<%@LANGUAGE="JAVASCRIPT" CODEPAGE="65001"%> Dijaspora_Ličke novine_Lički vjesnik_Glas dijaspore

arhiva
ličke novine
ljudikanje


Ljudikanje o vodurini

bbb
Nabujala voda Novčice snimio Marko ČULJAT Lika press

JEZERO IL' RETENCIJA?

Licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr

31. ožujka 2018. u 18,55 sati

Piskara i slika Marko ČULJAT

Drage čitalice i čitači,

jezero od ličke vodurine proteže se od Markova ponora na dnu Lipova polja u Kosinjskoj dolini uzbrdo koritom rike Like i Novčice u dužini od 107 kilometara ne računajući manje potoke, ka recimo, Bogdaicu u Debelom Brdu i Čanić Gaju, Brušanku u Brušanima, Jadovu u Barletama, Otešicu u Čovinima i Velikom Žitniku, il' primirice Balatin u Ličkom Osiku, po kome je nazvan i edan viski.

Ukupno slivno područje ove vodurine iznosi 1570 četvornih kilometara na kome visoki vodostaj poplavi bentove, izvore pitke vode i usput izapere tisuće septičkih jama i gnojnica koje završavaju u Kosinju. Ovo je današnja slika Novčice s moga penžera. Popodne j' za dvi ure narasla barem po metera.Bila j' duboka priko četiri metera jerbo j' prilazila zid na livoj obali. Bio bi tragičan da nije smišan prijedlog predstavnika Rvatskih voda da HEP ponovo izbuši Velebit i spasi Kosinj od poplave kao da vodni doprinos plaćamo HEP-u. Treba znati da je postojeći tunel za vode Like i Gacke dug samo 13,5 kilometara. Bože koliko je to novaca stajalo, a količko bi tek stajalo bezveno bušenje Velebita za odvod vode u more???? A tekar njegovo farbanje? Za ovogodišnje zimsko-prolitnje poplave izbacili su lažni podatak da ponori u Lipovu polju gutaju 150 kubika vodurine. Što je smišljena laž, jer prema biobliografskim izvorima oni mogu progutat samo 100 kubika i to za bure, a ne za juga kad su boca i ne gutaju. Znači kad je južina voda u Kosinju raste li raste, a snig se na Velebitu topi.

Po svemu sudeći, zaključija sam u ovoj mojoj tikvi na ramenima, ispada da Gornja Lika, kako posprdno govoridu Otočačani, retencija za Otočac, a ne HE Senj. Sada u proliće Gacka ima dosta vode za turbine u Senju – 60 kubika. Postavlja se pitanje novog rvackog Obrovca, odnosno promašene investicije iz prošlog stoljeća na području Like koja ne samo Kosinjanima pravi probleme da polude i sami se isele, što izgleda neko i želi, pa da to sve džabe poplavi.

Već je sazrilo vrime da se obnove bentovi, obeštete vlasnici mlinica na Lici, Novčici, Ričici… Da se narodu na vdotopnom području osigura dostojan život izgradnjom pristojne komunalne infrastrukture i njene alternative u slučaju poplave. Uz to trebali bi se svi skupa ekološkije ponašati i na bentovima umisto mlinica, il' skupa š njima, pa i u njima umisto ednog mlina, postaviti mini hidroelektrane. Samo na Lici je od sastavaka s rikom Novčicom zbog akumulacije Kruščica uništeno je mam sedam mlinica. Kako se 2006. sjećao Jure Franić Šure iz Mušaluka, po jedna mlinica je bila u Budaku i Mušaluku, po dvije su bile u Malom Selu i Malom Polju, po jedna u Kaluđerovcu i Pezeljima. Kako bi se osigurao protok vode bentovi su minirani, a mlinice je odnijela voda nakon prvog probnog punjenja akumulacije. Vlasnici nikada nisu obeštećeni.

Do prid koju godinu sva gospićka kanalizacija završavala je pod mojim pendžerom u Novčici, a otočačka u Gackoj i pila se na Pagu, na Rabu i na potezu od Jurjeva do Karlobaga, pa Lukovčanima ne treba bit ža' što nisu pili pročišćenu kanalizaciju.

Nije za odbacit ni ideja obnove hidrocentrale u Švici, ne u Švicarskoj, kako Likote zovu tu prebogatu i samostalnu konfederaciju, koja fino federira u srid razvrstane starice Europe, koju su Englezi već načeli. Usput kazano, ne vele u Lici džabe: pravi se lud ka Englez!

Dabome da bi tribalo svratit' nešto malo vode iz Like i Gacke nazad u Švicu, nastli bi nestali švički slapovi i jezero. Morda bi dojahali i turisti s limenim konjima, ali svakako bi došli strastveni ribolovci na pastrvu sa svojim dugim rakačima od kevlara. Najzad, triba obnovit i centralu koja j' tutekar oziđana 1936., pa obnovljena 1954. I jošte j' na uzgoru. U početku je HE Švica imala snagu od samo stotinu konja, pa je proširena je za još dva agregata po 250 kW. Konjica j' naresla na priko 600 grla. Do Otočca je izgrađeno i prvih šest kilometara 10 kV dalekovoda u Lici. Pristala je raditi izgradnjom HE Senj jer je livi krak Gacke (zlo)namirno prisušija. Koje li ludosti. U stara doba čak je i ponor Perinka dobija tunelčić kojim je voda lakše i brže odlazila u podzemlje. Struju su dobili Švica i Otočac, te željezničke stanice Vrhovine, Sinac, Ramljani, Ličko Lešće, Studenci i Perušić, a i kuće usput.

Prije dosta godina, slična kosinjskoj, bila je i ričička priča. Letvari, odnosni mirnici, su sve uzduž i popriko primirili od Svetog Roka priko Ličkog Cerja i Ričica do Štikade jer je tadanja Elektroprivreda Dalmacije iz Splita tila to sve potopit za akumulaciju poradi struje koja triba više Dalmaciji neg Liki. Al, na vrime j' usta i zakukurika na bunjištu Nikica Ivezić, poznatiji ka Nikica Mašin, prisidnik Općine u Gračacu. On je od električara, a svađa se i s potpridsidnikom Izvršnog vijeća dr. Todom Ćuruvijom (to j' današnji zaminik premijera) da neće Gračani i Ričičani živit od turizma i tražija j' pravičnu naknadu. Odnosno, da se svima koji će biti pod vodom unaprvo kupi ista veličina zemlje, te izgradi kuća, štala i sve drugo da mogu priselit i nastavit živit ka prije o svom trošku, a ne o trošku države i socijale. Odustali su i napravili revelzibilnu centralu koja po noći vraća vodu u jezero na Gračačkim barama. Takove su sve idrocentrale u onoj Švici.

Evo nešto i s Fejsa:

Ej Liko prekrila te voda.
Po tebi se šeću gospoda
iz Hrvatski' voda.

Kosinj polje poplavila Lika
samo nije gdje je moja dika.

Da ste mi debeli i do – čitanja.


Ljudikanje o vodotopini


kosinj Kosinjska mornarica /Foto arhiva Lika pressa

KOSINJANI BLAGO LI JE VAMA

KAD VAM VODA TIRA MIŠE S PODA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. ožujka 2018. u 14 sati

Biliži i istražuje samo za Ličke novine Marko Čuljat

 

Poštovane čitalice i čitatelji,

Nismo se već čuli već je prošla ciganska godina. Što ćete, taka su vrimena. Svak se zabavija sam sa sebom, a političari  s nama svima. Javljanje započinjem ličkom stoljetnom rugalicom, ne samo Kosinjanima, već i Lotićanima, Gračanima, Otočačanima i ostaklim ljudima na području između, a i priko opivanih, lički' brda i planina.

            Ovi dana najprvo vodotopina u nizinskim krajevima. Ka primirice u Karlovcu di niki nisu dali komad zemlje da se stavi koja kištra pržine, pa su plivali. Velika je tragedija u Hrvatskoj Kostajnici di je je proodalo 'edno brdo, a vele da neće brdo k Muji vengo Mujo k brdu. Vodotopinu na kosinjskom području pratim već desetljećima ka novinar i snimatelj. Gradnja je počela 1959. Jošte sam iša u gimnaziju kada je završena umitna akumulacija Kruščica u Gonjem Kosinju i kada je gradilište HE Senj koja se vrti u Sv. Jurju, bilo dugačko mam 60 kilometara – od Perušića do Jurjeva. Svi su mislili da je time sve završeno te 1966.

            Nažalost, pamtim, kada sam 1970. ka snimatelj Televizije Zagreb bija na brani, odnosno na bentini, Kruščice kada je počela vrtanja pribranske HE Sklope. Sve je tutnjalo ka potres, ka da će se brdo sručiti na nas i branu. Orili su se svi vrazi i palivrazi u podzemlju. Ubrzo je počelo nikakvo mirenje, stigli su mirnici s letvama i rekli da prave plan za jošte veće jezero i nova potapanja na tome području. Eto planovi su stari i prestari, a stari su i problemi.

            Proteklih pola stoljeća, ili točno 48 godinica, bezbroj sam puta pisa' o problemima u kosinjskom dilu Like, di je vikovima tekla istoimena rika i ponirala na kraju Lipova polja u Markovom i drugim ponorima. Markov ponor je dubok neki' 60 metara onda Lika pravi jezero i iž njeg ističe potlje Senja prema Jurjevu, sve je ukupne dužine 1725. metara. Odma da rečem, spoznaju koju sam ovizi dana čuja od dva Kosinjana – Markov ponor je za juga boca, a vodu tekar guta kad okrene na buru, to niko ne spominje, nego se samo kuka. Kukaju više novinari i ostali doklen Kosinjani plivaju skupa sa stokom, stogovima sijena, krevetima, fližiderima …

            U protekla tri dana Novčica j' bila spala za dva metra, a jutros je ponovo prešla svoje korito i počela plaviti i hitati u Kosinj. Tamo j' već nikolka dana izvanredno stanje, da ne kažem nešto gore, što nije za novine i javnost. Uzletali su se svi iz Općine Perušić, pa specijalci, spasioci, Crveni križ … Čamcima se polovi po novo/starom ličkom jezeru. U desetine kuća j' ušla vodurina. Struja j' isključena, a dovoze se agregati, samo da ne bude smrdljive rane iz smrzivača.. Čujem da j' juče župan Milinović proglasija elementarnu nepogodu. Eto šanse Kosinjanima da iduće godine od države dobiju mam pet ili šest kunica, ka Dalmatinci za požare.

            Kruščićka brana je na koti od 554 metra nad morem. Tadare ima zapremninu od 122 x106 m3 vode i unda počinje priliv u dolinu. Rekordan dotok s 1200 km2  oborinskog područja bija ' 1966. od iljadu i stotinu kubika vode u sekundi. Ponori nakon izgradnje i neredovitog održavanja uspiju progutati koji kubik više od stotine u sekundi, a za rad turbina u Jurjevu treba samo 60 kubika u sekundi.

            Višegodišnji prosjek priliva vode je 396 GWh, ili za protekli 50 godina 19.800 GWh ili 19,8 TWh. Ako se to pomnoži s prosičnom, cinom struje u kući dobije se lipa sumica novaca koji su izgubljeni – bliže dvacet milijarda kunica.

            I na kraju, jošte u bivšoj državi od proizvođača lektrike, danaska HEP-a, prema njihovoj prošlogodišnjoj objavi, lokalna (samo)uprava u Gospiću, Perušiću, Otočcu i Senju dobiva godišnje oko osam milijuna kuna što je za sav period rada iznos od priko 400 milijuna kuna. Ne treba smetnut s uma da Kosinjani prošlih desetljeća nisu smili ništa gradit ni sadit trajne kulture. Naročito Gornji Kosinjani, jer im je sva imovina popisana i procinjena na nešto. Takva je prljava igra bila i na području lovinačkih sela Ričice i Štikada.

Pitam se pitam, samo kolika će šteta od vodotopine bit na ozimim usivima.

Maloprvo slušam HRZ i veli Rvoje da je jučer bio kod ovih stabala koja su danaska potopljena. Nazdravlje i hvala (ne)urednicima š radija koji zorno oslikavaju s(r)tanje u Kosinju.

Da ste mi debeli i do vidova.

REAKCIJE S FEJSA

Stjepan Ivanov Brajković Jadno je i licimjerno od naše vlasti:gradske ,županiske i državne koji neće da puste vodu u Švicu (stari tok Gacke) prema "PERINKI" jami koja je gutala svu vodu od pamtivjeka i nije bilo poplava u Kosinju i dalje ali ti nesretnici moraju naplatit i zadnju kap te vode i pod cijenu da svoj narod tope i poplavljuju pa se onda igraju spasitelja i jadne ljude j… u zdrav mozak. FUJ - jadnici jadni.
Elli Svetić Zar se ovo nije moglo predvidjeti nakon zadnje poplave? Ovo su prioriteti i financije treba usmjeravati na prava mjesta.
Marija Potnar Sarić Strasno jadni ljudi
Marica Matijaš Pa zasto se onda visak vode ne pusta, ako postoji mogucnost.
Anna Dichiera Bog bas mi je zao toga naroda Bome su bas jadni.
Marija Kresic Uh
Nevenka Tušek zbog tih velikih voda Kosinjani su odlazili iz Like
Nada Jurgec Ovakve poplave su se večinom događale u jesen tj. Uvijek za Dan Republike jer se voda morala pustati iz brane na Kruščici da nebi pukla i potopila cijelo područje Like. Ali nas tada mlade ni poplave nisu zaustavile da redovito idemo u Liku na prela i to preko brda iznad sela. Iaki bilo tesko nama tada mladima bilo prekrasno jer smo uzivali i druzili se ali nije bilo ovoliko stete. Tada Lika bila puna mladih a danas mlade možeš nabrojit na prste. Držite se ličani moji.
Marija Kresic Eto gdje vodoprivreda trosi novac gradjana Hrvatske. Iz godine u godunu se isto ponavlja i svaki put su iznenadjeni. A sirotinja pliva.....strasno
Slavica Jurković Jadni oni ljudi koji se nalaze tamo.
Slavica Škopelja Strasno
Rozalija Abramovic Rozy A to je braco moj isao po svoju seku
Nada Jurgec Kosinj polje poplavila Lika samo nije gdje je moja dika. Tak meni popeva moj dragi.
Marija Kresic Ej Liko prekrila te voda. Po tebi se secu gospoda iz Hrvatski voda.
Jurica Niksic Kroz Velebit kamioni zure voze crnce Fraetica Jure.