Postavljeno
4. studenoga 2010.
sume

ARHIVA




studenti
Zagrebaški studenti šumarstva u Baškim Oštarijama kod spomenika jednoj od prvih sumarija u Hrvata
 

Terenska nastava po Velebitu

NASTAVA ZA BUDUĆE ŠUMARSKE INŽENJERE

www.licke-novine.hr
8. studenoga 2024. u 19.15 sati

BAŠKE OŠTARIJE - Studenti Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, druge godine prijediplomskog studija urbano šumarstvo, zaštita prirode i okoliša, 4. studenog 2024. godine boravili su na području UŠP Gospić, Šumarije Karlobag. Terensku nastavu iz predmeta Opća i krajobrazna ekologija te Fitocenologija održali su profesori Ivica Tikvić, Damir Ugarković i Dario Baričević.
Šumarija Karlobag cijelom svojom površinom nalazi se u Parku prirode Velebit te gospodari područjem od 0 do 1500 metara nadmorske visine. O drugim specifičnostima šumarije i problemima s kojim se susreću prilikom gospodarenja, studente je upoznao upravitelj Ivan Tomljenović. 


Baške Oštarije značajno su mjesto za hrvatsko šumarstvo. O povijesti jedne od prve tri šumarije u Hrvatskoj, kod spomen ploče i info panoa govorila je Mandica Dasović, stručna suradnica za mehanizaciju. Obrađene su teme FSC certifikata, zaštite šuma, upravljanja ekološkom mrežom, vrijednosti općekorisnih funkcija šuma, šteta od prirodnih nepogoda i štetnika te stanja glavnih vrsta šumskog drveća na području UŠP Gospić.
Nastavak terenske nastave odvijao je u gospodarskoj jedinici „Ramino korito – Šugarska duliba“, odjel 15 a gdje je revirnik šumarije Karlobag Milan Štajdohar, studentima pokazao površine stradale od olujnog nevremena te ih upoznao s planom sanacije.


Boravak na području Velebita završio je u Brušanima na osmatračnicama za praćenje brojnosti ptica i divljih zvijeri što provodi Riwilding Velebit. (M. D.)

šumari
šumari
 

POZIV HRVATSKIH ŠUMA

GOSPODARENJE EKO ŠUMAMA

www.licke-novine.he
30- listopada 2024. u 20.45 sati

cesta
Gradnja šumske ceste na Velebitu u Domovinskom rfatu/Snimio Marko Čuljat

GOSPIĆ - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva poziva sve zainteresirane šumoposjednike da se prijave na edukaciju „Ograničenja u gospodarenju šumama na području ekološke mreže“ koji se provodi u okviru intervencije 72.01. Potpora za ograničenje u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS) iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027. kako bi ostvarili dodatnih 10 bodova prilikom prijave na natječaj.

Edukacije će se održati na sljedećim lokacijama:
Korenica, 7. studenoga s početkom u 11:00 sati u vijećnici Općine Plitvička Jezera u Korenici, i Trg sv. Jurja 6,
Gospić, 14. studenoga s početkom u 11:00 sati u Razvojnom centru Ličko-senjske županije, na adresi Pazariška ulica 36,
Gračac, 21. studenoga s početkom u 11:00 h u vijećnici Općine Gračac, na adresi Park sv. Jurja 1 i u
Otočcu, 28. studenoga s početkom u 11:00 h u Društvenom domu Prozor, Prozor bb.

Prijavu za sudjelovanje na tečaju potrebno je dostaviti na mail: slavica.maras@mps.hr ili kontakt broj: 099/4903 849

 
baške oštarije
Lički šumari kod info ploče i spomenika Šumariji Baške Oštarije
 

Baške Oštarije

OBILJEŽAVANJE 260 GODINA HRVATSKOG ŠUMARSTVA

www.licke-novine.hr
13. LISTOPADA 2024. U 22 SATa

Piše: Mandica DAsović

BAŠKE OŠTARIJE – Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva okupio se 11. listopada u ovom velebitskom mjestu. Nakon održane sjednice, na kojoj se između ostaloga raspravljalo o obilježavanju 260 godina hrvatskog šumarstva što će se događati tijekom sljedeće 2025. godine, održana je svečanost otkrivanja novo postavljene info-ploče s naslovom „Šumarija Oštarije kroz vrijeme“.

Pozdravne govore okupljenim sudionicima uputili su načelnik općine Karlobag Boris Smojver, voditelj Uprave šuma Podružnice Gospić Mario Stilinović i ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban. O razlozima postavljanja info-ploče pokraj spomen-ploče Šumariji Oštarije, postavljenoj prilikom obilježavanja 250 godina hrvatskog šumarstva 2015. godine, govorila je predsjednica gospićkog ogranka HŠD-a Valentina Kulaš.

Šumarija Oštarije bila je jedna od tri najstarije hrvatske šumarije, a osnovana je radi korištenja i nadzora nad šumama Ličke pukovnije onodobnoga Karlovačkog generalata. Gospićki ogranak u proteklih devet godina postavio je još dvije spomen-ploče i više info-ploča te je svojim aktivnostima obogatio rad HŠD-a i doprinio otkrivanju bogate šumarske prošlosti. Info-ploču simboličnim presijecanjem vrpce malim sjekirama zajedno su otkrili voditelj UŠP Gospić Mario Stilinović i nekadašnji predsjednik HŠD-a te počasni član gospićkog ogranka HŠD-a Petar Jurjević.

Na info-ploči prikazana je prošlost šumarstva toga područja od osnutka Šumarije Oštarije u veljači 1765. godine preko nastanka drugih ličkih šumarskih institucija do postavljanja spomen-ploče Šumariji Oštarije u lipnju 2015. godine. Više o povijesti šumarstva može se saznati preko QR koda koji je postavljen na info-ploči te vodi do mrežne stranice HŠD-a Ogranka Gospić.

baške
Sikiricama je presjećena na panjevima svečana vrpca info panoa
kubus
Na stepenicama Kubusa, prvog hrvatskog spomenika cestograditeljima
posjednici
Detalj sa sastanka o potpori šumoposjednicima


Radionica o privatnim šumama

Potpora za ograničenja u gospodarenju šumama

www.licke-novine.hr
2. listopada 2024. u 17.15 sati

GOSPIĆ – U Upravi šuma Podružnice održana je radionica za potencijalne korisnike natječaja za intervenciju 72.01. Potpora za ograničenja u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS) iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. Radionici koju je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u suradnji s Agencijom za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, prisustvovali su predstavnici Nacionalnog parka Plitvička jezera, Parka prirode Velebit te privatni šumoposjednici.
Zahtjev za potporu u sklopu intervencije može podnesti vlasnik ili suvlasnik šume ili imati pravo gospodarenja šumom za koju traži potporu. U važećim šumskogospodarskim planovima mora biti propisana mjera ograničenja gospodarenja. Minimalan površina za koju se može ostvariti potpora je jedan hektar.
Natječaj je otvoren 18. ujna 2024., a  prijave se predaju od 5. studenog 2024. (12:00 sati), do 13. prosinca 2024. (12:00 sati).
Za sve informacije zainteresirani privatni šumoposjednici  mogu se obratiti Odjelu za unapređenje šuma, Područna jedinica Gospić, Kaniška 55. (M. D.)

ribnik
Gospićki srednjoškolci na pošumljavanju u Ribniku/Snimio MArko Čuljat, kao učenik Pedagoške gimnazije
suma
Pošumljavanje u Budačkoj ulici u Gospiću jesen 1993. radili su prognanici

OBAVIJEST O SAKUPLJANJU ŽIRA NA PODRUČJU UŠP GOSPIĆ

NIŠTA OD ZARADA SKUPLJANJA ŽIRA

Lički šumari upozoravaju da je zabranjeno sabiranje plodova žira, ali nude sezonske poslove pošumljavanja.

www.licke-novine.h r
1.listopada .2024. u 19.15 sati

Fotografije: Arhiva Lika pressa, Marko ČULJAT

GOSPIĆ – Nakon brojnih upita građana o sakupljanju i otkupu žira koji pristižu u Podružnicu danas smo dobili obavijest za građane s područja Like da UŠP Gospić neće otkupljivati žir, niti se on skuplja na području ličke Podružnice.

Naime, suprotno tomu, a sukladno Zakonu o šumskom reprodukcijskom materijalu šumsko sjeme, u ovom slučaju žir hrasta lužnjaka i kitnjaka, za potrebe rasadničke proizvodnje i obnove sastojina skuplja se isključivo u za to odabranim sjemenskim sastojinama, koje su upisane u Registar šumskih sjemenskih objekata. Nadzor sakupljanja vrši Hrvatski šumarski institut te sakupljanje i stavljanje u promet sjemena prati propisana prateća dokumentacija (zapisnici, primke, izdatnice, popratnice, glavne svjedodžbe itd.).

Svako sakupljanje žira izvan šumskih sjemenskih objekata i stavljanje u promet nije u skladu sa zakonom o šumskom reprodukcijskom materijalu i za to su propisane kazne u velikim iznosima, i za fizičke i za pravne osobe.

U sjemenskim sastojinama, šumama hrasta lužnjaka i kitnjaka na području UŠP Gospić ove godine nije zabilježen urod sjemena te nije planirano sakupljanje niti otkup žira.

Lički šumari su zadovoljni interesom građana za šumarstvo što je pohvalna i koriste priliku da obavijeste građane o mogućnost zapošljavanja na radovima sadnje sadnica, pošumljavanja, o čemu se detaljnije mogu informirati u šumarijama na svojim područjima. (HŠ)

ariš
Suvremena eksploatacija ariša iz Medačke plantaže koga su sadili gospićki srednjoškolici početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća
 

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva

POTPORA ZA GOSPODARENJE ŠUMAMA

Radionica je u Gospiću 1. listopada

www.licke-novine.hr
23. rujna 2024. u 9.40 sati

ZAGREB - Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju organizira radionice za potencijalne korisnike na natječaj za intervenciju 72.01. Potpora za ograničenje u gospodarenju šumama (NATURA 2000, NKS) iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027.

Radionice će biti održane u šest hrvatskih gradova a u Gospiću će biti 1. listopada s početkom u  11 sati u Podružnici Uprave šuma u Budačkoj ulici broj 23.
Potpora unutar ove intervencije dodjeljuje se korisniku godišnje po hektaru šume u obuhvatu područja ekološke mreže Natura 2000 Republike Hrvatske kao naknada za ograničenje u gospodarenju za propisane mjere za šume u obuhvatu područja ekološke mreže. Najniža vrijednost potpore po korisniku iznosi 150 EUR godišnje to jest sveukupno 750 EUR tijekom pet (5) godina, a najviša vrijednost potpore po korisniku iznosi 140.000 EUR godišnje to jest sveukupno 700.000 EUR tijekom pet (5) godina.
https://ruralnirazvoj.hr/radionice-za-potencijalne-korisnike-na-natjecaj-za-intervenciju-72-01-potpora-za-ogranicenje-u-gospodarenju-sumama-natura-2000-nks/https://ruralnirazvoj.hr/radionice-za-potencijalne-korisnike-na-natjecaj-za-intervenciju-72-01-potpora-za-ogranicenje-u-gospodarenju-sumama-natura-2000-nks
Prihvatljivi korisnici su šumoposjednici, a ukupan iznos raspoloživih sredstava Natječaja je 8.823.530,00 EUR-a.
Broj mjesta za radionice je ograničen, stoga je sudjelovanje potrebno prijaviti putem poveznice.
Detaljnije informacije o natječaju možete pronaći na poveznici:

https://ruralnirazvoj.hr/radionice-za-potencijalne-korisnike-na-natjecaj-za-intervenciju-72-01-potpora-za-ogranicenje-u-gospodarenju-sumama-natura-2000-nks
 
 

Gupčeva lipa

Iz aktivnosti Hrvatskom šumarskog društva u Gospiću

LIPA SA SVJEDODŽBOM

www.licke-novine.hr

3. lipnja 2024. u 23 sata

GOSPIĆ – U proljeće 2019. ispred zgrade gradske uprave u Budačkoj ulici gdje je nekad bilo bilo Kasumovićevo biljevište, odnosno rasadnik, posađen je klon Gupčeve lipe. Prošli je tjedan snimljeno ovo najmlađe, ali i najstarije stablo u parku ispred općine, kako se govorili nekada u gradu. Naime, radi se o kloniranoj sadnici lipe iz Gornje Stubice ispod koje se sastajao Matija Gubec, vođa Seljačke bune sa svojim ustanicima daleke 1573. godine.

Sadnice proizvodi Hrvatski šumarski institut u Jastrebarskom i sadnicu je dogovorila gospićka Podružnica Hrvatskog šumarskog društva, koja je inače najstarija u Hrvatskoj jer djeluje od 1950. Uz sadnicu je stigla i svjedodžba koja potvrđuje njeno podrijetlo. Svjedodžbu je potpisala ravnateljica Instituta dr. sc. Sanja Perić.
Zanimljivo je da je sadnice već procvjetala i moći će biti ljekovitog čaja (MaČ)

lipa gospić
Gospićki klon Gupčeve lipe lipo reste/Snimio Marko Čuljat
 

Šumarijske zgrade u Perušiću imaju zelena pročelja/Snimio Marko Čuljat
 

Perušić

NOVA ZGRADA ŠUMARIJE

Na parceli stare šumarijske zgrade izgrađena je nova i danas je bio tehnički pregled.

www.licke-novine.hr

28. svibnja 2024. u 13.45 sati

Pripremio : Marko Čuljat

PERUŠIĆ – Posljednjih nekoliko godina ulažemo znatna sredstva u održavanje naših objekata širom Like. Ovdje u Perušiću zgrada je bila dotrajala i bilo je nemoguće njeno održavanje pa je srušena i sazidana je nova što je stajalo 500 tisuća eura bez PDV-a – kaže Mario Stilinović, dipl. ing. šum. voditelj Podružnice Hrvatskih šuma u Gospiću dodajući da ova šumarija gospodari šumama na oko deset tisuća hektara.

Upravitelj šumarije Perušić dr. sc. Šum Luka Kasumović bio je na bolovanju, ali je ipak bio uključen u gradnju nove zgrade što je jedna dočekao da se počne raditi.

-Na velikom razumijevanju i pomoći tijekom gradnje zahvaljujem se Upravi društva Hrvatskih šuma u Zagrebi i Općini Perušić. Radove je na objektu Šumarije i dvorišnim objektima uspješno izvela tvrtka Baufill iz Duge Rese.- kaže Kasumović.

Danas je bio tehnički pregled šumarijskih objekata jer su uređeni i dvorišni objekti. Promijenjen je i sustav grijanja Šumarije, a u potkrovlju će biti nekoliko spavaćih soba.

Koliko se moglo vidjeti na svakoj etaži su protupožarna vrata, sve je zbigecano i očekuje se i namještaj i onda će početi rad u novoj zgradi.

perusić
Zapadno pročelje perušićke Šumarije, ulaz je s dvorišne strane
perušić
knjigica
Zajednički snimak sudionika predstavljanje slikovnice o šumi i djeci
 

Suradnja šumara i osnovnoškolaca u Gospiću

PROMOCIJA SLIKOVNICE
"ŠUMA MOGA DJEDA"

www.licke-novine.hr
26. travnja 2025. u 11.30 sati

GOSPIĆ - U Osnovnoj školi dr. Jure Turića 24. travnja održana je gospićka promocija slikovnice „Šuma moga djeda“, autora  Miroslava Filo Baboka koji ju je sam predstavio i ispričao kako je dobio ideju da napiše ovu priču o dvoje djece i njihovoj bliskosti sa šumom.
Slikovnica je dvojezična, na hrvatskom i ukrajinskom jeziku te su njenom predstavljanju prisustvovali učenici četvrtih razreda i svi učenici iz Ukrajine koji pohađaju ovu školu.
Sudionike manifestacije pozdravio je ravnatelj škole Ivica Radošević i izrazio zadovoljstvo što je upravo gospićka škola domaćin ovog događaja. Predsjednica Ogranka Matice hrvatske Ana Lemić naglasila je kako je suradnja sa školom dugogodišnja i vrlo aktivna.
U sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje, o važnosti šuma, njihovoj zaštiti i ugroženosti uslijed klimatskih promjena, učenicima su govorile Mandica Dasović, dopredsjednica Hrvatskog šumarskog društva i predsjednica Ogranka Gospić Valentina Kulaš.
Prisutni su imali priliku slušati ukrajinski jezik na kojem je govorila mala voditeljica Paula, učenica iz Ukrajine.
Ovim događajem obilježen je Dan planeta Zemlje i Noć knjige. U holu škole izložene su knjige vezane za šumu i šumarsku struku, koje će se u školskoj knjižnici moći pogledati mjesec dana. Predstavljanje ove slikovnice nastavak je suradnje koju Hrvatsko šumarsko društva ogranak Gospić ima s Ogrankom Matice hrvatske u i Osnovnom školom dr. Jure Turića. (HŠD)

slikovnica

Autor slikovnice Miroslav Filo Balbok i male voditeljice
šumari
foto

Izložba fotografija „Šuma okom šumara“

Lički šumari izložbu su postavili u NP Plitvička jezera.

www.licke-novine.hr
26. travnja 2024. u 10.15 sati

PLITVICE - U Zimskom vrtu plitvičkog hotela Jezero postavljena je izložba 18. Bjelovarskog salona fotografije “Šuma okom šumara”.

Izložba je otvorena 23. travnja 2024. povodom Dana planeta Zemlje i može se pogledati do 2. svibnja.

Ovo događanje rezultat je suradnje Nacionalnog parka Plitvička jezera i Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić, a zanimljivost je da je to tek prvo izlaganje poznatoga šumarskog salona na Plitvicama.

To je prilog obilježavanju 75 godina proglašenja Plitvičkih jezera nacionalnim parkom i 45 godina uvrštavanja na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Na otvorenju izložbe govorili su predsjednica Ogranka Gospić Valentina Kulaš i predstavnik NP Plitvička jezera Krešimir Čulinović, a izložbu je otvorila dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović. (HŠD)

šumari
šumari
Šumari i učenici u gospiću
Gospićki učenici i gosti iz Francuske s ravnateljem Ivicom Radoševićem/ Snimila Mandica Dasović
djeca
Inženjerka Dasović priča o značaju stabla lipe

Suradnja šumara i učenika

SURADNJI SE PRIDRUŽILI I UČENICI IZ FRANCUSKE

U sklopu programa Erazmus+ u botaničkom vrtu zasađena je sadnica lipe.

www.licke-novine.hr
9. travnja 2024. u 18.00 sati

Pripremila: Mandica Dasović

GOSPIĆ - Osnovna škola dr. Jure Turića ovih je dana domaćin učenicima i učiteljima iz Sauze Vaussais u Francuskoj. Posjet je ostvaren sukladno projektu EU mobility and our global footprint“, Erasmus+ KA210-SCH - Small- scale partnerships inschool education (Partnerstva malih razmjera u školskom obrazovanju) u koji je uključena i gospićka škola.

Projekt je financiran sredstvima programa Europske unije Erazmus+. Učenici iz Francuske će u sklopu razmjene upoznati prirodne i kulturne znamenitosti Hrvatske te se družiti sa svojim domaćinima.

Kako bi ostala uspomena na ovo iznimno vrijedno druženje nastavnika i učenika, koje će se nastaviti i u Francuskoj, 8. travnja 2024. ispred novoizgrađene škole, gdje je inače uz suradnju sa šumarima 1974. godine zasađen botanički vrt sadnicama iz šumskog rasadnika, posađeno je drvo prijateljstva.

Uprava šuma podružnica Gospić, donirala je sadnicu lipe (Tilia cordata), koju su zajednički posadili ravnatelj škole Ivica Radošević, koordinatorica projekta Anna Marie Devčić, predsjednica HŠD-a ogranka Gospić, Valentina Kulaš te francuski i gospićki učenici.

O ličkim ljepotama i znamenitostima, značenju lipe kao nacionalnog stabla hrvatskim i francuskim učenicima govorila je dopredsjednica HŠD-a Mandica Dasović, dok je podatke o šumama u Lici iznijela Valentina Kulaš. Nakon sadnje lipe, učenici su sa svojim nastavnicima obišli i Pećinski park Grabovača kraj Perušića.

U pripremi su događanja kojima će se nastaviti ova iznimno vrijedna i plodonosna suradnja osnovne škole dr. Jure Turića, Hrvatskog šumarskog društva i Hrvatskih šuma.

sadnja lipe u gospiću
Zajednička sadnja lipe u jedinom ličkom botaničkom vrtu kod Osnovne škole u Gospiću, koji je zasađen 1974. godinelipa
Sadnicu lipe dopro polijevaju da bi sr bolje primila

otočac

Obilježavanje Svjetskog dana šuma u Otočcu

DRUŽENJE ŠUMARA I UČENIKA

www.licke-novine.hr

OTOČAC - Povodom obilježavanja Svjetskog dana šuma, 21. ožujka, djelatnici Uprave šuma Podružnica Gospić Tereza Rukavina, Mandica Dasović i Karlo Oršanić posjetili su Osnovnu školu Zrinski Frankopana i održali radionicu s učenicima i nastavnicima prvih razreda.

Šezdeset učenika vrlo aktivno je sudjelovalo u prepoznavanju proljetnica, šumskih plodova, pronalaženju odgovora na postavljena pitanja o stanovnicima šume, dobrobiti koju nam šuma daje i njenoj važnosti za život svih živih bića. Kroz igru naučili su koliko je sav biljni i životinjski svijet povezan i koliko ovise jedni o drugima u šumskom ekosustavu. Također su upoznati i s opasnostima koje prijete šumi od šumskih požara i štetnika.

Posebna pozornost posvećena je temi ponašanja u šumi u koju dođemo kao gosti i gdje se moramo odgovorno ponašati, ne ostavljati smeće i paliti vatru. Radionica je završila u školskom dvorištu gdje su učenici kroz igru ponavljali stečena znanja. (M. D.)

otočac

otočac
 

bukvici
Predplaninska bukova šuma na sjevernom Velebitu i utjecaj vremenskih prilika

velebit

Također je zapaženo povećanje značajne oštećenosti bukve, naše najvažnije vrste drveća, osobito na južnoj ekspoziciji i na plićim tlima. Bukva pokazuje izrazitu osjetljivost u slučaju kad je njena kora izravno izložena suncu i kad dolazi do pregrijavanja (suncožara) što uzrokuje odumiranje stabla.

Zbog povećane srednje vrijednosti temperature zraka, dugotrajnih sušnih razdoblja, dolazi do nastanjenja stranih invazivnih vrsta iz toplijih krajeva koje kod nas do sad nisu zabilježene (npr. palmina pipa). 

Vjetar je glavni uzročnik prirodnih nepogoda velikih razmjera u šumama Europe. Izrazito velike štete vjetar je uzrokovao lani 19. srpnja na našim šumama kad je oštećeno i uništeno oko 3,7 milijuna m³ drvne mase, najviše u Slavoniji UŠP Vinkovci oko tri milijuna.

Opravdana zabrinutost proizlazi iz činjenice da se staništa mijenjaju te da se javljaju nove prijetnje šumama o kojima još nemamo dovoljno saznanja. Klimatske promjene velik su izazov za buduće gospodarenje šumama.

UZ SVJETSKI DAN ŠUMA – 21. OŽUJKA

ŠUME SU DOBROBIT ČOVJEČANSTVA

Šume u Hrvatskoj prostiru se na 44 posto kopnene površine.

www.licke-novine.hr
20. ožujka 2024. u 9.15 sati

Piše: mr. sp. Mandica Dasović, dipl. ing. šum.

Odlukom Opće Skupštine Ujedinjenih naroda 2013. godine, 21. ožujka obilježava se Svjetski dan šuma, s ciljem podizanja svijesti o važnosti šuma. Potiču se lokalne, nacionalne i međunarodne aktivnosti kojima se promiče zaštita šuma. Šume pružaju brojne dobrobiti za ljude, od zdravstvenih, ekonomskih do socijalnih, one su neophodne za život na našem planetu i njihova vrijednost je neprocjenjiva.

Šume su biološki najraznovrsniji i jedan od najsloženijih ekosustava na kopnu u kojima živi više od 80 posto kopnenih vrsta životinja, biljaka i gljiva. One pokrivaju 30 posto Zemljine površine i izvor su čistog zraka i vode. Ključne su u borbi protiv klimatskih promjena kojih smo svakim danom sve svjesniji. Požarima, sušama i krčenjem, šume postaju sve ugroženije, a samim time ugrožena je i naša egzistencija.

Šumski ekosustavi u Hrvatskoj prostiru se na 44 posto kopnene površine. Geografski položaj Hrvatske na tri biogeografske regije, kontinentalnoj, planinskoj i mediteranskoj, uvjetovao je iznimnu raznolikost staništa te je od ukupno četrnaest europskih šumskih tipova (prema EEA)  u Hrvatskoj zastupljeno čak jedanaest. Temeljna načela hrvatskog šumarstva su potrajno gospodarenje s očuvanjem prirodne strukture i povećanjem stabilnosti i kvalitete gospodarskih i općekorisnih funkcija šuma. Iz šuma se kroz njegu i obnovu uvijek uzima manje drvne zalihe od prirasta kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža.

Velika opasnost za šume, kako u svijetu tako i kod nas, su klimatske promjene čiji je utjecaj već jako vidljiv. One utječu na pojavu ekstremnih vremenskih pojava (oluje, vjetrovi, izrazito sušna razdoblja, velike količine oborina kratkom vremenskom razdoblju i sl.) gubitak biološke raznolikosti i zdravlje ljudi. Jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena je intenzivna potrošnja fosilnih goriva koja svojim izgaranjem oslobađaju ugljikov dioksid, a on u povišenim koncentracijama najviše doprinosi globalnom zagrijavanju. Potrošnja fosilnih goriva te industrija, uzrok su 88 posto svih emisija stakleničkih plinova, a ostalih 12 posto uzrokovano je krčenjem šuma.

I do sad se klima na Zemlji mijenjala kroz njezinu povijest, ali trenutačno zagrijavanje događa se brzinom koja nije zabilježena u posljednjih 10.000 godina. Prosječna globalna temperatura 2023. godine bila je 1,43 stupnja C viša nego u predindustrijsko vrijeme.
Klima je važan ekološki čimbenik koji utječe na rast i razvoj šuma te time određuje njenu strukturu, sastav vrsta, produktivnost i vitalnost. Klima se puno brže mijenja nego što se šumski ekosustavi mogu prilagoditi tim promjenama. Mnoge šumske zajednice pripadaju „klimatogenim zajednicama“, što znači da je upravo klima glavni čimbenik njihove rasprostranjenosti.

Klimatske promjene i povezani ekstremni klimatski događaji već utječu na rast i stabilnost šumskih ekosustava u Europi i kod nas. Stabla fiziološki slabe, postaju podložna napadu bolesti i štetnika. Promjene temperature i izostanak niskih zimskih temperatura omogućuje brži razvoj šumskih štetnika koji mogu imati više generacija godišnje, čime se povećavaju i njihove štete.
Promjene na šumskim ekosustavima vidljive su i u našim ličkim šumama. Unatrag dvije godine na području šumarije Otočac zabilježena je pojava borovog četnjaka, a isto tako zabilježen je i na južnoj strani Velebita na 800 mnv. Ovaj štetnik se do sad pojavljivao u priobalju i otocima, kod nas oko rijeke Zrmanje, ali povoljni vremenski uvjeti za njegov razvoj omogućili su mu da se proširi i na kontinentalni dio gdje ga do sad nije bilo. Dlačice gusjenica ovog štetnika izazivaju jako neugodne alergije kod ljudi.

šuma


šuma

šuma

 

Hrvatsko šumarsko društvo

73 GODINEDJELOVANJA U LICI

www.licke-novine.hr
13. veljače 2024. u 17 sati


BRINJE  - Povodom 73. godine od osnutka Šumarskog kluba Gospić što je bilo 10. veljače 1951., preteče današnjeg Ogranka Gospić u sklopu jedinstvenog Hrvatskoga šumarskog društva, Upravni odbor Ogranka održao je 8. veljače radnu i svečanu sjednicu na području Šumarije Brinje. Hrvatsko šumarsko društvo ogranak Gospić danas ima 174 člana te svojim aktivnostima promiče šumarsku struku u zemlji i inozemstvu.

brinje
Za vrijeme radno-svečane sjednice šumara u Brinju
šumari
šumari
Delegati i gosti na vrijeme jučerašnje skupštine/Snimio Marko Čuljat

kulaš
Predsjednica Ogranka Valentina Kulaš pozgrdravlja sudionike sjednice

šumari
Damir Čanić i u prvim šumarskim odorama Oliver Vlainić i Mandica Dasović

šumari
Delegati na skupštini u Gospiću

šumari
Radno Predsjedništvo Skupštine

Godišnja izvještajna skupština Ogranka Hrvatskog šumarskog društva

DOBRA SURADNJA S KOLEGAMA

Lički šumari ostvarili su i suradnju sa kolegama iz susjednih država

www.licke-novine.hr

19. siječnja 2024. u 9.30 sati

GOSPIĆ - Jučerašnjoj godišnjoj izvještajnoj skuopštini Ogranka Hrvatskog šumarskog društva su osim članova – delegata iz organizacijskih jedinica, članova Upravnog i Nadzornog odbora prisustvovali tajnik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić, predsjednica Ogranka Karlovac Dorica Matešić, tajnik Predrag Magdić i predsjednica Ogranka Ogulin Danijela Cetinjanin.
Gospićki ogranak, koji je najstariji u Hrvatskoj jer je osnovan 1951. ima 170 redovitih članova, tri izvanredna i jednog počasnog člana. Od 57 delegata na sjednicu ih je stiglo 38.
Iz izvješća o radu ogranka u prošloj godini podnesla je predsjednica Valentina Kulaš te istaknula da su organizirali posjet Sarajevu u vrijeme održavanja EFNS-a, natjecanja šumara Europe u nordijskom skijanju. S ogrankom Ogulin organizirana je stručno-turistička ekskurzija u Dubrovnik, u NP Mljet, Lokrum i arboretum Trsteno u čijoj je obnovi sudjelovao i jedan Gospićanin – akademik Valentin Anton Vouk – Vale.
-Stručno – turistička ekskurzija s ogrankom Karlovac, organizirana je u Mađarsku. Domaćini u Nagyatadu su nas upoznali s radom iz područja šumske pedagogije koja je kod njih organizirana na visokoj razini. U turističkom dijelu ekskurzije članovi su posjetili Budimpeštu i jezero Balaton. -rekla je predsjednika Kulaš.
U posjet šumarima u Istri nekoliko naših ličkih šumara pridružilo se Ogranku Karlovac a posjetili su Buzet, Vrsar, Pulu i Motovunsku šumu. U sklopu obilježavanja Dana planete Zemlje postavljena je u KIC-u Lovinac izložba „Šuma okom šumara“ 17 bjelovarskog salona fotografije.
Članovi Ogranka u sklopu sportskih aktivnosti sudjelovali su na malonogometnom turniru u Vinkovcima i Bjelovaru te natjecanju inženjera šumarstva u tenisu. Posjetili su Vukovar, muzej Vučedolske kulture i Ovčaru. Predstavnici ogranka prisustvovali su svečanoj akademiji povodom 70 godina postojanja HŠD-a ogranak Karlovac.
Prošle godine nastavljena je tradicionalna suradnja s osnovnim školama na području županije. U sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“ učenici Osnovne škole dr. Franje Tuđmana iz Korenice posjetili su Laudonov gaj na Krbavskom polju, dok su učenici Osnovne škole Kralja Tomislava iz Udbine bili u šumi Jasikovac i rasadniku Vujnović brdo u Gospiću. O šumi i njenom značaju kroz edukativnu radionicu vodili su ih Tereza Rukavina, Mandica Dasović, Mile Pocrnić.
U sklopu manifestacije Jesen u Lici na Trgu Stjepana Radića u Gospiću postavljena je izložba pod nazivom „Šuma okom jednog šumara“ čiji je autor tajnik Hrvatskog šumarskog društva Oliver Vlainić.
Ogranak Gospić bio je domaćin Mreži šumarskih društava Europe, čiji su članovi tijekom jednodnevnog boravka posjetili Memorijalni centar Nikole Tesle i Baške Oštarije gdje je nekad bila jedna od najstarijih hrvatskih šumarija. Ugostili su i kolege iz Bosne i Hercegovine koji su u Hrvatskoj boravili tri dana, a u Lici su obišli vrela Gacke i NP Plitvička jezera. Ogranak je inicirao da se u Gospiću i Karlobagu imenuje ulice Ante Premužića, graditelja poznate staze od Srednjeg do Sjevernog Velebita.
Izvješće o radu i financijsko izvješće za 2023. godinu jednoglasno je prihvaćeno. Plan rada u ovoj godini obrazložio je tajnik Ogranka Karlo Oršanić. Istaknuo je rad na obilježavanju značajnih obljetnica za šumarstvo i šumarsku struku, organiziranju stručno-turističkih ekskurzija u Hrvatskoj i u inozemstvu te suradnju s planinarskim društvom Šumar. Plan rada i financijski plan jednoglasno je prihvaćen. (HŠD)

kulaš
Valentina Kulaš
vlainić
Oliver Vlainić
logotip
Logotip Ogranka Gospić
škola
Za vrijeme jednog dijela prdavanja o šumi
 

ŠKOLARCI I ŠUMARI USUSRET BLAGDANIMA

www.licke-novine.hr
18. prosinca 2023. u 11 sati

Pripremila: Mandica Dasović

GOSPIĆ - Povodom nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana Uprava šuma Podružnica Gospić i Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić, u dogovoru s učiteljicom Anom Brbot-Balenović, 14. prosinca organizirali su radionicu za 2b razred Osnovne škole dr. Jure Turića.

Predavanje na temu „Šuma i njeni nedrvni šumski proizvodi“ održale su Tereza Rukavina, Valentina Kulaš i Mandica Dasović. Učenici su aktivno sudjelovali postavljajući pitanja i iznoseći svoje viđenje šume i njenog značaja u svakodnevnom životu.

U drugom dijelu radionice pristupilo se onom čemu su se učenici najviše radovali, a to je izrada božićnih stolnih ukrasa. Šumarija Gospić osigurala je brezove daščice na koje su slagane svijeće i kuglice. Naravno, nije se moglo bez zelenih smrekovih grančica i češera iz rasadnika Vujnović brdo.

Predivno je bilo vidjeti ponosna dječja lica kad pokazuju izrađene aranžmane, djelo vlastitih ideja i rukica. Radionica je završila kratkom igrom i smijehom koji je odzvanjao učionicom.

Ovo je bila još jedna akcija u nizu plodne suradnje gospićkih šumara i Osnovne škole koja će se na obostrano zadovoljstvo nastaviti i ubuduće.

škola
škola
jasikovac
Udbinski osnovnoškolci u obilasku šume Jasikovac kraj Gospića
jasikovac

jasikovac2

Udbinski učenici u posjeti šumarima

Obilazak šume Jasikovac i šumskog rasadnika.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
16. listopada 2023. u 19.30 sati

GOSPIĆ - Učenici i učitelji od 1. do 6. razreda Osnovne škole Kralja Tomislava iz Udbine posjetili su ovih dana šumu Jasikovac i šumarski rasadnik Vujnović brdo čiji su počeci bili daleke 1903. godine u Budačkoj ulici gdje je danas gradska palača.

U posjeti su ih primili djelatnici Uprava šume podružnica Gospić Tereza Rukavina, Mile Pocrnić, Mandica Dasović, Mateja Rukavina i Marko Brkljačić. Ugodnom šetnjom kroz šumu upoznali su učenike s povijesti nastanka šume Jasikovac u južnom dijelu Gospića i njenim značenjem za građane Gospića.

Zanimljivom igrom došli su do spoznaje o povezanosti svih čimbenika u prirodi i o važnosti šume s njenim općekorisnim funkcijama. Praktično su pokazani način sakupljanja vrsta drveća i grmlja te izrada herbara. Nakon pauze, uz korištenje postojećih sportskih naprava u Jasikovcu, krenuli su prema šumskom rasadniku koji se nalazi nedaleko željezničke postaje u Bilajskoj ulici na periferiji grada.

U rasadniku im je objašnjen pokazan proces od klijanja sjemena do vađenja sadnica za sadnju u šumi. Poslije obilaska rasadnika uslijedila je kratka okrjepa. Za uspomenu na posjet šumarima ponijeli su jednu sadnicu koju će posaditi ispred svoje škole na Udbini. Na odlasku izražena je obostrana želja za novim druženjem. (HŠ)

jsikovac šetnja

jasikovac
Uspomena nakon obilaska Jasikovca
udbinjani
Mali Udbinjani pozorni su bili u šumskom rasadnikui

rasaadnik
Na Udbinu je otišla jedna sadnica iz rasadnika koja će krasiti školski park netom obnovljene školske zgrade


šumari i lovci
Detalj sa štanda ličkih šumara i lovaca/Snimio Marko ČULJAT

SKULPTURE KIPARA JOSIPA TOMAIĆA IZ KRASNA RAĐENE MOTORKOM:

Tomaić joso sova
medo tomaića

Lički šumari na srebrnoj Jeseni u Lici

IMPOZANTAN ŠTAND

Šumari su se pridružili i lički lovci, ali i kipar motorkom Josip Tomaić iz Krasna.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. rujna 2023. u 18.30 sati

Pripremili: Ana Juričić-Musa i Marko Čuljat

GOSPIĆ – Prva manifestacija koja je počela u sklopu ovogodišnje jubilarne Jeseni u Lici bio je svakako jučerašnji skup hrvatskih šumara na temu "Šumarstvo u Lici – mogućnosti i izazovi". Organizatori skupa bili su Hrvatske šume d.o.o. i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije. Okupili su se brojni stručnjaci i ugledni gosti kako bi zajedno istražili ključnu ulogu šumarstva u Ličko-senjskoj županiji te raspravili mogućnosti i izazove s kojima se suočava ovaj gorsko-planinski kraj. Ovo je prvi stručni skup u okviru projekta koji provode Hrvatske šume pod nazivom “Šumarstvo, tradicija i pokretač razvoja – jučer, danas, sutra”.

Među visokim gostima koji su prisustvovali skupu bili su Ravnateljica Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u Ministarstvu poljoprivrede Renata Ojurović, Ličko-senjski župan Ernest Petry te predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Nediljko Dujić, koji je ovom prilikom istaknuo da šumarstvo u Lici ima iznimnu važnost za očuvanje prirode, ali također i za ekonomski razvoj ovog kraja. Misija šumara je očuvati šume, osigurati njihovu održivost i istovremeno iskoristiti sav njihov potencijal uz poticanje inovacija i održivog razvoja kroz etat i prostor kojim gospodare šumari.

Cilj stručnog skupa bio je ukazati na bogatstvo šuma i prirodnih resursa Ličko-senjske županije te potaknuti raspravu o očuvanju ovog iznimnog ekosustava i ispunjavanju njegovog punog potencijala. Šume u ovom području igraju ključnu ulogu u očuvanju tla, oblikovanju krajolika i promociji prirodnih ljepota Hrvatske, ali su ujedno i pokretač gospodarstva.

Kroz specifične teme koje su predstavila tri renomirana profesora Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, raspravljalo se o zelenoj tranziciji i održivom šumarstvu Ličko-senjske županije, projekciji dugoročnog razvoja sastojinske strukture gospodarskih i zaštićenih jelovo-bukovih šuma te o rijetkoj vrsti europskog kornjaša Treptoplatypus oxyurus (Coleoptera: Platypodidae) u gospodarskim prebornim sastojinama.

Ovaj stručni skup predstavlja značajan korak prema boljem razumijevanju i promociji važnosti šumarstva u Ličko-senjskoj županiji, kao što je i manifestacija "Jesen u Lici" postala platforma za promicanje očuvanja prirode i tradicionalnih vrijednosti koje čine srž ovog prekrasnog kraja.

Danas, na Trgu Stjepana Radića među šatorčićima i kućicama dominirala je šumarska brvnašica i oveći uglati šank di je bilo i pića, a pod jednim ajatom bio je teški drveni stol i domjenak za posjetitelje. Ispred brvnašice bila su tri "stabalca" i na njima izbor slika tradicionalne izložbe fotografija "Šuma okom šumara", a sa druge strane bile su nekoliko skulpture rađene motorkom umjetnika Tomaića iz Krasna na Velebitu.

fotke šume
Autori izložbe fotografija šumarski inženjeri Mandica Dasović i Oliver Vlainić

šumari
Šumarska brvnašica na Jeseni u Lici
šumari
Piće je žurno stizalo na šank bez čekanja
 

U sklopu 25. izložbe Jesen u Lici

ŠUMARSTVO NEUPITAN RESURS

Treba početi finalnu proizvodnju a ne izvoziti sirovinu.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. rujna 2023. u 19 sati

GOSPIĆ - Stručni skup na temu “Šumarstvo u Lici – mogućnosti i izazovi” organizirali su Hrvatske šume d.o.o. i Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu. Skup je zamišljen kao svojevrsni uvod u manifestaciju “Jesen u Lici”.

Skup je otvorio voditelj Uprave šuma Gospić Mario Stilinović.- Zahvaljujem predsjedniku Uprave Hrvatskih šuma Nediljku Dujiću na čiju inicijativu će se ovakvi stručni skupovi organizirati diljem Hrvatske. Naša čast je tim veća što se prvi ovakav stručni skup organizira upravo u Gospiću. Svi znamo za velike mogućnosti šuma u Lici, ali su veliki i izazovi. Šumarstvo u Lici je podosta složeno jer smo omeđeni s tri velika planinska masiva: Kapelom, Ličkom Plješevicom i našim ponosnim Velebitom. Posla ima dosta i on je složen. Unatoč tome mi smo šume i šumarstvo na ovim prostorima održali i ne može nitko reći da u tom smislu nismo uspjeli. Ličke su šume predivne, ali imamo ograničavajući faktor, a to su problemi depopulacije.

O važnosti ovoga projekta govorio je predsjednik Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. Nediljko Dujić koji nije dvojio kako je stanje u hrvatskom šumarstvu danas vrlo dobro.

-Što se tiče prerade drvne mase u finalni proizvod, Lika je u tom smislu u lošoj poziciji i to nije nikako dobro. Mi se po tom pitanju dijelom osjećamo odgovorni kao faktor koji gospodari ovim potencijalima. Zato želimo da kroz stručne skupove i javnu raspravu nađemo najbolji zakonodavni okvir da većina drvne sirovine ne završi kao trupac, odnosno izvozni proizvod, mislimo da postoji dovoljno prostora da svi skupa dademo svoj obol u tom pravcu i da ćemo za finalizaciju drvne sirovine pronaći dovoljan broj mladih ljudi u ruralnim područjima Republike Hrvatske kojima će prerada drveta biti primarna zadaća i pomoći im da kroz taj posao pronađu svoju životnu egzistenciju i ostanu živjeti na tim prostorima. Pri tome moramo ostati u zadanim okvirima zakonodavstva koje je odredilo pravila u državama Europske unije i na taj način štititi naše lokalne interese.- zaključio Dujić i izrazio nadu da će takav pristup u gospodarenju hrvatskim šumama imati odličan efekt i zapošljavanje novih radnika u ovom poduzeću, od sjekača do upravitelja šumarija. Ovakvu je strategiju podržala predsjednica Komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec i izrazila potrebu da se na ovakvim skupovima do detalja definiraju eventualni problemu ove struke.

Župan ličko-senjski Ernest Petry izrazio je zadovoljstvo što se ovakav stručan skup održava upravo u Gospiću:
- Svima nam je cilj da Lika postane izvoznik drvnih proizvoda, a ne drvne sirovine. Postoji mnoštvo potencijalnih investitora za preradu drveta, problem je nedostatak drvne mase i sirovina za obradu. Uvjeren sam da ćemo to u sljedećoj zakonskoj regulativi ujednačiti na koji način bi se otvorila vrata Ličko-senjskoj županiji, da ne izvozimo samo sirovo drvo i daske, već finalne proizvode poput namještaja ili parketa. Mi na području Ličko-senjske županije imamo tri kongregacijska postrojenja za proizvodnju električne energije. U zadnje vrijeme se pojavljuje sve više inicijativa za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora poput vjetro-parkova i solara. Mi smo unatrag malo vremena aktivirali preko 180 projekata u cijeloj županiji, u svim gradovima i općinama, sve u suradnji sa svim ministarstvima u Vladi RH. Kada sam preuzeo dužnost ličko-senjskog župana preuzeo sam vrlo tešku i zahtjevnu dužnost, uz svakodnevni rad koji ne pita vrijeme angažmana i uz zauzetost od gotovo 24 sata dnevno. Naša županija čini oko deset posto površine RH, ali smo demografski devastirani. Pokrenuli smo brojne projekte te postoji mogućnost da nećemo imati dovoljno radne snage, ali to je ujedno prilika koju ne smijemo propustiti kako bi demografski revitalizirali Ličko-senjsku županiju.

U ime Ministarstva poljoprivrede govorila je izaslanica ministrice Marije Vučković, ravnateljica Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju Renata Ojurović. Istaknula je zadovoljstvo što su šuma, šumarstvo i Lika nerazdvojni pojmovi dugi niz godina. Klimatske promjene su već započele, ali je uvjerena kako će šumarska struka odgovoriti na te izazove i dalje skrbiti o tome biološkom bogatstvu.

 

šumari like

šumari

šumari

Na skupu su sudjelovali Tomislav Kovačević, ravnatelj NP Plitvička jezera, Irena Glavičić Sertić iz NP Sjeverni Velebit, ravnatelj Parka prirode Velebit Mario Šaban, načelnik Općine Karlobag Boris Smojver, načelnik Općine Udbina Josip Seuček, kao i izaslanici brojnih ustanova. Skup je ujedno okupio i mnogobrojne eminentne stručnjake iz područja šumarstva koji su nastavili s radom konferencije, te je u konačnici pružio priliku za diskusiju o mogućnostima i izazovima koji stoje pred šumarstvom u Lici. (LN)

asfalt
Modernizacija podkapelskih cesta

kapela

Modernizacija ceste na Brinjskom području

ZAJEDNIČKI DO BOLJIH CESTA

Šumari i ŽUC udruženim sredstvima obnovili neke ceste pod Kapelom.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. rujna 2023. u 20.30 sati

ŠUMARI

GOSPIĆ - U travnju prošle godine zaključen je Sporazum između društva „Hrvatske šume“ d.o.o. Zagreb Podružnica Gospić i Županijske uprave za ceste Ličko-senjske županije, o zajedničkom sufinanciranju obnove kolnika ceste Križpolje (D23) – Glibodol - Lička Jasenica (D42) i dionica Glibodol, ukupne duljine 2,5 kilometra.

Bilo je planirano da radovi na tim brinjskim cestama budu gotovi do kraja ove godine i po svemu sudeći tako će i biti. Radi se o proširenju kolničke konstrukcije postojeće makadamske ceste, poboljšanju odvodnje, ojačanju kolničke konstrukcije u svrhu povećanja nosivosti i kvalitete i sigurnije vožnje, asfaltiranju kolnika, te postavljanju vertikalne signalizacije i opreme ceste.

Planirano je zajedničko ulaganje od gotovo 400 tisuća eura od su čega Hrvatske šume odnosno Uprava šuma Podružnica Gospić sufinancirale 164 tisuće eura, a Županijska uprava za ceste 222 tisuće eura. Do sada je završen i asfaltiran 1.5 kilometar ceste, a ugovoren je i ostatak dionice koja završava na administrativnoj granici Ličko-senjske i Karlovačke županije.

Kako ističu ravnatelj Županijske uprave za ceste Ličko-senjske županije Luka Matijević i voditelj Uprave šuma Podružnice Gospić Mario Stilinović, modernizacijom ove dionice postiže se bolja prometna povezanost prostora Brinja i Lipica sa širim područjem Nacionalnog parka „Plitvička jezera“, što stvara preduvjete za širenje gospodarskih i turističkih kapaciteta, dok sa pozicije poduzeća Hrvatske šume, uređenje ove dionice omogućuje puno bolji prilaz i bolju povezanost između šumskih predjela i eksploataciji šume. (Ln)

asfalt
 

Uz desetu obljetnicu ulaska Hrvatske u EU

ZNAČAJNA POTPORA OČUVANJU ŠUME

licke-novine@licke-novine.hr
6. srpnja 2023. u 19.45 sati

šumari

GOSPIĆ - U ugodnom druženju s građanima na Trgu Stjepana Radića predstavnici Uprave šuma Podružnice Gospić obilježili su desetu obljetnicu ulaska RH u Europsku uniju.
Događanje je organizirano u sklopu manifestacije „Otvorena vrata EU projekata“ u organizaciji Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, a imalo je za cilj najširoj javnosti predstaviti projekte koji su dali doprinos razvoju lokalne zajednice.

Građanima su podijeljeni promotivni materijali te predstavljeni projekti koje Hrvatske šume d.o.o. provode na području Podružnice Gospić, a čija ukupna vrijednost iznosi 41,5 milijun eura. Najznačajniji projekti su:
- Fearless Velebit - razminiranje, očuvanje i zaštita šuma i šumskog zemljišta u okviru ekološke mreže Natura 2000 na zaštićenom području Parka prirode Velebit i Nacionalnog parka Paklenica u vrijednosti 35 milijuna eura;
- Ecomanager – izrada šumskogospodarskih planova kao planova upravljanja ekološkom mrežom u vrijednosti 1,1 milijun eura;
- Konverzije degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura, vrijednosti milijun eura;
- U izgradnju šumskih cesta uloženo je 2,2 milijuna eura, a u poučne staze 800 tisuća eura. (Ln)

 
 

IZGRADNJA ŠUMSKIH CESTA

Osiguran je milijun eura za gradnju šumskih cesta na Plješevici.

licke-novine@licke-novine.hr
20. lipnja 2023. u 12.30

GOSPIĆ - Hrvatske šume d.o.o. uspješno su prijavile projekt izgradnje šumskih cesta na području Podružnice Gospić Šumarije Korenica i to za gospodarske jedinice Trovrh – Kik. Projekt je prijavljen prošle godine na natječaj za provedbu tipa operacije 4.3.3 „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“, u sklopu Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje od 2014-2020. godine.

Ukupna vrijednost projekta za deset kilometara cesta je milijun eura, uz intenzitet potpore od 100 posto, a izgradnja će se financirati sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Cilj projekta jest izgradnjom primarne šumske prometne infrastrukture i osigurati pristup nedovoljno otvorenim šumskim predjelima državnih šuma te time omogućiti nesmetano provođenje redovnih radova na gospodarenju šumama.

- Osim za provođenje radova na gospodarenju šumama novoizgrađene šumske ceste koristit će i djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova kroz obavljanje redovnih poslova na čuvanju i nadzoru državne granice, ujedno i granice Europske unije. Isto tako novim cestama omogućiti će se pristup uskom pojasu minski sumnjivog područja uz samu državnu granicu, odnosno osigurati neophodnih preduvjeta za razminiranje ovoga dijela Ličke Plješivice. -ističe voditelj Uprave šuma Podružnica Gospić Mario Stilinović, dipl. ing. šum. (HŠ)

šumari
Završena dionica šumske ceste na Plješevici

šumari
Probijanje trase nove šumske ceste

šumari
Donji stroj, temelji šumske ceste od kaldrme
 

ODRŽAVANJE BIORAZNOLIKOSTI

licke-novine@licke-novine.hr
7. lipnja 2023. u 20 sati

GOSPIĆ – Danas je održana završna konferencija projekta “Ecomanager”, izuzetno značajnog projekta čija je glavna namjena osigurati održivo upravljanje bioraznolikošću u šumskom dijelu Natura 2000 područja.

Projekt je vrijedan 18 milijuna eura i sufinanciran je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda, u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, realiziran je na području cijele Republike Hrvatske. Njegov ključni aspekt uključivao je izradu šumskogospodarskih planova, koji služe kao planovi upravljanja ekološkom mrežom. Ova završna konferencija predstavlja krunu uspješno završenog ambicioznog i ekološki iznimno važnog projekta.

Korisnik projekta “Ecomanager” jesu Hrvatske šume, dok je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja surađivalo na projektu kao ključni partner. Konferenciji su, uz domaćine, voditelja Ispostave Hrvatskih šuma Gospić Maria Stilinovića i župana ličko-senjskog Ernesta Petryja, nazočili i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić, državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova Zrinka Raguž, ravnateljica Uprave za šumarstvo i drvnu industriju Ministarstva poljoprivrede Renata Ojurović, ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer, predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec, prodekan Fakulteta šumarstva Stjepan Posavac, te pomoćnica ravnateljice Hrvatskog šumskog instituta Jasnica Medak.

Konferenciju je otvorio Mario Stilinović, izrazivši zadovoljstvo što je projekt “Ecomanager” uspješno dovršen. Istaknuo je kako će rezultati ovog projekta imati dugoročni pozitivan utjecaj na održivo upravljanje šumama u Hrvatskoj, čime se postiže ključni cilj projekta – očuvanje i promicanje bioraznolikosti.

Župan Ličko-senjske županije Ernest Petry pohvalio je projekt, naglašavajući važnost očuvanja bioraznolikosti i održivog upravljanja šumama u županiji i istakao:

- Drago mi je da se završna konferencija održava ovdje u Gospiću, u srcu naše županije. Projekti vrijedni preko 136 milijuna kuna, odnosno nešto više od 18 milijuna eura, odrađeni su u sklopu ovog projekta. Iz kohezijskog fonda EU povukli smo sredstva koja čine oko 70 posto ukupnog iznosa, što je oko 12 milijuna eura. Ovo je velika pohvala svima vama koji ste posljednjih pet godina radili na projektu. Kao najveća teritorijalna županija u Hrvatskoj, Ličko-senjska županija obuhvaća veliki dio teritorija naše države. Na žalost, naša regija je doživjela demografski pad s trenutnim brojem stanovnika od oko 43 tisuće. No, kroz ulaganja u Gospić i cijelu županiju, intenzivirali smo naš rad u posljednje dvije godine s nadom da ćemo postići sveobuhvatni razvoj i revitalizaciju ovog područja. U posljednje dvije godine, u suradnji s Vladom RH predvođenom premijerom Plenkovićem, resornim ministarstvima, državnim firmama maksimalno radimo na revitalizaciji gospodarstva. Jako puno projekata je u izradi i nadamo se da ćemo uskoro Ličko-senjsku županiju na mjesto gdje joj pripada na karti RH.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić istaknuo je nemjerljivu važnost ovog projekta:
– Hrvatska, kao članica Europske unije, ima odgovornost zaštiti svoje prirodne resurse, uključujući bogatstvo šumskih ekosustava. Hrvatske šume gospodare s više od dva milijuna hektara površine šuma i šumskog zemljišta, a ovim je projektom obuhvaćeno nešto više od pola milijuna hektara, od čega se veliki dio nalazi unutar ekološke mreže Natura 2000. Očuvanje prirodnih staništa može privući posjetitelje i stvoriti radna mjesta u ruralnim područjima, te osigurati gospodarski razvoj ovih područja, a Hrvatske šume žele biti pokretač tog procesa. Projekt je od velike važnosti, ne samo za nas danas, već i za nove generacije. U Gospiću i ovoj županiji uvijek se osjećam kao kod kuće, stoga želim svima ugodan boravak. Želim zahvaliti županu na neprestanoj podršci koju pruža Hrvatskim šumama i državnoj administraciji. Na kraju, ne smijemo zaboraviti da, zahvaljujući trudu Ličana kroz stoljeća, danas imamo jak i održiv ekosustav za buduće generacije.

Projektom je Hrvatska napravila veliki korak prema održivom upravljanju šumama i bioraznolikošću. Projektno područje Ecomanagera obuhvatilo je 559.413 hektara šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske s kojim unutar 167 gospodarskih jedinica upravljaju Hrvatske šume. Od te ukupne površine projektnog područja, 382.536 hektara nalazi se unutar ekološke mreže Natura 2000 koju čine područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te područja očuvanja značajna za ptice. Ovaj ambiciozni projekt, sufinanciran od strane Europske Unije, pokazao je koliko je održivost važna u suvremenom društvu i koliko može biti učinkovita kada su pravilno usmjereni svi relevantni akteri.

Kroz dvije ključne aktivnosti projekta – jačanje kapaciteta Hrvatskih šuma za planiranje upravljanja ekološkom mrežom i kroz izradu šumskogospodarskih planova, Ecomanagerom su  izvršene edukacije radnika Hrvatskih šuma. Educirano je preko 350 šumarskih stručnjaka o planiranju upravljanja područjima ekološke mreže, a izrađen je i priručnik za uključivanje zahtjeva upravljanja područjima ekološke mreže u šumskogospodarske planove. Od 167 programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže izrađeno je 166 programa, što predstavlja oko 15 posto područja ekološke mreže Natura 2000 u RH. (LSŽ i HŠ)

šumari
Posavec, Petry, Dujić i Stilinović
šume

šume
bibio

velebit i mine
Sudionicigospićke završne konferencije o čišćenju mina u južnom Velebitu
 

Završna konferencija projekta Fearless Velebit

RAZMINIRANJE JUŽNOG VELEBITA

velebit i mine

Predstavljeni su rezultati strateškog projekta čiji su korisnik Hrvatske šume.

licke-novine@licke-novine.hr
27. travnja 2023. u 18.15 sati

GOSPIĆ - U Pučkom otvorenom učilištu jučer je održana Završna konferencija projekta „Fearless Velebit“ čiji su korisnik Hrvatske šume d.o.o., a Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo civilne zaštite partner na projektu.

Projekt Razminiranje i očuvanje šumskih ekosustava u zaštićenim i Natura 2000 područjima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji – Fearless Velebit vrijedan je 34 milijuna eura od čega 85 posto ili 29 milijuna eura čine bespovratna sredstva Europske unije iz Kohezijskog fonda u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Projektom je razminirano 1.645,26 hektara šuma i šumskog zemljišta, te je na projektnom području pronađeno i uništeno 2177 eksplozivnih ostataka Iz Domovinskog rata.

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Nediljko Dujić rekao je za projekt Fearless Velebit da je „vrlo značajan i perspektivan“ te zaslužuje posebnu pažnju zbog impozantne veličine i ljepote Velebita. Napomenuo je da je ovaj projekt jedan od četiri strateška projekta sufinanciranih sredstvima EU vrijednih 177 milijuna eura, a koje provode Hrvatske šume.

- Ovim strateškim projektima sufinanciranim razminirano je preko 6000 hektara šumskih područja. Svi projekti koje se provode vode ka unaprjeđenju seoskih područja i Hrvatske šume tu žele biti lider – naglasio je Dujić prilikom  otvaranja završne  konferencije.

Projektno područje nalazi je u Parku prirode Velebit, 1.597,53 hektara, a na području Nacionalnog parka Paklenica je 77,90 hektara. Projektnim aktivnostima Hrvatskih šuma poboljšana je protupožarna infrastruktura u ovim zaštićenim područjima koji su dio europske ekološke mreže Natura 2000. Ovaj ostvareni projektni cilj izravno doprinosi boljoj zaštiti šuma od požara i ujedno boljoj zaštiti bioraznolikosti.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Mario Šiljeg istaknuo je da će kroz obnovu šumskog zemljišta, koje je u naravi travnjačko stanište, te rekonstrukciju protupožarne infrastrukture omogućiti obnova ugroženih i zaštićenih rijetkih livadnih vrsta.

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić izjavio je da projekt Fearless Velebit oslikava vrlo važan strateški cilj, a to je Hrvatska bez mina. Projektnom timu se zahvalio riječima:

- Učinili ste ovaj kraj sigurnijim mjestom za život. Ovim riječima ministar je obuhvatio i sam krajnji cilj svih projekata koje provode Hrvatske šume, a to je da osim aspekta zaštite prirode i šumarstva projekt je doprinos i poboljšanju kvalitete života na području provedbe. (HŠ)

Dujić
Nediljko Dujić
Šiljeg
Mario Šiljeg
Erić
Šime Erić
šumari like
Mandica Dasović, lijevo na slici, i brojne kolege i Lovinčani na otvaranju izložbe/Snimio Marko Čuljat
Mandica dasović
Nagrađena fotografija Mandice Dasović

lovinac
Razgledavanje izložbe

Izložba fotografija u Lovincu

ŠUMA OKOM ŠUMARA

licke-novine@licke-novine.hr
21. travnja 2023. u 15 sati

LOVINAC – Godinama imamo dobru suradnju sa šumarima, i ovu smo izložbu časkom dogovorili – rekao je danas Ivan Miletić, načelnik Općine Lovinac otvarajući izložbu fotografija Šuma okom šumara.

Radi se o 17. bjelovarskom salonu fotografije s međunarodnim sudjelovanje. Izložba se već nekoliko godina održava i na području Like zahvaljujući gospićkom Ogranku Hrvatskog šumarskog društva Podružnice Hrvatskim šuma u Gospiću.

- Izložbu smo tempirali povodom sutrašnjeg Dana planete Zemlja koju treba sačuvati, a šume su važan dio očuvanja okoliša i zato populariziramo njihovo čuvanje.- rekla na pri otvaranju izložbe Valentina Kulaš, predsjednica Ogranka Društva.

- Prije 24 godine u Bjelovaru su šumari počeli izlagati fotografije šume što je izazvalo pozornost i javnosti i struke. Od 2004. godine na bjelovarskom salonu fotografije počeli su sudjelovati šumari iz cijele Hrvatske, a dvije godine kasnije stigle su i prve fotografije iz susjednih zemalja i počela su gostovanja po Hrvatskoj. Bio je i jedan sudionik iz Kanade. U zgradi UN-a u Njujorku održana je jedna izložba i ona je ostala u SAD-u i postala je stalni postav u muzeju u Oregonu. – rekla je Mandica Dasović, potpredsjednica Hrvatskog šumarskog društva, i sama ne samo autorica fotografija iz ličkih šuma, već i dobitnica nagrade Salona.

Na kraju je osnovnoškolce koji su bili na otvaranju pozvala da svojim kamerama snimaju šumu i okoliš i da - uživaju.

Njena fotografija je na koricama kataloga i plakata izložbe. (MaČ).

lovinac šumari
Lovinački osnovnoškolci su uživali u fotografijamaLovinac i šumari
Detalj s otvaranja izložbe u Lovincu
lovinac
Lički šumari na izložbi u Lovincu
 

Gospićki Ogranak Hrvatskog šumarskog društva

FOTOGRAFIJE ŠUME OBJEKTIVOM ŠUMARA

fotke šumara

 
konverzija šume
Detalj pošumljavanja domaćim vrstama/ fotografija izt arhive Podružnice HŠ Gospić

mario stilinović
Mario Stilinović

žičara
Žičara u ličkoj šumi

konverzija
Detalj izvršene konverzije

Razgovor o poslovanju ličkih šumara

NEDOSTAJU PROIZVODNI RADNICI

U proizvodnju se uključuju suvremeni strojevi, u šumama radi oko 800 radnika.

licke-novine@licke-novine.hr
11 travnja 2023. u 20 sati

Pripemio: Marko Čuljat

GOSPIĆ – Prošle godine je Uprava šuma Podružnica Gospić, Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, od osnivanja 1991. godine, ostvarila rekordnu proizvodnju koja je iznosila 541 tisuću kubičnih metara oblovine. Inače, višegodišnji prosjek je oko 420 tisuća kubika. Na cijelom području UŠP Gospić godišnje priraste oko 1.000.000 m3 drvne mase, a planira se sječa oko 650 tisuća kubika.

Podružnica gospodari s 350.000 hektara šume i šumskog zemljišta. Krajem prošle godine zapošljavala je 574 radnika u stručnim službama, 11 šumarija te Radnoj jedinici Graditeljstvo i prijevoz. U rad je uključeno i tridesetak kooperanata, što obrtnika što poduzeća s oko 200 radnika.

Najveći dio proizvodnje drvnih sortimenata ide lokalnim drvoprerađivačima, bilo da se radi o pilanama, proizvođačima peleta, energanama ili prerađivačima ogrjevnog drveta. – kaže Mario Stilinović, voditelj Podružnice.

Prema ovim podacima gospićka Podružnica je najveća tvrtka u cijeloj Ličko-senjskoj županiji. U razgovoru saznajemo da je posljednjih godina ličkim šumarima najveći problem osipanje proizvodnih radnika. Naime, još 2019. godine su imali zaposleno 273 šumska radnika, a danas ih je 240. Najveće smanjenje je kod šumskih radnika-sjekača kojih je sada svega četrdesetak. Od svog poslovanja, UŠP Gospić je putem šumskog doprinosa, u prošloj godini uplatila lokalnim samoupravama gotovo deset milijuna kuna.

- Mladi ljudi nisu zainteresirani za šumarske poslove, pa nedostatak radne snage pokušavamo nadoknaditi uvođenjem suvremene tehnologije i strojeva. – ističe Stilinović, dodajući da im je usprkos navedenim problemima, prošla godina bila najuspješnija do sada.

Po količini proizvodnje, od 17 podružnica Hrvatskih šuma bili su drugi, odmah poslije Siska. Osim toga, od svih 169 hrvatskih šumarija, najveću proizvodnju u 2022. godini. imale su šumarije Otočac sa 95.000 i Brinje sa 86.000 kubičnih metara proizvodnje.

- Prošle je godine, zbog svjetske energetske krize porastao je interes za drvnom masom, što je rezultiralo i rekordnom prodajom od 553.000 kubičnih metara, u čemu je bilo i 12.000 kubika zaliha. Od prodaje drvne mase ostvaren je prihod od 172 milijuna kuna, a sveukupno je godina završila s 233 milijuna prihoda i 226 milijuna rashoda, što je rezultiralo pozitivnim poslovanjem od sedam milijuna kuna.- navodi voditelj Stilinović.

Ugovornim kupcima s područja Ličko-senjske županije isporučeno je 377.000 kubika što je 68 posto od ukupne proizvodnje. Zatim slijedi prodaja putem javnih nadmetanja sa 90.000 kubika ili 16 posto i ostatak od 86.000 kubika ili 15 posto je maloprodaja ogrijeva građanima.

Uz ovu proizvodnju nije zanemaren uzgoj šume. Tako je prošle godine na 555 hektara obavljena njega šuma, što je u stvari briga i stvaranje uvjeta za kvalitetan rast i razvoj mlade šume. U ličkim šumama prošle godine izvršeno je održavanje na 117 kilometara šumskih cesta, a izgrađeno je i 22 kilometra novih. Osim toga izvršena je i sadnja na 355 hektara sa 395.000 šumskih sadnica i to hrasta lužnjaka 15.000, bukve 20.000, crnog bora 275.000 i smreke 84.000 sadnica. Za uzgojne radove sveukupno je utrošeno oko 40 milijuna kuna.

Važan segment poslovanja UŠP Gospić posljednjih godina je i davanje šumskog zemljišta za zakup u svrhu ispaše stoke. Do sada je već ugovoren zakup na 17.500 ha površina od čega se godišnje ostvaruje prihod od šest miliona kuna.

Izuzetno smo zadovoljni i uspješnim korištenjem sredstava Europske unije. Prošle godine je kroz projekt „Fearless Velebit“ (u prijevodu „Velebit bez straha“), izvršeno radova u vrijednosti deset milijuna kuna. Tim projektom je od 2020. godine, na području srednjeg i južnog Velebita, razminirano 160 hektara šuma i rekonstruirano 75 kilometara šumskih cesta, za što je ukupno utrošeno 265 miliona kuna. Sredstvima EU financirana je i izgradnja cesta na području Ličke Plješivice u dužini 15 kilometara vrijednosti 6,8 miliona kuna, te je upravo odobrena gradnja novih deset kilometara cesta vrijednosti 7,5 miliona kuna (1.000.000 eura).

- Uz to financirani su i radovi konverzija šuma (pošumljavanje autohtonim vrstama drveća) na površini 116 hektara u iznosu 7.3 miliona kuna, te uspostava i uređenje poučnih staza duljine 5,2 kilometra, vrijednosti radova 1,25 miliona kuna. Ugovoreni su radovi na šest novih poučnih staza ukupne duljine 25,2 kilometara u vrijednosti 4,16 miliona kuna. Želimo istaknuti da smo se prijavili i na natječaj Ministarstva turizma s projektom gradnje Sportsko-rekreacijskog centra „Srce Like“ na Jadovnom. Projektnu dokumentaciju je financirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a ukoliko prođemo na natječaju izgradio bi se jedan od najreprezentativnijih objekata toga tipa na području Ličko-senjske županije, vrijednosti oko 44 miliona kuna (5,8 miliona eura) – kaže Stilinović.


mine na velebitu
Zaostale mine u Južnom Velebitu

stroj sjekač
Stroj Harvester zamjenjuje sjekače

nakon požara
Čišćenje šume nakon požara
trupci
Utovar trupaca u Medačkoj plantaži
omorika
Pančićeva omorika u dvorištu Šumarije u Gospiću

Ministarstvo poljoprivrede

OBILJEŽEN DAN ŠUMA

Posađeno 200 sadnica hrasta u Zagrebu.

borik
Borova šuma na Ličkom polju kod Lovinca

licke-novine@licke-novine.hr

22. OŽUJKA 2022. U 7.45 SATI

ZAGREB - Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je s ravnateljicom Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Renatom Ojurović te u nazočnosti predsjednika Uprave Hrvatskih šuma Nediljka Dujića i dekana Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Josipa Margaletića  jučer na Dubravkinom putu sudjelovala u sadnji 200 stabala hrasta u organizaciji Hrvatskih šuma, a povodom prvog dana proljeća i Međunarodnog dana šuma.

Predviđena lokacija na Dubravkinom putu pripremljena je 2017. za pomlađivanje prema propisima osnove gospodarenja. Pomladna ploha je formirana nakon uklanjanja suhih i oštećenih stabala na površini od 0,30 hektara te je na površini posađeno 1500 šumskih sadnica. Uslijed suša koje su bile protekle dvije godine dio sadnica se osušio te će se ovom inicijativom na površini od cca 0,15 hektara posađeno 200 sadnica hrasta. Ovom prilikom Hrvatske šume su predstavile i šest novih vozila na električni pogon sufinanciranih iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost temeljem Javnog poziva za sufinanciranje energetski učinkovitih vozila u javnom sektoru, zahvaljujući kojima će se emisija ugljičnog dioksida smanjiti za 18 tona.

Samo tijekom prošle godine uloženo je više od 6,2 milijuna eura u pošumljavanje 1680 hektara šumskog zemljišta u Hrvatskoj. Provode se brojna ulaganja nacionalnih i europskih sredstava u sektor šumarstva, do sada je iz Programa ruralnog razvoja odobrena potpora ukupno vrijedna više od 94 milijuna eura zamjenu degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura, uspostavu i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture, modernizaciju tehnologija, strojeva, alata i opreme u predindustrijskoj preradi drva i dobivanju drva i šumsko-uzgojnim radovima, ali i u marketing šumskih proizvoda.

Novih gotovo 3,8 milijardi eura u okviru Strateškog plana do 2027. godine doprinijet će razvoju i unaprjeđenju i šumarskog sektora, za što je osigurano preko 80 milijuna eura i nastavak svih dosadašnjih mjera, uz jednu novu. U novom programskom razdoblju osigurano je 8,8 milijuna eura za naknadu dodatnih troškova i izgubljen prihod zbog provođenja posebnih mjera i ograničenja po hektaru šume u području Natura 2000., ekološke mreže koja čini čak preko 36 posto kopnenih površina, ali i/ili na području ostalih zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode.

Ministrica Vučković je ovom prilikom naglasila kako nizom aktivnosti čuvamo svoje šume od požara, ali i ulaganjem u znanstvene i stručne radove iz područja šumarstva odnosno ulaganjem u provedbu dvaju projekata u suradnji s Fakultetom šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatskim šumarskim institutom - očuvanje sastojina hrasta lužnjaka i poljskog jasena u Republici Hrvatskoj s naglaskom na biotske štetne čimbenike. Naime, šumski ekosustavi hrasta lužnjaka danas se nalaze u vrlo složenim sastojinskim i ekološkim uvjetima te je tim važniji svaki posađeni hrast lužnjak.

Istaknula je međunarodni FSC certifikat za gospodarenje šumama, dodijeljen Hrvatskim šumama, kao priznanje cijeloj hrvatskoj šumarskoj struci koja već generacijama na odgovoran način gospodari ovim nacionalnim blagom te jamstvo da se državnim šumama gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. U posljednje tri godine u suradnji Ministarstva poljoprivrede, Hrvatskih šuma i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izrađene su i brojne revizije šumskogospodarskih planova te je  objavljeno 15 natječaja u kojima je ponuđeno za zakup oko 100 tisuća hektara šumskog zemljišta, a površina šumskog zemljišta u zakupu je porasla s gotovo 14.000 hektara iz 2019. na aktualnih gotovo 60.000 hektara. (MP)

duglazija
Zelene duglazije u centru Gospića
 

HRVATSKI ŠUMARSKI INSTITUT

PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PANJAČAMA U LICI

Prije tri godine počeo je znanstveno-istraživački projekt.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. veljače 2023. u 7.30 sati

lički šumari

GOSPIĆ – Hrvatske šume i Hrvatski šumarski institut završavaju znanstveno-istraživački projekt o gospodarenju panjačama u Lici.

Gospodarenje panjačama u Lici vrlo je složena problematika. Osim niske financijske opravdanosti i nedostatka resursa (ljudska snaga, nedostatak sadnog materijala), složenost se povećava i predstojećim ugrozama (klimatske promjene) te specifičnosti gospodarenja panjačama u odnosu na visoke šume. Postoji potreba za povećanjem ekonomske i biološke vrijednosti ali i plastičnost i otpornost prema ugrozama te za novim šumsko-uzgojnim principima i optimizacijom tehnološkog procesa. Započete znanstveno stručne aktivnosti imaju primjenjivu vrijednost za područje Like ali istovremeno daju uvid u problematiku gospodarenja i ostalim panjačama u RH.

O tome je nedavno održano i savjetovanje, a mi objavljujemo i poveznicu na letak:

ZNANSTVENO O LIČKIM ŠUMAMA

 

ličke šume
Detalj iz ličkih šuma
 
 

Stručno o stanju ličkih šuma

PREVLADAVAJU PANJAČE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. VELJAČE 2023. U 20.15 SATI

panjače
Sudionike skupa pozdravio je Mario Stilinović, voditelj Podružnice HŠ /Snimio M. Čuljat

KANIŽA GOSPIĆKA – U prostoru Uprave Parka prirode Velebit održan je stručni skup ličkih šumara na kome su sudjelovali i stručnjaci iz Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog na čelu s njegovom ravnateljicom dr. sc. Sanja Perić i suradnicima dr. sc. Martinoa Đodan i Darjanom Prugovečkim, mag. ing. silv. Tema skupa bilo je učešće panjača u Upravi šuma Podružnici Gospić kojih je gotovo 30 posto. Sudionike skupa pozdravio je Mario Stilinović,voditelj gospićke Podružnice Hrvatskih šuma.

Na projektu kao vanjski suradnik sudjeluje prof. dr. mr. sc. Valeriu-Norocel Nicolescu sa Sveučilišta Transilvanija u Braşovu iz Rumunjske koji ima dugogodišnje iskustvo u gospodarenju panjačama. Profesor predaje na Šumarskom Fakultetu na zavodu za uzgajanje šuma.

O stanju ličkih šuma sudionicima je govorio Ivica Serdar. Šume se prema načinu postanka dijele na: sjemenjače, panjače, kulture šikare i šibljake. Kavna ustanova Hrvatske šume djeluju preko 17 podružnica diljem države. Gospićka Podružnica je druga po propisanom etatu i druga po površini u čijem je sastavu 11 šumarija u kojima su 93 gospodarske jedinice. Na ličkom području Hrvatske ukupno je 328.846 hektara šuma odnosno i 36.917 hektara šumskog zemljišta. Od 291.929 hektara šuma panjače zauzimaju 75.151 hektara ili preko 22 posto ukupne, odnosno preko 25 posto obrasle površine. Najviše su zastupljene panjače bukve preko 62 posto, cera preko 12 posto i
kitnjaka gptpvp 12 posto. (LN)

 

jelke gospić
 

U susret Božiću

BOŽIĆNE JELKE PO STAROJ CIJENI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. prosinca 2022. u 23.15 sati

GOSPIĆ – Šumarija Gospić već nekoliko dana u dvorištu u Kaniškoj ulici prodaje božićne jelke po prošlogodišnjim cijenama. Ima ih nekoliko vrsta, a neke su rezane a one nešto skuplje su u ovećim plastičnim petnjacima gdje mogu poslužiti nekoliko godina, a onda ih se može zasaditi negdje u dvorištu…
Osim roga ispred upravne zgrade Podružnice Hrvatskih šuma u Budačkoj ulici ponovo su postavljene jaslice s likovima izrađenim od – slame. (MaČ)

jaslice šumara
dom
Poklon šumara blagdnska jelka

Blagdanski posjet Staračkom domu

PAŽLJIVI SLUŠATELJI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. prosinca 202. u 22 sata

dom
Današnje gošće doma za starije osobe u Gospiću: MAndica DAsović, Tereza Rukavina i Valentina Kulaš

GOSPIĆ – U organizaciji gospićkog Ogranka Hrvatskog šumarskog društva ovih dana je Staračkom domu, kako je pravi tradicionalni naziv za državnu ustanovu koja vodi brigu o starim i nemoćnim osobama, iz gospićkog šumskog rasadnika isporučili jednu blagdansku jelku u kanti koje će ovih dana biti okićena ukrasima iz njihovih radionica. Na proljeće jelka može biti u vani za iduće blagdane, ali može se i zasaditi negdje u dvorištu doma gdje će nastaviti rasti…
Danas, na blagdan sv. Lucije, kada se sije i božićni borak, odnosno žito, koje će za 12 dana klijati i svaki dan pokazivati kakva će biti po mjesecima iduća godine, u Domu su boravile tri inženjerke šumarstva čelnice Ogranka. Valentina Kulaš, predsjednica Ogranka HŠD, Mandica Dasović i Tereza Rukavina i kratko su predstavile rad Hrvatskih šuma na području Like.
Štićenici doma bili su pažljivi slušatelji. Čuli su da lički šumari gospodare s 372 tisuće hektara šume na kojima raste 62 milijuna kubičnih metara drvne mase.  Kako bi osigurali šume i za naredne generacije koje će tek doći ove godine posječeno je samo pola milijuna kubičnih metara drveća, a godišnji prirast je 1,3 milijuna kubičnih metara. Osim toga na području svih 11 šumarija pošumljavaju se velike ogoljele površine, a šumarstvo zapošljava ukupno oko 700 radnika.
Nakon toga uz projekciju fotografija predstavljena je tradicionalna izložba fotografija Šuma okom šumara koje se organizira već 17 godina. (MaČ)

dom
Štićenici su bili pažljivi slušatelji


dom
U dvorani su bile i makete jednog korisnika

vrilo
Ličku šumari kod obnovljenog Crkovnog vrila u Svetome Roku/Snimio Marko Čuljat
šumari
Glasovanje za dnevni red na današnoj Skupština HŠD Ogranak Gospić

mandica dasović
Stara predsjednica Mandica Dasović
valentina kulaš
Nova predsjednica Valentina Kulaš


šumari
šumari
Gosti i delegati na Skupštini

šumari

šumari

Redovna izborna skupština HŠD Ogranak Gospić

VALENTINA KULAŠ NOVA PREDSJEDNICA

Glasovanje je bilo tajno s dva kandidata za predsjednika.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr

2. prosinca 2022. u 21.40 sati

Pripremio Marko Čuljat

SVETI ROK – U ovdašnjem mjesnom Domu DVD-a danas se sastalo šezdesetak šumara članova i delegata Redovne izborne godišnje skupštine Hrvatskog šumarskog društva Ogranka Gospić, koji je inače najstariji u Hrvatskoj jer je osnovan 10. veljače 1951. U velikoj, svijetloj i zvučnoj vatrogasnoj dvorani bilo je i dosta gostiju.

Danas su među ličkim šumarija bili Petar Jurjević, umirovljeni šumarski inženjer iz Ribnika, koji je i počasni član koji na ove skupštine dolazi punih 13 godina, stigao je i Damir Delač, tajnik HĐD te Oliver Vlainić, dugogodišnji predsjednik HŠD a danas je član Upravnog odbora HŠD, te dr. Mladen Ivanković iz Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom, koji je donio sadnicu Gupčeve lipe, koja je danas zasađena na kućištu nekadašnje Šumarije Sveti Rok. Među današnjim gostima bio je i Ivan Miletić, lovinački načelnik.

Tijekom rada Skupštine posebne plakete Ogranka za višegodišnji rad i suradanju dobili su Petar Jurjević, počasni član Ogranka, Olivar Vlainić, višegodišnji predsjednik HŠD, Damir Delač, tajnik HŠD i Mario Stilinović, ravnatelj gospićke Podružnice Hrvatskih šuma. Pismena priznanja dobio je veći broj članova za dugogodišnji aktivan i stvaralački rad.

Na kraju rada provedeno je tajno glasanje i za novu predsjednicu je izabrana Valentina Kulaš, a drugi je kandidat bio Branimir Mikić.

Skupštinu je otvorila mr. s. Mandica Dasović, predsjednica ogranka posljednjih 14 godina, i nakon aklamacijom prihvaćenog dnevnog reda podnijela je nekoliko izvješća. Prvo se odnosilo na mandatno razdoblje i prošlogodišnje aktivnosti Ogranka.

- Organizirana su predavanja u svrhu stručnog usavršavanja članova komore. Bilo ih je manje jer je tijekom 2020. i 2021. zbog korone nisu održavala, bilo je šest predavanja. Rekla je predsjednica Dasović i nastavila:

-Naša malonogometna ekipa u 2019. sudjelovala je na turniru „Mijo Kovačević“ u Bjelovaru i na turniru u Zagrebu u organizaciji Ogranka Zagreb. Uslijedio je prekid od dvije godine, da bi se turniri opet nastavili u Zagrebu ove godine uz sudjelovanje ekipa iz Vinkovaca, Bjelovara, Zagreba i Gospića. Tijekom 2019. ostvarili smo i plan obilaska svih NP u Hrvatskoj. U travnju smo obišli Plitvička jezera, a u svibnju Sjeverni Velebit. Od ostalih aktivnosti u 2019. treba spomenuti postavljanje izložbe „Šuma okom šumara“ u OŠ u Brinju, u sklopu koje je održano i predavanje učenicima nižih razreda. Ostvarena je i  suradnja s OŠ Karlobag. Na Baškim Oštarijama i organizirano je zajedničko pošumljavanje u akciji „Posadi drvo ne budi panj“.
Ispred zgrade gradske uprave Gospić posađen je klon Gupčeve lipe, na mjestu nekadašnjeg rasadnika Kasumovića biljevišta. U posjetu nam je bila i grupa mikologa iz Amerike koji su obišli šumsko područje oko Jadovnog u potrazi za gljivama. Šumarija Donji Lapac organizirala  je rafting na Uni za članove ogranka.
Ogranak Senj bio je domaćin prilikom našeg izleta na otok Rab i grad Senj. Uz to posjetili smo Krasno, kuću Velebita i šumarski muzej i Krasnu, te Zavižan. U jesenskom periodu posjetili smo Međimurje i šumariju Čakovec. Uz stručni dio putovanja posjetili smo Čakovec, Muru, Štrigovo, Sv. Urban, a domaćin je bio Ogranak Varaždin.

Prije početka epidemioloških mjera 2020. godine uspjeli smo u gradskoj knjižnici u Gospiću organizirati izložbu „Šuma okom šumara“, a suorganizator nam je bio Grad Gospić.
Bili smo i u Sarajevo u posjetu Šumarskom fakultetu i Sarajevo šumama. Uz iznimno srdačne kolege šumare obišli smo fakultetski objekt Čavle na Igmanu. Osim stručnog dijela putovanja i obilaska značajnih lokacija u i oko Sarajeva, obišli smo Travnik i Jajce.

U prvom dijelu 2021. godine nije bilo aktivnosti, osim što su se kupile majice za članove Ogranka povodom 175 godina HŠD-a. U rujnu smo posjetili Ogranak Karlovac, obišli Aquatiku, te muzej rata na Turnju i vozili se žitnom lađom. U listopadu posjetili smo još jedan PP, a to je Biokovo, grad Sinj, muzej Alke, crkvu Gospe Sinjske, Crveno i Modro jezero. Redovita godišnja Skupština Ogranka bila je 1. prosinca 2021.

Sve naše aktivnosti tijekom 2022. i dalje su bile ograničene epidemiološkim mjerama ali ipak u manjoj mjeri nego prošle godine tako da smo većinu planiranih aktivnosti odradili. Jedna od prvih bila je predstavljanje drugog dopunjenog izdanja knjige „Neke znamenitosti u ličkim šumama“ u Samostalnoj narodnoj knjižnici Gospić 18. ožujka 2022.godine. Knjiga je izdana povodom 70 godina od osnivanja HŠD-a ogranka Gospić, tada šumarskog kluba, 1951. godine i moram naglasiti da je naš ogranak najstariji ogranak u Hrvatskoj. Zahvaljujem se Voditelju UŠP Gospić i HKIŠDT što su financijski pomogli tiskanju knjige. Na predstavljanju su osim djelatnika UŠP Gospić bili nazočni i predstavnici institucija iz grada Gospića. Sve su uljepšali polaznici glazbene škole.
Stručno-turistička ekskurzija na otok Krk organizirana je 23. i 24. travnja. Posjetili smo rasadnik koji je poznat po proizvodnji bonsai stabala i drugih hortikulturnih sadnica. Također smo posjetili i Šumariju Krk gdje nas je upraviteljica Ljuba Stipančić upoznala s radom šumarije i specifičnostima s kojima se susreću u svom radu. Ostalo vrijeme iskorišteno je za upoznavanje znamenitosti otoka Krka, otok Košljuna s franjevačkim samostanom, grad Krk, Jurandvor s Baščanskom pločom, Vrbnik…
Druga ekskurzija bila je posjet PP Vransko jezero gdje smo posjetili vidikovac Kamenjak i ornitološki rezervat. Uz turističko vođenje prošetali smo Šibenikom i Kninskom tvrđavom te obišli izvor rijeke Krke. Ovakve ekskurzije su rezultat dugogodišnjeg plana našeg Ogranka kojim smo si na neki način dali zadatak da obiđeno sve nacionalne parkove i parkove prirode u RH.
Predavanje u svrhu usavršavanja za članove HKIŠDT nakon dvije godine prekida održano je 8. studenoga u prostorijama PP Velebit. Predavanja na temu „GIS alati u analizi i planiranju protupožarne infrastrukture“ i „Planiranje pristupa sadržajima za osobe s invaliditetom – primjer parka Maksimir“ održao je doc. dr. sc Kruno Lepoglavec s FŠDT.

Izložba „Šuma okom šumara“, bila je postavljena od 10.do 19. listopada u Osnovnoj školi dr. Jure Turića u Gospiću prilikom koje su organizirana i dva predavanja učenicima trećih razreda. Također je dogovorena i daljnja suradnja.

Nakon duže stanke, održan je i malonogometni turnir u organizaciji Ogranka Zagreb, na kojem su sudjelovale ekipe iz Gospića, Zagreba, Bjelovara i Vinkovaca. Održane su četiri sjednice Upravnog odbora i jedna elektronička na kojima se je raspravljalo o radu ogranka i donosile odluke o narednim aktivnostima.

U svibnju su nas posjetili članovi Ogranka Buzet, koji su posjetili Gospić i Perušić, (kušaonicu rakije, Pećinski park Grabovača), a članovi Ogranka Varaždin u srpnju su posjetili Unu, (rafting na Uni) šumariju Donji Lapac i Korenicu. U goste su nam 2. srpnja došli i članovi Ogranka Karlovac koji su posjetili Cerovačke pećine, muzej Nikola Tesla i sam grad Gospić.

Jedna od zadnjih aktivnosti ove godine je uređenje Crkovnog vrila u Svetom Roku. Vrilo je značajna ostavština Direkcije šuma Sušak, koje je od 1939. do 1941. pod nazivom Ravnateljstvo banovskih šuma za mještane Svetog Roka uređeno 1940. godine, a u to vrijeme ravnatelj je bio Milan Rosandić - Mime, nekadašnji upravitelj šumarije Sveti Rok.

Ogranak danas ima 172 člana, od toga 167 punopravna, četiri izvanrednih i jedan počasni član.

crkovno vrilo
Obnovljeno Crkovno vrilo izgrađeno 1940. godine

dasović
Mandica Dasović podnosi izvješća o radu
peco
Petar Jurjević-Peco preuzima plaketu za suradnju
mikić dasović
Staru predsjednicu Dasović darivao je njen tajnik Branimir Mikić
Predsjednicu su darivali Vlainić serijom fotografija i kolega iz karlovačkog Ogranka
gupčeva lipa
Klon Gupčeve lipe u Svetom Roku/Snimio Mladen Ivanković

crkovno vriloDetalj obnovljenog Crkovnog vrila


peralo
Detalj perala za veš Crkovnog vrila

 

RAD 2008. – 2022. GODINA

- Na isteku ovog trećeg mandata i punih 14 godina rada u šumarskom društvu, željela bi se osvrnuti na sve te protekle godine, na događanja i aktivnosti koje je ovaj ogranak imao i preko ovih fotografija prisjetiti se svih onih lijepih trenutaka koje smo proživjeli zajedno.-rekla je Dasović, i sve popratila projekcijom digitalnih fotografija u domu na bilom zidu između dva prozora.

U želji promocije šumarske struke prije pokretanja projekta Škola u šumi šuma u školi“, započelo se s edukacijom onih najmlađi u osnovnim školama i dvije srednje šumarske škole u Otočcu i Gračacu. Kasnije je Ogranak preuzeo i vodio navedeni projekt u osnovnim školama naše županije: Karlobagu, Gospiću, Perušiću, Brinju, Korenici, Donjem Lapcu i Lovincu, gdje su osim predavanja, održane radionice i izložbe. Potvrđeno je da upravo ovakav način rada s učenicima postavlja temelje budućeg njihovog odnosu prema prirodi, šumi pa i poslu kojim se bave šumari.

Fotografije Bjelovarskog salona fotografija „Šuma okom šumara“ (12 izložbi) krasile su mnoge prostore u našoj županiji. Od prve izložbe 2010. godine koja je bila u Muzeju Like, nizale su se u Pučkom otvorenom učilištu dr, Ante Starčevića gdje su bile čak tri, osnovnim školama u Brinju, Perušiću, Korenici, Lovincu i Gospiću, Gradskoj knjižnici u Gospiću su bile dvije, Upravi šuma Gospić, Gackom učilištu Otočac prilikom obilježavanja 250 godina hrvatskog šumarstva. Izložba je prikaz radova šumara iz zemlje i inozemstva koja svake godine širi svoje granice i privlači sve više kako posjetitelja tako i onih koji iz hobija zabilježe jedinstveni i neponovljivi trenutak u prirodi. Duži niz godina sa svojim fotografijama sudjelujem na salonu fotografija gdje u prvom redu predstavljam naš ogranak.

HŠD ogranak Gospić organizirao je dvije šumarske zabave koje su održane u Gospiću. HKIŠDT i Ogranak Gospić, organizirali su 43 stručna predavanja u svrhu usavršavanja članova komore, najvećim dijelom onih koji su zaposleni u UŠP Gospić. Održane su tri tematske sjednice u Rakovici, Ličkom Lešću i Muljavi, na kojima je održano predavanje za članova tijela ogranka Karlovac Gospić i jednom Ogulin na kojima je nakon predavanja održana rasprava.

Imali smo neko nepisano pravilo da bi članovi šumarskog društva trebali obići sve Nacionalne parkove i Parkove prirode u Hrvatskoj. Tijekom proteklih godina obišli smo svih osam NP, a od 12 parkova prirode ostalo je za obići još Papuk, Žumberak, Lastovo, Medvednicu, Dinaru, a posjetili smo sedam parkova prirode.
Kako bi predstavili neke od znamenitosti na našoj Upravi, postavili smo četiri poučna panoa. U Šumariji Korenica u Laudonovom gaju, Donjem Lapcu na mjestu rasta božikovine, Perušiću u blizini jele car na Velebitu i Svetom Roku o povijesnom značaju te Šumarije.

Postavljene su spomen ploče Bogoslavu Kosoviću na zgradi UŠP Gospić, povodom 170 godina HŠD-a, na šumariji Sveti Rok povodom 140 godina osnutka šumarije i ono najvažnije na Baškim Oštarijama povodom obilježavanja 250 godina organiziranog šumarstva u RH postavljen je spomenik jednoj od tri najstarije šumarije, onoj na Oštarijama.

Napravljeno je više radnih akcija na pošumljavanju i to na području šumarija Gospić i Gračac.
Tijekom proteklih godina organizirane su stručno-turističke ekskurzije u Hrvatskoj i inozemstvu. U većini slučajeva uspostavljen je kontakt sa šumarima iz tih zemalja koji su nas upoznali s poslovima kojima se bave i problematikom s kojom se susreću. Prilikom domaćih ekskurzija domaćini su nam bili ogranci HŠD-a.
Kratki pregled stručno-turističkih ekskurzija u inozemstvu:
2009. Slovačka – Banska Bistrica i Zvolen
2010. Austrija – Beč
2011. Češka – Brno i Prag i advent u Grazu
Bosna i Hercegovina- Međugorje, Mostar…
2012. Irska – Dablin i okolica s ogrankom Karlovac
Italija – Rim, Padova Venecija
Slovenija – advent Ljubljana
2013. Turska – Istanbul s ogrankom Zagreb,
Crnu goru išli smo sami – Durmitor , Tara, Podgorica, Lovćen
2014. Slovenija – Bled, Bohinj, Postojna, Snežnik
2015. Bugarska – s ogrankom Split, NP Rila, Pirinski park, Sofija
2016. Švicarska – Pro Silva desetak članova ogranka
Albanija i Crna gora – s ogrankom Karlovac, posjetili Kruje, Beret, Skrad Cetinje, Budva
2017. Vojvodina – Srbija – Subotica, Novi Sad, Sombor, s ogrankom Ogulin
2018. Rumunjska – arboretum Simerija, Temišvar, Alba Julia, Bukurešt s ogrankom Karlovac

Domaće ekskurzije gdje su nas uvijek dočekivali članov ogranaka
2009. Ogranak Split – posjet Krki i Kornatima
Ogranak Varaždin – advent
2010. Ogranak Karlovac – Jastrebarsko, Crna Mlaka
Ogranak Zagreb – advent
2011. Ogranak Nova Gradiška – šuma Prašnik, Lonjsko polje, selo Čikoč
2012. Ogranak Bjelovar – obišli Daruvar i Daruvarske toplice, te Bjelovar, etno par u Velikom 
Trojstvu
Ogranak Koprivnica – lovište Repaš, Đurđrvački pesci
Ogranak Split – Metković i Narona, mandarine
2013. Ogranak Buzet – Poreč, Rovinj, Limski kanal, jama Baredine, Motovun
2014. Ogranak Osijek i Vinkovci – PP Kopački rit, dvorac Tikveš, Batina, Iločki podrumi, Ilok,
Vukovar, Vinkovci, Šumarski muzej u Bošnjacima

2015. Ogranak Požega  - Požega, Kutjevački podrumi, Velika
2016. Ogranak Zagreb – dvorci hrvatskog zagorja, Marija bistrica, Muzej seljačke bune u Gornjoj Stubici, Kumrovec
Ogranak Delnice – NP Risnjak, Brod na kupi, muze šumarstva, Delnice, park šuma
Golubinjak
2017. NP Mljet, Dubrovnik, Ston, Korčula  (domaćin kolega Nodilo)
2018. NP Paklenica (domaćin kolega Zlatko Marasović)
Ogranak Buzet – NP Brijuni, PP Učka, Opatija
Nismo samo mi išli kod drugih ogranaka, bili smo domaćini mnogim šumarima koji su posjetili Liku. Evo kratkog pregleda:
2009. Planinarsko društvo iz Zagreba koje je sudjelovalo na pošumljavanju MBK
Ogranak Zagreb – Korenica, Laudonov Udbina, Jesen u Lici
2010.   Ogranak Karlovac i Split, manifestacija Jesen u Lici, terenski dio šumarja Perušić, rad harvestera i forvardera u kulturama četinjača, N. Tesla, A. Starčević,
2011. Posjet prof. šumarskih škola koji su posjetili Korenicu, D. Lapac te im je održano
predavanje o gospodarenju u šumariji D Lapac i o rijeci Uni.
Ogranci Bjelovar, Nova Gradiška, Split – Jesen u Lici
Ogranak Varaždin, domaćin šumarija Otočac
Druženje na Štirovači u organizaciji ogranaka Gospić i Senj, gosti iz ogranaka Zagreb,
Bjelovar, Karlovac, Požega
2012.  Štirovača – Šatorina ogranci Karlovac, Zagreb, Bjelovar, Požega, Senj
Srednja škola Karlovac – Laudonov gaj, Izvor Une
Ogranak Koprivnica – Jesen u Lici
2013. u posjet NP Plitvička jezera bili sudionici EFNS koji se održavao u Mrkoplju
Dvodnevni posjet šumara iz Unsko-sanskih šuma, obišli kotlovnicu, muzej N. Tesle,
Pećinski park Grabovaču, izvor Gacke
Ogranak Zagreb – izvor rijeke Une, muzej N. Tesle, izvor Gacke
Posjet šumara iz Estonije NP Plitvička jezera
2014.
2015. Ogranak Požega, šumarija Sv. Rok Cerovačke pećine
Bili smo domaćini prilikom obilježavanja 250 godina organiziranog šumarstva u RH
Tradicionalno druženje na Štirovači
2016.
2017.  bili smo domaćini šumarima iz Švicarske Pro-silva, obišli Baške Oštarije, Kubus, spomen ploču
250 godina šumarije Oštarije, muzej Nikola Tesla te Laudonov gaj
2018.  Ogranak Vinkovci – Baške oštarije, muzej N. Tesla, Gacku
Ogranak Ogulin – Baške oštarije
Treba još spomenuti i rad na obilježavanju Svjetskog dana šuma i Dana planeta Zemlje, u školama i lokalnim medijima. Također sudjelovanje u radio emisiji Ovo malo duše.

Obilježavajući Svjetski dan šuma, ispred zgrade gradske uprave posađena je Gupčeva lipa. Posađena je i u Svetom Roku na mjestu nekadašnje šumarije.

2015. Povodom 250 godina obilježavanja organiziranog šumarstva u Hrvatskoj izdali smo knjigu „Neke znamenitosti u ličkim šumama“ u kojoj je obrađeno 46 znamenitosti na području UŠP Gospić.
2022. povodom 70 godina Ogranka Gospić, najstarijeg ogranka u Hrvatskoj, izdano je i drugo dopunjeno izdanje knjige s podnaslovom „70 znamenitosti za 70 godina ogranka Gospić.“u kojoj je obrađeno 70 znamenitosti.
Moram spomenuti i sportske aktivnosti našeg ogranka i to najviše naših nogometaša koji su sudjelovali na memorijalnim turnirima „Mijo Kovačević“ u Bjelovaru  te na turnirima u Zagrebu, Karlovcu i ovdje u Gospiću gdje smo bili i organizatori natjecanja.
Sportske aktivnosti očituju se u prolasku Premužićeve staze, „osvajanjem“ nekih velebitskih vrhova Šatorinu, Veliki Kozjak i neke druge obilaske Velebita.    
Ogranak je dobio Zahvalnicu Ogranka Karlovac, Vatrogasne zajednice Ličko-Senjske županije, Srednje šumarske škole iz Otočca, Osnovne škole Donji Lapac.

I sad, prije nego nas razriješe naših dužnosti u Ogranku, želim reći jedno veliko hvala svim divnim ljudima koji su skupa sa mnom vodili Ogranak Gospić svih ovih 14 godina, a naročito onima koji su mi nesebično pomagali savjetima, djelima i lijepim riječima podrške i koji su usprkos raznim preprekama uvijek rado došli na naše skupštine i razna druga događanja, a to su u prvom redu gosp. Petar Jurjević, Damir Delač i Oliver Vlainić, Kojima želim uručiti priznanja uz zahvalu za njihov doprinos radu našeg ogranka.
Također zahvalu dodjeljujemo i našem voditelju Mariju Stilinoviću bez čije podrške, pomoći i razumijevanja sve naše aktivnosti bi bilo puno teže realizirati.
Bila mi je čast biti predsjednica našeg ogranka, radila sam kako sam najbolje znala i mogla, a slobodno mogu reći srcem i dušom. Sigurno ima i nekih propusta ali tko radi taj i griješi.
Kao dopredsjednica HŠD pomagat ću radu našeg ogranka i aktivno sudjelovati u svim aktivnostima koje se budu provodile.
Sigurna sam da će novo rukovodstvo ogranka u narednom mandatu uspješno odrađivati planirane aktivnosti na dobrobit svih članova.



Crkovno vrilo
Peralo za ispiranje veša i posteljine na Crkovnom vrilo, bila je to lička veš mašina nakon lukšijanja u kući/Snimio Marko Čuljat

vrilo crkovno
Čupanje trave iz Vrila
Crkovno vrilo
Najveće vrilo Crkovnog vrila s otvorom za kalaču
trava iz Crkovnog vrila
Trava iz Crkovnog vrila, ko zna kaka je??

Ogranak Hrvatskog šumarskog društva iz Gospića

OBNOVA CRKOVNOG VRILA

Nakon 83 godine od gradnje lički šumari su se poduzeli i obnavljaju jednog od dva svetoročka vrila.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
17. studenoga 2022. u 19 sati

Pripremija: Marko ČULJAT

SVETI ROK – Mladi šumarski inženjer Milan Rosandić – Mime, rodom iz Kaniže Gospićke je zbog političkih stavova premještan od nemila do nedraga u nekadašnjoj kraljevini, a bio je i zatvaran i mučen. Kao mladi inženjer sa 29 godina bio je upraviteljem Šumarije u Svetom Roku koja je otvorena 1877. Nakon deset godina bio je upraviteljem Uprave šuma na Sušaku koje je pokrivalo Dalmaciju, Primorje, Liku i Gorski kotar. Bilo je to Ravnateljstvo banovinskih šuma Sušak.

Kako nikad nije zaboravljao rodni kraj, tada je dao nalog da se ureda dva svetoročka vrila o čemu je svojevremeno (1941) pisao i Lički kalendar. Jedno vrilo je popularno i znano je ka' Vrilo mudrosti, jer, kaže legenda, ko se napije njegove vode postane pametniji, a samo Vrilo označava centar svita. Ko ne viruje nek' proviri. Vrila su uređena 1940. godine.

Drugo vrilo je nešto manje poznato ali je bome i veće od mudrog vrila. Nalazi se koju stotinu metara poslije i istočno od Vrila mudrosti. Na utoku nekoliko potoka izrađena je oveća kaptaža od lipo uređenog domaćeg kamena. Nazvano je Crkovnim vrilom, a to je stara ikavska štokavska rič  govori da nešto pripada crkvi. Morda je tada zemlja i pripadala župnoj crkvi Svetog Roka koja se nalazi nešto sjevernije od ovog barskog zemljišta a uz nju je i svetoročko mjesno groblje.

Po dolasku u Rok, najprvo sam svratija u Šumariju do magistra šumarstva Branimira Mikića, Slavonca koji je jošte 1997. doša u Liku i to pod Plješevicu u Ličko pounje - u Donji Lapac. To vam je onaj dičak što lipo piva, tambura i jošte bolje piše pisme i za festivale i osvaja nagrade. Počeja j' pisat i na ličke teme. Sve mu ide od ruke.

Tri majstora tvrtke Lapis Lika iz Gospića znalački su obavljali dobiveni posao. Na nogama su imali buce. Već je izglancana ploča s nazivom vrila i skinuta je patina pa je ploča postala bila ka' snig. Najveći dio perala je sada zaštićen s gornje strane mramornim pločama boje ličkog vapnenca, a danas je popravljan dio pročelja i čekalo se da se boja na imenu osuši što je išlo sporo zbog vlage u zraku. Osim toga, počelo je i farbanje ograde od željeznih cijevi. Uz izvor je napravljeno nekoliko perala ili perališta za pranje, bolje reći ispiranje veša i posteljine, a još je dobro očuvano i korito za napoj stoke. S gornje strane se može pristupiti po suhom terenu i iz jednog otvora kandom nakalati vode u vučiju ili bremu, a danaska u kaku plastiku.

Kako sam zna' di idem jutros sam navuka zimske gležnjače, al' brzo mi je liva noga bila mokra. Okolina Vrila je bila puna pištavaca na sve strane. Naknon marende i kraćeg razgovora i upoznavanja sa zadatkom jedan radnik dobi zadatak da iz ladne vode počupa svu travu. Meni je bila nepoznata vodena trava. Naime, raspoznajem samo šaš iz Like i resu iz Gacke. Morda bi i ova valjala za ishranu stoke ka gačanska resa.

Sve još treba dobro zbigecati jer u kontrolu će uskoro doći puno ličkih šumara na godišnju skupštinu Ogranka Hrvatskog šumarskog društva koji je najstariji u Hrvatskoj.

Crkovno vrilo
Inženjer Mikić se u tenisicama čuvao na suhome
Crkovno vrilo
Zimske kiše su poplavile okolinu Vrila i napunile stočno korito (kopanj)

Crkovno vrilo
Glanc pročelja dok se suši boja na imenu
škola i šumari
Izložbu je otvorila mr. Mandica Dasović/Snimio Marko ČULJAT
 

Šumari u Osnovnoj školi u Gospiću

ŠUMA OKOM ŠUMARA

Ovaj tjedan svi učenici Osnovne škole dr. Jure Turića moći će razgledavati bojne fotografije šumara.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
10. listopada 2022. u 13.20 sati

GOSPIĆ – Kao pravi susjedi koji godinama surađuju danas su se u holu Osnovne škole dr. Jure Turića sastali predstavnici Podružnice Hrvatskih šuma i nastavnici i učenici trećih razreda. Razlog susreta bila je izložba 17. bjelovarskog salona fotografije Šuma okom šumara s međunarodnim sudjelovanjem.

- Naše institucije godinama dobro surađuju. Škola je priključena na njihovu obližnju toplanu i što je najbitnije zadržana je stara cijena.- rekao je Ivica Radošević, ravnatelj Škole pozdravljajući Marija Stilinovića, voditelja Podružnice Hrvatskih šuma i grupu šumara koji su došli na otvaranje.

Stotinjak fotografija iz Hrvatske i još desetak europskih zemalja zauzelo je dio zidova hola u kome se inače održavaju đačke priredbe i druge svečanosti.

- Do sada smo ovakve izložbe održavali u drugim školama u Lici, a sve je počelo prije 24 godine kada je u Bjelovaru organizirana prva izložba. Na izložbama je sudjelovalo preko 200 autora. – rekla je mr. Mandica Dasović, predsjednica Ogranka Hrvatskog šumarskog društva, koja je ne samo jedna od autorica fotografija već je njena slika na naslovnici kataloga i na plakatu za koji je ove godine dobila nagradu Goran Cajzek, koji je bio jedan od utemeljitelja Salona.

O IZLOŽBI
U početku svog postojanja, izložba je bila lokalna na kojoj sudjeluju samo bjelovarski šumari. Međutim od 2004. pravo sudjelovanja na izložbi dobili  su i ostali članovi Hrvatskog šumarskog društva iz cijele Hrvatske, te svi zaposlenici i umirovljeni djelatnici Hrvatskih šuma, kao i šumari iz ostalih tvrtki, institucija i udruga. Dvije godine poslije pojavljuju se autori šumari iz zemalja u okruženju i dobiva međunarodni karakter, tako da je postala priznata izložba pod nazivom Bjelovarski salon fotografije „Šuma okom šumara“ s međunarodnim sudjelovanjem. Na dosadašnjim salonima, sudjelovalo je oko 200 autora iz svih krajeva Hrvatske, te autori iz Austrije, Njemačke, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Češke, Slovačke i Canade.

Tijekom proteklih godina salon je gostovao u brojnim gradovima širom Hrvatske, a dio fotografija redovito ukrašava izložbene prostore Hrvatskih šuma. Prvi put 2009. izložba je prešla granice Hrvatske. Tada je 110 fotografija s prvih pet bjelovarskih salona izloženo u Helsinkiju, Finska, pod nazivom „Šuma okom hrvatskih šumara“. Povodom Međunarodne godine šuma 2011. u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva RH i Hrvatskog šumarskog društva, izložba je postavljena  u New Yorku u zgradi Ujedinjenih naroda. I na kraju izložba obilazi SAD i završila je u Svjetskom šumarskom centru u Oregonu kao stalni postav.
Nije to sve, 6.veljače 2020. u zgradi Europa Building u Briselu, povodom hrvatskog predsjedanja Europskom Unijom otvorena je retrospektivna izložba „Šuma okom šumara“ sastavljena od 18 fotografija svih dosadašnjih salona.

Izložba je sasvim sigurno jedan od najvećih promotora hrvatskog šumarstva i šumarske struke u zemlji i svijetu, a samim time i priznanje šumarskim stručnjacima koji su svojim održivim načinom gospodarenja kroz stoljeća uspjeli sačuvati šume u prirodno obnovljivom stanju. Svaka fotografija predstavlja jedan jedinstveni i neponovljivi trenutak u prirodi koji zahvaljujući oku šumara i fotoaparatu ostaje zauvijek sačuvan.

Izložba u školi ostaje do kraja tjedna. (Mač)

šumari i škola
Fotografije su na samostojećim panoima, dominiraju kolori
šumari
Gospićki šumari na otvaranju izložbe u OSnovnoj školi

škola
Detalj šumarskih fotografija u holu škole u Gospiću
škola gospić
Učenici su pažljivo pratili otvaranje izložbe i predavanje o šumui
šumari like
Detalj sa šumarskog štanda na Jeseni u Lici/Snimio Marko Čuljat
šumari
kljove

24. Jesen u Lici

ZAJEDNIČKI NASTUP ŠUMARA I LOVACA

U sastavu ovogodišnjeg nastupa je i izložba fotografija šumara iz cijele Hrvatske.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. rujna 2022. u 19.45 sati

GOSPIĆ – Lički šumari su jedan od redovitih izlagača na izložbi Jesen u Lici. Konačno i jedan od osnivača izložbe bio je šumarski inženjer Karlo Posavec koji je pedesetih godina prošlog stoljeća najprije bio upravitelj Šumarije u Svetom Roku koji je trebali i – ozidati sa seljacima iz okolice.

Na ovogodišnjoj 24. Jeseni u Lici predstavljen je 17. bjelovarski salon fotografija „Šuma okom šumara“ s međunarodnim sudjelovanjem. Izložbu su organizirali Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić i Hrvatske šume Uprava šuma Podružnica Gospić. Fotografije su postavljene na samostojeće panoe na dječjem igralištu na Trgu Stjepana Radića.

Ove godine sa šumarima su svoje trofeje izložili članovi Županijskog lovačkog saveza, a za izložbu je napravljena i jednokratna baraka od lijepo obrađenog drveta, gdje je bilo i nešto ila i pila. (Mač)

šumari like
Detalj izložbe fotografija šumara
šumari
Neki lički šumari danas nisu bili u - šumi
jul šumari i lovci

velebvit
Ugodnja šetnja u sačuvanoij velebitskoj šumi
 

Svjetski dan obilježavanja okoliša

USKORO ZNANSTVENICI U RAMINU KORITU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. lipnja 2022. u 13.45 sati

ramino korito
Lički šumari na velebitskom predjelu Ramino korito

GOSPIĆ – U znaku Svjetskog dana zaštite okoliša koji je bio 23. ožujka lički šumari organizirali su obilazak šumskog predjela Ramino korito s ciljem pokretanja postupka proglašenja šume za znanstvena istraživanja.

Na inicijativu Hrvatskih šuma, 3. lipnja održan je tematski sastanak kao i terenski obilazak na području gospodarske jedinice Ramino korito – Šugarska duliba kojom gospodari šumarija Karlobag Uprave šuma Podružnica Gospić. Tematski sastanak održan je s ciljem preliminarnog utvrđivanja granica područja koje po svom fenotipskom izgledu i karakteristikama odgovara pojmu „sekundarna prašuma“.

Nazočnima se u uvodnom dijelu obratio voditelj Uprave šuma Podružnica Gospić Mario Stilinović, dipl. ing. šum. koji je istaknuo važnost prepoznavanja takvih lokaliteta i vođenja posebne skrbi o njima.

Na sastanku je naglašeno kako je postupak pokrenut u skladu s Novom strategijom EU-a za šume do 2030. godine koja za zaštitu primarnih i starih šuma te je žurno mapiranje primarnih i starih šuma i uspostava sustava zaštite. Komisija će u suradnji s državama članicama i dionicima usuglasiti zajedničku definiciju prašuma i starih šuma i strogi sustav zaštite. S obzirom da ta definicija još nije usuglašena i nisu doneseni jasni kriteriji njezina provođenja, Hrvatske šume odlučile su djelovati proaktivno na način da pokušaju identificirati površine s obilježjima prašuma.

Stoga su se uključile sve odgovarajuće institucije iz područja šumarstva i zaštite okoliša , održan je i  terenski sastanak kako bismo utvrdili trenutno stanje, upoznali se sa značajkama i potvrdili postojanje elemenata za proglašenje određenog stupnja formalne zaštite. Područje Ramina korita obišli su predstavnici Hrvatskih šuma, Parka prirode Velebit, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije iz Zagreba, Zavoda za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Šumarski institut Jastrebarsko, Oikon – Institut za primijenjenu ekologiju i GEONATURA  i Zadruga Granum Salis. Riječ je  o području od oko 200 hektara koje šumari već više od stotinu godina promatraju s posebnom pozornošću.

Predjeli su to iznimne ljepote i očuvanosti u kojima izuzev sanacije nakon ledoloma na rubnim dijelovima sastojina 2014. nije bilo značajnijeg ljudskog utjecaja. Od prvih inicijativa za zaštitu Ramina korita prošlo je stotinjak godina i do danas se veličina površine spominjane u kontekstu zaštite nije bitno mijenjala, iako nije bila formalno zaštićena. Još je to jedan dokaz dosljednosti šumarske struke i promišljanja za stoljeća, a ne desetljeća ili godine.

Zahvaljujući šumarima koji su djelovali na ovome dijelu Hrvatske još iz doba Austro-Ugarske monarhije, šume su ostale u izvornom, prirodnom obliku. O tome najbolje svjedoče parkovi i nacionalni parkovi prirode u okružju Gospića. (Ln)

velebit
U debeloj hladovini stoljetne šume na Raminu koritu na Velebitu


velebit
Izgubljeni u mladicama mlade šume
 

Novo izdanje knjige o ličkim šumama

DVIJE INŽENJERKE NAPISALE ZANIMLJIVU KNJIGU

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
4. svibnja 2022. u 22.30 sati

knjiga vodič

GOSPIĆ – Kako smo već javljali iz tiska je izašla nova knjiga o ličkim šumama. Radi se o dopunjenom i proširenom izdan ju knjige "Neke znamenitosti u ličkim šumama" iz 2015. autorica diplomiranih inženjerki šumarstva Mandice Dasović i Renate Rudelić. Ovaj put knjiga je dobila i dodatak naslovu "70 znamenitosti povodom 70 godina Hrvatskog šumarskog društva Ogranka Gospić".

Na 91 stranici objavljeno je 70 naslova o ličkim šumama i sve je bogato ilustrirano kolor fotografijama. Knjigu je izdalo Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić uz potporu Hrvatskih šuma Uprave šuma Podružnice Gospić, a uredili su je Oliver Vlainić i Branko Meštrić.

- Pokazalo se da je vodič zanimljiv i praktičan dar ljudima koji više nisu stanovnici ličkog kraja, ali i ostalim posjetiteljima toga područja. Vodič se izdaje povodom obilježavanja 70 godina osnutka Šumarskog kluba Gospić, prednika današnjeg Ogranka Gospić, koji je svojim utemeljenjem 10. veljače 1951. zauvijek ostao zabilježen kao najstariji ogranak Hrvatskog šumarskog društva. Zbog toga je 47 znamenitosti iz prvog izdanja simbolički povećano na 70 znamenitosti u ovom izdanju.- piše u predgovoru Mandica Dasović, jedna od autorica knjige, koja se zahvalila i suradnicima na knjizi. (LN)

 

 

Javni uvid u gospodarenje šumom u

MALOJ PLJEŠIVICI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
22. travnja 2022. u 11.30 sati

pljesivica

GOSPIĆ - Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu „Mala Plješivica“ s planom upravljanja područjem ekološke mreže.

Ova gospodarska jedinica je na području Šumarije Korenica i to na području dijelova katastarskih općina Debelo Brdo, Bjelopolje, Dnopolje, Jošani i Kruge, odnosno na području općina Udbina i Donji Lapac u Ličko-senjskoj županiji.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana, odnosno od danas do 23. svibnja u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23. u Gospiću, radnim danom od 8 do 14 sati. Javno izlaganje održat će se dana 24. svibnja 2021. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Korenica u Korenici, Riječka 6.

            Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave

 
 

OBAVIJEST O JAVNOM UVIDU PLANA GOSPODARENJA ŠUMOM

Gospić, 13. travnja 2022.

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu „ISTOČNI RESNIK“ na području Šumarije Gračac.

resnik
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu

„ISTOČNI RESNIK“

na području Šumarije Gračac.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj i Zadarskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Bruvno, Deringaj, Tomingaj, Smokrić, Komić, Štikada, Ričice, Gračac i Rudopolje Bruvanjsko, odnosno Općina Udbina, Lovinac i Gračac.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana (20.4. do 20.5.2022.) od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 20. svibnja 2022. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Gračac, Dr. Mile Budaka 21, 23440, Gračac.
Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 30 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže

„Orlovača“

na području Šumarije Udbina.
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu „ORLOVAČA“ na području Šumarije Udbina.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Udbina, Debelo Brdo, Jošan i Visuć odnosno Općine Udbina.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana (19.04. do 19.05.2022.) od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 19. svibnja 2022. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Udbina, u Udbini, 9. gardijske brigade 19.
Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

orlovača
Veduta Orlovače


Obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže

„SMRDLJIVAC-KOM“

na području Šumarije Gračac.
Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu „SMRDLJIVAC-KOM“ na području Šumarije Gračac.
Navedena gospodarska jedinica se nalazi u Ličko – senjskoj županiji, na području dijelova katastarskih općina Duboki Dol, Kom, Palanka, Velika Popina i Vrelo, odnosno Općine Gračac.
Javni uvid se može izvršiti u roku od 30 dana (20.04. do 20.05.2022.) od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma UŠP Gospić, Budačka 23., u Gospiću, radnim danom od 8 – 14 sati.
Javno izlaganje održat će se dana 20. svibnja 2022. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Gračac, u Gračacu, Dr. Mile Budaka 21.
Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., Gospić. Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

sume

 

 

duman
Detalj šume u Gospodarskoj jedinici Duman/Foto Uprava šuma Gospić
duman
duman

Obavijest građanima o javnom uvidu plana gospodarenja

DUMANOM

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. ožujka 2022. u 15.30 sati

GOSPIĆ – Objavljujemo obavijest o javnom uvidu i javnom izlaganju prijedloga Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu „DUMAN“ na području Šumarije Otočac.

Uprava šuma Podružnica Gospić obavještava sve zainteresirane strane da je u fazi izrade Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu „DUMAN“ na području Šumarije Otočac na području dijelova katastarskih općina Ramljani, Konjsko Brdo i Čanak, odnosno grada Otočca i općina Perušić i Plitvička Jezera.

Javni uvid se može izvršiti u roku od 15 dana i to od danas do 11. travnja, odnosno od objave ovoga oglasa u Odjelu za uređivanje šuma Uprave šuma Podružnica Gospić, Budačka 23 radnim danom od 8  do 14 sati.

Javno izlaganje održat će se dana 12. travnja 2022. godine u 10:00 sati u prostorijama Šumarije Otočac, Ulica kralja Zvonimira 60 u Otočcu.

Primjedbe i prijedlozi u pisanom obliku mogu se predati u roku od 15 dana nakon javnog izlaganja, na adresu UŠP Gospić, Odjel za uređivanje šuma, Budačka 23., 53000 Gospić. Izvješće o javnom izlaganju s očitovanjem na primjedbe bit će objavljen na web stranicama Hrvatskih šuma 60 dana od dana objave.

duman
šumari
 

Uz Svjetski dan šuma

NOVA KNJIGA O LIČKIM ŠUMAMA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. ožujka 2022. u 20.15 sati

GOSPIĆ – Gospićki Ogranak Hrvatskog šumarskog društva organizirao je danas prigodno obilježavanje 21. ožujka Svjetskog dana šuma. Za tu prigodu pripremljeno je predstavljanje drugog izdanja knjige Neke znamenitosti u ličkim šumama autorica Mandice Dasović, predsjednice Ogranka i Renate Rudelić.

Sudionike predstavljanja pozdravio je Mario Stilinović, voditelj gospićke Podružnice Hrvatskih šuma i zahvalio autoricama na novoj knjizi. Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskom šumarskog društva istakao je da je gospićki ogranak prvi osnovani ogranak u Hrvatskoj daleke 1951. godine. Na inicijativu hrvatskih šumara Ujedinjeni narodi su 2013. godine donijeli odluku o proglašenju Svjetskog dana šuma.

Knjigu je predstavio Branko Meštrić.

U prigodnom programu sudjelovali su učenici i nastavnici Osnovne škole dr. Jure Turića iz Gospića. Pjesme su recitirali učenici Tomislava Vulkelića: Nikola Stopić, Melani Fajdetić, Jakov Mataija i Andrija Ratković. Na gitarama su svirali profesori Marijana Pavičić i Dino Jelinić.

šumari

 
 

Uz Međunarodni dan šuma

KNJIGA O LIČKIM ŠUMAMA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
15. ožujka 2022. u 8.30 sati

šumari like

GOSPIĆ – Povodom 21. ožujka Međunarodnog dana šuma Hrvatsko šumarsko društvo Ogranak Gospić priređuje predstavljanje drugog, proširenog, izdanja knjige "Neke znamenitosti u ličkim šumama" autorica Mandice Dasović i Renate Rudelić.

Predstavljanje je u petak u podne u Samostalnoj narodnoj knjižnici u Gospiću. (Ln)

 
 

Prenosimo iz časopisa za popularizaciju šumarstva Hrvatske šume, Zagreb, ožujak 2022., br. 303, god. XXVI. str. 33 i 34

Pogledajte "Slaven&Patrioti - Starogradske noći" na YouTubeu
https://youtu.be/SyrSacT2iiM

branimir mikić

branimir mikić

 
karta šuma like
Prva katra ličkih šuma
 

Šumarstvo u Hrvata

257 GODINA ORGANIZIRANOG GOSPODARENJA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. ožujka 2022. u 19.45 sati

Piše: Mandica Dasović

GOSPIĆ - U Karlovcu je 11. ,16. i 23. veljače 1765. godine, održana trodnevna sjednica na kojoj su postavljeni temelji hrvatskog šumarstva. Donesena je odluka o osnutku prve poznate Uprave šuma na hrvatskom tlu.

Tadašnja austrijska carica i hrvatska kraljica Marija Terezija odredila je da u buduće ima upravu šuma karlovačkog Generalata voditi General-Comanda u Karlovcu, te namještati šumare i lugare, a da će nadzor nad tima šumama voditi šumar Franzoni radi čega je on i dodijeljen karlovačkoj General-Comandi. Sudionici sjednice odlučili su da se za šume Karlovačkog generalata postave tri šumara s pripadajućim osobljem, u tri sjedišta: jedan šumar s dva strana i šest domaćih lugara za šume ličke pukovnije sa sjedištem u Oštarijama na karlobaškoj cesti, jedan šumar s četiri strana i osam domaćih lugara te najbolji šumar – lovac za šume otočke pukovnije i dio šuma ogulinske pukovnije sa sjedištem u Krasnu, te jedan šumar s jednim stranim i četiri domaća lugara za ostale šume u ogulinskoj i slunjskoj pukovniji sa sjedištem u Petrovoj gori.

Najstarija rukopisna šumarska karta je karta Ličke pukovnije s prikazom velebitskih šuma, nastala je terenskom izmjerom 1764. – 1765. godine i prethodi pisanoj odluci o osnivanju prve uprave šuma u Karlovačkom generalatu. Izradili su je potporučnik Dinzel i potporučnik Penco pod vodstvom inženjerskog majora pl. Pierkera. Ova karta je izrađena u dva primjerka (jedan se čuva u Kartografskoj zbirci Hrvatskoga državnog arhiva, dok se drugi čuva u Kartografskoj zbirci Ratnog arhiva u Beču). Popisane su sve šume, prema starosti i gustoći, a izmjereno područje je bilo podijeljeno u 11 kotareva i područje Podgorja.

Godine 2015. na Baškim Oštarijama postavljena je spomen ploča povodom 250. godina osnutka šumarije Baške Oštarije, jedne od tri najstarije šumarije u Hrvatskoj.

lički šumari