Postavljeno 4. studenoga 2010. |
|
---|
Terenska nastava po VelebituNASTAVA ZA BUDUĆE ŠUMARSKE INŽENJEREwww.licke-novine.hr BAŠKE OŠTARIJE - Studenti Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, druge godine prijediplomskog studija urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, 4. studenog 2024. godine boravili su na području UŠP Gospić, Šumarije Karlobag. Terensku nastavu iz predmeta Opća i krajobrazna ekologija te Fitocenologija održali su profesori Ivica Tikvić, Damir Ugarković i Dario Baričević.
|
POZIV HRVATSKIH ŠUMAGOSPODARENJE EKO ŠUMAMAwww.licke-novine.he Gradnja šumske ceste na Velebitu u Domovinskom rfatu/Snimio Marko Čuljat GOSPIĆ - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poziva sve zainteresirane šumoposjednike da se prijave na edukaciju „Ograničenja u gospodarenju šumama na području ekološke mreže“ koji se provodi u okviru intervencije 72.01. Potpora za ograničenje u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS) iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. kako bi ostvarili dodatnih 10 bodova prilikom prijave na natječaj. Edukacije će se održati na sljedećim lokacijama: Prijavu za sudjelovanje na tečaju potrebno je dostaviti na mail: slavica.maras@mps.hr ili kontakt broj: 099/4903 849 |
Baške OštarijeOBILJEŽAVANJE 260 GODINA HRVATSKOG ŠUMARSTVAwww.licke-novine.hr Piše: Mandica DAsović BAŠKE OŠTARIJE – Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva okupio se 11. listopada u ovom velebitskom mjestu. Nakon održane sjednice, na kojoj se između ostaloga raspravljalo o obilježavanju 260 godina hrvatskog šumarstva što će se događati tijekom sljedeće 2025. godine, održana je svečanost otkrivanja novo postavljene info-ploče s naslovom „Šumarija Oštarije kroz vrijeme“. Pozdravne govore okupljenim sudionicima uputili su načelnik općine Karlobag Boris Smojver, voditelj Uprave šuma Podružnice Gospić Mario Stilinović i ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban. O razlozima postavljanja info-ploče pokraj spomen-ploče Šumariji Oštarije, postavljenoj prilikom obilježavanja 250 godina hrvatskog šumarstva 2015. godine, govorila je predsjednica gospićkog ogranka HŠD-a Valentina Kulaš. Šumarija Oštarije bila je jedna od tri najstarije hrvatske šumarije, a osnovana je radi korištenja i nadzora nad šumama Ličke pukovnije onodobnoga Karlovačkog generalata. Gospićki ogranak u proteklih devet godina postavio je još dvije spomen-ploče i više info-ploča te je svojim aktivnostima obogatio rad HŠD-a i doprinio otkrivanju bogate šumarske prošlosti. Info-ploču simboličnim presijecanjem vrpce malim sjekirama zajedno su otkrili voditelj UŠP Gospić Mario Stilinović i nekadašnji predsjednik HŠD-a te počasni član gospićkog ogranka HŠD-a Petar Jurjević. Na info-ploči prikazana je prošlost šumarstva toga područja od osnutka Šumarije Oštarije u veljači 1765. godine preko nastanka drugih ličkih šumarskih institucija do postavljanja spomen-ploče Šumariji Oštarije u lipnju 2015. godine. Više o povijesti šumarstva može se saznati preko QR koda koji je postavljen na info-ploči te vodi do mrežne stranice HŠD-a Ogranka Gospić. |
Sikiricama je presjećena na panjevima svečana vrpca info panoa Na stepenicama Kubusa, prvog hrvatskog spomenika cestograditeljima |
Radionica o privatnim šumamaPotpora za ograničenja u gospodarenju šumamawww.licke-novine.hr GOSPIĆ – U Upravi šuma Podružnice održana je radionica za potencijalne korisnike natječaja za intervenciju 72.01. Potpora za ograničenja u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS) iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Radionici koju je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u suradnji s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prisustvovali su predstavnici Nacionalnog parka Plitvička jezera, Parka prirode Velebit te privatni šumoposjednici. |
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva
|
Iz aktivnosti Hrvatskom šumarskog društva u Gospiću
|
PerušićNOVA ZGRADA ŠUMARIJE Na parceli stare šumarijske zgrade izgrađena je nova i danas je bio tehnički pregled. PERUŠIĆ – Posljednjih nekoliko godina ulažemo znatna sredstva u održavanje naših objekata širom Like. Ovdje u Perušiću zgrada je bila dotrajala i bilo je nemoguće njeno održavanje pa je srušena i sazidana je nova što je stajalo 500 tisuća eura bez PDV-a – kaže Mario Stilinović, dipl. ing. šum. voditelj Podružnice Hrvatskih šuma u Gospiću dodajući da ova šumarija gospodari šumama na oko deset tisuća hektara. Upravitelj šumarije Perušić dr. sc. Šum Luka Kasumović bio je na bolovanju, ali je ipak bio uključen u gradnju nove zgrade što je jedna dočekao da se počne raditi. -Na velikom razumijevanju i pomoći tijekom gradnje zahvaljujem se Upravi društva Hrvatskih šuma u Zagrebi i Općini Perušić. Radove je na objektu Šumarije i dvorišnim objektima uspješno izvela tvrtka Baufill iz Duge Rese.- kaže Kasumović. Koliko se moglo vidjeti na svakoj etaži su protupožarna vrata, sve je zbigecano i očekuje se i namještaj i onda će početi rad u novoj zgradi. |
Zapadno pročelje perušićke Šumarije, ulaz je s dvorišne strane |
Suradnja šumara i osnovnoškolaca u GospićuPROMOCIJA SLIKOVNICE
|
Autor slikovnice Miroslav Filo Balbok i male voditeljice |
Izložba fotografija „Šuma okom šumara“Lički šumari izložbu su postavili u NP Plitvička jezera.www.licke-novine.hr Izložba je otvorena 23. travnja 2024. povodom Dana planeta Zemlje i može se pogledati do 2. svibnja. Ovo događanje rezultat je suradnje Nacionalnog parka Plitvička jezera i Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić, a zanimljivost je da je to tek prvo izlaganje poznatoga šumarskog salona na Plitvicama. To je prilog obilježavanju 75 godina proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom i 45 godina uvrštavanja na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na otvorenju izložbe govorili su predsjednica Ogranka Gospić Valentina Kulaš i predstavnik NP Plitvička jezera Krešimir Čulinović, a izložbu je otvorila dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović. (HŠD) |
Inženjerka Dasović priča o značaju stabla lipe |
Suradnja šumara i učenikaSURADNJI SE PRIDRUŽILI I UČENICI IZ FRANCUSKEU sklopu programa Erazmus+ u botaničkom vrtu zasađena je sadnica lipe.www.licke-novine.hr Pripremila: Mandica Dasović GOSPIĆ - Osnovna škola dr. Jure Turića ovih je dana domaćin učenicima i učiteljima iz Sauze Vaussais u Francuskoj. Posjet je ostvaren sukladno projektu EU mobility and our global footprint“, Erasmus+ KA210-SCH - Small- scale partnerships inschool education (Partnerstva malih razmjera u školskom obrazovanju) u koji je uključena i gospićka škola. Projekt je financiran sredstvima programa Europske unije Erazmus+. Učenici iz Francuske će u sklopu razmjene upoznati prirodne i kulturne znamenitosti Hrvatske te se družiti sa svojim domaćinima. Kako bi ostala uspomena na ovo iznimno vrijedno druženje nastavnika i učenika, koje će se nastaviti i u Francuskoj, 8. travnja 2024. ispred novoizgrađene škole, gdje je inače uz suradnju sa šumarima 1974. godine zasađen botanički vrt sadnicama iz šumskog rasadnika, posađeno je drvo prijateljstva. Uprava šuma podružnica Gospić, donirala je sadnicu lipe (Tilia cordata), koju su zajednički posadili ravnatelj škole Ivica Radošević, koordinatorica projekta Anna Marie Devčić, predsjednica HŠD-a ogranka Gospić, Valentina Kulaš te francuski i gospićki učenici. O ličkim ljepotama i znamenitostima, značenju lipe kao nacionalnog stabla hrvatskim i francuskim učenicima govorila je dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović, dok je podatke o šumama u Lici iznijela Valentina Kulaš. Nakon sadnje lipe, učenici su sa svojim nastavnicima obišli i Pećinski park Grabovača kraj Perušića. U pripremi su događanja kojima će se nastaviti ova iznimno vrijedna i plodonosna suradnja osnovne škole dr. Jure Turića, Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatskih šuma. |
|
Također je zapaženo povećanje značajne oštećenosti bukve, naše najvažnije vrste drveća, osobito na južnoj ekspoziciji i na plićim tlima. Bukva pokazuje izrazitu osjetljivost u slučaju kad je njena kora izravno izložena suncu i kad dolazi do pregrijavanja (suncožara) što uzrokuje odumiranje stabla. |
UZ SVJETSKI DAN ŠUMA – 21. OŽUJKAŠUME SU DOBROBIT ČOVJEČANSTVAŠume u Hrvatskoj prostiru se na 44 posto kopnene površine.www.licke-novine.hr Piše: mr. sp. Mandica Dasović, dipl. ing. šum. Odlukom Opće Skupštine Ujedinjenih naroda 2013. godine, 21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma. Potiču se lokalne, nacionalne i međunarodne aktivnosti kojima se promiče zaštita šuma. Šume pružaju brojne dobrobiti za ljude, od zdravstvenih, ekonomskih do socijalnih, one su neophodne za život na našem planetu i njihova vrijednost je neprocjenjiva. |
|
Hrvatsko šumarsko društvo73 GODINEDJELOVANJA U LICIwww.licke-novine.hr
|
Za vrijeme radno-svečane sjednice šumara u Brinju |
ŠKOLARCI I ŠUMARI USUSRET BLAGDANIMAwww.licke-novine.hr Pripremila: Mandica Dasović GOSPIĆ - Povodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana Uprava šuma Podružnica Gospić i Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić, u dogovoru s učiteljicom Anom Brbot-Balenović, 14. prosinca organizirali su radionicu za 2b razred Osnovne škole dr. Jure Turića. Predavanje na temu „Šuma i njeni nedrvni šumski proizvodi“ održale su Tereza Rukavina, Valentina Kulaš i Mandica Dasović. Učenici su aktivno sudjelovali postavljajući pitanja i iznoseći svoje viđenje šume i njenog značaja u svakodnevnom životu. U drugom dijelu radionice pristupilo se onom čemu su se učenici najviše radovali, a to je izrada božićnih stolnih ukrasa. Šumarija Gospić osigurala je brezove daščice na koje su slagane svijeće i kuglice. Naravno, nije se moglo bez zelenih smrekovih grančica i češera iz rasadnika Vujnović brdo. Predivno je bilo vidjeti ponosna dječja lica kad pokazuju izrađene aranžmane, djelo vlastitih ideja i rukica. Radionica je završila kratkom igrom i smijehom koji je odzvanjao učionicom. Ovo je bila još jedna akcija u nizu plodne suradnje gospićkih šumara i Osnovne škole koja će se na obostrano zadovoljstvo nastaviti i ubuduće. |
Udbinski učenici u posjeti šumarimaObilazak šume Jasikovac i šumskog rasadnika.licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - Učenici i učitelji od 1. do 6. razreda Osnovne škole Kralja Tomislava iz Udbine posjetili su ovih dana šumu Jasikovac i šumarski rasadnik Vujnović brdo čiji su počeci bili daleke 1903. godine u Budačkoj ulici gdje je danas gradska palača. U posjeti su ih primili djelatnici Uprava šume podružnica Gospić Tereza Rukavina, Mile Pocrnić, Mandica Dasović, Mateja Rukavina i Marko Brkljačić. Ugodnom šetnjom kroz šumu upoznali su učenike s povijesti nastanka šume Jasikovac u južnom dijelu Gospića i njenim značenjem za građane Gospića. Zanimljivom igrom došli su do spoznaje o povezanosti svih čimbenika u prirodi i o važnosti šume s njenim općekorisnim funkcijama. Praktično su pokazani način sakupljanja vrsta drveća i grmlja te izrada herbara. Nakon pauze, uz korištenje postojećih sportskih naprava u Jasikovcu, krenuli su prema šumskom rasadniku koji se nalazi nedaleko željezničke postaje u Bilajskoj ulici na periferiji grada. |
|
SKULPTURE KIPARA JOSIPA TOMAIĆA IZ KRASNA RAĐENE MOTORKOM: |
Lički šumari na srebrnoj Jeseni u LiciIMPOZANTAN ŠTANDŠumari su se pridružili i lički lovci, ali i kipar motorkom Josip Tomaić iz Krasna.licke-novine@licke-novine.hr Pripremili: Ana Juričić-Musa i Marko Čuljat GOSPIĆ – Prva manifestacija koja je počela u sklopu ovogodišnje jubilarne Jeseni u Lici bio je svakako jučerašnji skup hrvatskih šumara na temu "Šumarstvo u Lici – mogućnosti i izazovi". Organizatori skupa bili su Hrvatske šume d.o.o. i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. Okupili su se brojni stručnjaci i ugledni gosti kako bi zajedno istražili ključnu ulogu šumarstva u Ličko-senjskoj županiji te raspravili mogućnosti i izazove s kojima se suočava ovaj gorsko-planinski kraj. Ovo je prvi stručni skup u okviru projekta koji provode Hrvatske šume pod nazivom “Šumarstvo, tradicija i pokretač razvoja – jučer, danas, sutra”. Među visokim gostima koji su prisustvovali skupu bili su Ravnateljica Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede Renata Ojurović, Ličko-senjski župan Ernest Petry te predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Nediljko Dujić, koji je ovom prilikom istaknuo da šumarstvo u Lici ima iznimnu važnost za očuvanje prirode, ali također i za ekonomski razvoj ovog kraja. Misija šumara je očuvati šume, osigurati njihovu održivost i istovremeno iskoristiti sav njihov potencijal uz poticanje inovacija i održivog razvoja kroz etat i prostor kojim gospodare šumari. Cilj stručnog skupa bio je ukazati na bogatstvo šuma i prirodnih resursa Ličko-senjske županije te potaknuti raspravu o očuvanju ovog iznimnog ekosustava i ispunjavanju njegovog punog potencijala. Šume u ovom području igraju ključnu ulogu u očuvanju tla, oblikovanju krajolika i promociji prirodnih ljepota Hrvatske, ali su ujedno i pokretač gospodarstva. Kroz specifične teme koje su predstavila tri renomirana profesora Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, raspravljalo se o zelenoj tranziciji i održivom šumarstvu Ličko-senjske županije, projekciji dugoročnog razvoja sastojinske strukture gospodarskih i zaštićenih jelovo-bukovih šuma te o rijetkoj vrsti europskog kornjaša Treptoplatypus oxyurus (Coleoptera: Platypodidae) u gospodarskim prebornim sastojinama. Ovaj stručni skup predstavlja značajan korak prema boljem razumijevanju i promociji važnosti šumarstva u Ličko-senjskoj županiji, kao što je i manifestacija "Jesen u Lici" postala platforma za promicanje očuvanja prirode i tradicionalnih vrijednosti koje čine srž ovog prekrasnog kraja. Danas, na Trgu Stjepana Radića među šatorčićima i kućicama dominirala je šumarska brvnašica i oveći uglati šank di je bilo i pića, a pod jednim ajatom bio je teški drveni stol i domjenak za posjetitelje. Ispred brvnašice bila su tri "stabalca" i na njima izbor slika tradicionalne izložbe fotografija "Šuma okom šumara", a sa druge strane bile su nekoliko skulpture rađene motorkom umjetnika Tomaića iz Krasna na Velebitu. |
Šumarska brvnašica na Jeseni u Lici Piće je žurno stizalo na šank bez čekanja |
U sklopu 25. izložbe Jesen u LiciŠUMARSTVO NEUPITAN RESURSTreba početi finalnu proizvodnju a ne izvoziti sirovinu.licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - Stručni skup na temu “Šumarstvo u Lici – mogućnosti i izazovi” organizirali su Hrvatske šume d.o.o. i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Skup je zamišljen kao svojevrsni uvod u manifestaciju “Jesen u Lici”. Skup je otvorio voditelj Uprave šuma Gospić Mario Stilinović.- Zahvaljujem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Nediljku Dujiću na čiju inicijativu će se ovakvi stručni skupovi organizirati diljem Hrvatske. Naša čast je tim veća što se prvi ovakav stručni skup organizira upravo u Gospiću. Svi znamo za velike mogućnosti šuma u Lici, ali su veliki i izazovi. Šumarstvo u Lici je podosta složeno jer smo omeđeni s tri velika planinska masiva: Kapelom, Ličkom Plješevicom i našim ponosnim Velebitom. Posla ima dosta i on je složen. Unatoč tome mi smo šume i šumarstvo na ovim prostorima održali i ne može nitko reći da u tom smislu nismo uspjeli. Ličke su šume predivne, ali imamo ograničavajući faktor, a to su problemi depopulacije. O važnosti ovoga projekta govorio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Nediljko Dujić koji nije dvojio kako je stanje u hrvatskom šumarstvu danas vrlo dobro. -Što se tiče prerade drvne mase u finalni proizvod, Lika je u tom smislu u lošoj poziciji i to nije nikako dobro. Mi se po tom pitanju dijelom osjećamo odgovorni kao faktor koji gospodari ovim potencijalima. Zato želimo da kroz stručne skupove i javnu raspravu nađemo najbolji zakonodavni okvir da većina drvne sirovine ne završi kao trupac, odnosno izvozni proizvod, mislimo da postoji dovoljno prostora da svi skupa dademo svoj obol u tom pravcu i da ćemo za finalizaciju drvne sirovine pronaći dovoljan broj mladih ljudi u ruralnim područjima Republike Hrvatske kojima će prerada drveta biti primarna zadaća i pomoći im da kroz taj posao pronađu svoju životnu egzistenciju i ostanu živjeti na tim prostorima. Pri tome moramo ostati u zadanim okvirima zakonodavstva koje je odredilo pravila u državama Europske unije i na taj način štititi naše lokalne interese.- zaključio Dujić i izrazio nadu da će takav pristup u gospodarenju hrvatskim šumama imati odličan efekt i zapošljavanje novih radnika u ovom poduzeću, od sjekača do upravitelja šumarija. Ovakvu je strategiju podržala predsjednica Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec i izrazila potrebu da se na ovakvim skupovima do detalja definiraju eventualni problemu ove struke. Župan ličko-senjski Ernest Petry izrazio je zadovoljstvo što se ovakav stručan skup održava upravo u Gospiću: U ime Ministarstva poljoprivrede govorila je izaslanica ministrice Marije Vučković, ravnateljica Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Renata Ojurović. Istaknula je zadovoljstvo što su šuma, šumarstvo i Lika nerazdvojni pojmovi dugi niz godina. Klimatske promjene su već započele, ali je uvjerena kako će šumarska struka odgovoriti na te izazove i dalje skrbiti o tome biološkom bogatstvu.
|
Na skupu su sudjelovali Tomislav Kovačević, ravnatelj NP Plitvička jezera, Irena Glavičić Sertić iz NP Sjeverni Velebit, ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban, načelnik Općine Karlobag Boris Smojver, načelnik Općine Udbina Josip Seuček, kao i izaslanici brojnih ustanova. Skup je ujedno okupio i mnogobrojne eminentne stručnjake iz područja šumarstva koji su nastavili s radom konferencije, te je u konačnici pružio priliku za diskusiju o mogućnostima i izazovima koji stoje pred šumarstvom u Lici. (LN) |
Modernizacija ceste na Brinjskom područjuZAJEDNIČKI DO BOLJIH CESTAŠumari i ŽUC udruženim sredstvima obnovili neke ceste pod Kapelom.licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - U travnju prošle godine zaključen je Sporazum između društva „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb Podružnica Gospić i Županijske uprave za ceste Ličko-senjske županije, o zajedničkom sufinanciranju obnove kolnika ceste Križpolje (D23) – Glibodol - Lička Jasenica (D42) i dionica Glibodol, ukupne duljine 2,5 kilometra. Bilo je planirano da radovi na tim brinjskim cestama budu gotovi do kraja ove godine i po svemu sudeći tako će i biti. Radi se o proširenju kolničke konstrukcije postojeće makadamske ceste, poboljšanju odvodnje, ojačanju kolničke konstrukcije u svrhu povećanja nosivosti i kvalitete i sigurnije vožnje, asfaltiranju kolnika, te postavljanju vertikalne signalizacije i opreme ceste. Planirano je zajedničko ulaganje od gotovo 400 tisuća eura od su čega Hrvatske šume odnosno Uprava šuma Podružnica Gospić sufinancirale 164 tisuće eura, a Županijska uprava za ceste 222 tisuće eura. Do sada je završen i asfaltiran 1.5 kilometar ceste, a ugovoren je i ostatak dionice koja završava na administrativnoj granici Ličko-senjske i Karlovačke županije. |
Uz desetu obljetnicu ulaska Hrvatske u EUZNAČAJNA POTPORA OČUVANJU ŠUMElicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - U ugodnom druženju s građanima na Trgu Stjepana Radića predstavnici Uprave šuma Podružnice Gospić obilježili su desetu obljetnicu ulaska RH u Europsku uniju. Građanima su podijeljeni promotivni materijali te predstavljeni projekti koje Hrvatske šume d.o.o. provode na području Podružnice Gospić, a čija ukupna vrijednost iznosi 41,5 milijun eura. Najznačajniji projekti su: |
IZGRADNJA ŠUMSKIH CESTAOsiguran je milijun eura za gradnju šumskih cesta na Plješevici.licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - Hrvatske šume d.o.o. uspješno su prijavile projekt izgradnje šumskih cesta na području Podružnice Gospić Šumarije Korenica i to za gospodarske jedinice Trovrh – Kik. Projekt je prijavljen prošle godine na natječaj za provedbu tipa operacije 4.3.3 „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“, u sklopu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014-2020. godine. Ukupna vrijednost projekta za deset kilometara cesta je milijun eura, uz intenzitet potpore od 100 posto, a izgradnja će se financirati sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Cilj projekta jest izgradnjom primarne šumske prometne infrastrukture i osigurati pristup nedovoljno otvorenim šumskim predjelima državnih šuma te time omogućiti nesmetano provođenje redovnih radova na gospodarenju šumama. - Osim za provođenje radova na gospodarenju šumama novoizgrađene šumske ceste koristit će i djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova kroz obavljanje redovnih poslova na čuvanju i nadzoru državne granice, ujedno i granice Europske unije. Isto tako novim cestama omogućiti će se pristup uskom pojasu minski sumnjivog područja uz samu državnu granicu, odnosno osigurati neophodnih preduvjeta za razminiranje ovoga dijela Ličke Plješivice. -ističe voditelj Uprave šuma Podružnica Gospić Mario Stilinović, dipl. ing. šum. (HŠ)
|
Probijanje trase nove šumske ceste Donji stroj, temelji šumske ceste od kaldrme |
ODRŽAVANJE BIORAZNOLIKOSTIlicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Danas je održana završna konferencija projekta “Ecomanager”, izuzetno značajnog projekta čija je glavna namjena osigurati održivo upravljanje bioraznolikošću u šumskom dijelu Natura 2000 područja. Projekt je vrijedan 18 milijuna eura i sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, realiziran je na području cijele Republike Hrvatske. Njegov ključni aspekt uključivao je izradu šumskogospodarskih planova, koji služe kao planovi upravljanja ekološkom mrežom. Ova završna konferencija predstavlja krunu uspješno završenog ambicioznog i ekološki iznimno važnog projekta. Korisnik projekta “Ecomanager” jesu Hrvatske šume, dok je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja surađivalo na projektu kao ključni partner. Konferenciji su, uz domaćine, voditelja Ispostave Hrvatskih šuma Gospić Maria Stilinovića i župana ličko-senjskog Ernesta Petryja, nazočili i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Zrinka Raguž, ravnateljica Uprave za šumarstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede Renata Ojurović, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, prodekan Fakulteta šumarstva Stjepan Posavac, te pomoćnica ravnateljice Hrvatskog šumskog instituta Jasnica Medak. Konferenciju je otvorio Mario Stilinović, izrazivši zadovoljstvo što je projekt “Ecomanager” uspješno dovršen. Istaknuo je kako će rezultati ovog projekta imati dugoročni pozitivan utjecaj na održivo upravljanje šumama u Hrvatskoj, čime se postiže ključni cilj projekta – očuvanje i promicanje bioraznolikosti. Župan Ličko-senjske županije Ernest Petry pohvalio je projekt, naglašavajući važnost očuvanja bioraznolikosti i održivog upravljanja šumama u županiji i istakao: - Drago mi je da se završna konferencija održava ovdje u Gospiću, u srcu naše županije. Projekti vrijedni preko 136 milijuna kuna, odnosno nešto više od 18 milijuna eura, odrađeni su u sklopu ovog projekta. Iz kohezijskog fonda EU povukli smo sredstva koja čine oko 70 posto ukupnog iznosa, što je oko 12 milijuna eura. Ovo je velika pohvala svima vama koji ste posljednjih pet godina radili na projektu. Kao najveća teritorijalna županija u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija obuhvaća veliki dio teritorija naše države. Na žalost, naša regija je doživjela demografski pad s trenutnim brojem stanovnika od oko 43 tisuće. No, kroz ulaganja u Gospić i cijelu županiju, intenzivirali smo naš rad u posljednje dvije godine s nadom da ćemo postići sveobuhvatni razvoj i revitalizaciju ovog područja. U posljednje dvije godine, u suradnji s Vladom RH predvođenom premijerom Plenkovićem, resornim ministarstvima, državnim firmama maksimalno radimo na revitalizaciji gospodarstva. Jako puno projekata je u izradi i nadamo se da ćemo uskoro Ličko-senjsku županiju na mjesto gdje joj pripada na karti RH. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić istaknuo je nemjerljivu važnost ovog projekta: Projektom je Hrvatska napravila veliki korak prema održivom upravljanju šumama i bioraznolikošću. Projektno područje Ecomanagera obuhvatilo je 559.413 hektara šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske s kojim unutar 167 gospodarskih jedinica upravljaju Hrvatske šume. Od te ukupne površine projektnog područja, 382.536 hektara nalazi se unutar ekološke mreže Natura 2000 koju čine područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te područja očuvanja značajna za ptice. Ovaj ambiciozni projekt, sufinanciran od strane Europske Unije, pokazao je koliko je održivost važna u suvremenom društvu i koliko može biti učinkovita kada su pravilno usmjereni svi relevantni akteri. Kroz dvije ključne aktivnosti projekta – jačanje kapaciteta Hrvatskih šuma za planiranje upravljanja ekološkom mrežom i kroz izradu šumskogospodarskih planova, Ecomanagerom su izvršene edukacije radnika Hrvatskih šuma. Educirano je preko 350 šumarskih stručnjaka o planiranju upravljanja područjima ekološke mreže, a izrađen je i priručnik za uključivanje zahtjeva upravljanja područjima ekološke mreže u šumskogospodarske planove. Od 167 programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže izrađeno je 166 programa, što predstavlja oko 15 posto područja ekološke mreže Natura 2000 u RH. (LSŽ i HŠ) |
|
Završna konferencija projekta Fearless VelebitRAZMINIRANJE JUŽNOG VELEBITA
|
Nediljko Dujić Mario Šiljeg Šime Erić |
Nagrađena fotografija Mandice Dasović Razgledavanje izložbe |
Izložba fotografija u LovincuŠUMA OKOM ŠUMARAlicke-novine@licke-novine.hr LOVINAC – Godinama imamo dobru suradnju sa šumarima, i ovu smo izložbu časkom dogovorili – rekao je danas Ivan Miletić, načelnik Općine Lovinac otvarajući izložbu fotografija Šuma okom šumara. Radi se o 17. bjelovarskom salonu fotografije s međunarodnim sudjelovanje. Izložba se već nekoliko godina održava i na području Like zahvaljujući gospićkom Ogranku Hrvatskog šumarskog društva Podružnice Hrvatskim šuma u Gospiću. - Izložbu smo tempirali povodom sutrašnjeg Dana planete Zemlja koju treba sačuvati, a šume su važan dio očuvanja okoliša i zato populariziramo njihovo čuvanje.- rekla na pri otvaranju izložbe Valentina Kulaš, predsjednica Ogranka Društva. - Prije 24 godine u Bjelovaru su šumari počeli izlagati fotografije šume što je izazvalo pozornost i javnosti i struke. Od 2004. godine na bjelovarskom salonu fotografije počeli su sudjelovati šumari iz cijele Hrvatske, a dvije godine kasnije stigle su i prve fotografije iz susjednih zemalja i počela su gostovanja po Hrvatskoj. Bio je i jedan sudionik iz Kanade. U zgradi UN-a u Njujorku održana je jedna izložba i ona je ostala u SAD-u i postala je stalni postav u muzeju u Oregonu. – rekla je Mandica Dasović, potpredsjednica Hrvatskog šumarskog društva, i sama ne samo autorica fotografija iz ličkih šuma, već i dobitnica nagrade Salona. Na kraju je osnovnoškolce koji su bili na otvaranju pozvala da svojim kamerama snimaju šumu i okoliš i da - uživaju. Njena fotografija je na koricama kataloga i plakata izložbe. (MaČ). |
Lovinački osnovnoškolci su uživali u fotografijama Detalj s otvaranja izložbe u Lovincu Lički šumari na izložbi u Lovincu |
Gospićki Ogranak Hrvatskog šumarskog društvaFOTOGRAFIJE ŠUME OBJEKTIVOM ŠUMARA |
|
Razgovor o poslovanju ličkih šumaraNEDOSTAJU PROIZVODNI RADNICIU proizvodnju se uključuju suvremeni strojevi, u šumama radi oko 800 radnika.licke-novine@licke-novine.hr Pripemio: Marko Čuljat GOSPIĆ – Prošle godine je Uprava šuma Podružnica Gospić, Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, od osnivanja 1991. godine, ostvarila rekordnu proizvodnju koja je iznosila 541 tisuću kubičnih metara oblovine. Inače, višegodišnji prosjek je oko 420 tisuća kubika. Na cijelom području UŠP Gospić godišnje priraste oko 1.000.000 m3 drvne mase, a planira se sječa oko 650 tisuća kubika. Podružnica gospodari s 350.000 hektara šume i šumskog zemljišta. Krajem prošle godine zapošljavala je 574 radnika u stručnim službama, 11 šumarija te Radnoj jedinici Graditeljstvo i prijevoz. U rad je uključeno i tridesetak kooperanata, što obrtnika što poduzeća s oko 200 radnika. Najveći dio proizvodnje drvnih sortimenata ide lokalnim drvoprerađivačima, bilo da se radi o pilanama, proizvođačima peleta, energanama ili prerađivačima ogrjevnog drveta. – kaže Mario Stilinović, voditelj Podružnice. Prema ovim podacima gospićka Podružnica je najveća tvrtka u cijeloj Ličko-senjskoj županiji. U razgovoru saznajemo da je posljednjih godina ličkim šumarima najveći problem osipanje proizvodnih radnika. Naime, još 2019. godine su imali zaposleno 273 šumska radnika, a danas ih je 240. Najveće smanjenje je kod šumskih radnika-sjekača kojih je sada svega četrdesetak. Od svog poslovanja, UŠP Gospić je putem šumskog doprinosa, u prošloj godini uplatila lokalnim samoupravama gotovo deset milijuna kuna. - Mladi ljudi nisu zainteresirani za šumarske poslove, pa nedostatak radne snage pokušavamo nadoknaditi uvođenjem suvremene tehnologije i strojeva. – ističe Stilinović, dodajući da im je usprkos navedenim problemima, prošla godina bila najuspješnija do sada. Po količini proizvodnje, od 17 podružnica Hrvatskih šuma bili su drugi, odmah poslije Siska. Osim toga, od svih 169 hrvatskih šumarija, najveću proizvodnju u 2022. godini. imale su šumarije Otočac sa 95.000 i Brinje sa 86.000 kubičnih metara proizvodnje. Ugovornim kupcima s područja Ličko-senjske županije isporučeno je 377.000 kubika što je 68 posto od ukupne proizvodnje. Zatim slijedi prodaja putem javnih nadmetanja sa 90.000 kubika ili 16 posto i ostatak od 86.000 kubika ili 15 posto je maloprodaja ogrijeva građanima. Uz ovu proizvodnju nije zanemaren uzgoj šume. Tako je prošle godine na 555 hektara obavljena njega šuma, što je u stvari briga i stvaranje uvjeta za kvalitetan rast i razvoj mlade šume. U ličkim šumama prošle godine izvršeno je održavanje na 117 kilometara šumskih cesta, a izgrađeno je i 22 kilometra novih. Osim toga izvršena je i sadnja na 355 hektara sa 395.000 šumskih sadnica i to hrasta lužnjaka 15.000, bukve 20.000, crnog bora 275.000 i smreke 84.000 sadnica. Za uzgojne radove sveukupno je utrošeno oko 40 milijuna kuna. Važan segment poslovanja UŠP Gospić posljednjih godina je i davanje šumskog zemljišta za zakup u svrhu ispaše stoke. Do sada je već ugovoren zakup na 17.500 ha površina od čega se godišnje ostvaruje prihod od šest miliona kuna. Izuzetno smo zadovoljni i uspješnim korištenjem sredstava Europske unije. Prošle godine je kroz projekt „Fearless Velebit“ (u prijevodu „Velebit bez straha“), izvršeno radova u vrijednosti deset milijuna kuna. Tim projektom je od 2020. godine, na području srednjeg i južnog Velebita, razminirano 160 hektara šuma i rekonstruirano 75 kilometara šumskih cesta, za što je ukupno utrošeno 265 miliona kuna. Sredstvima EU financirana je i izgradnja cesta na području Ličke Plješivice u dužini 15 kilometara vrijednosti 6,8 miliona kuna, te je upravo odobrena gradnja novih deset kilometara cesta vrijednosti 7,5 miliona kuna (1.000.000 eura). - Uz to financirani su i radovi konverzija šuma (pošumljavanje autohtonim vrstama drveća) na površini 116 hektara u iznosu 7.3 miliona kuna, te uspostava i uređenje poučnih staza duljine 5,2 kilometra, vrijednosti radova 1,25 miliona kuna. Ugovoreni su radovi na šest novih poučnih staza ukupne duljine 25,2 kilometara u vrijednosti 4,16 miliona kuna. Želimo istaknuti da smo se prijavili i na natječaj Ministarstva turizma s projektom gradnje Sportsko-rekreacijskog centra „Srce Like“ na Jadovnom. Projektnu dokumentaciju je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ukoliko prođemo na natječaju izgradio bi se jedan od najreprezentativnijih objekata toga tipa na području Ličko-senjske županije, vrijednosti oko 44 miliona kuna (5,8 miliona eura) – kaže Stilinović. Zaostale mine u Južnom Velebitu |
Čišćenje šume nakon požara Utovar trupaca u Medačkoj plantaži |
HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUTPROBLEMATIKA GOSPODARENJA PANJAČAMA U LICIPrije tri godine počeo je znanstveno-istraživački projekt.licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Hrvatske šume i Hrvatski šumarski institut završavaju znanstveno-istraživački projekt o gospodarenju panjačama u Lici. Gospodarenje panjačama u Lici vrlo je složena problematika. Osim niske financijske opravdanosti i nedostatka resursa (ljudska snaga, nedostatak sadnog materijala), složenost se povećava i predstojećim ugrozama (klimatske promjene) te specifičnosti gospodarenja panjačama u odnosu na visoke šume. Postoji potreba za povećanjem ekonomske i biološke vrijednosti ali i plastičnost i otpornost prema ugrozama te za novim šumsko-uzgojnim principima i optimizacijom tehnološkog procesa. Započete znanstveno stručne aktivnosti imaju primjenjivu vrijednost za područje Like ali istovremeno daju uvid u problematiku gospodarenja i ostalim panjačama u RH. O tome je nedavno održano i savjetovanje, a mi objavljujemo i poveznicu na letak:
|
Stručno o stanju ličkih šumaPREVLADAVAJU PANJAČElicke-novine@licke-novine.hr
KANIŽA GOSPIĆKA – U prostoru Uprave Parka prirode Velebit održan je stručni skup ličkih šumara na kome su sudjelovali i stručnjaci iz Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog na čelu s njegovom ravnateljicom dr. sc. Sanja Perić i suradnicima dr. sc. Martinoa Đodan i Darjanom Prugovečkim, mag. ing. silv. Tema skupa bilo je učešće panjača u Upravi šuma Podružnici Gospić kojih je gotovo 30 posto. Sudionike skupa pozdravio je Mario Stilinović,voditelj gospićke Podružnice Hrvatskih šuma. Na projektu kao vanjski suradnik sudjeluje prof. dr. mr. sc. Valeriu-Norocel Nicolescu sa Sveučilišta Transilvanija u Braşovu iz Rumunjske koji ima dugogodišnje iskustvo u gospodarenju panjačama. Profesor predaje na Šumarskom Fakultetu na zavodu za uzgajanje šuma. O stanju ličkih šuma sudionicima je govorio Ivica Serdar. Šume se prema načinu postanka dijele na: sjemenjače, panjače, kulture šikare i šibljake. Kavna ustanova Hrvatske šume djeluju preko 17 podružnica diljem države. Gospićka Podružnica je druga po propisanom etatu i druga po površini u čijem je sastavu 11 šumarija u kojima su 93 gospodarske jedinice. Na ličkom području Hrvatske ukupno je 328.846 hektara šuma odnosno i 36.917 hektara šumskog zemljišta. Od 291.929 hektara šuma panjače zauzimaju 75.151 hektara ili preko 22 posto ukupne, odnosno preko 25 posto obrasle površine. Najviše su zastupljene panjače bukve preko 62 posto, cera preko 12 posto i |
U susret BožićuBOŽIĆNE JELKE PO STAROJ CIJENIlicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Šumarija Gospić već nekoliko dana u dvorištu u Kaniškoj ulici prodaje božićne jelke po prošlogodišnjim cijenama. Ima ih nekoliko vrsta, a neke su rezane a one nešto skuplje su u ovećim plastičnim petnjacima gdje mogu poslužiti nekoliko godina, a onda ih se može zasaditi negdje u dvorištu… |
Poklon šumara blagdnska jelka |
Blagdanski posjet Staračkom domuPAŽLJIVI SLUŠATELJIlicke-novine@licke-novine.hr
GOSPIĆ – U organizaciji gospićkog Ogranka Hrvatskog šumarskog društva ovih dana je Staračkom domu, kako je pravi tradicionalni naziv za državnu ustanovu koja vodi brigu o starim i nemoćnim osobama, iz gospićkog šumskog rasadnika isporučili jednu blagdansku jelku u kanti koje će ovih dana biti okićena ukrasima iz njihovih radionica. Na proljeće jelka može biti u vani za iduće blagdane, ali može se i zasaditi negdje u dvorištu doma gdje će nastaviti rasti… |
|
|
Redovna izborna skupština HŠD Ogranak GospićVALENTINA KULAŠ NOVA PREDSJEDNICAGlasovanje je bilo tajno s dva kandidata za predsjednika.licke-novine@licke-novine.hr Pripremio Marko Čuljat SVETI ROK – U ovdašnjem mjesnom Domu DVD-a danas se sastalo šezdesetak šumara članova i delegata Redovne izborne godišnje skupštine Hrvatskog šumarskog društva Ogranka Gospić, koji je inače najstariji u Hrvatskoj jer je osnovan 10. veljače 1951. U velikoj, svijetloj i zvučnoj vatrogasnoj dvorani bilo je i dosta gostiju.Danas su među ličkim šumarija bili Petar Jurjević, umirovljeni šumarski inženjer iz Ribnika, koji je i počasni član koji na ove skupštine dolazi punih 13 godina, stigao je i Damir Delač, tajnik HĐD te Oliver Vlainić, dugogodišnji predsjednik HŠD a danas je član Upravnog odbora HŠD, te dr. Mladen Ivanković iz Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom, koji je donio sadnicu Gupčeve lipe, koja je danas zasađena na kućištu nekadašnje Šumarije Sveti Rok. Među današnjim gostima bio je i Ivan Miletić, lovinački načelnik. Tijekom rada Skupštine posebne plakete Ogranka za višegodišnji rad i suradanju dobili su Petar Jurjević, počasni član Ogranka, Olivar Vlainić, višegodišnji predsjednik HŠD, Damir Delač, tajnik HŠD i Mario Stilinović, ravnatelj gospićke Podružnice Hrvatskih šuma. Pismena priznanja dobio je veći broj članova za dugogodišnji aktivan i stvaralački rad. Na kraju rada provedeno je tajno glasanje i za novu predsjednicu je izabrana Valentina Kulaš, a drugi je kandidat bio Branimir Mikić. Skupštinu je otvorila mr. s. Mandica Dasović, predsjednica ogranka posljednjih 14 godina, i nakon aklamacijom prihvaćenog dnevnog reda podnijela je nekoliko izvješća. Prvo se odnosilo na mandatno razdoblje i prošlogodišnje aktivnosti Ogranka. - Organizirana su predavanja u svrhu stručnog usavršavanja članova komore. Bilo ih je manje jer je tijekom 2020. i 2021. zbog korone nisu održavala, bilo je šest predavanja. Rekla je predsjednica Dasović i nastavila: -Naša malonogometna ekipa u 2019. sudjelovala je na turniru „Mijo Kovačević“ u Bjelovaru i na turniru u Zagrebu u organizaciji Ogranka Zagreb. Uslijedio je prekid od dvije godine, da bi se turniri opet nastavili u Zagrebu ove godine uz sudjelovanje ekipa iz Vinkovaca, Bjelovara, Zagreba i Gospića. Tijekom 2019. ostvarili smo i plan obilaska svih NP u Hrvatskoj. U travnju smo obišli Plitvička jezera, a u svibnju Sjeverni Velebit. Od ostalih aktivnosti u 2019. treba spomenuti postavljanje izložbe „Šuma okom šumara“ u OŠ u Brinju, u sklopu koje je održano i predavanje učenicima nižih razreda. Ostvarena je i suradnja s OŠ Karlobag. Na Baškim Oštarijama i organizirano je zajedničko pošumljavanje u akciji „Posadi drvo ne budi panj“. Prije početka epidemioloških mjera 2020. godine uspjeli smo u gradskoj knjižnici u Gospiću organizirati izložbu „Šuma okom šumara“, a suorganizator nam je bio Grad Gospić. U prvom dijelu 2021. godine nije bilo aktivnosti, osim što su se kupile majice za članove Ogranka povodom 175 godina HŠD-a. U rujnu smo posjetili Ogranak Karlovac, obišli Aquatiku, te muzej rata na Turnju i vozili se žitnom lađom. U listopadu posjetili smo još jedan PP, a to je Biokovo, grad Sinj, muzej Alke, crkvu Gospe Sinjske, Crveno i Modro jezero. Redovita godišnja Skupština Ogranka bila je 1. prosinca 2021. Sve naše aktivnosti tijekom 2022. i dalje su bile ograničene epidemiološkim mjerama ali ipak u manjoj mjeri nego prošle godine tako da smo većinu planiranih aktivnosti odradili. Jedna od prvih bila je predstavljanje drugog dopunjenog izdanja knjige „Neke znamenitosti u ličkim šumama“ u Samostalnoj narodnoj knjižnici Gospić 18. ožujka 2022.godine. Knjiga je izdana povodom 70 godina od osnivanja HŠD-a ogranka Gospić, tada šumarskog kluba, 1951. godine i moram naglasiti da je naš ogranak najstariji ogranak u Hrvatskoj. Zahvaljujem se Voditelju UŠP Gospić i HKIŠDT što su financijski pomogli tiskanju knjige. Na predstavljanju su osim djelatnika UŠP Gospić bili nazočni i predstavnici institucija iz grada Gospića. Sve su uljepšali polaznici glazbene škole. Izložba „Šuma okom šumara“, bila je postavljena od 10.do 19. listopada u Osnovnoj školi dr. Jure Turića u Gospiću prilikom koje su organizirana i dva predavanja učenicima trećih razreda. Također je dogovorena i daljnja suradnja. Nakon duže stanke, održan je i malonogometni turnir u organizaciji Ogranka Zagreb, na kojem su sudjelovale ekipe iz Gospića, Zagreba, Bjelovara i Vinkovaca. Održane su četiri sjednice Upravnog odbora i jedna elektronička na kojima se je raspravljalo o radu ogranka i donosile odluke o narednim aktivnostima. U svibnju su nas posjetili članovi Ogranka Buzet, koji su posjetili Gospić i Perušić, (kušaonicu rakije, Pećinski park Grabovača), a članovi Ogranka Varaždin u srpnju su posjetili Unu, (rafting na Uni) šumariju Donji Lapac i Korenicu. U goste su nam 2. srpnja došli i članovi Ogranka Karlovac koji su posjetili Cerovačke pećine, muzej Nikola Tesla i sam grad Gospić. Jedna od zadnjih aktivnosti ove godine je uređenje Crkovnog vrila u Svetom Roku. Vrilo je značajna ostavština Direkcije šuma Sušak, koje je od 1939. do 1941. pod nazivom Ravnateljstvo banovskih šuma za mještane Svetog Roka uređeno 1940. godine, a u to vrijeme ravnatelj je bio Milan Rosandić - Mime, nekadašnji upravitelj šumarije Sveti Rok. Ogranak danas ima 172 člana, od toga 167 punopravna, četiri izvanrednih i jedan počasni član. Obnovljeno Crkovno vrilo izgrađeno 1940. godine |
Detalj obnovljenog Crkovnog vrila
|
RAD 2008. – 2022. GODINA- Na isteku ovog trećeg mandata i punih 14 godina rada u šumarskom društvu, željela bi se osvrnuti na sve te protekle godine, na događanja i aktivnosti koje je ovaj ogranak imao i preko ovih fotografija prisjetiti se svih onih lijepih trenutaka koje smo proživjeli zajedno.-rekla je Dasović, i sve popratila projekcijom digitalnih fotografija u domu na bilom zidu između dva prozora. U želji promocije šumarske struke prije pokretanja projekta Škola u šumi šuma u školi“, započelo se s edukacijom onih najmlađi u osnovnim školama i dvije srednje šumarske škole u Otočcu i Gračacu. Kasnije je Ogranak preuzeo i vodio navedeni projekt u osnovnim školama naše županije: Karlobagu, Gospiću, Perušiću, Brinju, Korenici, Donjem Lapcu i Lovincu, gdje su osim predavanja, održane radionice i izložbe. Potvrđeno je da upravo ovakav način rada s učenicima postavlja temelje budućeg njihovog odnosu prema prirodi, šumi pa i poslu kojim se bave šumari. Fotografije Bjelovarskog salona fotografija „Šuma okom šumara“ (12 izložbi) krasile su mnoge prostore u našoj županiji. Od prve izložbe 2010. godine koja je bila u Muzeju Like, nizale su se u Pučkom otvorenom učilištu dr, Ante Starčevića gdje su bile čak tri, osnovnim školama u Brinju, Perušiću, Korenici, Lovincu i Gospiću, Gradskoj knjižnici u Gospiću su bile dvije, Upravi šuma Gospić, Gackom učilištu Otočac prilikom obilježavanja 250 godina hrvatskog šumarstva. Izložba je prikaz radova šumara iz zemlje i inozemstva koja svake godine širi svoje granice i privlači sve više kako posjetitelja tako i onih koji iz hobija zabilježe jedinstveni i neponovljivi trenutak u prirodi. Duži niz godina sa svojim fotografijama sudjelujem na salonu fotografija gdje u prvom redu predstavljam naš ogranak. HŠD ogranak Gospić organizirao je dvije šumarske zabave koje su održane u Gospiću. HKIŠDT i Ogranak Gospić, organizirali su 43 stručna predavanja u svrhu usavršavanja članova komore, najvećim dijelom onih koji su zaposleni u UŠP Gospić. Održane su tri tematske sjednice u Rakovici, Ličkom Lešću i Muljavi, na kojima je održano predavanje za članova tijela ogranka Karlovac Gospić i jednom Ogulin na kojima je nakon predavanja održana rasprava. Imali smo neko nepisano pravilo da bi članovi šumarskog društva trebali obići sve Nacionalne parkove i Parkove prirode u Hrvatskoj. Tijekom proteklih godina obišli smo svih osam NP, a od 12 parkova prirode ostalo je za obići još Papuk, Žumberak, Lastovo, Medvednicu, Dinaru, a posjetili smo sedam parkova prirode. Postavljene su spomen ploče Bogoslavu Kosoviću na zgradi UŠP Gospić, povodom 170 godina HŠD-a, na šumariji Sveti Rok povodom 140 godina osnutka šumarije i ono najvažnije na Baškim Oštarijama povodom obilježavanja 250 godina organiziranog šumarstva u RH postavljen je spomenik jednoj od tri najstarije šumarije, onoj na Oštarijama. Napravljeno je više radnih akcija na pošumljavanju i to na području šumarija Gospić i Gračac. Domaće ekskurzije gdje su nas uvijek dočekivali članov ogranaka |
2015. Ogranak Požega - Požega, Kutjevački podrumi, Velika Obilježavajući Svjetski dan šuma, ispred zgrade gradske uprave posađena je Gupčeva lipa. Posađena je i u Svetom Roku na mjestu nekadašnje šumarije. 2015. Povodom 250 godina obilježavanja organiziranog šumarstva u Hrvatskoj izdali smo knjigu „Neke znamenitosti u ličkim šumama“ u kojoj je obrađeno 46 znamenitosti na području UŠP Gospić. I sad, prije nego nas razriješe naših dužnosti u Ogranku, želim reći jedno veliko hvala svim divnim ljudima koji su skupa sa mnom vodili Ogranak Gospić svih ovih 14 godina, a naročito onima koji su mi nesebično pomagali savjetima, djelima i lijepim riječima podrške i koji su usprkos raznim preprekama uvijek rado došli na naše skupštine i razna druga događanja, a to su u prvom redu gosp. Petar Jurjević, Damir Delač i Oliver Vlainić, Kojima želim uručiti priznanja uz zahvalu za njihov doprinos radu našeg ogranka. |
Peralo za ispiranje veša i posteljine na Crkovnom vrilo, bila je to lička veš mašina nakon lukšijanja u kući/Snimio Marko Čuljat
Čupanje trave iz Vrila Najveće vrilo Crkovnog vrila s otvorom za kalaču Trava iz Crkovnog vrila, ko zna kaka je?? |
Ogranak Hrvatskog šumarskog društva iz GospićaOBNOVA CRKOVNOG VRILANakon 83 godine od gradnje lički šumari su se poduzeli i obnavljaju jednog od dva svetoročka vrila.licke-novine@licke-novine.hr Pripremija: Marko ČULJAT SVETI ROK – Mladi šumarski inženjer Milan Rosandić – Mime, rodom iz Kaniže Gospićke je zbog političkih stavova premještan od nemila do nedraga u nekadašnjoj kraljevini, a bio je i zatvaran i mučen. Kao mladi inženjer sa 29 godina bio je upraviteljem Šumarije u Svetom Roku koja je otvorena 1877. Nakon deset godina bio je upraviteljem Uprave šuma na Sušaku koje je pokrivalo Dalmaciju, Primorje, Liku i Gorski kotar. Bilo je to Ravnateljstvo banovinskih šuma Sušak. Kako nikad nije zaboravljao rodni kraj, tada je dao nalog da se ureda dva svetoročka vrila o čemu je svojevremeno (1941) pisao i Lički kalendar. Jedno vrilo je popularno i znano je ka' Vrilo mudrosti, jer, kaže legenda, ko se napije njegove vode postane pametniji, a samo Vrilo označava centar svita. Ko ne viruje nek' proviri. Vrila su uređena 1940. godine. Drugo vrilo je nešto manje poznato ali je bome i veće od mudrog vrila. Nalazi se koju stotinu metara poslije i istočno od Vrila mudrosti. Na utoku nekoliko potoka izrađena je oveća kaptaža od lipo uređenog domaćeg kamena. Nazvano je Crkovnim vrilom, a to je stara ikavska štokavska rič govori da nešto pripada crkvi. Morda je tada zemlja i pripadala župnoj crkvi Svetog Roka koja se nalazi nešto sjevernije od ovog barskog zemljišta a uz nju je i svetoročko mjesno groblje. Po dolasku u Rok, najprvo sam svratija u Šumariju do magistra šumarstva Branimira Mikića, Slavonca koji je jošte 1997. doša u Liku i to pod Plješevicu u Ličko pounje - u Donji Lapac. To vam je onaj dičak što lipo piva, tambura i jošte bolje piše pisme i za festivale i osvaja nagrade. Počeja j' pisat i na ličke teme. Sve mu ide od ruke. Tri majstora tvrtke Lapis Lika iz Gospića znalački su obavljali dobiveni posao. Na nogama su imali buce. Već je izglancana ploča s nazivom vrila i skinuta je patina pa je ploča postala bila ka' snig. Najveći dio perala je sada zaštićen s gornje strane mramornim pločama boje ličkog vapnenca, a danas je popravljan dio pročelja i čekalo se da se boja na imenu osuši što je išlo sporo zbog vlage u zraku. Osim toga, počelo je i farbanje ograde od željeznih cijevi. Uz izvor je napravljeno nekoliko perala ili perališta za pranje, bolje reći ispiranje veša i posteljine, a još je dobro očuvano i korito za napoj stoke. S gornje strane se može pristupiti po suhom terenu i iz jednog otvora kandom nakalati vode u vučiju ili bremu, a danaska u kaku plastiku. Kako sam zna' di idem jutros sam navuka zimske gležnjače, al' brzo mi je liva noga bila mokra. Okolina Vrila je bila puna pištavaca na sve strane. Naknon marende i kraćeg razgovora i upoznavanja sa zadatkom jedan radnik dobi zadatak da iz ladne vode počupa svu travu. Meni je bila nepoznata vodena trava. Naime, raspoznajem samo šaš iz Like i resu iz Gacke. Morda bi i ova valjala za ishranu stoke ka gačanska resa. Sve još treba dobro zbigecati jer u kontrolu će uskoro doći puno ličkih šumara na godišnju skupštinu Ogranka Hrvatskog šumarskog društva koji je najstariji u Hrvatskoj. |
Inženjer Mikić se u tenisicama čuvao na suhome Zimske kiše su poplavile okolinu Vrila i napunile stočno korito (kopanj) Glanc pročelja dok se suši boja na imenu |
Šumari u Osnovnoj školi u GospićuŠUMA OKOM ŠUMARAOvaj tjedan svi učenici Osnovne škole dr. Jure Turića moći će razgledavati bojne fotografije šumara.licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Kao pravi susjedi koji godinama surađuju danas su se u holu Osnovne škole dr. Jure Turića sastali predstavnici Podružnice Hrvatskih šuma i nastavnici i učenici trećih razreda. Razlog susreta bila je izložba 17. bjelovarskog salona fotografije Šuma okom šumara s međunarodnim sudjelovanjem. - Naše institucije godinama dobro surađuju. Škola je priključena na njihovu obližnju toplanu i što je najbitnije zadržana je stara cijena.- rekao je Ivica Radošević, ravnatelj Škole pozdravljajući Marija Stilinovića, voditelja Podružnice Hrvatskih šuma i grupu šumara koji su došli na otvaranje. Stotinjak fotografija iz Hrvatske i još desetak europskih zemalja zauzelo je dio zidova hola u kome se inače održavaju đačke priredbe i druge svečanosti. - Do sada smo ovakve izložbe održavali u drugim školama u Lici, a sve je počelo prije 24 godine kada je u Bjelovaru organizirana prva izložba. Na izložbama je sudjelovalo preko 200 autora. – rekla je mr. Mandica Dasović, predsjednica Ogranka Hrvatskog šumarskog društva, koja je ne samo jedna od autorica fotografija već je njena slika na naslovnici kataloga i na plakatu za koji je ove godine dobila nagradu Goran Cajzek, koji je bio jedan od utemeljitelja Salona. O IZLOŽBI Tijekom proteklih godina salon je gostovao u brojnim gradovima širom Hrvatske, a dio fotografija redovito ukrašava izložbene prostore Hrvatskih šuma. Prvi put 2009. izložba je prešla granice Hrvatske. Tada je 110 fotografija s prvih pet bjelovarskih salona izloženo u Helsinkiju, Finska, pod nazivom „Šuma okom hrvatskih šumara“. Povodom Međunarodne godine šuma 2011. u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH i Hrvatskog šumarskog društva, izložba je postavljena u New Yorku u zgradi Ujedinjenih naroda. I na kraju izložba obilazi SAD i završila je u Svjetskom šumarskom centru u Oregonu kao stalni postav. Izložba je sasvim sigurno jedan od najvećih promotora hrvatskog šumarstva i šumarske struke u zemlji i svijetu, a samim time i priznanje šumarskim stručnjacima koji su svojim održivim načinom gospodarenja kroz stoljeća uspjeli sačuvati šume u prirodno obnovljivom stanju. Svaka fotografija predstavlja jedan jedinstveni i neponovljivi trenutak u prirodi koji zahvaljujući oku šumara i fotoaparatu ostaje zauvijek sačuvan. Izložba u školi ostaje do kraja tjedna. (Mač) |
Fotografije su na samostojećim panoima, dominiraju kolori Gospićki šumari na otvaranju izložbe u OSnovnoj školi Detalj šumarskih fotografija u holu škole u Gospiću Učenici su pažljivo pratili otvaranje izložbe i predavanje o šumui |
24. Jesen u LiciZAJEDNIČKI NASTUP ŠUMARA I LOVACAU sastavu ovogodišnjeg nastupa je i izložba fotografija šumara iz cijele Hrvatske.licke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Lički šumari su jedan od redovitih izlagača na izložbi Jesen u Lici. Konačno i jedan od osnivača izložbe bio je šumarski inženjer Karlo Posavec koji je pedesetih godina prošlog stoljeća najprije bio upravitelj Šumarije u Svetom Roku koji je trebali i – ozidati sa seljacima iz okolice. Na ovogodišnjoj 24. Jeseni u Lici predstavljen je 17. bjelovarski salon fotografija „Šuma okom šumara“ s međunarodnim sudjelovanjem. Izložbu su organizirali Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić i Hrvatske šume Uprava šuma Podružnica Gospić. Fotografije su postavljene na samostojeće panoe na dječjem igralištu na Trgu Stjepana Radića. Ove godine sa šumarima su svoje trofeje izložili članovi Županijskog lovačkog saveza, a za izložbu je napravljena i jednokratna baraka od lijepo obrađenog drveta, gdje je bilo i nešto ila i pila. (Mač) |
Detalj izložbe fotografija šumara Neki lički šumari danas nisu bili u - šumi |
Svjetski dan obilježavanja okolišaUSKORO ZNANSTVENICI U RAMINU KORITUlicke-novine@licke-novine.hr Lički šumari na velebitskom predjelu Ramino korito GOSPIĆ – U znaku Svjetskog dana zaštite okoliša koji je bio 23. ožujka lički šumari organizirali su obilazak šumskog predjela Ramino korito s ciljem pokretanja postupka proglašenja šume za znanstvena istraživanja. Na inicijativu Hrvatskih šuma, 3. lipnja održan je tematski sastanak kao i terenski obilazak na području gospodarske jedinice Ramino korito – Šugarska duliba kojom gospodari šumarija Karlobag Uprave šuma Podružnica Gospić. Tematski sastanak održan je s ciljem preliminarnog utvrđivanja granica područja koje po svom fenotipskom izgledu i karakteristikama odgovara pojmu „sekundarna prašuma“. Nazočnima se u uvodnom dijelu obratio voditelj Uprave šuma Podružnica Gospić Mario Stilinović, dipl. ing. šum. koji je istaknuo važnost prepoznavanja takvih lokaliteta i vođenja posebne skrbi o njima. Na sastanku je naglašeno kako je postupak pokrenut u skladu s Novom strategijom EU-a za šume do 2030. godine koja za zaštitu primarnih i starih šuma te je žurno mapiranje primarnih i starih šuma i uspostava sustava zaštite. Komisija će u suradnji s državama članicama i dionicima usuglasiti zajedničku definiciju prašuma i starih šuma i strogi sustav zaštite. S obzirom da ta definicija još nije usuglašena i nisu doneseni jasni kriteriji njezina provođenja, Hrvatske šume odlučile su djelovati proaktivno na način da pokušaju identificirati površine s obilježjima prašuma. Stoga su se uključile sve odgovarajuće institucije iz područja šumarstva i zaštite okoliša , održan je i terenski sastanak kako bismo utvrdili trenutno stanje, upoznali se sa značajkama i potvrdili postojanje elemenata za proglašenje određenog stupnja formalne zaštite. Područje Ramina korita obišli su predstavnici Hrvatskih šuma, Parka prirode Velebit, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Šumarski institut Jastrebarsko, Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju i GEONATURA i Zadruga Granum Salis. Riječ je o području od oko 200 hektara koje šumari već više od stotinu godina promatraju s posebnom pozornošću. Predjeli su to iznimne ljepote i očuvanosti u kojima izuzev sanacije nakon ledoloma na rubnim dijelovima sastojina 2014. nije bilo značajnijeg ljudskog utjecaja. Od prvih inicijativa za zaštitu Ramina korita prošlo je stotinjak godina i do danas se veličina površine spominjane u kontekstu zaštite nije bitno mijenjala, iako nije bila formalno zaštićena. Još je to jedan dokaz dosljednosti šumarske struke i promišljanja za stoljeća, a ne desetljeća ili godine. Zahvaljujući šumarima koji su djelovali na ovome dijelu Hrvatske još iz doba Austro-Ugarske monarhije, šume su ostale u izvornom, prirodnom obliku. O tome najbolje svjedoče parkovi i nacionalni parkovi prirode u okružju Gospića. (Ln) |
Izgubljeni u mladicama mlade šume |
Novo izdanje knjige o ličkim šumamaDVIJE INŽENJERKE NAPISALE ZANIMLJIVU KNJIGUlicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Kako smo već javljali iz tiska je izašla nova knjiga o ličkim šumama. Radi se o dopunjenom i proširenom izdan ju knjige "Neke znamenitosti u ličkim šumama" iz 2015. autorica diplomiranih inženjerki šumarstva Mandice Dasović i Renate Rudelić. Ovaj put knjiga je dobila i dodatak naslovu "70 znamenitosti povodom 70 godina Hrvatskog šumarskog društva Ogranka Gospić". Na 91 stranici objavljeno je 70 naslova o ličkim šumama i sve je bogato ilustrirano kolor fotografijama. Knjigu je izdalo Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić uz potporu Hrvatskih šuma Uprave šuma Podružnice Gospić, a uredili su je Oliver Vlainić i Branko Meštrić. - Pokazalo se da je vodič zanimljiv i praktičan dar ljudima koji više nisu stanovnici ličkog kraja, ali i ostalim posjetiteljima toga područja. Vodič se izdaje povodom obilježavanja 70 godina osnutka Šumarskog kluba Gospić, prednika današnjeg Ogranka Gospić, koji je svojim utemeljenjem 10. veljače 1951. zauvijek ostao zabilježen kao najstariji ogranak Hrvatskog šumarskog društva. Zbog toga je 47 znamenitosti iz prvog izdanja simbolički povećano na 70 znamenitosti u ovom izdanju.- piše u predgovoru Mandica Dasović, jedna od autorica knjige, koja se zahvalila i suradnicima na knjizi. (LN) |
Javni uvid u gospodarenje šumom uMALOJ PLJEŠIVICIlicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ - Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Mala Plješivica“ s planom upravljanja područjem ekološke mreže. Ova gospodarska jedinica je na području Šumarije Korenica i to na području dijelova katastarskih općina Debelo Brdo, Bjelopolje, Dnopolje, Jošani i Kruge, odnosno na području općina Udbina i Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji. Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana, odnosno od danas do 23. svibnja u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23. u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati. Javno izlaganje održat će se dana 24. svibnja 2021. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Korenica u Korenici, Riječka 6. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave |
Obavijest građanima o javnom uvidu plana gospodarenjaDUMANOMlicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Objavljujemo obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu „DUMAN“ na području Šumarije Otočac. Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu „DUMAN“ na području Šumarije Otočac na području dijelova katastarskih općina Ramljani, Konjsko Brdo i Čanak, odnosno grada Otočca i općina Perušić i Plitvička Jezera. Javni uvid se može izvršiti u roku od 15 dana i to od danas do 11. travnja, odnosno od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma Uprave šuma Podružnica Gospić, Budačka 23 radnim danom od 8 do 14 sati. Javno izlaganje održat će se dana 12. travnja 2022. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Otočac, Ulica kralja Zvonimira 60 u Otočcu. Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., 53000 Gospić. Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave. |
Uz Svjetski dan šumaNOVA KNJIGA O LIČKIM ŠUMAMAlicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Gospićki Ogranak Hrvatskog šumarskog društva organizirao je danas prigodno obilježavanje 21. ožujka Svjetskog dana šuma. Za tu prigodu pripremljeno je predstavljanje drugog izdanja knjige Neke znamenitosti u ličkim šumama autorica Mandice Dasović, predsjednice Ogranka i Renate Rudelić. Sudionike predstavljanja pozdravio je Mario Stilinović, voditelj gospićke Podružnice Hrvatskih šuma i zahvalio autoricama na novoj knjizi. Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskom šumarskog društva istakao je da je gospićki ogranak prvi osnovani ogranak u Hrvatskoj daleke 1951. godine. Na inicijativu hrvatskih šumara Ujedinjeni narodi su 2013. godine donijeli odluku o proglašenju Svjetskog dana šuma. Knjigu je predstavio Branko Meštrić. U prigodnom programu sudjelovali su učenici i nastavnici Osnovne škole dr. Jure Turića iz Gospića. Pjesme su recitirali učenici Tomislava Vulkelića: Nikola Stopić, Melani Fajdetić, Jakov Mataija i Andrija Ratković. Na gitarama su svirali profesori Marijana Pavičić i Dino Jelinić. |
Uz Međunarodni dan šumaKNJIGA O LIČKIM ŠUMAMAlicke-novine@licke-novine.hr GOSPIĆ – Povodom 21. ožujka Međunarodnog dana šuma Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić priređuje predstavljanje drugog, proširenog, izdanja knjige "Neke znamenitosti u ličkim šumama" autorica Mandice Dasović i Renate Rudelić. Predstavljanje je u petak u podne u Samostalnoj narodnoj knjižnici u Gospiću. (Ln) |
Prenosimo iz časopisa za popularizaciju šumarstva Hrvatske šume, Zagreb, ožujak 2022., br. 303, god. XXVI. str. 33 i 34Pogledajte "Slaven&Patrioti - Starogradske noći" na YouTubeu
|
Šumarstvo u Hrvata257 GODINA ORGANIZIRANOG GOSPODARENJAlicke-novine@licke-novine.hr Piše: Mandica DasovićGOSPIĆ - U Karlovcu je 11. ,16. i 23. veljače 1765. godine, održana trodnevna sjednica na kojoj su postavljeni temelji hrvatskog šumarstva. Donesena je odluka o osnutku prve poznate Uprave šuma na hrvatskom tlu. Tadašnja austrijska carica i hrvatska kraljica Marija Terezija odredila je da u buduće ima upravu šuma karlovačkog Generalata voditi General-Comanda u Karlovcu, te namještati šumare i lugare, a da će nadzor nad tima šumama voditi šumar Franzoni radi čega je on i dodijeljen karlovačkoj General-Comandi. Sudionici sjednice odlučili su da se za šume Karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem, u tri sjedišta: jedan šumar s dva strana i šest domaćih lugara za šume ličke pukovnije sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti, jedan šumar s četiri strana i osam domaćih lugara te najbolji šumar – lovac za šume otočke pukovnije i dio šuma ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu, te jedan šumar s jednim stranim i četiri domaća lugara za ostale šume u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji sa sjedištem u Petrovoj gori. Najstarija rukopisna šumarska karta je karta Ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma, nastala je terenskom izmjerom 1764. – 1765. godine i prethodi pisanoj odluci o osnivanju prve uprave šuma u Karlovačkom generalatu. Izradili su je potporučnik Dinzel i potporučnik Penco pod vodstvom inženjerskog majora pl. Pierkera. Ova karta je izrađena u dva primjerka (jedan se čuva u Kartografskoj zbirci Hrvatskoga državnog arhiva, dok se drugi čuva u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Beču). Popisane su sve šume, prema starosti i gustoći, a izmjereno područje je bilo podijeljeno u 11 kotareva i područje Podgorja. Godine 2015. na Baškim Oštarijama postavljena je spomen ploča povodom 250. godina osnutka šumarije Baške Oštarije, jedne od tri najstarije šumarije u Hrvatskoj. |