlobagu. Na školskoj zgradi izradio je nekoliko mozaika, a u Kavi drži i slikarsku koloniju za najmlađe.

- Kada slikarska duša s ljubavlju razastre svoj bogati život oku promatrača, poziv je to na sudjelovanje u još jedno putovanje mističnim putovima stvarnosti. Poziv je to na sjećanje svih vjetrova kojima smo izloženi, od laganog povjetarca do nemilog garbina, od bure do juga, do vremena kada jarboli samo stoje. Poziv je to na razmišljanje, na brojne lijene trenutke ljubavi i strasti, do mirnih trenutaka sreće u postojanju. Poziv je to i na bolna sjećanja tuge i gubitaka onih najdražih. Poziv je to i na nadu koju nam opet ponovo donosi još jedna Tiha noć. - napisala nam je Marina i nastavila:
- A da bi umjetnost bila živa, mora biti dostupna oku promatrača.. I u ovo vrijeme mnogobrojnih ograničenja, slikar Mihić nije odustao od svoje životne misije. Ova izložba svjedoči tome. Pod nazivom U susret Tihoj noći, izložba posluje sve odluke o distanci u vrijeme korone i to u doslovnom smislu. Može se pogledati u samom centru Gospića i to tako da ju pogledate KROZ IZLOG prostora koji se naziva Mjesto poticajnog druženja. Druženja, a još manje poticajnih, nažalost ove godine gotovo da i nije bilo, ali zato za slikara Sergija Mihića došlo je upravo vrijeme posvećenosti slikanju. Ova izložba s povodom, pod nazivom "U susret Tihoj noći nastala je u jednome vremenu kojeg ćemo zasigurno pamtiti. Neka i ova izložba bude za pamćenje.

Likovna udruga Lika Gospić

U DOBA KORONE VIRTUALNA IZLOŽBA

 
 
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. prosinca 2020. u 17.30 sati

GOSPIĆ - Likovna udruga Lika šestu godinu, sada već tradicionalno u prosincu, organizira skupnu izložbu svojih članova koja predstavlja presjek radova članova u protekloj godini.

- S radošću vas pozivamo da zavirite u ovo prvo virtualno izdanje LikArt6 izložbe te se odmaknete od ove tmurne svakodnevice. Na trenutak zakoračite u neki malo ljepši svijet kroz 48 djela nastala radom 17 autora.- poručuje predjednik Udruge Nikica Jelić.

On line izložbu možete razgledati na poveznici
www.lulika.hr/LikArt6/IZLOZBA_LIKART6/index.html

Pripremljen je i on-line katalog izložbe koji možete prolistati i informirati se pobliže o autorima i izložbi na poveznici:
cdn.heyzine.com/files/uploaded/9534123bdfb325a0dd9a6a6cd9fd024b94d2bef9.pdf

Likovna udruga Lika osnovna je 2013. Naši članovi, iako ne dolaze svi iz Gospića, imaju neku zajedničku poveznicu s Gospićem i Likom. Na LikArt 6 predstavit će se svojim radovima slijedeći članovi:

Jadranka Baburić Štimac, Marija Božić, Željko Breka, Nikica Jelić, Vita Kravchenia - Naglich, Veljko Lazić, Martha Miletić, Dražen Mileusnić, Dijana Mlinarić, Mirjana Modrušan, Vatroslav Orešković - Beća, Manda Pleša, Katarina Rast, Ana Starčević, Blanka Šuper i Saša Živković. (Ln)