ličke hrvatske šume gospić gospic@hrsume.hr

gospić
Bogata ponuda blagdanskih jelki u Šumariji Gospić/© Marko Čuljat Lika press Gospić
  U susret blagdanima

prodaja

U PRODAJI BOŽIĆNA DRVCA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. prosinca 2015. u 12.10 sati

GOSPIĆ - U dvorištu Šumarije Gospić Hrvatskih šuma Podružnice Gospić danas je počela prodaja božićnih prirodnih drvaca. Iz vlastite proizvodnje u rasadniku Vjnović brdo gospićki šumari nude bogat izbor i teško je odabrati između obične i srebrne smreke. Cijene su pristupačne, ovisno o visini smrekice koja će krasiti vaš dom ovih blagdanskih dana. Danas se šumarijskim dvorištem u Kaniškoj ulici širio ugodan miomiris borovine i smole. (MaČ)

gospić
Cjenik blagdanskih drvaca u Gospiću

 

medak suma
Ovogodišnje pošumljavanje Ličkog polja kod Metka /© Marko Čuljat Lika press Gospić

šume like
Traktor u vlaki
rasadnik
Detalj sadnica smreke iz gospićkog rasadnika

sume
Mlada velebitska šuma

POVEĆANJE PROIZVODNJE U GOSPIĆKOJ PODRUŽNICI

šumari
Šumska cesta na Velebitu kod Pazarišta

NAKON REORGANIZACIJE REVIRA POVEĆANJE ZAPOSLENIH


Uprava šuma Podružnica Gospić u reorganizaciji je povećala broj revira, a time i broj zaposlenih.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. studenoga 2015. u 20.15 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Još prošle godine započela je, temeljem, Pravilnika o kategoriziranju uprava šuma podružnica, šumarija i revira u hrvatskim šumama d.o.o. reorganizacija i na području gospićke podružnice.
            Uprava šuma Podružnica Gospić, jedna je od dvije podružnice Hrvatskih šuma na području Ličko-senjske županije, a obuhvaća i područje općine Gračac u Zadarskoj županji. Druga je senjska podružnica koja obuhvaća i dio Hrvatskog primorja i otoka. Gospićka podružnica je sa svojih 320 tisuća hektara površine druga po veličini u Hrvatskim šumama, a druga je i po etatu, odnosno godišnjem prirastu šuma. Zapošljava ukupni 583 radnika, od kojih je u stalnom radnom odnosu njih 550. Podružnica posluje preko 11 šumarija i Radne jedinice Građevinarstvo i prijevoz.

- Novim ustrojem broj revira povećan je s 42 na 55. Revir je područje na nivou šumarije na kojem je za sve poslove gospodarenja nadležan revirnik. Povećanje smo ostvarili radi povećanja proizvodnje, a nova ulaganja u infrastrukturu i novo zapošljavanje omogućit će još veću i kvalitetniju proizvodnju.- kaže dipl. ing. Josip Dasović, voditelj Uprave šuma Podružnica Gospić.

            U svibnju ove godine proveden je natječaj za zapošljavanje 22 nova revirnika diplomirana inženjera šumarstva, a na nivou Hrvatskih šuma bilo je ukupno 89 mjesta za revirnike. Saznajemo da u 55 revira radi još 149 radnika od lugara, odnosno čuvar šuma, do pomoćnika revirnika. Lugari, koji su po struci šumarski tehničari, raditi će u popodnevnim satima i u vrijeme vikenda, te blagdana i praznika kako bi doprinijeli što boljem čuvanju šuma. Posao je prije mjesec dana dobilo i 12 pomoćnika revirnika.

            Ove godine gospićka podružnica ima u planu pošumljavanje površine od 300 hektara, a već je izvršeno na 200 hektara.- Tijekom godine u vlastitoj režiji izgrađeno je gotovo 50 kilometara šumskih cesta za što je investicija od deset milijuna kuna osigurana iz Direkcije Hrvatskih šuma, koliko će biti osigurano i naredne godine. Pored toga, iz vlastitih sredstava uloženo je osam milijuna kuna u izgradnju traktorskih vlaka, koliko se planira uložiti i iduće godine. Na nivou Hrvatskih šuma ove godine ukupno je uloženo 49 milijuna kuna u izgradnju šumskih cesta.- kaže Dasović.

I na kraju recimo da je će ove godine biti proizvedeno preko pola milijuna kubičnih metara oblovine i da je plan za iduću godinu povećan za deset posto.

VIDEO ZAPIS:

omorika
U Gospiću ima i Pančićeve omorike
 

Jesen kao inspiracija šumaru pjesniku:

mikić

Pjesma je nastala ovih jesenjih dana u doba velikih kiša.

 
nedak

medak

Popuna mlade šume u Metku

medak

POSLA ZA 50 RADNIKA

23. listopada 2015. u 21.40 sati

MEDAK
- Danas smo u društvu s dipl. ing. Valentinom Kulaš iz gospićke šumarije bili na Ličkom polju između autoceste Ličanke i Metka.            
Tamo je grupa od pedeset sezonskih radnika koja radi na popuni prošle jeseni pošumljenih površina. Naime, dio lanjskih sadnica se osušio i ove jeseni se popunjavaju praznine, kako bi za koje desetljeće i tu bila šuma kao u zapadnim dijelovima Ličkog polja kod Metka. (MaČ)

VIDEO ZAPIS IZ METKA

 



medak

medak


 

Šumari na Jeseni u Lici

šumari

IZLOŽBA O ŠUMARSKOM JUBILEJU

Šumari su svoj štand uredili u znaku proslave 250. obljetnice šumarstva.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. listopada 2015. u 22.00 sati

GOSPIĆ - Dio od pet tisuća četvornih metara Trga Stjepana Radića pripao je ličkim šumarima, odnosno Hrvatskim šumama Podružnici Gospić.
U toj, inače zelenoj oazi trga, podignuta je mala stara lička kuća, uređena je nadstrešnica i postavljene su fotografije koje daju presjek u proteklih 260. godina rada šumara u Hrvatskoj. Šumari su izložili i nešto ukrasnog bilja iz vlastite rasadničarske proizvodnje u Gospiću.
Na izložbi je predstavljena i knjiga Renate Rudelić i Mandice Dasović Neke znamenitosti u ličkim šumama. (MaČ)

šumari

PRVI LIČKI VLOG O ŠUMARIMA NA JESENI U LICI


 
 

Tragom ličkih šumara

kosović bogoslav

BOGOSLAV KOSOVIĆ

Ovaj Ličanin ostavio je dubok trag u hrvatskom šumarstvu, a pomogao je i krivo optuženom Stjepanu Radiću.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. srpnja 2015. u 21.00 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Tijekom nedavne proslave 250. obljetnice hrvatskog šumarstva, puna dva dana čelnici hrvatskih šumara bili su punih usta hvale za jednog ličkog šumara, šumarskog inženjera Bogoljuba Kosovića.

Ovih dana od magistrice šumarstva Mandice Dasović, inače jedne od organizatora nedavne proslave, u ruke nam je došla Kosovićeva knjiga Prvi šumarski stručni opis * … u kojoj je i njegova biografija iz koje prenosimo najzanimljivije dijelove na tadašnjem jeziku.

Inženjer Kosivić rođen je 1. siječnja 1871. u Donjem Lapcu, umro u Zagrebu 28. ožujka 1949. Otac mu je bio učitelj iz Ličkog Novog gdje je Bogoslav proveo mladost. Majka mu je bila iz susjedne Podoštre od roda Bušljeta. Zbog školovanja djece obitelj se seli u Gospić.
            U to doba otac mu je bio na svršavanju svojih učiteljskih nauka u Beču, gdje je kroz 4 godine bio učiteljem. Bogoslav je pučku školu pohađao u Gospiću, Petrinji, Slunju i Novojgradiški, kuda mu je otac učitelj bio premještavan, a maturirao je g. 1888. u kr. vel. realci u Zagrebu. Šumarske nauke studirao je od g. 1888/9 do konca 189/91 na tzv. bečkoj "Bodenkulturi", gdje je položio sva tri za državnu šumarsku službu propisana ispita i ispit iz bujičarstva tako, da je bio prvi od Hrvata sa potpunom stručnom spremom.
            Čim je svršio nauke na Visokoj školi bio je pozvan u Zagreb, gdje je nastupio vježbeničko mjesto kod gospodarsko-šumarskog odsjeka kr. zem. vlade dne. l. XI. 1891. Nakon godinu dana imenovan je šumarskim protustavnikom kod slunjske imovne općine u Rakovcu gdje je bio i provizornim upraviteljem šumarije u Velišselu, sadanjem Cetingradu. Kasnije radi u Đakovu, Varaždinu, Zagrebu, Požegi gdje je bio imenovani županijski šumarski nadzornik, te u Gospiću otkud je brzojavno pozvan da u god. 1905/6 zastupa na kr. šumarskoj akademiji oboljelog profesora Partaša iz predmeta uređajne struke i ujedno premješten šumarskom odsjeku u Zagreb.
            U Zagrebu je više godina bio urednikom Šumarskog lista i tajnikom Hrvatskog šumarskog društva. Početkom Prvog svjetskog rada više puta dolazi u konflikt s uredskim šefovima pa je premješten u Ogulin gdje je dočekao kraj rata. Nakon rata Kosović je bio određen da u hrvatske ruke preuzme do tada u madžarskoj upravi stojeću šumsku Direkciju u Sušaku gdje je vladao pravi darmar. Talijani su švercali s birtašem Stevom Radićem iz Bačke, a za sve je bio optužen političar Stjepan Radić. Kosović je to na sudu raskrinkao, što ga je stajalo degradacije u doba Pribićevića da bi 1923. godine bio penzioniran. Nekoliko se godina žalio i 1925. je vraćen u službu u svojstvu Pomoćnika Ministra Šuma i Ruda, ali je ponovo 1926. penzioniran.
            U Gospiću je osnovao lijepo, tri jutra veliko šumsko razsadište i dao ga prozvati po prijatelju ličkih šuma "Kasumovićevim biljevištem". Iz tzv. indikacionih skica kr. financijskog ravnateljstva sastavio je pregledni nacrt svih šuma i pašnjaka na ličku vrištinu, pržinu i bujična područja te sastavio generalnu gnojidbenu osnovu, na temelju koje se je u kratko vrijeme zazelenilo na vrištini 35 borovih plantaža.
Kosović je o počecima hrvatskom šumarstva pisao u Šumarskom listu u devet nastavaka.            

- Članak Bogoslava Kosovića izvanredno je važan izvor povijesti šumarstva u Hrvatskoj. Svojim sadržajem i značenjem on nadilazi šumarstvo. Osim podataka o strukturi šuma, a u tekst je utkano mnoštvo informacija o mnogim djelatnostima povezanim sa šumom i šumarstvom: kartografiji, otvaranju šuma, cestogradnji, uređenju bujica, obešumljenju krša, pošumljavanju krša, toponimiji, političkim i uopće životnim prilikama u tom dijelu Hrvatske.- piše akademik Igor Anić u predgovoru Kosovićevoj knjizi u kojoj su objedinjeni njegovi tekstovi i koja je izdana povodom 250. obljetnice hrvatskog šumarstva.


* Kosović, Bogoslav: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske medje do Mrkoplja i Ogulina, reizdanje povodom 250. godišnjice hrvatskog šumarstva, Zagreb, 2015.

 
oštarije
Hrvatski šumari u Baškim Oštarijama pri obilježavanju 250. obljetnice prvih šumarija/© Marko Čuljat Lika press Gospić
oštarije
Otkrivanje spomena oštarijskoj šumariji

Naglasci iz govora Mandice Dasović:

TRAGOVI OŠTARIJSKE ŠUMARIJE

- Iako se 1765. godina vodi kao početak organizacije šumarstva u Hrvatskoj želim napomenuti da je još ranije postojao šumarski ured 1. Ličke pukovnije što je zabilježeno u dokumentima 1746. prilikom osnivanja Laudonovog gaja, poznatoj kulturi hrasta lužnjaka na rubu Krbavskog polja. (Ovo je inače tema njenog magistarskog rada op. a.)

            Šumarija Oštarije danas ne postoji i njeno područje je uklopljeno u više šumarija Uprave šuma Podružnice Gospić. Nažalost, do sada nije mnogo istraženo o djelovanju Šumarije Oštarije što svakako treba uzeti u zadatak za budućnost, te smatram da Hrvatsko šumarsko društvo treba biti nositelj te aktivnosti. Poznato nam je da je do početka sedamdesetih godina 20. stoljeća na prostoru današnjeg hotela Velebno postojala lugarnica koja je pripadala Šumariji Karlobag i za koju pretpostavljamo da je vezana za ŠumarIju Oštarije.

 

Veliki jubilej hrvatskih šumara i šuma
oštarije
Spomen-ploča najstarijoj šumarij u Hrvata/© Marko Čuljat Lika press Gospić

SPOMEN-PLOČA OŠTARIJSKOJ ŠUMARIJI


Konačno je danas obilježeno mjesto najstarije šumarije u Hrvata.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. lipnja 2015. u 14.00 sati

Priredio Marko ČULJAT


BAŠKE OŠTARIJE - Sudionici jučerašnje otočačke proslave 250. obljetnice šuma i šumarstva u Hrvatskoj danas su bili na Velebitu gdje je svečano obilježena najstarija šumarija u Hrvata koja je ustrojena prije 250 godina odlukom kraljice Marije Terezije, koja je bila omiljena među Ličanina.
Sudionike manifestacije dočekalo je pjevanje Vile Velebita iz grmeča u izvođenju operne pjevačice sopranistice iz Švicarske Nikoline Pinko Behrends, koja je samo zbog šumara došla ovaj put u Hrvatsku. Na prigodnoj svečanosti nekoliko pjesama otpjevao je i zbor Degenija gospićkih studenata za učitelje, a Nikolina je u pratnji klavirista Ivana Pornicikog otpjevala još nekoliko pjesama a jedna je bila posvećena bitci za oslobođenje o Osmanlija.

Spomen ploču nedaleko lokacije nekadašnje oštarijske lugarnice otkrili su pomoćnik ministra poljoprivrede Domagoj Križaj i Luka Radošević, savjetnik i inženjer šumarstva iz Gospića u mirovini.

- Ovdje je šumarija osnovana 1765. kao jedne od triju šumarija Karlovačkog generalata koja je bila nadležna za gospodarenje šumama tadašnje Ličke pukovnije. Ako se usporede šume poklapajući šumsku kartu Ličke pukovnije iz 1764. s današnjom satelitskom snimkom šuma Oštarija i Velebita, one su skoro potpuno iste što dokazuje potrajnost u gospodarenju šumama u Hrvatskoj. Oštarijska karta se smatra jednom od najstarijih vegetacijskih karata u svijetu. - istakla je mr. Mandica Dasović, predsjednica gospićke podružnice Hrvatskih šumarskog društva koje i podiglo spomen-ploču na Oštarijama.

Popodne su se susret i natjecanje šumara u raznim disciplinama nastavili u Otočcu.

oštarije
Pjevači na Velebitu u prirodi

VIDEO ZAPIS IZ OŠTARIJA


VIDEO RAZGLEDNICA S VELEBITA


oštarije

Šumari na Velebitu u Oštarijama

KOSOVIĆEV DOPRINOS

Zahvaljujući vrijednom radu šumara Bogoslava Kosovića, koji je nakon istraživanja po arhivama 1914. objavio povijesnu raspravu "Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina", mi tijekom cijele ove godine obilježavamo veliku obljetnicu hrvatskoga šumarstva.

Iigrom slučaja, on je svoje djetinjstvo proveo nedaleko odavde u Ličkom Novom, dio školovanja u Gospiću, dok je značajan trag u šumarskoj karijeri ostavio na ličkom području osnovavši u Gospiću veliki šumski rasadnik zvan "Kasumovićevo biljevište", u kojem su se proizvodile sadnice za pošumljavanje ličkih vriština.

Osim rada u struci, izniman je i njegov doprinos strukovnom udruženju jer je bio član utemeljitelj, predsjednik, počasni predsjednik, tajnik i odbornik Hrvatskog šumarskog društva te urednik šumarskog lista.

šumari
Pripreme "grana" za natjecanje

šumari
Pripremljeni trupci za pilanje

250. obljetnica šumara i šumarstva

šumari
Detalj sa stručnog skupa u Otočcu/©Marko Čuljat Lika press Gospić

NIZ MANIFESTACIJA HRVATSKIH ŠUMARA U LICI


Nizom prigodnih manifestacija hrvatski šumari će ovaj vikend obilježiti svoj značajan jubilej u Lici i to u Otočcu i Baškim Oštarijama.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. lipnja 2015. u 15.00 sati

Pripremio Marko ČULJAT

OTOČAC - Danas su mnogi putovi šumara i njihovih gostiju vodili u ovaj gradić na rijeci Gackoj. Slavila se 250. obljetnica šumarstva u Hrvatskoj i 25. obljetnica Hrvatskih šuma čime su obilježeni Dani hrvatskog šumarstva. Održano je i jubilarno Deseto natjecanje šumskih radnika.             Manifestacija se odvijala pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, koja im je uputila i prigodnu čestitku. Šumari su znanstveni skup imali u spomen-domu ZAVNOH-a koji je danas u sastavu otočakog pučkog učilišta.
            Čestitke okupljenim šumarima prvi je uputio otočački zamjenik gradonačelnika Nenad Janković i zahvalio im što su došli u njegov grad. Davor Delač, tajnik Hrvatskog šumarskog društva istakao je da okupljaju 20 tisuća inženjera šumarstva i poželio je sudionicima skupa da izvrše predviđeni program.

Čestitke su sudionicima skupa uputio i Domagoj Križaj, pomoćnik ministra poljoprivrede, te Oliver Vlainić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva.
- Malo se koja struka može pohvaliti ovakvim jubilejom.- istakao je Vlainić i nastavio govoriti o povijesti hrvatskih šuma i šumarstva od prije 250 godina na području Austro-Ugarske i Karlovačkog generalata gdje su prve šumarije utemeljene na području Ličke pukovnije i to u Baškim Oštarijama, Krasnom Polju i Petrovoj gori. Saznao se da su prije toga šume počeli u Europi uređivati samo u Njemačkoj i Švicarskoj.

Prvo izlaganje na stručnom skupu šumara u domu ZAVNOH-a u Otočcu imao je akademik Igor Anić, predsjednik Akademije šumarskih znanosti on je govorio o temi kako su nastale naše šume u Hrvatskoj.

Natjecanje i susret šumara održat će se danas predvečer i sutra u otočačkom parku gdje su danas lički šumari, mahom radnici iz Gospića, postavljali trupce, umjetne grane i slično za natjecanje šumara. U jednom kutku parka susreli smo Mariju iz šumskog rasadnika Vujnović brdo u Gospiću, ali je ovaj put imala je mladu asistenticu Tinu Mandarić koja ima devet godina. Tina je došla u posjet baki Janji u susjednu zgradu kod parka i dopalo joj se uređivanje izložbe gospićkih rasadničara. Na kraju razgovora pohvalila se da će i ona kao mažoretkinja nastupiti pred šumarima iz cijele Hrvatske.

šumari
Pred početak skupa u Otočcu
šumari
Izlaganje akademika Anića u hrvatskim šumama
gospić
Gospićki šumari su izložili i ukrasno bilje

šumari
Trupce je trebalo svezati

šumari
I ove je tema natjecanja

 
Veliki jubilej hrvatskim šumara i šumarstva

šumari
Natjecanje hrvatskih šumara/© Foto arhiva Hrvatskih šuma Zagreb

PROSLAVA 250 GODINA ŠUMARSTVA


Obilježavanja 250. obljetnice organiziranog gospodarenja šumama održava se ovaj vikend u Lici.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. lipnja 2015. u 14.45 sati

ZAGREB - Idućeg vikenda hrvatsko šumarstvo slavi 250 godina od početka organiziranog i trajnog gospodarenja šumskim područjima. Službenim početkom organiziranog šumarstva smatra se godina osnutka prvih triju šumarija na ovim područjima, 1765., i to u Krasnu, Baškim Oštarijama i na Petrovoj gori. - soji u današnjem priopćenju Hrvatskih šuma koje je stiglo u redakciju Ličkih novina.

Šume i šumsko zemljište u Hrvatskoj prostiru se na 2. 688.687 hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Od toga je 78 posto u vlasništvu RH, a 22 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Danas dva milijuna hektara šuma u vlasništvu RH, a kojima gospodare Hrvatske šume, nose međunarodni FSC certifikat koji potvrđuje da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.
Činjenica da je Hrvatska bila prva zemlja u regiji koja je stekla FSC certifikat (2002.) predstavlja velik iskorak hrvatskog šumarstva te je kao takav jedan od većih dometa struke. Šumama se u Hrvatskoj gospodari održivo, u skladu sa šumskogospodarskim planovima koje čini dugoročno planiranje, projekcija 40 godina (odobravaju se za razdoblje od 10 godina). Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, odnosno, da se sječe manje nego što prirasta. Hrvatske šume d.o.o., gospodareći šumama u vlasništvu RH, provode društveno odgovorno poslovanje kroz nekoliko aspekata – obrazovnim, humanitarnim i ekološkim djelovanjem kroz kampanje koje se tradicionalno provode na razini tvrtke (Škola u šumi, Šuma u školi, projekti u suradnji s nevladinim i humanitarnim udrugama i sl.). Jedan od vrlo važnih aspekata društveno odgovornog poslovanja je i razminiranje. Hrvatske šume sustavno ulažu u razminiranje šuma još od 2002. godine, kako bi se sve radno nedostupne površine mogle ponovno privesti gospodarenju.
Dosad je u humanitarno razminiranje u okviru Poduzeća uloženo više od 420 milijuna kuna, najvećim dijelom izdvajano iz Fonda za općekorisne funkcije šuma. U EU smo unijeli jedno veliko bogatstvo  - po čemu smo posebni po održivom gospodarenju zasnovanom na stručnim i znanstvenim temeljima što je tradicija hrvatskoga šumarstva; velikoj biološkoj raznolikosti uz ispunjavanje važne gospodarske te još važnijih negospodarskih funkcija. Zatim, u Hrvatskoj je sačuvano 4500 vrsta u šumskim vegetacijskim zajednicama, sačuvano je oko 260 autohtonih drvenastih šumskih vrsta. U Hrvatskoj je 95 posto šuma prirodnoga podrijetla Europska unija nema zajedničku šumarsku politiku - nacionalna nadležnost; EU strategija za šume za temeljne postavke ima održivo upravljanje šumama i promicanje njihove višefunkcionalne uloge, učinkovito korištenje resursa i odgovornost EU prema šumama u svjetskim razmjerima.

U Hrvatskoj pred ovim izazovima treba iskoristiti prednosti sektora – to su tradicija, znanstveni pristup i stručnost - velike mogućnosti koje šumarstvo i drvna industrija imaju kao pokretači razvoja, zapošljavanja, ulaganja te opstanka ruralnih područja.


PROGRAM PROSLAVE I NATJECANJA

12. lipnja, petak, u Otočcu od 11 do 12 sati u Gackom pučkom otvorenom učilištu je okupljanje uzvanika i gostiju, a u podne počinje stručni skup pod nazivom 250 godina hrvatskoga šumarstva. U 18.00 sati u gradskom parku je svečano otvorenje Dana hrvatskoga šumarstva.

U subotu u 8 sati u otočkom parku počinje natjecanja šumarskih radnika, a u 9 sati je odlazak u Baške Oštarije gdje je kroz podne otkrivanje spomen obilježja Šumariji Oštarije.
Popodne je povratak u Otočac i u 17sati je završetak natjecanja šumarskih radnika.

Natjecanje šumarskih radnik odvija se u skladu sa strogo propisanim odredbama Pravilnika o državnom natjecanju šumarskih radnika sjekača, a obuhvaća pet disciplina i to okretanje vodilice, kombinirani prerez, točni prerez na podlozi, podsijecanje stabla (zasjek) i definitivni prerez stabla te kresanje grana.
šumari
 
  Dani hrvatskog šumarstva u Lici

U susret obilježavanju 250 godina organiziranog šumarstva u Hrvatskoj

velebit
Detalj s Velebita u Baškim Oštarijama/ © Arhiv Lika pressa Gospić

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
14. svibnja 2015. u 17.10 sati

Piše Mandica Dasović

GOSPIĆ - Hrvatsko šumarstvo počelo se organizirati za vrijeme carice Marije Terezije, koja je zbog sve češćih nekontroliranih sječa naredila uvođenje reda u šume Karlovačkog generalata. Naložila je da se šume „opišu i narišu“ što je rezultiralo prvom inventurom i kartom šuma u nas izrađenima u razdoblju 1764.-1765. godine.

Od 16. do 23. veljače 1765. godine održana je sjednica mješovitog povjerenstva u Karlovcu – sjedištu Generalata Vojne granice, na kojoj je donesena odluka o osnivanju Uprave šuma Karlovačkog generalata s tri šumarije i to u Oštarijama na karlobaškoj cesti za šume ličke pukovnije, u Krasnu za šume otočke pukovnije i u šumi Petrova gora za šume ogulinske i slunjske pukovnije. Postavljeni su i prvi šumari koji su dobili svoje lugare –pješake i konjanike.

Sve su šume izmjerene, ali ne kao danas već se je utvrđivao broj stabala pojedine vrste po jutru, ucrtavala su se i mjesta kako izvući stabla iz šume, odnosno trase vlaka kojima su se trupci spuštali do cesta. Baziralo se na primorski dio prema Senju i Bagu, a onda brodom dalje u Veneciju. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine. Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske.

Obilježavanje 250-te godišnjice organiziranog šumarstva u Hrvatskoj održat će se u Otočcu i Baškim Oštarijama u sklopu Dana hrvatskog šumarstva 12. – 13. lipnja 2015. godine.

Program održavanja Dana hrvatskog šumarstva:

12. lipnja 2015. godine - Otočac

12.00-14.00 – Gacko pučko otvoreno učilište Otočac – stručni skup „250. godina hrvatskoga
šumarstva“
18.00-18.30 – Gradski park u Otočcu – izvlačenje brojeva za natjecanje šumarskih radnika
18.30-19.00 – Gradski park u Otočcu – svečano otvorenje Dana hrvatskoga šumarstva
19.00 – Gradski park u Otočcu, Trg dr. Franje Tuđmana – zabavni program

Otočac-Baške Oštarije, 13. lipnja 2015.

8.00 – Gradski park u Otočcu – početak natjecanja šumarskih radnika
9.00 – polazak za Baške Oštarije
10.30-11.00 – Hostel Baške Oštarije – domjenak za uzvanike
11.00-12.00 – otkrivanje spomen obilježja Šumariji Oštarije – umjetnički program i milenijska fotografija
12.00 – polazak za Otočac
14.00 – Gradski park u Otočcu održavanje natjecanja šumarskih radnika
17.00 – završetak natjecanja šumarskih radnika
18.00 – podjela nagrada i priznanja natjecateljima i zatvaranje Dana hrvatskoga šumarstva
 


  Povijest Visočice na fotografiji

visočica
Tonkovićeva Visočica snimljena prije 80 godina

KOŠNJA TRAVE NA VISOČICI

Prosto je nevjerojatno da netko sprema sijeno na - Visočici.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
8. svibnja 2015. u 21.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Kad sam se nekidan dogovarao za odlazak u Medačku plantažu, ponovno sam po ko zna koji put bacio pogled na jednu poznatu staru fotografiju na zidu upravitelja Marija Stilinovića.
- Pogledaj iza, imaju podaci - sugerirao je upravitelj.
Kada sam fotografiju skinuo sa zida na reversu su bili podaci, pisani tehničkom šablonom, koje vrijedi ponoviti i objaviti jer je fotografija nastala prije 80 godina:            

- Vrh Visočice s planinarskim Gojtanovim domom, Visočica 13. 7. 1935. god, snimio Dragan Tonković student šumarstva iz Brušana.
Tu je i natpis s mramorne ploče zgrade:
GOJTANOV DOM, podiglo je Hrvatsko planinarsko društvo Podružnica Visočica u Gospiću, dana 20. lipnja 1929.             Na reversu je i slijedeći tekst:
OOUR za iskorištavanje šuma Gospić Šumskog gospodarstva "Lika" U znak sjećanja:
-na negdašnje brojne planinarske pohode Velebitu
- i na jednog od šumara pilane Štirovača, u sastavu šumarije Kosinj, sušačke direkcije šumaU Vinkovcima, 13. 7. 1985.
Dragan Tonković, šum. savjetnik u m.

Tonković je fotografiju šumarima poklonio pola stoljeća nakon snimanja, i još se bavio fotografiranje. Tih godina kada je Tonković poklonio sliku šumarima upoznali smo se i malo popričali. Tonković je bio strastveni planinar ali i fotograf. Najteže mu je bilo po Velebitu i velebitskim škrapama vući drvene nogare, a ni kamera nije bila baš lagana. Bila je to velikoformatna kamera s platnom kojim se pokrivala glava prilikom ekspozicije. Nije bilo filma nego se snimalo na staklene ploče s kojih su se kasnije, u pravilu radile kontakt kopije. Sjećam se da mi je rekao da ga je bilo strah da ne padne i da ne razbije već snimljene ploče. Na slici se vidi Ličanka koja grabi pokošeno sijeno na Visočici.
Čovjek da ne povjeruje.

visočica

Revers Tonkovićeve Visočice s posvetom
 
  Šumarija Gospić
ppp
Današnje pošumljavanje kod Metka/© MArko Čuljat Lika press Gospić

ZAVRŠENO POŠUMLJAVANJE

Danas je završeno pošumljavanje na području gospićke šumarije.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
29. travnja 2015. u 13.45 sati


GOSPIĆ - Sedamdesetak sezonskih radnika s gospićkog i osičkog područja danas je završilo ovoproljetno pošumljavanje na području Šumarije Gospić.
Zatekli smo ih u Medačkim borovim kulturama na popunjavanju plantaže crnogorice koja se pošumljava još iz prošlog stoljeća. Pošumljeno je 15 hektara šume s 38.750 sadnica smreke opožarenog područje kod sela Raduč podno Velebita. Ovog proljeća na Ličkom polju šumari su posadili 50 tisuća sadnica smreke i 70 tisuća sadnica crnog bora. Smreka je nabavljana iz Ogulina, a crni bor je iz gospićkog rasadnika u Vujnović brdu.
I u Mušaluku je pošumljeno osam hektara s osam tisuća vlastitih sadnica smreke 2+2, znači stare su četiri godine. (MaČ)


medak
Predah za marendu

VIDEO ZAPIS LTVG-A:


 

 

  Posjet Zagrepčana ličkim šumarima
šumari
Zagrepčane je u rasadniku dočekao topli gulaš/© Marko Čuljat Lika press Gospić

STIGLI PLANINARI I PRIRODOSLOVCI

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. travnja 2015. u 13.50 sati

GOSPIĆ - Unatoč najavama lošeg vremena grupa od šezdesetak zagrebački planinara i srednjoškolaca stigla je u najavljeno vrijeme.

Kako je padala obilna kiša izjalovio se plan da će pošumljavati u Medačkoj plantaži, ali su je ipak autobusima obišli. Iz Zagreba su stigla dva razreda Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, i to II. e i III. e razred s razrednicama prof. Goricom Grozdanić i dipl. ing. Marom Husin. Ova zagrebačka škola ima oko 1200 učenika.

- Lani je bio samo moj razred i radili smo na uređenju u dopunjavanju Medačke plantaže, a ovaj put u pošumljavanju omelo nas je nevrijeme. - rekla he Husin, dodajući da je današnji dolazak u Liku u sklopu stručne prakse ekoloških tehničara.

Sa srednjoškolcima je došlo i desetak planinara iz HPD-a Zagreb Matica koje je najstarije hrvatsko planinarsko društvo. Nakon dvosatnog obilaska Medačke plantaže, kroz podne je za Zagrepčane priređen gulaš u kancelariji u rasadniku Vujnović brdo Šumarije Gospić, gdje ih je dočekala dipl. ing.Valentina Kulaš sa svojim radnicima. (MaČ)

sumari
Učenicima je prijao topli gulaš šumara
 


Vvečer poezije šumara i pjesnika

mikic

MIKIĆEV PRVIJENAC ODUŠEVIO


Prva zbirka pjesama šumara Branimira Mikića večeras je oduševila njegove prijatelje od Slavonije do Dalmacije.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
13. veljače 2015. u 22.00 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Večeras je bio skup ljubitelja lijepe riječi od Slavonije, preko Like do Dalmacije. Sve je njih okupio šumarski inženjer i pjesnik Branimir Mikić, jer mu je gospićka Matica hrvatska izdala prvu zbirku pjesama Žica fali..            

- Autor je Slavonac koji je Slavoniju zamijenio Likom koja mu je osvojila srce.- istakla je na promociji Ana Lemić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske.           

- Svaki čovjek nosi pečat djetinjstva koji odjednom izvire u novoj sredini. Pjesnik Brane je mikrokozmos Slavonije i Like, spojio ih je preko najljepše poveznice - Velebita, spojio je i dva mora - Slavoniju i Jadran. Piše ikavicom štokavicom, pjesme su narodske pisane u osmercu i desetercu što govori da je pjesnik iz naroda i za narod. - rekao je večeras lektor Mile Hećimović.

Tijekom promocije Mikićeve pjesme je krasnoslovila Ivana Rukavina, na klaviru je zasvirao njegov sin Matija, zapjevali su prijatelji tamburaši iz Gospića i okolice. Na gitari je svirao i pjevao je Ante Sjauš iz Zadra, a svoje pjesme govorio je pjesnik Ante Sikirić iz Bibinja.

mikic
mikic
Branimir Mikić i IvicaCrnić sa suprugama na promociji

mikic

mikic

VIDEO ZAPIS LIČKE TELEVIZIJE GOSPIĆ - LTVG-a




 

Nova knjiga šumara

mikic

ŽICA FALI

Prvijenac šumara Branimira Mikića iskra je zapretena u ognjištu zaborava.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. veljače 2015. u 17.00 sati

GOSPIĆ
- Ovih dana iz tiska je izašla prva zbirka pjesama šumara Branimira Mikića "Žica fali". Zbirka je to od stotinjak stranica u izdanju gospićkog ogranka Matice hrvatske.

Promocija zbirke bit će u petak, 13. veljače u 19 sati u gospićkom KIC-u. Crtež na koricama i ilustracije u zbirci izradio je umjetnik Ivan Golac iz Gospića, a recenzent je šumar i književnik Milan Krmpotić iz Senja.

- U vremenu kad mnoge važne stvari nepovratno nestaju, pjesme poput Mikićevih u sebi čuvaju dragi drevni žar i ostaju zapretene iskre na ognjištu zaborava.- napisao je Krmpotić u predgovoru zbirci.

Evo i prve pjesme iz zbirke:

DVA MORA

Kada klapa s tamburom piva
to se čuje na sve četir' strane,
Lipom našom svakom srce dira
svi smo loza jedne stare grane.

Pivaj klapo, pivaj svoju pismu
onu lipu iz Ravnih kotara,
ja ču s primom o mirisnom cvitu
tankom žicom iz starih kućara.

Dva su mora najlipša na svitu
Jadran plavi na buri i jugu
drugo zlatno u ravnome žitu
oba znaju za sriću i tugu.

Branimir Mikić rođen je prije pedesetak godina u Požegi, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje. Na šumarskom fakultetu u Zagrebu je diplomirao i magistrirao. Iz rodne Slavonije 1997. seli se s obitelji u Liku.
- Zbirka je omekšivač koji mi je oprao i rasteretio dušu, te vratio u djetinjstvo. - ističe Mikić. (MaČ)
 
Izložba fotografija hrvatskim šumara

oko

ŠUMA OKOM ŠUMARA


Prošlo je desetljeće od prve izložbe fotografija u Bjelovaru.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
9. veljače 2015. u 20.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Kada je prije deset godina počelo pripremanje prve izložbe fotografija malo je tko vjerovao da će izložba preživjeti. U međuvremenu Bjelovarski salon fotografije Šuma okom šumara dobio je i međunarodni karakter.- istakao je večeras u Pučkom otvorenom učilištu dr. Ante Starčevića otvarajući izložbu Petar Jurjević, dopredsjednik Hrvatskog šumarskog društva koje je organizator izložbe.

U Gospiću je lički ogranak Hrvatskog šumarskog društva organizirao retrospektivnu izložbu fotografija koja je popraćena veoma bogatim katalogom i CD-om kao nijedna izložba u Gospiću. Katalog ima kolor reprodukcije fotografija na čak 262 stranice velikog formata.

- Izložbu smo organizirali povodom 250. godišnjice osnivanja prvih šumarija. Odluku je 1765. donijela kraljica Marija Terezija i osnovala šumarije u Baškim Oštarijama, Krasnu i Petrovoj gori.- istakla je Mandica Dasović, predsjednica ličkog ogranka Hrvatskog šumarskog društva.

- Šumarima je teško govoriti o šumi, iako ja volim šumu. Večeras ćemo šumu gledati okom šumara. Ta riječ - šuma - je nešto tajanstveno, priziva nešto mistično. rekla je na otvaranju izložbe Ana Lemić, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Gospiću.

Letimično pregledavanje šumarskih uradaka u gužvi koju su upotpunjavali i tamburaši grupe Slučajno, bilo je teško koncentrirati se na poruku, slike, odnosno autora, među kojima su i dva iz Like. Jurjevića ne treba brinuti kvalitet, pa ni umjetnički, fotografija, može biti ponosan na još jedan otkriveni prikriveni talent svojih kolega diljem Hrvatske, ali i svijeta. Njihovi uradci ne zaostaju za profesionalnim fotografima, na njima nema montaže i glume kao na onim profesionalnim koje su često bez poruke i ideje jer se rade po narudžbi. Šumari fotografiraju spontano i iz ljubavi prema prirodi.
oko

oko


Hrvatsko šumarsko društvo Gospić

iii

Izložba Šuma okom šumara

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
6. veljače 2015. u 15.10 sati

GOSPIĆ - Gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva u Pučkom otvorenom učilištu u ponedjeljak 9. veljače u 18 sati otvorit će izložbu fotografija Šuma okom šumara.
Retrospektivna je to izložba povodom prvog desetljeća postajanja ove tematske izložbe koju je iniciralo Hrvatsko šumarsko društvo iz Bjelovara, i jedinstvena je u svijetu. Na gospićkoj izložbi bit će i fotografije ličkih šumara Mandice Dasović iz Gospića (čiju fotografiju i objavljujemo) i Marija Bošnjaka iz Gračaca.


pancicka
Pančićeva omorika iz dvorišta Šumarije Gospić

tudjman
Tuđmanova bista u sjeni tise

Ljudikanje o šumarima

rasadnik
Gredice rasadnika snimljena 1968 s dva milijuna sadnica/© arhiva Lika pressa Gospić

TRAGOVI ŠUMARA

Može se reći da lički šumari stoljećima ostavljaju dobar trag u ciloj Lici pa i šire.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
23. studenoga 2014. u 19.30 sati


Ovo Ljudikanje prinosimo 27. prosinca 2014. na zamolbu nekolicine šumara kako bi ga vidili i drugi njijove kolege i kolegice.


Biliži i slika Marko ČULJAT

Drage čitalice i čitatelji,

ovizi dana sam se malo više družija sa šumarima, što ste i sami mogli primititi jerbo sam bija u medačkoj plantaži, na pošumljavanju pustara u Rudopolju kod Gračaca, ali i na Udbini. Sad je sezona pošumljavanja sve doklen ne počme jaka smrzavica da se zemlja ne more kopat.

Ti obilasci vratili su me u mladost, u gimnazijske dane, kada smo mi učenici morali imati po dva tjedna proizvodnog rada koji je upisivan u svidodžbe. Sićam se ka sad kada sam u paru s Mirkom Markovićem Mišom pošumljava u izbušene rupe ariš u polju kod Metka. Tada su mladi inžinjeri bili Marko Vukelić i Toma Rukavina. Letali su okolo nas i učili nas kako zasaditi ariš i da se primi.

Ljudi moji da vidite danaska barem edan taj ariš, dva čojeka ga ne moru obuvatiti rukama koliko su isciparili u širinu, a bome i u vis. Pored te radne školske obveze, ja sam i priko ferija rinta u šumarskom rasadniku, jer ćaća, koji je bila šef toga rasadnika, nije tije da dangubim po Budačkoj ulici. Tada je jošte bilo gimnazijalaca u rasadniku Ivica Brkić, koji je nastavnik u Otočcu, ali i Drago Ratković, koji je sada doktur u gospićkoj bolnici. Bilo j' i dosta cura iz cilog Grada. Mi smo mladi u rasadniku plivili miće sadnice crnogorice, a bilo j' bora i bilog i crnog (Pinus nigra i Pinus silvestri), jele, smreke i une srebrne, ariša, duglazija. Radili smo i na navodnjavanju gredica i na zaštiti od sunca, a polivali smo i Liku po sadnicama u Prkosu u Ribniku.

U knjizi Lika iz bloka jednog novinara ima dobrih tragova šumara, isto ka što su dobri po ciloj Lici. Tako sam naša podatak da je prva šumarija i prvi došumar stolova 1765. u Baškim Oštarijama, a drugi u Krasnom Polju di je prije desetak godina osnovan i Muzej šumarstva Hrvatske.

Ovizi dana ponovo sam bija u šumarskom rasadniku kod Imovine. Un vuče korine iz 1893. godine kada je u Budačkoj ulici osnovano biljevište. Na tim površinama danas je gradska palača i garaže transportnog poduzeća. Na lokaciju Vujnović brdo u Bilajskoj ulici nešto južnije od željezničke stanice biljevište je preseljeno potje Drugog svickog rata. Kako je prva crta bojišta bila u neposrednoj blizini, rasadnik je nikolke godine radija u Podoštri samo da bi se održala proizvodnja sadnica. Te podoštranjske sadnice pošumljavanje su po okolnim brdima pa i u Trnovcu, a sadili su i' maom prognanici iz rvatskih sela od Podlapače do Ričica.

U tome rasadniku prošlog stoljeća radila je i trusnica koja je prenita iz Budačke ulice. U trusnici su se uz veliku temperaturu otvarali češeri kako bi ispalo sjeme koje bi se svakog proljeća sadilo. U rasadniku se koristila vlastita berba s probranih stabala iz Velebita i Kapele, a stvarana je vlastita sjemenska baza na rasadniku Prkos u Ribniku gdje su sadnice iz Gospića odlazile na pikiranje, odnosno školovanje. Naime, nakon što bi se sadnice uzgajale dvije godine u gusto sijanim gredicama one bi se rasađivale u Prkosu gdje su ostajale jošte dvi godine (2+2) i onda su vađene i pošumljavane.

U rasadniku je uz crnogoricu gotovo uvijek bilo i ukrasnog bilja. Od ukrasnog grmlja treba spomenuti tisu, hibiskus, forziciju, jorgovan, tuju, japansku dunju, američku mahoniju…, a od listopadnih sadnica crveni javor, kalemljeni jasen, jasenolistni javor, tu su uzgojene i prve sadnice sekvoje ali i Pančičeve omorike koja je relikt iz ledenog doba i odlično podnosi ličke studeni kako u rasadniku, tako u jednom gospićkom dvorištu ali i kod Šumarije u Korenici i Gospiću.

Ovu omoriku pronašao je na Tari rvatski doktur i biolog Josip Pančić koji je rođen prije točno 200 godina - 5. travnja 1814. u Ugrini kod Bribira, a umro je u Beogradu 1888. U Gospiću je završio osnovnu školu jer mu je stric Grgur bio župnik i preuzeo je brigu o njegovu školovanju. Kašnje je gimnaziju završio u Rijeci, a u Mađarskoj doktor medicine i botanike. U Gospić se i kaašnje vraća i istraživa bilje Velebita.

U tu 121 godinu rasadničarstva nastali su veliki tragovi šumara u Gospiću i okolici. Pošumljene su velike površine milijunima sadnica raznih vrsta. U novom naselju u Ličkom Osiku sva hortikultura je iz gospićkog rasadnika u čemu je mnogo pomogao i tvornički voćar Pavel, koga se još uvijek sićaju stariji Osičani jer im je dava stručne savite za voćarstvo. U Donjem Lapcu već desetljećima, od svih ličkih naselja, ima najviše gospićke tise kako po gradu tako i po dvorištima. U Gospiću gotovo da i nema starije okućnice koja nema ponešto iz tog rasadnika, a dopunjavani su i parkovi sadnicama iz rasadnika. U ladu tisa danaska su biste prvog hrvatskog pridsidnika dr. Franje Tuđmana i blaženika Alojzija Stepinca.

U poslidnji gotovo stotinu godina bilo je Ličana i profešura na šumarskom fakultetu. Danaska tamo predavaju Stjepan Posavec Stiv iz Gospića, koji je izvanredni profešur i Milan Oršanić, iz Otočca, koji je redoviti profešur, a bija j' i dekan. Ako uzmemo županijsko područje ond j' naš i pofešur Joso Vukelić iz Senja.

Nešto ranije na tome fakultetu študirala se i poljoprivreda, a predavali su Milan Androić rođen 1913. u Gračacu i Milan Anić, rođen 1906. u Plitvičkom Ljeskovcu, un je bija i dekan.
Novljanin, mislim iz Ličkog Novog, Ivica Frković (1894) bija j' šumar i u Banskoj upravi predstojnik Odjela za šumarstvo, a za NDH-a ministar šuma i ruda. Nakon rata u Argentini je s nekolicinom Rvata šumara sudilova u osnivanju šumarskog fakulteta i istraživanju argentinskih šuma.

VIDEO ZAPIS O TRAGOVIMA ŠUMARA



dunja
Cvit japanske dunje snimljen 10. prosinca 2014. na Brionima u Gospiću
duglazija
Zelena duglazija reste u srid Gospića
aris
Berba sjemena ariša u medačkoj plantaži

bor
Pošumljeni lički bor


ttt
Uprava ličkih šumara u Gospiću s prvom energanom na sječku


Blagdanska ponuda Šumarije Gospić

JELKE ZA SVAKOGA

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr

23. PROSINCA 2014. U 12.15 SATI

GOSPIĆ - U dvorištu Šumarije Podružnice Hrvatskih šuma bogata je ponuda božićnih drvaca iz vlastite proizvodnje.
Cijene su više nego pristupačne. Božićna jelka danas se mogla kupiti već za 31 kunu. Srebrne jelke visoke i dva metra u petnjacima, oli ti po hrvatski u saksijama, visoke dva metra bile su nešto skuplje. U tim petnjacima jelke mogu biti još godinama, a onda ih treba presaditi u vrt ispod kuće ili negdje na - Velebitu i time doprinijeti očuvanju okoliša.
U jednoj jelki danas je pronađeno i - gnijezdo, pogodno za manje,ali vrijedne, blagdanske poklone. (MaČ)
jjj
jjj


nnn

nnn

Blagdanski ugođaj u Gospiću

ŠUMARSKE NEZABORAVNE JASLICE

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr

23. PROSINCA 2014.

GOSPIĆ - Vrijedni gospićki šumari ponovno su u Budačkoj ulici ispred upravne zgrade Podružnice Hrvatskih šuma postavili svoje nezaboravne jaslice napravljene od - slame. Predstavljeni su svi likovi slavnog događaja Isusova rođenja u Betlehemu.

Tisuće lampica i na prirodnom raslinju izaziva velik interes, a posebice najmlađih koji se naslađuju obilazeći jaslice. (MaČ)
nnn


ppp
Izvlačenje trupaca iz kamenjara na Ostrvici/© Marko Čuljat Lika press Gospić
ppp
Izgorena bukva na Ostrvici
ppp

ppp

Obilazak pazariške šume
ppp
Izvlačenje oblovine na Ostrvici u Pazarištu/Snimio © Marko Čuljat Lika press

ŠUMARI POPUNJAVAJU ŠUMU I KRČE OSTATKE POŽARA

Već dvije godine izvlači se oblovina koja je izgorjela u požaru na Ostrvici.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. prosinca 2014. u 23.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

PAZARIŠTE - U društvo dvojice šumarskih inženjera Dragana Milkovića, upravitelja Šumarije Perušić i Jurice Kulaša, revirnika posjetili smo pazariške šume.
Najprije smo u Popovači Pazariškoj svratili do radnika koji popunjavaju šumu u Crnim grdama. Tu nas je na putu dočekao lugar Ivica Crnković. Naime, sade se četverogodišnje smreke na desnoj obali potoka Popovača koji teče iz Bataljeve križa, izvora, koji kako smo saznali, nikada ne presuši. Smreke se ove jeseni sporo pošumljavaju jer je bilo mnogo kišnih dana. NA pošumljavanju rade dva šumarijska radnika nekadašnja sjekača koji se više iz zdravstvenih razloga ne smiju baviti starim znanjem.

U tome dijelu Pazarišta ove jeseni bit će pošumljeno, kako nam reče revirnik Kulaš, pet tisuća komada običnih smreka i bora na površini od 3,5 hektara. U Žitniku će biti pošumljeno 11,6 hektara s 11.500 sadnica obične smreke. Sav sadni materijal je iz rasadnika Vujnović brdo u Gospiću.

Zatim smo se uputili dalje cestom i nakon kraćeg uspona na Velebit skrećemo na prtenu cestu put pustog sela Dragnuša gdje je prije dvije godine u odjelu Ostrvica na istoimenom brdu izgorjelo 100 hektara šume. Još je uvijek u tijeku sanacija i izvlačenje oblovine na veoma kamenitom terenu što znatno otežava posao. Radi se s nekoliko zglobnih traktora. Šumarski papiri govore da je u požaru uništena 41 tisuća kubičnih metara drvne mase, a do sada je izvučeno 25 tisuća "kubika". Posla će biti još, a u planu je i pošumljavanje opožarenih površina s 50 tisuća sadnica iduće godine. Za pošumljavanje cijele opožarene površine trebat će i desetak puta više sadnica.

Oblovinu iz Ostrvice kupuju tri ličke tvornice peleta koje imaju i energane i proizvodnju struje i to Moderator iz Udbine, Viševica iz Perušića i Lika pelet iz Gospića. Peletare su preuzele i sječu i izvlačenje, te odvoz  oblovine.

VIDEO ZAPIS:

ppp
Pošumljavanje u Popovači
ppp


ŠUMARIJA GOSPIĆ

ppp
Vađenje sadnica u gospićkom rasadniku/ © Marko ČULJAT Lika press Gospić

OD SJEMENA DO ŠUME

Ove jeseni bit će pošumljeno 40 hektara Ličkog polja.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
12. studenoga 2014. u 19.00 sati

GOSPIĆ - Put Metka i pustopoljine između pruge u autoceste krenuo sam s inženjerkom Valentinom Kulaš. Tamo je osamdeset sezonaca vrijedno radilo na pošumljavanju Ličkog polja.
Saznao sam da će ove jeseni biti pošumljeno 40 hektara vrištine sa stotinu tisuća dvogodišnjih sadnica crnog bora (2+0) iz vlastitog rasadnika Vujnović brdo na jugu Gospića, nedaleko Male i Velike Imovine gdje se iz sjemena proizvode sadnice. Pošumljavanje Medačke plantaže već se obavlja više od pola stoljeća, a posla će biti još dosta. (MaČ)

ppp
Pošumljavanje nove šume u Metku
VIDEO ZAPIS O SADNICAMA:




ppp
Pošumljava se između kamenja, pravi krš

gg
Pošumljavanje u Rudopolju kod Gračaca/Snimio © Marko ČULJAT Lika press Gospić

ggg
Pošumljavanje kod Gračaca

MANJE GOLETI U GRAČACU I UDBINI

U istočnim dijelovima Like samo ove jeseni bit će zasađeno stotinjak tisuća sadnica crnogorice.


3. studenoga 2014. u 14.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GRAČAC/UDBINA - Nakon nekoliko hladnih i maglovitih dana konačno je danas ranije granulo sunce što nam je omogućilo raniji odlazak na teren i obilazak pošumljavanja na području gračačke i udbinske šumarije. Na put smo krenuli s inženjerom Ivicom Šabanom, stručnim suradnikom za uzgoj šuma na kršu Uprave šuma Podružnice Gospić.
Grupu radnika koja je radila za Šumariju Gračac zatekli smo u polju nedaleko Rudopolja. Ručno su kopali rupe za sadnice koje su stigle iz gospićkog rasadnika. Dio radnika je tamam marendovao, ali su brzo bili gotovi i nastavili su radom. U tome predjelu ove će jeseni biti pošumljeno 28 hektara goleti s oko 70 tisuća sadnica.
Nešto sjevernije od Gračaca, nedaleko Udbine u pravcu Visuća, druga je grupa radnika koji pošumljavaju na području Šumarije Udbina. Radi se na 11 hektara. Tu će biti pošumljeno tridesetak tisuća sadnica. Danas smo radnike zatekli na lokaciji Kremen - Rudi lisac Lupačke drage pri pošumljavanju kontejnerskih sadnica iz crikveničkog rasadnika.

VIDEO ZAPIS O POŠUMLJAVANJU

ggg
Pošumljavanje kod Udbine
jj
Lovački trofeji iz ličkih šuma na štandu šumara na Jeseni u Lici/ © Marko Čuljat Lika press Gospić
jjj
16. JESEN U LICI 2014.

ŠUMARSKI ŠTAND ODLIČNO POSJEĆEN

4. listopada 2014. u 20.10 sati

Pripremio M. ČULJAT

GOSPIĆ - Redoviti izlagač na tradicionalnoj izložbi Jesen u Lici su lički šumari, odnosno Hrvatske šume Podružnica Gospić. Njihov štand uvijek je plijenio pozornost brojnih posjetitelja.
Tako je i ovih dana za vrijeme 16. izložbe koja se održava na Trgu Stjepana Radića. Šumari su na starom mjestu u parku gdje su inače dječje igračke. Dio igračaka je prekriven platnom, pa je to postao Velebit i njegovi visovi. Sve je uređeno što granama što stabalcima, ali i prepariranim i plastičnim životinjama. Time su naročito oduševljena djeca.
Šumari su predstavili i brojne lovačke trofeje iz svojih uma među kojima je medvjeđa koža, kljove veprova ali i srndaćki rogovi, je par rogova divokoze. Predstavljena je i proizvodnja bio mase i sadnica za pošumljavanje i uređenje okućnica i parkova.

VIDEO ZAPIS LIČKE TELEVIZIJE GOSPIĆ LTVG-A:
jjj

ZAPIS LIČKE TELEVIZIJE GOSPIĆ - LTVG-A S POŠUMLJAVANJA LIČKOG POLJA

Donji Lapac

lll

OBILJEŽAVANJE DANA PLANETA ZEMLJE


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
24. travnja 2014. u 23.15 sati

Javlja Mandica Dasović


DONJI LAPAC - U sklopu projekta „Škola u šumi, šuma u školi“djelatnici Hrvatskih šuma d.o.o. UŠP Gospić sudjelovali su u obilježavanju Dana planeta Zemlje 22. travnja u osnovnoj školi.

Nakon prigodnog programa koji su pripremili učenici i njihovi nastavnici, održana su predavanja i radionice za sve razrede. O važnostima očuvanja okoliša, vrijednostima i značaju šumskih ekosustava, zaštiti šuma te općenito o gospodarenju šumama, učenike su upoznali šumari Valentina Kulaš, Ana Krbavac, Mandica Dasović i Tomislav Krema djelatnici UŠP Gospić. Veliku radost i znatiželju učenika izazvalo je sađenje sadnica u školskom dvorištu koje je donirala UŠP iz svog rasadnika Vujnović brdo u Gospiću. Izuzetno zadovoljni ovakvim vidom suradnje obostrano je izražena želja i namjera za njenim nastavkom u budućnosti.

lll lll

aa
aaa
Demonstracija sadnje/Snimio Marko Čuljat Lik@ press

Uz današnji Dan planete Zemlja

TISUĆU SADNICA NOVE ŠUME U LIČKOM POLJU

Gospićki osnovnoškolci danas su pošumili tisuću novih sadnica na Ličkom polju.

licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
2. travnja 2014. u 13.15 sati

GOSPIĆ - Oprosti, blagdan je, da li ćeš moći sutra s nama i djecom na pošumljavanje - bio je kratak nakon razmjene uskrsne čestitke Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić. Dodao je da se neće ići ako bude kiše.
Kiša je padala cijelu noć, a jutro je osvanulo osunčano s prekrasnim oblacima, taman najbolje za slikanje. Tridesetak učenika Osnovne škole dr. Jure Turića zatekao sam kako prilaze autobusu, a bio je tu i policijski terenac s jednim policajcem i dvije policajke. Brzo smo krenuli van grada i nakon nekoliko kilometara vožnje bijelom cestom ustavili se nedaleko autoceste. Trebalo je nešto i pješačiti, ali je ovih dana put prokrčio malčer pa nije bilo poteškoća, a pola učenika nosilo je u rukama dvometarske štapove a druga polovica lopate. Nije bilo ni blata, taman najbolje vlažna zemlja da se sadnice dobro prime.
Na lokaciji nas je dočekalo nekoliko šumara koji su dopremili dvogodišnje sadnice crnog bora. S učenicima je bilo i nekoliko učiteljica, ali se najviše slušao inženjer Stilinović koji je prikazao kako treba saditi. Djeca su netremice gledala i slušala, i za koju minutu počela kopati rupe, a šumari su pomagali. Sadilo se pod špagu, a štapovi su služili za razmjeravanje između sadnica, tako da šuma neće biti pijana.
Ministarstvo unutarnjih poslova već danima u cijeloj državi održava svim učenicima prigodna predavanje na razne teme. U sklopu teme Čist okoliš za zdravu budućnost danas je organizirano ovo gospićko pošumljavanje, u Senju se danas sadilo mediteransko bilje, a u Donjem Lapcu čišćen je okoliš.
Tisuću sadnica za Dan planete zemlja gospićki učenici su posadili do 12 sati. Svi su posao shvatili veoma ozbiljno, sunce je prigrijavalo pa su jakne skinuli. S obližnje autoceste, a koje će se za koju godinu vidjeti ta njihova šuma, dolazio je huk automobila. Vozač i autobus čekali su na tvrdoj bijeloj cesti da završe posao. (MaČ)
dd


  TV KAMEROM NA POŽARIŠTU NA VELEBITU

LIČKA TELEVIZIJA NA SANACIJI POŽARA

 

 
tttt
Opožareno područje kod Bakovca/Snimio © Marko Čuljat Lik@ press Gospić
ttt
Detalj saniranog područja

 

ttt
Izvlačenje oblovine na cestu

SA ŠUMARIMA NA POŽARIŠTU

GORJELO 21 DAN, SANACIJA DESETLJEĆIMA


Na području Bakovca, onog Pazariškog i onog Kosinjskog 2012. izgorjele su ogromne šumske površine.


licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
1. travnja 2014. u 20.30 sati

Pripremio Marko ČULJAT

PERUŠIĆ/GOSPIĆ/BAKOVAC - Kada je planula šuma u kolovozu 2012. nitko se nije nadao tako tragičnim posljedicama. U gašenju požara uz šumare sudjelovali su i brojni vatrogasci, ali šuma je gorjela okruglo 21 dan.
U periodu od 16. kolovoza do 1. rujna 2012. opožarena je površina veća od 1600 hektara. U razgovoru s Draganom Milkovićem, upraviteljem Šumarije Perušić, kome pripada opožareno područje i Anom Krbavac, stručnom suradnicom za zaštitu šuma gospićke podružnice Hrvatskih šuma, saznajemo da je u vatri izgorjelo 55 hektara plantaža, 52 hektara visoke šume, panjače preko 800 hektara, 30 hektara šikara i oko 350 hektara neobraslog šumskog zemljišta. Opožarena drvna masa iznosi 158.415 "kubika". Šteta je procijenjena na 12 milijuna kuna.
Sanacija opožarenog područja počela je nakon izrade elaborata u ljetno prošle godine, a danas smo ga zajednički obišli. Područje se nalazi u tri gospodarske jedinice i to Bovan - Jelar, Ostrvica i Padeška kosa- Bijele grede. Na ovome području doznačeno je 40 tisuća kubičnih metara, a do sada je posječeno 8.500 "kubika". Ove godine planirana je sječa 23 tisuće "kubika".
U sanaciju požarišta do sada je uloženo milijun kuna i to za doznaku, izgradnju traktorskih vlaka te za trošak sječe i vuče. Veći dio drvne mase završava u domaćim, ličkim, energanama i peletarama. Naime, najveći su kupci tvrtke koje koriste obnovljive izvore energije - Viševica iz Perušića, Moderator iz Udbine i Lika pelet iz Gospića.
Šumari nam kažu da će sanacija sveukupno trajati pet godina. U planu je najprije pošumljavanje crnim borom koji je pogodna pionirska vrsta za pripremu tla, a kasnije će se pošumljavati drugim vrstama karakterističnim za podneblje.
Tijekom današnjeg obilaska šume i opožarenog područja osvjedočili smo se u svu silinu šumskog požara i razmjere tragedije. Ima se osjećaj da će se šuma oporavljati desetljećima, da ne kažemo stoljećima. Na pojedinim mjestima gdje je izvučena drvna masa ostao je samo kamenjar i po koji proljetni cvijetak. Trebat će mnogo muke i znoja dok se obnovi uma na tome području.
Naišli smo samo na nekolicini radnika koji snažnim strojevima izvlače posječena stabla do šumske ceste otkuda će dalje kamionima. Stabla se izvlače posebnim zglobnim traktorima. U daljini smo čuli rad motorka kojima se ruše izgorjela stabla, pretežito je to bukva. I samo smo se osvjedočili da je drvo još uvijek zdravo, da ne propada, pa je za njim dobra potražnja na tržištu. Na jednoj lokaciji uz cestu snimili smo hrpu sitnih grana koje se tu skupljaju, a kada ih bude mnogo više u Bakovac će se dovući poseban stroj koji će od toga napraviti sječku za kakvu energanu ili toplanu.

tttt
Materijal za sječku

t
Traktorska vlaka
češer
Prva berba ličkog sjemena ariša/Snimio ©Marko Čuljat Lik@ press Gospić

Zimske aktivnosti ličkih šumara

ZAVRŠILA BERBA SJEMENA

Berba je bila uspješna, ali nažalost, ovog proljeće više neće biti - sjetve.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. ožujka 2014. 20.00 sati

PRIPREMIO MARKO ČULJAT


GOSPIĆ - Već smo kratko pisali o ovogodišnjoj berbi sjemena crnogorice na području Hrvatskih šuma Podružnice Gospić. Majka priroda se sama najbolje potrudila za pošumljavanje i širenje svih vrsta crnogorice. Nakon proljetnog cvjetanja, na stablima se razvija češer u kome je sjeme sakriveno sve do iduće godine i toplih proljetnih dana kada se češer otvara i raznose ga vjetar i ptice.
Šumari, da bi ubrali sjeme moraju, u sred zime, put pod noge, na noge penjače pa se penjati po najboljim stablima koja će dati i ponajbolje sadnice za buduću šumu. Posljednjih godina u Lici je ustanovljeno i više sjemenskih baza od ponajboljih vrsta crnogorice. Ove godine posebna ekipa berača ubrala je gotovo devet tona sjemena.
- Ubrano je 3,2 tone češera obične smreke, 4,3 tone crnog bora, 1,1 tona običnog bora i po prvi put 183 kilograma češera ariša. - kaže Luka Radošević, stručni suradnik za uzgajanje šuma u gospićkoj podružnici Hrvatskih šuma.
Prema Radoševićevoj procjeni u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom iz ovih češera dobit će se oko 300 kilograma sjemena crnogorice koje će se moći sijati već ovog proljeća. Nažalost, od 34 šumarska rasadnika u Hrvatskoj zadržat će se samo četiri za novu proizvodnju sadnog materijala.
- Naš rasadnik Vujnović brdo u Gospiću bit će u stanju mirovanja i dovršenja postojeće proizvodnje na površini od 14,5 hektara, gdje se danas nalazi oko 850 tisuća sadnica, a znalo ih je biti i po pet milijuna. Prije nekoliko godina na dijelu rasadnika počeo je uzgoj božićnih drvaca, što će se i nastaviti. - kaže Radošević, dodajući da u njemu radi desetak radnika koji obavljaju i druge poslove na uređenju šume.
Od Radoševića, dobrog znalca povijesti kako šumarstva tako i Like, saznajemo da je biljevište u Gospiću utemeljeno još daleke 1893. godine, dakle prije 121 godinu. Taj rasadnik je bio u Budačkoj ulici na površini gdje je danas gradska palača. Nju su u Drugom svjetskom ratu izgradili talijanski oficiri za vojarnu, ali ju nisu uspjeli završiti, a u međuvremenu su bili smješteni u obližnjoj novoj gimnaziji u Budačkoj ulici koju su, kao i svaka vojska, devastirali.
Autor ovih redaka bio je klinac kada je did Martin Javorović, starina od nekih 80 godina, inače djed uglednih gospićkih građana Ivice i Miljenka, radio u trusnici Šumarije Gospić Šumskog gospodarstva Kapela Gospić. Ta trusnica bila je u današnjoj lijevoj strani podruma gradske palače. Bila je unutra nesnošljiva vrućina. Did Martin, na posa je redovno dolazija u ličkoj narodnoj nošnji, jer trebalo je što zaraditi i priraniti obitelj koja je bila 1941. godine prognana iz sela Grab kod Gračaca.
Did Martin je ložeći vatru ka klačinu toplinom otvarao češere i onda ručno trusio sjemenke koje su se kasnije tretirale i sijale u rasadniku koji je preseljen na kraj Bilajske ulice na Vujnović brdo di je i danas. I ovdje je bila trusnica i radnici su sami zimi išli u berbu češera diljem Like di su god šumari znali da ima dobre smreke i jele, ili neki bor. Na taj način osiguravali su kvalitetan rasadnički materijal za cijelu Like, a surađivali su i s Institutom u Jaski.
Ne treba smetnuti s uma da je u rasadniku bilo, a ima i danas tridesetak vrsta raznog ukrasnog bilja i sadnica za živicu. Tim grmljem i ukrasnim stablima, kao što su crveni javor i tisa, uređen je Novi Lički Osik, zasađen je zaštitni pojas do tvornice MOL, uređen je Donji Lapac, sadilo se po drugim mjestima i brojnim okućnicama.
Luka savjetuje zainteresirane građane za uređenje okućnice da je sada pravo vrijeme za sadnju i da se u rasadnik može doći radnim danom od 7 do 15 sati, gdje se može dobiti i stručni savjet što i kako zasaditi.
ssss
Dva člana tročlane ekipe Jedriličarskog kluba Grunf iz Zagreba koji su brali ličke češere

rasadnik
Detalj sadnica iz Vujnović brda
ccc
Ukrasno bilje u gospićkom rasadniku
 

Kamerom među gospićkim šumarima

POŠUMLJAVANJE LIČKOG POLJA

GOSPIĆ , 12. ožujka 2014. u 8.00 sati - Jučer smo nekoliko sati s kamerom proveli među radnicima Šumarije Gospić koja posluje u sastavu Hrvatskih šuma Podružnica Gospić. Oni već gotovo stoljeće imaju vlastitu proizvodnju sadnog materijala i po ličkim goletima zasađeni su milijuni i milijuni stabala. Imaju i vlastite sjemenske baze i sada je u tijeku berba češera u Ličkom polju, na Velebitu i Kapeli gdje su ponajbolja selekcionirana stabla smreke, ariša, te bijelog i crnog bora.

Pogledajte video zapis Ličke televizije Gospić LTVG-a:

)
 
aaa

Nova šuma na Ličkom polju kod Metka/Snimio ©Marko Čuljat Lik@ press Gospić
222
Berba češera ariša u Žitniku

Perom i kamerom na pošumljavanju u sred zime

RAST ĆE NOVA ŠUMA

Radnici Šumarije Gospić sade smrekovu šumu iz vlastite proizvodnje.
licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
11. ožujka 2014. u 15.45 sati

Pripremio Marko ČULJAT

GOSPIĆ - Dogovor za odlazak na zimsko pošumljavanje vrleti na dijelu Ličkog polja započeli smo još proteklog tjedna kada je bilo i nešto kiše.
Konačno smo put medačke plantaže krenuli danas kroz podne s inženjerom Mariom Stilinovićem, upraviteljem Šumarije Gospić u čijoj je nadležnosti i taj posao. Pošumljavanje plantaža u Ličkom polju započelo je prije kojih pola stoljeća i još nije završeno. Ponekad u plantažama ariša, smreke ili bora plamti i podmetnuti požar, ponekad suša odnese danak i sve te praznine moraju se ponovno pošumljavati.
Autoru ovih redaka bio je danas poseban gušt provozati se kroz plantažu ariša, odnosno arišovu šumu, koju je njegova generacija sadila kada su bili gospićki gimnazijalci. Na tome poslu dobro smo i zaradili, pa smo kao vicematuranti bili 11 dana u Petrovcu na moru. Roditelji su nam samo dali nešto za džeparac i koji suvenir.
Danas smo zahvaljujući Mariju uspjeli pronaći ekipu Jedriličarskog kluba Grunf iz Zagreba. Katarina Koller, Davor Šarić i Mario Moslavac već više od dva mjeseca za šumare beru češere po ličkim šumama. Najprije su bili na Jadovnom i išli su u berbu na Štirovaču, zatim su se premjestili u Vrhovine i češere brali po brdima Kapele, a sada su u Ličkom polju i beru češer ariša.
- Ubrali smo četiri tone sjemena smreke, crnog i bijelog bora i ariša. - kaže Šarić.
- Sad se nalazimo na sjemenskom objektu koji je na Krpanovu brdu u gospodarskoj jedinici Žitnik. - tumači nam Stilinović i samo nas zbunjuje službenim nazivima ovog djelića Ličkog polja.
Nešto niže od njih u polju nalazi se manja grupa šumarijskih radnika koji pošumljavaju. Zatekli smo ih pri kraju marende. Pirkala je bura koja je, polagano ali uporno, hladila organizam. Mješovita je to grupa radnika, pa oni jači, muškarci, štijačicom kopaju rupe kako bi se posadile četverogodišnje sadnice smreke koje su sami proizveli u rasadniku Vujnović brdo u Bilajskoj ulici u Gospiću gdje se nalazi od kraja Drugog svjetskog rata.
- U ovoj turi bit će pošumljeno 26.300 komada smreke. Cjelogodišnji plan je pošumljavanje stotinu hektara, a od 2010. godine pošumili smo 250 hektara. - kaže Stilinović.
I na kraju saznajemo nimalo ohrabrujuću informaciju - po planu Direkcije Hrvatskih šuma ovog proljeća neće biti sjetve u gospićkom rasadniku iz koga su dvogodišnje sadnice prodavali i rasadnicima u Delnicama i Ogulinu.

aaa

dd
aaa

 

Vijeće za prevenciju Grada Gospića

APEL GRAĐANIMA

GOSPIĆ, 26. veljače 2014. u 9.00 sati - Vijeće za prevenciju uputilo je apel građanima zbog opasnosti od požara na otvorenom.

Više na našem linku

 
FOTO IZLOŽBA ŠUMARA U GOSPIĆU
ffff
Detalj s otvaranja šumarske izložbe fotografija/Snimio © Marko Čuljat Lik@ press Gospić
fff
Otvaranje šumarske izložbe u Gospiću: Dasović, Bunčić i Vlainić

Aktivnost gospićkih šumara

MEĐUNARODNA IZLOŽBA FOTOGRAFIJA O ŠUMI


Predstavljen je dio fotografija s Desetog bjelovarskog salona fotografije.


ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. veljače 2014. u 19.30 sati

GOSPIĆ - U holu Pučkog učilišta večeras je Gospićanima predstavljen dio fotografija s Desetog bjelovarskog salona fotografije s međunarodnim sudjelovanjem Šuma okom šumara.

- Izložba govori da šumari imaju i umjetničku žicu i bilježe detalje iz šume. Objektivnom se bilježe i bizarni detalji koje drugi nje bi ni zamijetili. - rekla je Vesna Bunčić, ravnateljica Muzeja Like.
- Ovo je tradicionalna deseta izložba Bjelovarskog salona fotografije gdje je i nikla ideja izložbe Šuma okom šumara. Izložba je 2009. godine bila u Finskoj, 2011. otvorena je u palači UN-a u New Yorku, a 50 slika te izložbe još obilazi SAD. - rekao je otvarajući izložbu Oliver Vlainić, dopredsjednik Hrvatskog šumarskog društva.
Za ovu, desetu, jubilarnu izložbu šumarske fotografije kandidiralo je 48 autora s 418 fotografija, 273 pojedinačne i 38 serija sa 145 fotografija. Za izlaganje su odabrane 263 fotografije 44 autora. Na izložbi sudjeluju isključivo profesionalni šumari iz Austrije, BIH, Italije, Kanade, Mađarske, Njemačke i Slovenije.
Izložbu je organizirao gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva, čija predsjednica Mandica Dasović na izloćbi sudjeluje se nekoliko fotografija.

Na otvaranju su nastupili tamburaši  Narodni dar iz Otočca. (MAČ)
fff
Razgledavanje fotografija bilo je zanimljivo

fff

iii
iiii

ŠUMARI IZLAŽU

ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. siječnja 2013. u 9.20 sati

GOSPIĆ - Gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva organizirao je izložbu fotografija Šuma okom šumara.
Izložba će biti otvorena u ponedjeljak 3. veljače u 18 sati u Pučkom otvorenom učilištu dr. Ante Starčevića u Gospiću.
Ovo su fografije šumara s Desetog Bjelovarskog salona fotografije s međunarodnim sudjelovanjem, za koji se javilo 48 autora sa 418 fotografija.
Među autoricama, i to nagrađenima, je i magistrica Mandica Dasović iz Gospića čije fotografije i objavljujemo u prilogu najave izložbe. (MAČ)
sss
 

kkk

KARLOBAG

NASTAVAK PROJEKTA ŠKOLA U ŠUMI, ŠUMA U ŠKOLI

ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. studenoga 2013. u 23.15 sati

Osnovna škola u Karlobagu jedna je od dvije eko škole u kojima UŠP Gospić provodi projekt Škola u šumi, šuma u školi.
Zbog vremenskih prilika nije bio moguć odlazak u prirodu pa je susret s učenicima održan u školi. Učenici nižih razreda upoznati su s najznačajnijim vrstama šumskog drveća i grmlja s posebnim naglaskom na vrste koje rastu u našem primorju. Kroz sudjelovanje u igraonici učenici su dolazili do spoznaja o zaštićenim vrstama biljaka i životinja podvelebitskog kraja u kojem žive, a kako je Karlobag mjesto na našoj obali, tema požara i prevencije od požara bila je neizbježna. Iako su još u nižim razredima, pokazali su svjesnost opasnosti koja prijeti od požara naročito uz našu obalu.
S eko školom Karlobag dogovorena je daljnja suradnja prilikom obilježavanja dana šumarstva i datuma vezanih za zaštitu prirode. Na kraju predavanja pošto se radi o eko školi, učenici su šumarici Mandici Dasović, koja je održala predavanje, poklonili buket napravljen od lovora i ružmarina, biljaka koje rastu u školskom vrtu te božićni ukras sačinjen od šišarki bora koji su učenici sami izradili.

kkk

 

STUDENTI ŠUMARSTVA POSJETILI LIKU

ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
31. listopada 2013. u 21.00 sati

GOSPIĆ - Studenti Šumarskog fakulteta iz Zagreba, pod stručnim vodstvom svojih profesora Željka Zečića, Dubravka Horvata, Marijana Šušnjara i Tibora Penteka, u sklopu održavanja terenske nastave boravili su na području UŠP Gospić – Šumarija Udbina.
Studente i njihove profesore pozdravili su i upoznali s radom Podružnice i Šumarije, voditelj UŠP Gospić Josip Dasović, rukovoditelj proizvodnog odjela Darko Smerdel te upravitelj šumarije Dalibor Vojta. Osnovna tema ove terenske nastave bila je sustavi sječe i izrade te proizvodnja drvne sječke iveračem, logistički centar i postrojenje za grijanje na drvnu sječku. Terenska nastava obuhvaćala je predmete „Pridobivanje drva II“, Mehanizacija pridobivanja drva“ za studente diplomskog studija „Šumarstvo“, smjer „Tehnike,  tehnologije i menagement u šumarstvu“ te iz predmeta „Šumarske tehnike i tehnologije“ za studente diplomskog studija „Šumarstvo“, smjer „Uzgajanje i uređivanje šuma s lovnim gospodarenjem“.
U firmi „Moderator“ studenti su obišli kogeneracijsko postrojenje te je održana  demonstracija rada sustava prerade i korištenja šumske biomase. Način izgradnje šumskih vlaka i pridobivanja drva iz šume na području šumarije Udbina, studentima je prezentirano u gospodarskoj jedinice „Kremen Rudi Lisac“
Kako bi se studenti što bolje upoznali s načinom izgradnje šumskih prometnica u gorskom području, radom strojeva i problemima s kojima se šumarije susreće radom na ovakvim terenima, obišli su gospodarsku  jedinicu “ Trovrh –Mirkača“ gdje je upravo u tijeku izgradnja protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste „Samograd –Čatrnja“.  Uz iznimno lijepo vrijeme za ovo doba godine, druženje studenata, njihovih profesora i domaćina nastavljeno je u objektu šumarije Udbina, a studenti su  upoznati i sa specifičnostima rada u šumarstvu novim područjima.
sss
Budući šumari u obilasku ličke šume
jjj
Osnovnoškolci na ulasku u Jasikovac/Snimio ©Marko ČULJAT Lik@ press Gospić
jjjj
Učenici kod dvostrukog stabla crnog bora u Jsikovcu

Hrvatske šume i osnovnoškolci

PRAKTIČNA NASTAVA U JASIKOVCU

ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. listopada 2013. u 14.00 sati

GOSPIĆ - Projekt Hrvatskih šuma Škola u šumi, šuma u školi nastavljen je danas u park šumi Jasikovac u Gospiću, a održat će se i sutra.
Nakon dvadesetak minuta ugodnog pješačenja, pod nadzorom policije i dviju učiteljica, stigla su dva četvrta razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Na ulasku u Jasikovac učenike su dočekale dvije šumarke, inženjerke Mandica Dasović i Valentina Kulaš.
Djeca su saznala povijest ove jedine park šume u Gospiću i okolici, a zatim su krenuli u laganu nastavnu šetnju. Inženjerke su ih obasipale informacijama o šumi te brojnim pitanjima na koja su istog momenta stizali odgovori marljivih učenika. Neki su već nakon početka šetnje glavnom jasikovačkom stazom, zbog boravka na svježem zraku, počeli jesti sendviče, što je bio još jedan dobar pokazatelj za ovakvu nastavu.
Učenici su ozarenih lica promatrali šumu u kojoj su se odjednom našli. Pažljivo su slušali inženjerke koje su propitivale njihovo znanje o vrstama drveća u šumi, o razlici između crnogorice i bjelogorice i slično. Djeca su saznala da na obližnjem Velebitu raste i javor od koga se prave skupocjene violine…(MAČ)

jjjj

jjj
Šetnja gospićkim ulicama do Jasikovca bila je ugodnajjjj
Na glavnoj jasikovačkoj stazi bilo je mnogo šušnja

VIDEO ZAPIS LIČKE TELEVIZIJE O NASTAVI U ŠUMI

 

Hrvatske šume Gospić

ŠKOLA U ŠUMI, ŠUMA U ŠKOLI

ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
28. listopada 2013. u 12.10 sati

GOSPIĆ - Hrvatske šume d.o.o. pokrenule su projekt pod nazivom Škola u šumi, šuma u školi koji je dobio suglasnost Ministarstva znanosti , obrazovanja i sporta i Agencije za odgoj i obrazovanje.
U sklopu tog projekta namijenjenog osnovnim školama, učenicima se želi približiti šuma, njen biljni i životinjski svijet, upoznati učenike s važnosti gospodarenja šumama i poslovima koji se poduzimaju na održavanju stabilnosti šumskih ekosustava.
Prošli petak u sklopu projekta učenici šestih razreda Osnovne škole Dr. F. Tuđmana iz Ličkog Osika, obišli su šumski predjel Medačkih borovih kultura na području Šumarije Gospić. Tu se obavljaju poslovi popunjavanja i pošumljavanja šumskih površina. Šumari su učenike upoznali s važnostima i svrhom podizanja novih šumskih sastojina, načinom na koji se provodi protupožarna zaštita jer na ovim područjima požari predstavljaju najveću opasnost, a posebno je prezentirana važnost održivog gospodarenja šumama, pojmom s kojim su se učenici prvi put sreli.
S velikim zanimanjem i dječjim žarom posađeno je i nekoliko sadnica crnog bora. Znanje o šumskim ekosustavima, vrstama drveća i biljaka, kao i životinja koje obitavaju u šumi, stečeno u razredu upotpunjeno je na terenu. Odgovarajuću na pitanja šumara, učenici su sami dolazili do zaključka zašto je šuma čovjeku važna, koje su koristi i funkcije šuma te što sami možemo napraviti na očuvanju prirode. Zbog velikog interesa škola s kojima je započeta suradnja, projekt će se nastaviti do kraja školske godine, održavanjem predavanja u školama i terenske nastave u šumi.
U srijedu i četvrtak ovu nastavui u Jasikovcu pohodit će učenici Osnovne škole dr. Jure Turića iz Gospića.
mmm
Osički osnovnoškolci u medačkoj plantaži
Lički šumari na Jeseni u Lici

IZLOŽBA LOVAČKIH TROFEJA I SADNICA


Izložene su brojne sadnice iz rasadnika u Gospiću, te tridesetak lovačkih trofeja.


ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
5. listopada 2013. u 18.00 sati

GOSPIĆ - Jedan od tradicionalnih izlagača jeseni na lici svakako su Hrvatske šume Podružnica Gospić. Ove godine su na djeliću zelenila Trga Stjepana Radića izložili brojne sadnice bjelogoričnog i crnogoričnog drveća te ukrasnog grmlja. Sve je to lijepo posloženo i aranžirano s tridesetak lovačkih trofeja.
Među trofejima je jedan preparirani medvjed, jedna medvjeđa koža smeđeg medvjeda, dosta rogova srndaća, nešto kljova, patka …
Za medvjeđu kožu saznali smo jednu zanimljivost. Ona je samo jedan dan bila državni rekorder. U predjelima Srednjeg Velebita u lovu je bio norveški lovac Inge Helge Vasbotten i odstrijelio je medvjeda kapitalca. Bilo je to 7. travnja 2009. Koža je istog dana premjerena i ocijenjena sa 544 točke, što je bilo dosta za državnog prvaka. Zbog toga je Norvežanin bio nesretan, takvi ulovi ne smiju preko državne granice.

Lički medo s Velebita bio je hrvatski državni rekorder samo jedan dan jer je već idućeg dana u Gorskom kotaru ustrijeljen nešto veći medvjed.
ttt
Lički šumari ispored jednodnevnog državnog prvaka na izložbi Jesen u Lici/Snimio ©Marko Čuljat Lik@ press

ppp
Sezonci na radu u Medačkoj plantaži/Snimio © Marko Čuljat Lik@ press Gospić
ppp
Ulaz u Medačku plantažu
ppp
Sadnice su iz vlastite proizvodnje u Gospiću
ppp
Današnje došumljavanje u Metku

UPRAVA ŠUMA PODRUŽNICA GOSPIĆ ŠUMARIJA GOSPIĆ

DOŠUMLJAVANJE U METKU

U tijeku je popunjavanje pošumljenih površina prije dvije godine.


ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
25. travnja 2013. U 22.00 sata

MEDAK - Sedamdesetak sezonaca i ovog proljeća angažirano je na pošumljavanju liče vrištine.
U razgovoru s dipl. ing. Mariom Stilinovićem, upraviteljem Šumarije Gospić i dipl. ing. Valentinom Kulaš, revirnicom saznali smo i detalje o ovogodišnjim radovima na Ličkom polju na području Metka nedaleko autoceste.
Na području UŠP Gospić, šumarije Gospić, G.J. Medačke borove kulture odjeli 39 a, 61 a, 61 b i 71 a vrši se sadnja sadnica odnosno popunjavanje na ukupnoj površini 50,18 hektara. Za taj posao došumljavanja, ovaj izraz nam je pao napamet dok smo radili tekst, a inače ga nema u hrvatskim rječnicima, koriste se sadnice su iz rasadnika Vujnović brdo koji je u sastavu šumarije Gospić.
Ovih dana već je posađeno  89 tisuća komada sadnica običnog bora, 40 tisuća sadnica obične smreke starosti 2+2, odnosno četiri godine i 2900 sadnica dvogodišnjeg ariša. Popunjavane su površine pošumljene u jesen 2011., a zbog ponegdje lošijeg prijema sadnica radi plićeg tla ili izostanka oborina potrebno je provesti popunjavanje.
Osim sadnje, 70-ak radnika koliko ih radi u području Metka, obavlja i radove njege i uklanjanja korova sa stabalaca. Radi se o uklanjanju bujadi i trave koja je povila i prekrila poneku sadnicu. Na terenu su osim radnika i četiri pomoćnika revirnika, odnosno poslovođe koji kontroliraju količinu i kvalitetu sadnje.
Na poslu su mahom angažirani mlađi nezaposleni radnici. Saznali smo od njih da rade u paru i da im je dnevno norma zasaditi 250 sadnica.

Na terenu smo jutros bili s inženjerkom Kulaš i u povratku smo svratili do jednog odjela gdje je jesenas pošumljavan bagrem. To će biti prva lička plantaža bagrema namijenjena za proizvodnju obnovljivi izvor energije. Sadnice su dobro podnijele ličku zimu i krenule su, iako na prvi pogled izgledaju da su suhe.
ppp
Medačka sadnica bagrema

ZA UREĐENJE OKUĆNICE SVRATITE U RASADNIK U GOSPIĆU

letak

VIDEO ZAPIS LIČKE TELEVIZIJE GOSPIĆ LTVG O DOŠUMLJAVANJU U METKU

 
turci
Utovar ličkog bukovog ogrjeva za izvoz u Tursku/Snimio ©Augustin Meštrović

Hrvatske šume Gospić

LIČKA BUKOVINA ZA TURSKU

ličke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
3. siječnja 2012. u 18.00 sati

Piše Augustin Meštrović

GOSPIĆ/ZADAR - Nakon što u Hrvatskoj nije pronađen kupac za dio ogrijeva koji je proizveden na području gospićke podružnice Hrvatskih šuma raspisano je javno nadmetanje za prodaju bukovog višemetarskog ogrjevnog drva u količini od pet tisuća tona, i to dvije tisuće tona iz Šumarije Udbina s glavnog stovarišta Lovinac i tri tisuće tona iz Šumarije Gračac s glavnog stovarišta Gračac.
Prijavilo se više tvrtki i nakon provedene propisane procedure javnog nadmetanja najpovoljniji ponuđač je bila tvrtka YILDIZ ENTEGRE iz Turske s kojom je potpisan ugovor kojim su regulirani svi poslovni odnosi između dvaju poduzeća o isporuci pet tisuća tona bukovog višemetarskog ogrjevnog drveta - trupaca. Nadležno resorsko ministarstvo odobrilo izvoz. Svakako treba napomenuti da ova količina ogrjevnog bukovog drveta iz Like nije imala kupca na području Republike Hrvatske.
Ogrjevno je drvo, 4872 tone,  za turskog kupca tijekom prosinca dopremano kamionima s glavnih stovarišta iz Lovinca i Gračaca u Luku Zadar. U prvoj turi na teretni brod LATFALLAH III utovareno je 2572 tone bukovog višemetarskog ogrjevnog drveta nakon čega su provedene potrebne fitosanitarne, inspekcijske, carinske i špediterske propisane procedure, te je brod isplovio iz luke Zadar prema Turskoj.
Preostala količina od 2428 tona iz Luke Zadar prema dogovoru s turskim kupcem put Turske će brodom koncem siječnja ove godine. Ukoliko turski kupac YILDIZ ENTEGRE bude zadovoljan kupljenim bukovim ogrjevom poslovna suradnja s Hrvatskim šumama i Podružnicom Gospić, odnosno ličkim šumarima, će se nastaviti.

Detalj pretovara ličkih trupaca na brod

TURCI
Utovareni ogrjev za Tursku

 

BOŽIĆNE JASLICE LIČKIH ŠUMARA U GOSPIĆU

23. PROSINCA 2012. U 18.30 SATI

 

 


sss
Stroj za pravljenje sječke u časku proguta trupac /Snimio ©Marko Čuljat Lik@ press Gospić

Perom i kamerom među ličkim šumarima

JEDNI BRINU ZA TOPLINU DRUGI ZA BOŽIĆ

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
18. prosinca 2012. u 20.30 sati

GOSPIĆ - Iako je predblagdansko vrijeme lički šumari imali su danas pune ruke posla. Ispred poslovne zgrade Uprave šuma Podružnice Gospić kroz podne već su bile postavljene jaslice čiji su likovi u prirodnoj veličini izrađeni od slame. Među likovima se posebno ističe jelen. Posljednje žaruljice spajali su električari kako bi ambijent bio i osvijetljen.
U dvorištu Šumarije, u drugom dijelu grada, jučer je počela prodaja božićnih jelki. One sječene prodaju se po cijeni od 20,50 kuna za metar (dužni), a one u petnjacima su dosta skuplje. Tako obična jelka stoji 74,80 kuna, a srebrna 163,94 kune, visine su preko metra. Bitno je da se ove jelke, ako ne po blagdanima, onda u proljeće mogu presaditi negdje na okućnicu ili u šumu.
U trećem dijelu grada posebna ekipa šumara radila je sječku za energanu u upravnoj zgradi. Peć je upaljena početkom listopada i toplinom se uz šumare griju u susjednom KIC - u, Osnovnoj školi i u sportskoj dvorani. Do sada je potrošeno oko tisuću kubičnih metara sječke. Ta količina se inače potroši u dva mjeseca za jake zime. Na priručnom stovarištu trupaca bila su samo tri radnika. Oni su uz pomoć snažnih strojeva pravili sječku. Dizalicom su dizani trupci do sječkalice koja je poput nekog diva u trenutku gutala trupac i skašila ga u sitne teščice.
ssjsj
Prodaja jelkica u Kaniškoj ulici u Gospiću
sjell
Zimski motiv iz rasadnika

sassj

Završavanje šumarskih jaslica u Budačkoj ulici u Gospiću

VIDEO ZAPIS LIČKE TELEVIZIJE GOSPIĆ:

 

 

bagrem
Pošumljavanje prve ličke šume bagrema u medačkoj plantaži/Snimio © Marko Čuljat Lik@ press Gospić

Hrvatske šume Podružnica Gospić

SVE VIŠE MLADE ŠUME U LICI

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. studenoga 2012. u 17.00 sati

GOSPIĆ - Na području Hrvatske uprave šuma Podružnica Gospić ove će godine biti pošumljeno preko 112 hektara čistih površina i popunjavanje već pošumljenih površina na preko 262 hektara. Ukupno će biti posađeno oko 700.000 sadnica obične smreke, crnog i običnog bora, ariša, jasena, obične bukve i bagrema.
Ove jeseni bit će pošumljeno preko stotinu hektara, a popunjavanje na 136 hektara. U pošumljavanje ove jeseni ubrojena je i sadnja bagrema za energetske šume na površini od 43 hektara na području Šumarije Gospić u Metku. Da bi se napravio ovako veliki posao angažirano je preko 200 radnika Hrvatskih šuma i sezonaca. Radovi bi trebali biti završeni najzad za dva tjedna.
Da bi snimili pošumljavanje u medačkoj plantaži na teren smo krenuli s inženjerkom Valentinom Kulaš, revirnicom u Šumariji Gospić u čijoj su nadležnosti šumski rasadnik i medačke borove kulture.
Prije kretanja na teren čuli smo se i s inženjerom Mariom Stilinovićen, upraviteljem Šumarije Gospić. On nas je upoznao s pošumljavanjem izgorjelih površina u medačkoj plantaži površine 12 hektara koji je posao vrijedan 300 tisuća kuna. Dakle, to je direktna šteta od požara koji su bili proljetos na tome medačkom području, a indirektna je još veća jer izgorjele su sadnice bora stare šest godina. Stilinović nam je nešto nabacio da su nedavno imali dogovor s policijom koja će ubuduće strožije kontrolirati šumske požare na ovome području Like kako bi se spriječile štete.
U Metku se ovih dana pošumljava 96 hektara i popunjava površina od 35 hektara. Od inženjerke Kulaš saznali smo da će se zasaditi 25 tisuća sadnica obične smreke, 47 tisuća sadnica crnog bora iz vlastite proizvodnje u Gospiću i 107 tisuća sadnica bagrema iz Šumarije Osijek. Te sadnice su za godinu dana narasle na 1,5 metar, ali su zbog lakšeg transporta skraćene na metar i sade se u medačkoj vrištini s ručnim kopanjem rupa između samoniklih borova. Bit će tu za koju godinu prava i prva lička šuma bagrema čemu će se obveseliti i pčelari koji će imati veći izbor paše. Pčelari će imati pašu nekoliko godina sve dok šumari ne posijeku bagrem i ne prerade ga u sječku, ili netko drugi, u zrnca za loženje vatre.
U medačkoj plantaži danas je bilo 90 radnika, mahom s liste nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, s područja Gospića i Ličkog Osika i 30 radnika iz Gračaca. U razgovoru s njima saznali smo da imaju besplatan prijevoz na posao i dnevnicu od 150 kuna. Kada smo stigli u plantažu taman je bila marenda gračačkih radnica. Jedna je bila Katarina i počastila nas je pićem i kolačem jer joj je jučer bio imendan.
Vrijednost ovih radova u Metku je 2,2 milijuna kuna.

bagrem
Sadnja bagrema nedaleko autoceste



fejshttps://www.facebook.com/marko.culjat/posts/380909611993489?notif_t=like

Marijana Rabađija R. Jovanović: joj kad se sjetim našeg pošumljavanja, bili su to divni dani
Lički Pustolov Vuk: maka moj svako zasađeno drvo neprocjenjivo je bogatstvo

 


https://www.facebook.com/photo.php?fbid=474234992627775&set=a.204007519650525.71360.203760166341927&type=1&comment_id=1702223

Vesna Crnogorac hvale vrijedna suradnja HZZ i Šumarije, nekad davno smo kao učenici srednjih škola sudjelovali na pošumljavanju šuma...

 

bagrem
Gračanke smo zatekli pri marendi



požar
Opožarena šuma crnog bora na brdu Crnaj u Donjem Pazarištu/Snimio Marko Čuljat Lik@ press Gospić

cesta
Šumari u obilasku nove cste u Pazarištu/Snimio © Marko Čuljat Lik@ press Gospić

Proveli smo nekoliko sati s ličkim šumarima

ŠUMSKI POŽARI ZAHVATILI DUPLO VEĆU POVRŠINU

Ove godine na području Like i njenih osam šumarija bilo je 29 požara koji su gorjeli na gotovo 4.500 hektara što je duplo više od desetogodišnjeg prosjeka.
mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. rujna 2012. 23.30 sati

GOSPIĆ/PAZARIŠTE - Da li kroz podne možeš s nama u šumu kod Pazarišta, tamo gradimo jednu cestu, a i požar je bio blizu - kratko je priupitao Damir Čanić, savjetnik u gospićkoj podružnici Hrvatskih šuma.
U dogovoreno vrijeme krenuli smo u pravcu Pazarišta. Bilo nas je više pa smo sjeli u dva terenska automobila. Usput saznajemo da su ovih dana završeni poslovi na održavanju 1600 metara duge protupožarne prometnice s elementima šumske ceste. Kako prometa od Gospića preko Smiljana i Klanca do Pazarišta i nije bilo brzo smo grabili dobrom, ali nažalost, uskom asfaltnom cestom koju napuštamo u Maloj Plani i krećemo između kuća nešto asfaltom nešto prtenom cestom do trase "nove" ceste.
- Ovaj posao smo napravili na inicijativu Udruge šumoposjednika Oštra iz Gospića koja okuplja vlasnike privatnih šuma na području grada Gospića i općina Perušić i Karlobag. Prometnica se inače nalazi u blizini mjesta gdje je bio veliki požar krajem ljeta, ovo je područje kritično za požar - kaže Josip Dasović, voditelj gospićke podružnice Hrvatskih šuma, s njim su u društvu bili još Mario Stilinović i Dragan Milković, upravitelji šumarija iz Gospića i Perušića i Joso Brkljačić, šef komercijale.
Nova cesta počinje između posljednjih kuća u Maloj Plani i predstavlja i granicu između državnih i privatnih šuma. Na njenom uređenju još nije preostalo mnogo posla. Trebat će pričekati koji dan da se procijedi posljednja kiša pa da se može povaljati i učvrstiti prije većih jesenskih kiša.

PROTUPOŽARNA ZAŠTITA
Svaka lička šumarija ima posebno obučene i osposobljene ljude, vatrogasce za intervenciju prilikom izbijanja šumskog požara. Oni gase požar s vatrogascima, a nakon gašenja požara čuvaju požarište od novog požara i njegovog proširenja. Utemeljeno je 15 jedinica za gašenje požara koje imaju 303 pripadnika, a postoji i interventna grupa s deset pripadnika. Ovim vatrogascima na raspolaganju je 66 automobila i jedan motocikl. Ovi šumari vatrogasci slabo su tehnički opremljeni, imaju samo priručna sredstva i to 58 motornih pila, 182 naprtnjače (brentače) 299 čeličnih metli, 101 lopatu, 111 grabljica, 77 krampova, 91 sjekiru i 30 baterija.
U sklopu protupožarne službe šumara radi i motrilačko dojavna služba za čiji je rad tijekom ove godine planirano 2050 norma dana. Za požarničko čuvarsku službi planirano je još više - 5736 dana. Za ove poslove tijekom ljeta angažira se i dosta sezonskih radnika. Osim tog, ove godine kresane su i uklanjane grane na površini od 60 hektara. Diljem Like napravljene su i promatračnice, motrionice, a na jednoj smo i mi bili i napravili nekoliko fotkica.
- Na području naše Podružnice do ove godine na 43,9 hektara izgrađene su protupožarne prosjeke i 1608,54 kilometra protupožarnih prosjeka s elementima šumskih cesta, imamo 18 motrionica te 744,51 kilometar šumskih cesta - kaže voditelj Dasović, dodajući da su u gašanju požara između Pazarišta i Kosinja u ispomoć dolazili šumari iz cijele Like.
Danas smo bilo i na opožarenom području Pazarišta o čemu najbolje govore fotografije požara u mladoj borovoj šumi. Vidi se da je šuma promijenila boju, da je smeđa, da je vatra oprljila, izgorjela krošnju i iglice. Međutim, šumari se nadaju, jer uočavaju da dosta vrhova požarom zahvaćenih borova ima lijepu zelenu boju, da se neće osušiti. Međutim, treba pričekati iduće proljeće i novo kretanje vegetacije, te će se tek tada vidjeti pravi razmjeri štete od ovogodišnjeg požara.
Kada smo ušli u samo požarište, malo je izgorenih stabala, pala su ona tanja stabla, starija stabla sačuvala je debela kora. Primjećujemo da je već krenula mlada i gusta proljetno zelena trava na cijelom opožarenom području. Možda će tu biti i gljiva za koji dan??
fejshttps://www.facebook.com/marko.culjat/posts/222410987888303?notif_t=like

čeka
Šumarska motrionica u južnom Velebitu

ceka

Pogled s velebitske motrionice na Ličko polje, Zir i autocestu


Ove godine na području gospićke podružnice Hrvatskih šuma opožareno je 4426 hektara, što je duplo više nego što je desetogodišnji prosjek koji je 2100 hektara. Ove godine gorjelo je šume i poljoprivrednog zemljišta na 110 hektara, neobraslog je bilo 1250 hektara, šikara je bilo 430 hektara, šume visokog uzgojnog oblika 150 hektara i panjače 1496 hektara.
požar
Pazariški crni bor nakon požara



 

Priča Ličkih novina

ZEC KOJI JE IMAO MNOGO PRIJATELJA

PIŠE DIPL. ING. ŠUMARSTVA MILAN KRMPOTIĆ, KNJIŽEVNIK I SURADNIK LIČKIH NOVINA IZ SENJA

 

Usputnica iz šume

IZUMIRU SAMARICE I SAMARAŠI


Sve je manje tradicionalnog načina izrade drva za ogrjev u Lici.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. lipnja 2012. u 0.10 sati

LIKA - Lika i Ličko senjska županija prilično su bogati šumskim površinama. Ukupne šumske površine iznose preko 250 tisuća hektara što je 12 posto površine šuma u Hrvatskoj. U državnom vlasništvu je 93 posto šumskih površina u Lici. Na županijskom području su dvije uprave Hrvatskih šuma, odnosno podružnice. Ona u Gospiću gospodari sa 165 tisuća, a ona u Senju sa 68 tisuća hektara.
Iz godine u godinu sve je više strojeva i mehanizacije u šumi. Najprije je počelo s motorkama i kamionima za izvoz drvne mase, bilo metrice, bilo oblovine. Time su prestali tradicionalni načini sječe šume ručnim pilama i sjekirama i izvlačenjem s konjima ili volovima. Time je i pojačano zagađivanje šumskih prostora. Umjesto vlake za jednog konja koji je vukao, šlajsao, po nekoliko manjih trupaca, pravljene su vlake širine ceste kojima su mogli prolaziti traktori. Najprije su se uvozili zglobni traktori Timbeček iz Kanade, koji su imali i dugačke sajle za izvlačenje trupaca iz duliba i gudura.
U pojedinim šumskim predjelima i danas se može susresti tradicionalni način izvlačenja metrice, cjepanica za drva. Naime, još uvijek u šumi ima samarica i samaraša. Samarice su posebni radni, odnosno teretni konji, koji na leđima nose veliki drveni samar, na koji se može složiti čak i metar, prostorni metar, ogrjeva. To onda konj pod nadzorom samaraša, čovjeka ili vlasnika ili radnika, iznosi do boljeg puta gdje će stići kamion.
Samarica i samaraš se sporazumijevaju posebnim pokretima i uzvicima jer inače može biti i povreda i čovjeka i konja. Prilikom istovara konj je tako uvježban da se propne na zadnje noge kako bi izbjegao udarac cjepanica po prednjim nogama.
Na takav način danas drva za maloprodaju proizvode privatni poduzetnici. Oni od šumara kupuju bukovi ogrjev na panju, zatim ga ruše i na lici mjesta pilaju na metar dužine i cijepaju, a zatim izvoze iz šume. Na proplanku uz šumsku cestu ogrjev se nešto i prosuši složen u dugačke štive kako bi bio lakši za transport do potrošača.
Šumari su zadovoljni ovakvim načinom eksploatacije jer je manja šteta u šumi, ne rade se široke vlake za traktore, nego se samo prosjeku grane na trasi samarica. Jednostavno, sa samaricom je bolji šumski red iako je rad sporiji i nešto skuplji nego uz uporabu mehanizacije.
samarice
Odlazak samarica po drva u šumu/©Marko Čuljat Lik@ press Gospić
šumari gospić
Prvo predavanje održao je profesor Ivan Martinić/Snimio ©Marko Čuljat Lik@ press Gospić

Hrvatsko šumarsko društvo Gospić

STRUČNA PREDAVANJA O ZAŠTITI ŠUMA


Hrvatske šume već imaju FCS ceritifikat.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
19. lipnja 2012. u 0.15 sati


Piše Mandica Dasović


GOSPIĆ - U organizaciji Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije i Hrvatskog šumarskog društva ogranak Gospić održana su dva stručna predavanja. Prvo predavanje na temu Natura 2000 predavači su bili prof. dr. sc. Ivan Martinić sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu i mr. sc. Dubravko Janeš iz Hrvatskih šuma. Druga je tema bila Certifikacija šuma u svijetu i RH s naglaskom na FSC, predavač je bio mr.sc. Konrad Kiš.
Natura 2000 je mreža ekoloških područja uspostavljenih za očuvanje europski značajnih vrsta i stanišnih tipova u EU. To je izrazito značajan projekt kako u ekonomskom tako i u provedbenom smislu. Njezin cilj je zaštititi i upravljati staništima i vrstama od europskog značaja na čitavom području Europe. Za članice EU provedba Nature 2000 je obveza. To nije mreža ili sustav strogih rezervata prirode u kojima su ljudske aktivnosti isključene, već će se one odvijati uz primjenu utvrđenih uvjeta.
Hrvatska je kao buduća članica EU predložila 250 biljnih i životinjskih vrsta i 70 stanišnih tipova koji se pojavljuju na području RH te se smatraju važnim za staništa EU. Dva su temeljna izbora Nature 2000 direktiva o staništima (posebna područja za očuvanje staništa) SAC i direktiva o pticama (posebna područja za očuvanje ptica) SPA. Predmet očuvanja su prirodni stanišni tipovi (oni kojima prijeti nestanak), ugrožene, osjetljive, rijetke i endemske vrste i staništa ptica
Jedni od prioritetnih stanišnih tipova livade, panonske dine, cretovi, poplavne šume johe i drugo, a prioritetne vrste vuk, medvjed, sredozemna medvjedica, morska kornjača, čovječja ribica i drugo.
Hrvatska je podijeljena je na tri biogeografske regije za provedbu Nature 2000, a jako je bitna zastupljenost svih regija. Danom pristupanja EU, RH dužna je predati popis područja obuhvaćenih Naturom 2000. Zahtjev EU za značajna područja (SCI područja) su isključivo znanstveni kriteriji, a to su veličina i gustoća populacije ciljanih vrsta  i ekološka kvaliteta područja. U potencijalna SCI područja ne moraju biti uključena sva područja u kojima se pojavljuju europski značajna staništa i vrste.
Prijedlogom Nature 2000 obuhvaćeno je 39 posto teritorija Hrvatske. Predloženo je 38 posebnih područja za očuvanje ptica, te 1099 područja za očuvanje staništa. U tijeku je proces intenzivne konzultacije vezane za hrvatski prijedlog mreže Natura 2000.
Prof. Martinić posebno je istaknuo važnost znanja, multidisciplinarnosti i troškova za provedbu Nature 2000.

Certifikacija šuma u svijetu i RH s naglaskom na FSC

O predviđenim mjerama zaštite na područjima koja će biti obuhvaćena Naturom 2000 prisutne je upoznao mr. sc. Janeš, a one su propisane za svaku biljnu i životinjsku vrstu i stanište. Osamdesetih godina raste svijest o potrebi očuvanja tropskih šuma. Certifikacijski pokret  potaknut je samitom u Rio de Janeiru 1992. tj. Konferenciji za spas planeta Zemlje. Certifikacija stvara dodatnu vrijednost proizvoda za 10 -20 posto, a poseban naglasak treba dati razvoju svijesti čovjeka da želi platiti više za proizvod koji je ekološki proizveden.

Postoji više
certifikacijskih shema, a najveća PEFC, osnovana u Parizu 1999. (Pan-European Forest Certification). Hrvatske šume posjeduju FSC certifikat kojim je obuhvaćeno 2,2 milijuna hektara šuma.

- To je certifikat
kojim se potvrđuje održivo i odgovorno gospodarenje šumom - istaknuo je mr. sc. Kiš. Europsko tržište sad želi samo certificirane proizvode, tj. proizvode dobivene od certificirane drvne mase. Samo osam posto svjetskih šuma ima neki oblik certifikata.

Hrvatske šume
FSC certifikat dobile su 2002. godine, a svakih pet godina on se obnavlja. Obnovi certifikata prethodi inspekcijski pregled o provedbi svih mjera utvrđenih certifikatom. Hrvatske šume ponosne su što na svoje proizvode mogu staviti oznaku certificiranih proizvoda, a to znači da se šumama u RH gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. FSC certifikat predstavlja međunarodno priznanje načinu gospodarenja šumama u RH, zaključeno je na kraju predavanja.


šumari gospić
Lički šumari prije početka predavanja u Gospiću
  smeće

Akcija gospićkih šumara

ZA ČIŠĆU PENDAČU

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
21. TRAVNJA 2012. U 13.49 SATI

GOSPIĆ - U sklopu obilježavanja Dana planete Zemlja koji je sutra, danas je 12 šumara Podružnice Hrvatskih šuma uz pomoć dva kamiona komunalnog društva Usluga čistilo i dobrim dijelom očistilo šumu Pendaču koja se nalazi na vrhu Budačke ulice. To je bila samo jedan od 1800 akcija čišćenja u Hrvatskoj koje su danas organizirane pod pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovića. U svima akcijama sudjelovalo je oko 30 tisuća ljudi.
Ovu Pendaču šumari su očistili i prije tri godine, a danas je ponovno bila puna kućnog smeća. Očito je da to smeće bacaju Budačani, ne stanovnici sela Budaka s druge strane Like, nego stanovnici iz Budačke ulice i na taj način se elegantno rješavaju kućnog smeća i otpada. Prije čišćenja vidjeli smo i snimili čitave kolekcije CD-a s dječjim temama, bezbroj dječje obuće i odjeće umjesto u Caritasu ili Crvenoim križu. Jedne hlače su čekale vlasnika okačene za borove grane i dobro oprane od posljednjih kiša.
- Kada smo čistili Pendaču prije tri godine, otišli smo na marendu, i netko je u međuvremenu na očišćeno dovezao novo smeće, a nije ga htio baciti u kamion - sjeća se Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić i sam iz Budačke ulice, jedne od najdužih i najljepših ulica ličke metropole.


VIDEO ZAPIS LIČKE TELEVIZIJE GOSPIĆ - LTVG-a:


 
 

zeleničistka

Međunarodna zelena akcija gospićki šumara

ČISTE PENDAČU U BUDAČKOJ

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. travnja 2012. u 9.30 sati

GOSPIĆ - Hrvatske šume uključile su se u nacionalnu kampanju „Zelena čistka - Jedan dan za čist okoliš“, ekološku akciju s ciljem čišćenja divljih odlagališta otpada, u samim njezinim počecima, na poziv udruge Žmergo. Ekološka kampanja „Zelena čistka“ održava se pod pokroviteljstvom Ureda Predsjednika RH i Ministarstva zaštite okoliša  te je dio međunarodne kampanje Let's do it – World cleanup 2012. Osim u Hrvatskoj, 21. travnja akcija će se provesti i u Latviji, Litvi, Rusiji – Kalinjingrad, Španjolskoj, Austriji i Kaliforniji.
Uprava Hrvatskih šuma i njene podružnice izvršile su kartiranje divljih odlagališta diljem zemlje, dok će se velika akcija čišćenja odlagališta održati u sutra 21.  travnja uoči Dana planeta Zemlje na cijelom području Republike Hrvatske.
Lički šumari organizirali su za početak prvu akciju s radnicima Šumarije Gospić. Oni sutra ujutro ispred upravne zgrade u Kaniškoj ulici kreću s alatom i strojevima u čišćenje odlagališta u Pendači, borovoj šumi na kraju Budačke ulice u Gospiću.
- Na području naše uprave šuma u Lici registrirali smo i locirali 39 divljih odlagališta u šumama te će se organizirati njihovo saniranje - izjavio je ekskluzivno za Ličke novine Damir Čanić, upravitelj gospićke podružnice Hrvatskih šuma.


Šumari pozivaju sve građane da im se pridruže u kampanji protiv jednog od najvećih ekoloških problema današnjice te svojim primjerom pokažu kako svaka promjena počinje od nas samih!



 
šuma medak Današnje pošumljavanje u Medačkoj plantaži

GOSPIĆKA PODRUŽNICA HRVATSKIH ŠUMA

PRIVODI SE KRAJU PROLJETNO POŠUMLJAVANJE

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
30. OŽUJKA 2012. 20.00 SATI

MEDAK - U Medačkoj smo plantaži jučer snimili grupu sezonskih radnika na pošumljavanju vrištine. Oni su s novim sadnicama smreke popunjavali pošumljenu mladu šumu na onim mjestima ge se prije nekoliko godina nisu primile sadnice. Iz šumskog rasadnika Vujnović brdo Šumarije Gospić već je zasađena planirana ovogodišnja količina sadnog materijala, i još će se na pošumljavanju raditi samo nekoliko dana.
U Medačkoj plantaži danas je bilo 40 službenika Podružnice Hrvatskih šuma, Šumarije Gospić i Radne jedinice za građevinarstvo i transport. Službenici su marljivo prionuli na pošumljavanje. Nekoliko muškaraca bilo je zaduženo za motorne benzinske bušilice kojima su nimalo lako u korjenitoj zemlji kopali rupe za sadnice. Koji dan ranije sav teren je prošao specijalni traktor i izvršio je malčanje - usitnjavanje raslinja koje je bilo na toj parceli čime će se ujedno parcela i prihraniti.
- Danas ćemo zasaditi šest tisuća sadnica smreke. Imat ćemo još jednu akciju pošumljavanja u Medačkoj plantaži. U suradnji sa Šumarskim institutom iz Jastrebarskog izvršit ćemo popunjavanje voćkaricama. Ovaj posao će voditi Sanja Perić iz Jastrebarskog, a zasadit ćemo sadnice višanja, trešanja i krušaka - izjavio je za Ličke novine Damir Čanić, upravitelj Podružnice Hrvatskih šuma u Gospiću.

šuma medak

Upravitelj Šumarije je motorkom kopao rupe, a upravitelj Podružnice je često klečao

 

 

šuma medak

Sezponska radnika na pošumljavanju u Metku

 

LIČKA TELEVIZIJA GOSPIĆ LTVG:

GORI LIKA

video zapis o požarima u Ribniku i Metku/@ Marko Čuljat, Lik@ press Gospić za www.licke-novine.hr

 

 
rasadnik gospić

Priprema cijevi za umjetnu kišu u Šumskom rasadniku Vujnović brdo Šumarije Gospić/Snimio © Marko Čuljat Lik@ press Gospić

rasadnik Priprema sadnica za pošumljavanje/Snimio Marko Čuljat

Ličke novine u posjeti Šumskom rasadniku u Gospiću

ŠUMSKE SADNICE ŽEĐAJU

Suša je ove godine počela neobično rano.
mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
27. ožujka u 12 00 sati

GOSPIĆ - Već danima deset radnika Šumskog rasadnika Šumarije Gospić Hrvatske uprave šuma Podružnica Gospić kantama polijeva mlade sadnice kako bi ih spasili od suše koja još nije zabilježena u ovo doba godine. Dio rasadničara je angažiran i na gašenju požara koji su se opasno približili Imovini u Bilajskoj ulici.
Jučer je nekoliko radnika počelo sastavljanje elemenate za navodnjavanje, odnosno za umjetnu kišu, na gredicama gdje su nikle sadnice i sada žeđaju. Drugi dio radnika bio je zaposlen na pripremanju sadnica za pošumljavanje koje je u tijeku i većim je dijelom već završeno.
U rasadniku Vujnović brdo voda se iz vodovoda prikuplja u posebne bazene otkuda će se pumpama ubacivati u cjevovod do žednih sadnica. Od upravitelja Šumarije Gospić, Maria Stilinovića, saznajemo da je u rasadniku oko 700 tisuća sadnica raznih vrsta bilja.
- Ovog proljeća vršili smo popunjavanje u Medačkoj plantaži. Na ranije pošumljene površine ovog proljeća zasađeno je još 150 tisuća sadnica crnog bora i smreke - kaže Stilinović.

rasadnikKontejnerske sadnice

rasadnik gospić

Pljevljenje sadnica u gospićkom rasadniku

 

požar ličke novine

 

Šumari i vatrogasci ponovno u akciji

DANAS SE SPAŠAVA IMOVINA


Požar je buknuo nedaleko Čitluka gdje se ore, vatra je krenula prema plantaži Imovina na Vujnović brdu, kreće se u pravcu Gospića.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
26. ožujka 2012. u 9.20 sati, nadopuna u 15.00 sati

GOSPIĆ - Pripadnici gospićke profesionalne vatrogasne postrojbe o grupa radnika Šumarije Gospića ponovno ima jutros posla s požarom. Kako smo saznali vatra je planula nedaleko Čitluka gdje se oru njive i krenula je sjeverno prema plantaži Imovina na Vujnović brdu u Gospiću gdje se nalazi i šumski rasadnik s milonika mladih sadnica crnogoricew, bjelogoridce i ukrasnog grmlja. Dakle kreće se prema Gospiću.
- Sve snage smo usmjerili na sprječavanje širenja požara prema Imovini kako bi nju spasili - rekao nam je u 9.10 sati Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić.
     Pošumljavanje plantaža Mala i Velika Imovina počeo je 1886. šumarski nadzornik Kozjak. Pošumljavanje se vršilo preoravanjem vrištine i sadnjom žira pod motiku. Sadnja žira nije uspjela. Žiru stanište nije odgovaralo, jer je tlo kiselo i mršavo. Zemljište je pripadalo zemljišnoj zajednici Divoselo i Bilajsko Novoselo. Seljaci su od tadanjih vlasti bili prisiljeni da oru i sade besplatno. Poslije se pristupilo sadnji borovih biljaka.
Podaci o sadnji bora datiraju iz 1891., sadilo se sve do 1923., pošumljeno je 120 ha. Već kod samog pošumljavanja, bile su planirane glavne i sporedne prosjeke, tako da te površine nisu zasađivane. Čitava površina bila je opkopana dubokom grabom. Danas je to jedna od najljepših vještačkih kultura u Ličkom polju. Konzervatorski zavod proglasio ju je 1948. prirodnom rijetkosti. (M. Čuljat: Lika iz bloka jednog novinara).
Kako bi spriječili širenje požara na Imovinu, saznali smo popodne, zapaljena je vatra sa suprotne strane u šikari, a kako je puhala bura to je spriječilo širenje požara u pravcu sjevera.

xXx
Danas smo u razgovoru s Mariom Stilinovićem, upraviteljem Šumarije Gospić saznali da je požar pod Velebitom južno od Gospića nastao još u subotu. Vatra je planula kod oranica u Čitluku koje su očišćene od mina i izorane i počela se širiti u pravcu Divosela i Gospića.
- Izgorjelo je od 200 do 300 hektara trave i raznog raslinja. Gorjeli su visoki borovi ali i samonikla mlada šumna vidine i do dva metra stara desetak godina. Nestale su i mlade samonike sadnce - kaže Stilinović.
Požar se jučer približio na dvjestotinjak metara od Park šume Vujnović brdo (Imovina). Gašenje požara onemogućavaju mine i minskim poljima koja tu još nisu očišćena.
 

 

 

požar ličke novine

Šumarija Gospić

IZGORJELA MLADA ŠUMA STARA OSAM GODINA


Pola šume su spasili prisebni šumari šumskim zglobnim traktorom uklanjajući humus.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. ožujka 2012. u 10.45 sati

GOSPIĆ - Kako su krenuli topliji dani tako su zaredali i šumski požari. U petak popodne, kako smo saznali od Maria Stilinovića, upravitelja Šumarije Gospić, izgorjela je u Metku i mlada i stara šuma.
Korisnici državnog zemljišta na ulasku u Medak zapalili su travu uz te iznajmljene oranice, koja se brzo proširila i na šumske površine i izazvala katastrofu. Da nekoliko šumara nije bilo prisebno izgorio bi cijeli odjel šume stare osam godina. Naime, šumarijski radnici bili su još na terenu, a svaki dan ih je petnaestak u promatranju i gašenju požara. Na svu sreću imali su pri ruci privatni šumski zglobni traktor te su vožnjom u rikverc s daskom koja je željezna i izgleda kao ralica, a služi za prihvat trupaca, uspjeli spriječiti požar tako što su preko odjela skinuli humus i spriječili širenje požara i još veću štetu. U međuvremenu su stigli i gospićki vatrogasci.
- U tome požaru koji smo prijavili policiji, izgorjelo je 3,6 hektara mlade šume smreke koja je posađena 2008. godine, što je polovica odjela u Metku.Plus toga izgorjelo je i 170 "kubika" borove visoke šume i bar trećina će se osušiti i morat će se ukloniti iz odjela. Na mladoj šumi šteta smreke koja je bila stara osam godina procjenjujemo štetu na 120 tisuća kuna koliko je uloženo u pošumljavanje i u održavanje proteklih godina. Osim toga za sanaciju požara trebat će investirati još 85 tisuća kuna u novo pošumljavanje - kaže Stilinović.
Oko odjela s mladom šumom redovito se izoravaju protupožarne brazde širine i do šest metara kako bi se spriječilo širenje eventualnih požara. Međutim, požar u Metku prešao je čvrstu i nasutu cestu širine četiri metra.
 

otoca

Obilazak požarišta nedaleko Otočca/Foto © Marko Čuljat arhiva Lik@ pressa Gospić

Razgovor s povodom

ZAREDALI POŽARI NA OTVORENOM


To je službeni naziv kada gori u polju, trava, ali i kada gori šuma. najviše posla i štete imaju lički šumari.


mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
7. ožujka 2012. u 23.00 sati

GOSPIĆ - S naglim zatopljenjem nakon snijega počeli su i poljoprivredni radovi na pripremanju sjetve. Ti i slični radovi u koje je uključeno i neodgovorno i opasno, ali i veoma štetno, i to dugoročno, spada i paljenje trave i korova. Naime, lički seljaci su se naučili da u ovo doba godine, tobože kako bi imali bolju travu, zapale staru travu. Takav požar lako pređe i na šumske površine i eto ti ga vraže, nastaju nesagledive posljedice.
- Već su zaredali požari šume na Marinoj glavi u Konjskom Brdu, Kompolju, u okolici Otočca, Gospića i Gračaca. Sve ove požare izazvalo je nekontrolirano spaljivanje korova i vatra bez nadzora - kaže mr. dipl. ing. Mandica Dasović, rukovoditeljica Odjela za ekologiju Uprave šuma Podružnica Gospić.
Prema zakonskim odredbama, nešto slično kao i za zimsku opremu na cestama, i šumarima je određeno da imaju opažačku službu u periodu od 1. lipnja do 15. rujna svake godine. Međutim, zbog neodgovornog ponašanja diljem Like ona je započela radom jučer, 6. ožujka. Dakle čak tri mjeseca prije "zakonskog" roka. Tako bude i cestarima ako snijeg urani ili zakasni, pa bude belaja.
Opažačka služba je organizirana u svih 11 ličkih šumarija od Gračaca do Brinja. U njima je čak 15 vatrogasnih postrojbi s vatrogascima koji su položili ispit, odnosno obučeni su. Te postrojbe imaju 303 vatrogasca i najjača su postrojba u Lici pa i šire. Prema ovim podacima ispada da je gotovo svaki drugi šumar u Lici i vatrogasac. Postoji i dvanaesta postrojba, policija bi rekla da su to specijalci. Naime, na nivou gospićke podružnice jedna je interventna grupa šumara vatrogasaca koji su posebno obučeni i opremljeni. To su sjekači koji za vrijeme požara prave prosjeku u šumi kako bi spriječili širenje požara. Za protupožarnu šumarsku službu izgrađeno je i 18 promatračnica s kojih se svakodnevno nadgleda 90 posto površina šuma u Lici. Ostalih deset posto površina kontrolira se pješice ili nekakvim vozilima.
- Posebno su osjetljive površine pod mladom šumom. Samo prošle godine je pošumljeno 300 hektara goleti u što je uloženo šest milijuna kuna. U slučaju požara na takvim površinama štete je ogromna i nesaglediva, a pošumljene površine bit će ugrožene požarima narednih 15 godina dok ne porastu. To su mlade sadnice koje će totalno uništiti bilo kakav požar, za razliku od visoke šume gdje su ponekad štete nešto manje - naglašava ekologinja Dasović, dodajući da vatra u šumi ostavlja ogromne posljedice koje se godinama saniraju, a promijeni se i struktura tla.
Od magistrice Dasović saznajemo i neke zanimljive podatke koje je ona prikupila u proteklih 12 godina. Najviše je požara bilo ponedjeljkom u vremenu od 11 do 17 sati. U ožujku i travnju nastane 35 posto svih požara. Zanimljivo je da na području Otočca mnogo šumskih požara izazove vlak. Naime, u tom području su visoke i kvalitetne šume, a dijagonalno od sjevera prema jugu prolazi trasa Ličke pruge. Kako je to planinska trasa, puna je uzbrdica i nizbrdica, pa prilikom kočenja vlaka nastaju iskre koje se lako prošire i do šume koja je u blizini.

borovi sumarija

Iz Šumarije Gospić

LIČKI ŠUMARI ZA KATOLIČKI BOŽIĆ

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/
22. prosinca 2011. u 14.15 sati

GOSPIĆ - U dvorištu Šumarije Gospić Hrvatskih šuma Podružnice Gospić i danas su se dobro prodavale božićne jelke. Gospićki šumari su nudili jelke različite veličine i cijene. Za ljubitelje prirode i okoliša bilo je smrekica posađenih u petnjacima, odnosno loncima. Te smrekice moći će se na proljeće posaditi na dnu vrta ili pošumiti negdje u prirodi. Osim toga, te jelke će se moći uz minimum njegovanja, odnosno zalijevanja ponovno koristiti i idućeg Božića, pa tako nekoliko godina za redom.

Pogledajte i zapis Ličke televizije LTV-a:

 

 


jaslice

Današnji blagoslov jaslica ličkih šumara u Budačkoj ulici u Gospiću/Snimio Marko Čuljat, Lik@ press Gospić

jaslice Detalj skulpture jelena kipara Fallera


jaslice okomito

I priroda je okitila ovu smreku u Gospiću

jaslice2 Ravnatelj ličkih šumara inženjer Damir Čanić i gospićki župnik vl. Mile Čančar

Uz blagdansko raspoloženje u Gospiću

ŠUMARI NAPRAVILI NEPONOVLJIVE JASLICE


Lički šumari već nekoliko godina ispred svoje zgrade prave jaslice iz Betlehema.

mailto:licke-novine@licke-novine.hr
http://www.licke-novine.hr/
20. prosinca 2011. u 21.00 sati

GOSPIĆ - Već nekoliko godina lički šumari ispred upravne zgrade gospićke podružnice Hrvatskih šuma u Bučakoj ulici prave jaslice iz Betlehema. Ove godine posao su vodili inženjeri šumarstva Josip Papac, šef GIP-a (građevinarstvo i prijevoz) i Karlo Posavec, umirovljeni šumar, a inače slikar. Sav posao uspješno su obavili radnici GIP-a i danas je jaslice ličkih šumara blagoslovio gospićki župnik vlč. Mile Čančar.
Prizor Isusova rođenja ukrašen je skulpturama ljudi i životinja koje je od slame izradio Nikola Fallera, kipar iz Osijeka, koji je prošle godine izlagao na Jeseni u Lici. Još lani šumari su od Fallera kupili jelena, koji je inače izložen u predvorju upravne zgrade u Gospiću. Cijelom ambijentu i pravom božićnom ugođaju doprinio je snijeg. Međutim, najljepši je ambijent kada padne mrak i kada se upale svjetla.
Šumarske jaslice postale su omiljeni cilj Gospićana gdje se rado i slikaju za uspomenu.

jaslice Gospićani rado prošetaju do šumarskih jaslicajaslice9a Slamnati jelen vuče slamnate sanke pune darova

 



VIDEO ZAPIS

O JASLICAMA LIČKIH ŠUMARA

Gospić, 21. prosinca 2011. u 9.30 sati

 

 

jaslice99 Djeca rado obilaze jaslice

jaslice9

Šumari su naprabvili i vatru na ognjištu

jaslice

jaslice

jaslice 7
 

BOŽIĆ LIČKIH ŠUMARA

Video zapis LTV-a načinjen noću 15. prosinca 2011.

 

 

suma2
Pošumljavanje Ličkog polja kod Metka nedaleko od Gospića/Foto Marko Čuljat, Lik@ press Gospić
suma1 Nova cesta za novu šumu suma3 Smreka iz Delnica

suma4

Oobični bor iz Gospića

Raste nova šuma na Ličkom polju kod Gospića

NOVA ŠUMA NA 50 HEKTARA

Na 50 hektara goleti zasadit će se 125 tisuća sadnica bira i smreke.
www.licke-novine.hr
16. studenoga 2011. u 20.30 sati

GOSPIĆ - Od početka mjeseca u organizaciji Šumarije Gospić svakog jutra autobusom na vrištinu u Metku na posao pošumljavanja odlazi 50 radnika. Oni će ove sezone pošumiti 50 hektara Ličkog polja sa 125 tisuća sadnica običnog bora i smreke. Veći dio sadnica je iz šumskog rasadnika u Gospiću a samo 20 tisuća sadnica smreke je iz rasadnika u Delnicama.
Danas smo bili na tome dijelu Ličkoga polja. Da bi se moglo obaviti pošumljavanje napravljeno je nekoliko kilometara bijele ceste s okretištem koja je ujedno i protupožarna zaštita između stare plantaže i nove koja se sadi ovih godina. Zapadno od ceste je plantaža ariša zasađena prije kojih 40 godina, sadili su je tijekom dvotjednog obveznog proizvodnog rada učenici gospićkih gimnazija. Danas je to prava velika šuma, koja ovih dana mijenja boju. Iglice ariša postale su gotovo zlatne. Radnici pošumljavaju na lokaciji Petine koja se nalazi na lijevoj strani potoka Glamočnice.suma5
Posao se obavlja ručno u zemlji koju je obradio traktor malčanjem raslinja
  suma Pošumljena vriština kod Glamočnice u Metku


sadnice
Dvogdišnje sadnice smreke (2+0) bit će utrapljene godinu dana prije konačnog presađivanja na lička neplodna polja
smreka
Rolanje dvogodišnje smreke

Iz šumskog rasadnika u Gospiću

PRIPREMA

SADNICA

ZA IDUĆU

JESEN


www.licke-novine.hr
15. studenoga 2011. u 19.00 sati

GOSPIĆ - Gospićki šumari ovih dana imaju pune ruke - sadnica. Započela je sezona pošumljavanja ličke goleti u okolici Gospića. Mnogo posla sa sadnicama imaju i rasadničari, radnici u šumskom rasadniku Vujnović brdo Hrvatskih šuma Šumarije Gospić. Oni najprije u jutarnjim satima otpreme sadnice za dnevno pošumljavanje, zatim nastavljaju s pripremom dvogodišnjih sadnica smreke za pošumljavanje koje će biti, ni manje ni više, nego za godinu dana.
Na improvizirani uski i kosi stol najprije se savi tridesetak centimetara široka i oko tri metra duga plastična folija na koju se naspe nešto humusa. Zatim se na zemlju rasporedi 25 dvogodišnjih sadnica smreke (2+0). Na kraju se to sve srola, sveže špagom i usporavi kako bi se stabiliziralo, a zatim se u jednu gredicu utrapi gdje će sadnice ostati godinu dana, sve do njihovog konačnog pošumljavanja.
 
Video snimak današnjeg pripremanja smreke za pošumljavanje koje će biti za godinu daana/Snimanje Lik@ press Gospić
sadnice
Sadnice crnog bora u lončićima u rasadniku Šumarije Gospić/Foto Lik@ press Gospić

Perom i kamerom u biljevištu u Gospiću

PRIPREMLJENE SADNICE ZA POŠUMLJAVANJE

 
Gospićki rsadničari pripremili su gotovo 300 tisuća komada sadnica za ovojesensko pošumljavnje ličke goleti.

www.licke-novine.hr
19. listopada 2011. u 22.00 sati


GOSPIĆ - Ovih dana veoma je živo u biljevištu, odnosno šumskom rasadniku Vujnović brdo u Bilajskoj ulici. Rasadnik je u sastavu Šumarije Gospić i na toj lokaciji se već 70 godina proizvodi na stotine tisuća sadnica raznog bilja koje se pošumljava po ličkim goletima, ali kojima se ukrašavaju i okućnice Ličana, Dalmatinaca i Primoraca koji znaju za kvalitetne sadnice u Lici. Naime, gospićki rasadničari uspješno su obnovili proizvodnju bjelogoričnih sadnica ali i ukrasnog bilja kojim su prije gotovo pola stoljeća uređeni svi gospićki parkovi i zelene površine ali i novo naselje u Ličkom Osiku uključujući i zaštitni pojas do "fabrike".
U rasadniku se ne miruje. U tijeku je ili uzimljavanje mladih i osjetljivih sadnica koje treba prekriti slamom, ili priprema i vađenje sadnica za pošumljavanje koje će početi za nekoliko dana. U rasadniku je pripremljeno za ovojesensko pošumljavanje gotovo 300 tisuća sadnica crnogorice. Saznajemo da je do stadija za pošumljavanje uzgojeno 86 tisuća sadnica obične smreke, 185 tisuća sadnica crnog i 63 tisuće sadnica običnog bora te 2.500 komada smreke. No to neće biti dosta, te je iz rasadnika u Crikvenici naručeno još 30 tisuća sadnica crnog bora.
Svim ovim sadnicama moći će se pošumiti 145 hektara ličke vrištine i ogoljelih površina. Najviše će biti pošumljeno na području Šumarije Gospić, čak 50 hektara u okolici Metka. Pošumljavat će se i golet kod sela Mala Popuna nedaleko Gračaca, a pošumljavanja će biti i na području Korenice, Brinja i Donjeg Lapca.zima Zimska idila Vujnović brda /iz arhive Ličkih novina Gospić

 

rasadnik gospićPriprema sadnica za pošumljavanje

rasadnikMalčanje terena prije pošumljavanja
Jesen u Lici


ŠUMARI PREDSTAVILI FOTOGRAFIJE I PROIZVODNJU


www.licke-novine.hr
2. listopada 2011. u 20.30 sati
GOSPIĆ - Tradicionalni izlagači na jeseni u Lici su lički šumari. Oni se već godinama predstavljaju na razne načine. Uz neizbježne sadnice crnogorice, bjelogorice i ukrasnog bilja, ove godine  priredili su i izložbu fotografija Šuma okom šumara. Fotografije na izložbi snimili su šumari diljem hrvatskih šuma, a prije Gospića izložba je održana u Americi, u sjedištu UN-a u New Yorku. Naime, hrvatski su šumari predložili a UN je prihvatio, ova godina je proglašena godinom šumara.

 

jesen
Lički šumari su na JUL-u izložili i ovu zelenu kuglu

jesen4
U gostima su bili dalmatinski šumari iz Zadra


Detalj sa štanda ličkih šumara na JUL-u

 

jesen1
Za izložbu fotografija lički šumari su na Jeseni u Lici napravili posebnu baraku/Foto Lik@ press Gospić

jesen2 Na Jesni u Lici susrele su se brojne generacije ličkih šumara
jesen5

Detalj šumarske izložbe fotografija na Jeseni u Lici

 

mine1 Pirotehničar na Velebitumine2 Iza četnika ostao je i
ovaj top na Bunovcu

Problemi Šumarije Gospić s minama u šumi

POD MINAMA 11.980 HEKTARA

Polovina godišnjeg etata je šumarima nedostupna zbog brojnih mina po šumama u okolici Gospića.
www.licke-novine.hr
19. srpnja 2011. u 22.55 sati

GOSPIĆ - Za Domovinskog rata na području gospićke podružnice Hrvatskih šuma bilo je okupirano čak devet šumarija, minama je 2005. bilo zagađeno 36.452,67 ha šuma u Lici. Do početka 2011. razminirano je 298,98 ha što je stajalo 19,3 milijuna kuna. Jedan od velikih problema Šumarije Gospić su mine u šumama na njenom području. Prema posljednjim podacima mine se nalaze na 11.980 hektara površina koje pripadaju Šumariji Gospić.
- Na području Šumarije Gospić godišnji etat, odnosno prirast, iznosi 65 tisuća "kubika". Zbog minski sumnjivog područja za sječu je dostupno samo oko 35 tisuća "kubika" - kaže Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić.
Saznajemo da su u minama u pravilu kvalitetne bukove šume koje će danas sutra, kada se uklone mine, biti lošije kvalitete jer će proći sječiva zrelost. Na tome području pilanska oblovina koja ima dobru cijenu i drvo za ogrjev su u omjeru pola-pola, što najbolje govori o vrijednosti šume kojom se ne gospodari zbog mina.
Minski sumnjivo područje nalazi se na Velebitu u Gospodarskoj jedinici Šedrvan-Bukova glava od Rizvanuše preko Divosela do Čitluka. GJ Visočica- Razbojna draga između Divosela i Raduča je minirana kao i GJ Medačke staza na Bunovcu i Stajinama iznad Raduča. Zbog mina je nedostupna i GJ Bogunica u Raduču, ali i GJ Medačke borove plantaže koje se nalaza na Ličkom polju između Metka i Ribnika. Minama je zagađena i GJ Marina glava-Ličko sredogorje na potezu Ljubovu-Rakići odnosno okolina ceste Gospić-Korenica.
Sve ove površine HCR je tabulirao, odnosno postavio znakove opasnosti od mina. Ekipe HCR-a su prošle godine vršile izvide minski sumnjivih područja i veliki dio nekoliko gospodarskih jedinica je isključen iz minski sumnjivog područja.
- Sumnjive šumske ceste očišćene od zaostalih mina, osim staza preko Velebita - naglašava upravitelj Stilinović.
Stilinović misli na stoljetne pješačke i planinarske staze uzduž i poprijeko velebita na južnim predjelima Velebita koje su minirana tijekom Domovinskog rata kako bi se zapriječio prodor pješaštva na okupirano područje.
- Poseban je problem Medačke plantaže koje su prije nekoliko desetljeća umjetno podignute kulture i sad je u njima nemoguće napraviti proredu što uzrokuje sušenje, a to pogoduje šumskim požarima. Nedostupno je 500 hektara ove plantaže - kaže upravitelj Stilinović.
U Medačkoj plantaži svojevremeno su prvo radno i proizvodno iskustvo stjecale tisuće gospićkih gimnazijalaca. Sadila se šuma kanadskog brzorastućeg ariša koji je trebao biti sirovina za planiranu gospićku tvornicu - celuloze kod Budačkog mosta.
I ove godine se vrši deminiranje šuma što plaćaju Hrvatske šume Zagreb, a u tijeku je izrada projekta za razminiranje Medačke staze na Velebitu.
mine
Nedostupna Medačka plantaža/Foto Lik@ press Gospić
mine
Pirotehničar policije na "bogatom" nalazištu mina na Velebitu
mine Obilježeno minsko polje na Velebitu

dani
Dani hrvatskih šumaa ove su godine bili u Gudovcu kod Bjelovara

Dani hrvatskih šumara u Bjelovaru

NASTUPILI I LIČANI

Na Danima hrvatskih šumara nastupila su samo tri lička sjekača, ali su Ličani ipak dominirali jer je su oni čelnici šumarskog društva i šumarskog fakulteta.


www.licke-novine.hr
28. lipnja 2011. u 8.45 sati

dan2
Natjecanje u obaranju na balon

 

GOSPIĆ - Uz nazočnost izaslanstva gospićke podružnice Hrvatskih šuma u bjelovaru su obilježeni ovogodišnji Dani hrvatskih šuma. U Gudovcu kod Bjelovara najprije je održana 15. skupština Hrvatskog šumarskog društva na kojoj su bili izaslanici HŠD-a iz cijele Hrvatske te gosti iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Češke. U sklopu dana šumara održano je i natjecanje šumarskih radnika sjekača gdje su nastupila i tri Ličanina iz Šumarije Gračac i Udbina. Na natjecanju se u šest disciplina ovaj put ogledalo 16 podružnica Hrvatskih šuma i po prvi put i sjekači jedne privatne tvrtke koja se bavi sječom. Neki su šumari bili iznenađeni visokom pobjedom UŠP Zagreb, a lički šumari su završili na 14. mjestu, a na natjecanje su išli bez ikakvih posebnih priprema i treninga. Boje ličkih šumara branili su sjekači Tomislav Uremović, Anto Filipović i Zoran Rimac.
Dani hrvatskog šumarstva održani su pod pokroviteljstvom predsjednice Vlade RH Jadranke Kosor, a njen izaslanik je bio potpredsjednik Vlade i resorni ministar Božidar Pankretić koji je još jednom istaknuo kako su šume uz vode, nacionalno bogatstvo koje se neće privatizirati. Zahvalio je šumarskim pokoljenjima što su dosad, gospodareći na održiv način, uzorno brinuli o tom bogatstvu, te Hrvatskim šumama koje su kao dio sistema pomogle da i drvoprerađivačka industrija prebrodi krizu. Podsjetio je i da su Ujedinjeni narodi baš na inicijativu Hrvatskih šuma i Republike Hrvatske 2011. proglasili Međunarodnom godinom šuma.
Brojnim gostima, uzvanicima i natjecateljima obratili su se i predsjednik priređivačkog odbora Damir Felak koji ih je upoznao sa svim događanjima ove tradicionalne manifestacije, te voditelj bjelovarske Uprave, kao domaćina, Stjepan Ivezić koji je podsjetio na dugu tradiciju ovakvih druženja te svima poželio da iz Bjelovara ponesu lijepe uspomene. Pozdravljajući sudionike ove šumarske manifestacije, predsjednik Uprave HŠ Darko Vuletić rekao je kako se šumari, nakon teškog razdoblja koje su prebrodili, mogu pohvaliti dobrim rezultatima. A ulazak u Europu šumari dočekuju spremno jer su po načinu gospodarenja već tamo!
Na skupštini HŠD izvještaj o radu podnio je predsjednik Petar Jurjević, inače iz Gospića, navodeći najvažnije aktivnosti u prošloj godini, koje su bitne za dugoročni razvoj šumarstva. U cilju obilježavanja Međunarodne godine šuma 2011., Društvo je pripremilo niz radnji i projekata, a između ostaloga izložbu fotografija u New Yorku, tiskanje knjiga, obilježavanje obljetnice Šumarskoga lista, održavanje web-sustava HŠD-a, stručna predavanja i drugo.
Tibor Litvaj iz Hrvatskoga šumarskog instituta uručio je klonirane sadnice velelisne lipe iz Gornje Stubice(Gupčeva lipa) predsjedniku HŠD-a Petru Jurjeviću i voditelju UŠP Bjelovar Stjepanu Iveziću.
U drugome dijelu skupštine dekan Šumarskoga fakulteta Milan Oršanić, inače iz Otočca, održao je zanimljivo predavanje pod nazivom ”Novi nastavni plan i program studijskoga programa šumarstva”. Glavna tema izlaganja odnosila se na postojeći program (3+2, preddiplomski i diplomski studij, specijalistički i doktorski studij). Oršanić se posebno osvrnuo na problematiku Bolonjskoga procesa, nužnost mijenjanja postojećih programa, na probleme u današnjem obrazovanju šumarskih stručnjaka, te nazočne upoznao s prijedlogom novoga nastavnog programa.

dani

Detalj natjecanja u prerezu

dan

Šumarska skulptura

ddd

Sjekači moraju biti dobri i u kresanju grana kada sruše stablo

ddd
U Gudovcu su sjekači trebal okrenuti vodilicu na motorki/ Snimio Damir Čanić

 


sss1
Detalj s izložbe koreničkih slikarica/Foto Lik@ press Gospić

slikaride2

Neobičnost od ličkih šumara

IZLOŽBA NADARENIH SLIKARICA

 

Danas su svoju četvrtu skupnu izložbu u Gospiću otvorile ličke slikarice Terezija Užarević, Dijana Mlinarić i Marija Božić.
http://www.licke-novine.hr/

14. lipnja 2011. u 15.35 sati

GOSPIĆ - U organizaciji gospićkog ogranka Hrvatskog šumarskog društva u gospićkoj upravi šuma u Budačkoj ulici otvorena je izložba slikarica koje pripadaju koreničkom slikarskom krugu koji tek nepune dvije godine vodi profesor Anton Keča koji predaje na koreničkim školama.
Izložbu je u foajeu Uprave šuma u Gospiću otvorio Karlo Posavec, i sam šumar i slikar, u nazočnosti brojnih šumara i nekolicine kulturnih radnika ličke metropole. Među inima su bili Milan Krmpotić, senjski šumar i književnik te ličko-senjski dožupan i Damir Čanić, upravitelj gospićke podružnice Hrvatskih šuma. Na otvaranju su svirali tamburaši Likota.
- Nevjerojatno je da iz jedne tako male sredine u kratkom roku stiže kvalitetna grupa slikarica - naglasio je Posevec.
- Kad sam vidio s kim imam posla rekao sam im da će za godinu dana imati izložbu. I to se ostvarilo - kazao je na izložbi prof. Anton Keča, dodajući da je njihovom talentu dao stručnu poduku i nastale su dobre slike.
Jedna od autorica je šumar u koreničkoj šumariji, Terezije Užarević, gdje je stigla 1995. iz rodne Slavonije. Druga slikarica je Dijana Mlinarić ugostitelj s Plitvica a treća je Marija Božić, frizerka iz Drežnik Grada.

Korenička slikarska škola ima nekolicinu polaznika. Bilo je i slikara ali su brzo odustali, rekao nam je Keča. Njegove talentirane slikarice najviše slikaju u slobodnim trenucima kod kuće. Do sada su imale dvije izložbe u Korenici i jednu u Otočcu. Gospićka izložba je prodajna.

Izložbu je otvorio Karlo Posavec

Koreničke dame slikarice Užarević, Mlinarić i Božić


Gospićki studenti u prvom posjetu rasadniku Šumarije Gospić/Foto Lik@ press Gospić

UZ MEĐUNARODNU GODINU ŠUMA

BUDUĆI UČITELJI POSJETILI ŠUMARE

 
Studenti četvrte godine učiteljskog fakulteta iz Gospića bili su danas u šumskom rasadniku u Gospiću.

1. lipnja u 13.55 sati, nadopuna u 15.40 sati

www.licke-novine.hr

GOSPIĆ – Gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva i podružnica Hrvatskih šuma bili su danas domaćin tijekom posjete studenata šumskom rasadniku Vujnović brdo. Studenti su od zgrade stare gimnazije, gdje inače imaju nastavu, lagano prošetali oko tri kilometra do ovog jedinog šumarskog rasadnika u Lici. S njima je bila i njihova profesorica Dragica Husanović-Pejnović.

U rasadniku su studente dočekali mr. Mandica Dasović, predsjednica Šumarskog društva, i inženjeri Mario Stilinovć, upravitelj Šumarije Gospić i Luka Radošević, savjetnik u Hrvatskim šumama.
Gospićki studenti su saznali da su UN ovu godinu proglasile međunarodnom na inicijativu Hrvatskih šuma u RH, te da je u veljači u New Yorku održana izložba šumarskih fotografija Šuma okom šumara, koje je prošle godine bila i u Gospiću.
- Prilikom iniciranja međunarodne godine želja nam je bila da skrenemo pozornost na zaštitu šuma jer se one u velikim količinama sijeku ilegalno što negativno utječe na klimatske promjene. Za posljednjih 15 godina nestalo je šuma kao što je površine količina Njemačke. Željela bih da bar malo zavolite šumu kao što ju vole i šumari – rekla je studentima predsjednika Dasović.

- Probajte nas shvatiti pozitivno, a ne negativno, i to prenijeti na mlade generacije koje ćete odgajati. Šumarija Gospić je jedna od 11 šumarija Podružnice Gospić koja gospodari s 295 tisuća hektara površina na kojima je 35 milijuna „kubika“ drvne zalihe. Treba znati da kamion koji vidite na cesti s trupcima vozi samo 20 „kubika“. Godišnji je prirast 1,1 milijun „kubika“, a posiječe se samo polovina od toga čime se doprinosi razvoju šuma – rekao je upravitelj Stilinović, dodajući da je prošle i ove godine zasađeno 400 tisuća sadnica nove šuma na ličkoj vrištini kod Metka.
- Na ovome području prvi je rasadnik bio još 1893. u Jasikovcu, zatim je bio u Budačkoj ulici gdje je danas gradska uprava, a od 1947. je ovdje na Vujnović brdu. Ima površinu od 15 hektara. Prije rata odavde je prodavano oko pet milijuna komada raznih sadnica, a sada se proda oko 300 tisuća rekao je savjetnik Radošević, koji je i sam jedno vrijeme proveo na radu u rasadniku.
  • Ovu smo informaciju bili zaključili u 13.55 sati, znači tada je bila spremna za objavljivanje. To nem je uspjelo tek nakon 45 minuta bezuspješnih pokušaja sa čak dvije veze, ali negdje se oko nečega naoblačailo, opalio je grom, UPS je škiknuo, a s njim i internetske veze, bar nama, u Gospiću. Nadamo se da bolesnici nisu dugo živčanili čekajući linkove kod doktora i u apotekama.
rr Studenti su pozorno slušali šumarerr Radošević je znalački tumačio uzgoj biljaka iz sjemenarrr Čišćenje korova u rasadniku Šumarije Gospić rr
Studenti su čuli niz meritornih podataka o ličkim šumama
rrr Detalj iz rasadnika Vujnović brdo u Gospiću rrOvogodišnje sadnice bora

bb

Prva toplana na bio masu u Gospiću

Aktivnost gospićkog šumarskog društva

ZNANSTVENO O BIOMASI

Predavanje je održao Željko Zečić, izvanredni profesor na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Lika ima velike mogućnosti i prva pozitivna iskustva.
www.licke-novine.hr

26. svibnja 2011. u 14.30 sati

GOSPIĆ – Lički šumari danas su popunili dvoranu gospićkog KIC-a kako bi čuli znanstveno stručno predavanje o bio masi dr. sc. Željka Zečića, izvanrednog profesora na zagrebačkom šumarskom fakultetu. Predavanje je organizirao gospićki ogranak Hrvatskog šumarskog društva. Inače, treba reći da su gospićki šumari, odnosno Podružnica Hrvatskih šuma u Budačkoj ulici među prvima izgradili centralno grijanje na bio masu, odnosno sječku. Već nekoliko godina to jeftino grijanje koriste KIC i osnovna škola.
- Govorio sam o potencijalima biomase počevši od naših površina, drvnih zaliha i ljudstva, te tehnologija koje imamo na raspolaganju – izjavio je specijalno za Ličke novine dr. sc. Željko Zečić.
Veći dio potrebitoga za ovu energiju Hrvatska većim dijelom ima.
- Nemamo tehnologija. Unazad tri godine uvode se nove tehnologije vezano za akcent optimalne tehnologije dobivanja energetskog drva i kontrolu kakvoće što je regulirano europskim normama. Imamo 27 novih europskih normi koje propisuju kako će se proizvoditi određeni proizvod. Bio masa je jedan od obnovljivih izvora energije uz sunčevu, uz hidro i uz vjetar, ona je jedna od sastavnica svih izvora obnovljive energije – kaže Zečić.
Bio masa za sada malo sudjeluje u proizvodnji energije. Ekonomičnost bio mase za energiju ovisi od odabrane tehnologije. U samome startu je dvostruko opravdana u odnosu na fosilna goriva ugljen i naftu, odnosno u odnosu na termoelektrane. U odnosu na vodu i hidroelektrane ekonomičnost je izjednačena.

Pradavanje je održao dr. sc. ©Željko Zečić/ Foto Lik@ press

Lički šumari pažljivo su pratili izlaganje o bio masi u Gospiću

  • Što znanstvena istraživanja ličkog područja govore o mogućnostima bio energije?, priupitali smo zagrebačkog šumarskog profesora.
    - Tu je veliki potencijal i obećavajući je u smislu napretka, poboljšanja, povećanja zapošljavanja itd. Jedan optimističan pristup je. Iskustva u Gospiću s bio masom su odlična i ljudi to sada smatraju normalnim – odgovorio je Zečić.
suma
U akciji pošumljavanja Medačke plantaže kod Gospića sudjelovali su i planinari iz Zageba i Jastrebarskog


Šumarija Gospić

ZAVRŠENO PROLJETNO POŠUMLJAVANJE


Požar uništio plantažu božićnih drvaca.


www.licke-novine.hr
5. svibnja 2011. u 22.00 sati

Pripremio Marko ČULJAT
Snimio Mario STILINOVIĆ
GOSPIĆ – Ovoproljetna kampanja pošumljavanja na području Šumarije Gospić koja posluje u sastavu Hrvatskih šuma Uprave šuma Podružnica Gospić, upravo je završila.
- U gospodarskoj jedinici Medačke borove kulture pošumljeno je 82,36 hektara površine s 218.800 sadnica smreke, običnog bora, ariša, hrasta i crnog bora. Veći dio sadnog materijala, 90 posto, je iz vlastite rasadničarske proizvodnje u Vojnović brdu u Gospiću, a 27 tisuća sadnica kupljeno je u rasadnicima Hrvatskih šuma u Delnicama, Jastrebarskom, Ogulinu i Koprivnici – kaže dipl. ing. Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić.
Dio sadnica kupovan je jer je u potpunosti iskorištena vlastita proizvodnja u rasadniku. Do jesenske kampanje pošumljavanja u rasadniku će za sadnju biti na raspolaganju novih 180 tisuća sadnica crnogorice i bjelogorice.
U ovogodišnjem pošumljavanju bilo je, uz 20 vlastitih radnika, angažirano i 105 sezonaca. Jedan vikend na pošumljavanju je sudjelovalo i 140 planinara iz Zagreba i Jastrebarskog. Za jedan dan planinari su naučili sve o pošumljavanju i zasadili svoju prve dvije tisuće sadnica u Metku. U pošumljavanju je sudjelovalo i pedesetak članova Hrvatskog šumarskog društva Ogranak Gospić i Udruge dragovoljaca veterana Domovinskog rata Hrvatskih šuma iz Gospića.
U prvoj dekadi travnja Medačke plantaže bio je zahvatio veliki požar. Kako je buknuo u minski sumnjivom području nije se smjelo intervenirati. Gospićki vatrogasci su kasnije zbog jakog vjetra bili nemoćni spriječiti širenje požara na drugi dio medačke plantaže pa su angažirani jedan kanader i dva air traktora.
- Izgorjelo je sto hektara neobraslih površina i 44 hektara obraslih, od čega je7,5 hektara bilo pošumljeno sa 22.650 sadnica smreke koje su bile namijenjena za božićna drvca. Smreke su bile zasađene 2008. i 2009. i bile su namijenjene za tržište slijedećih nekoliko godina. Izgorene površine sanirat ćemo iduće jeseni novim sadnicama, ali narednih pet do šest godina nećemo imati vlastitih božićnih drvca naše sugrađane – ističe upravitelj Stilinović ss Pošumljavanje je mnoge i ugrijalo u medačkoj plantaži

Pošumljavanje ličke vrištine u Metku istočno od Gospića
Planinari su bili u Ličkom polju i pošumljavali umjesto šetne po obližnjem Velebitu
U Medačkoj plantaži dobro se radilo pod nadzorom iskusnih šumara

kanader
Kanader u gašenju požara u Medačkoj plantaži

Šumarija Gospić

IZGORJELA MLADA ŠUMA STARA ČETIRI GODINE

Pola šume su spasili šumari šumskim traktorom uklanjajući humus.
mailto:licke-novine@licke-novine.hr
www.licke-novine.hr
20. ožujka 2011. u 10.45 sati

GOSPIĆ - Kako su krenuli topliji dani tako su zaredali i šumski požari. U petak popodne, kako smo saznali od Maria Stilinovića, upravitelja Šumarije Gospić, izgorjela je u Metku i mlada i stara šuma.
Korisnici državnog zemljišta na ulasku u Medak zapalili su travu uz te iznajmljene oranice, koja se brzo proširila i na šumske površine i izazvala katastrofu. Da nekoliko šumara nije bilo prisebno izgorio bi cijeli odjel šume stare osam godina. Naime, šumarijski radnici bili su još na terenu, a svaki dan ih je petnaestak u promatranju i gašenju požara. Na svu sreću imali su pri ruci privatni šumski zglobni traktor te su vožnjom u rikverc s daskom koja je željezna i izgleda kao ralica, a služi za prihvat trupaca, uspjeli spriječiti požar tako što su preko odjela skinuli humus i spriječili širenje požara i još veću štetu. U međuvremenu su stigli i gospićki vatrogasci.
- U tome požaru koji smo prijavili policiji, izgorjelo je 3,6 hektara mlade šume smreke koja je posađena 2008. godine, što je polovica odjela u Metku.Plus toga izgorjelo je i 170 "kubika" borove visoke šume i bar trećina će se osušiti i morat će se ukloniti iz odjela. Na mladoj šumi šteta smreke koja je bila stara osam godina procjenjujemo štetu na 120 tisuća kuna koliko je uloženo u pošumljavanje i u održavanje proteklih godina. Osim toga za sanaciju požara trebat će investirati još 85 tisuća kuna u novo pošumljavanje - kaže Stilinović.
Oko odjela s mladom šumom redovito se izoravaju protupožarne brazde širine i do šest metara kako bi se spriječilo širenje eventualnih požara. Međutim, požar u Metku prešao je čvrstu i nasutu cestu širine četiri metra.
požar

 


Susret s ličkim šumarima

SADI SE NOVA ŠUMA U LICI

Zbog prolaska plinovoda za Dalmaciju oštećen je dio šume u Lici pa se pošumljavaju nove površine, samo ove jeseni zasadit će s 375 tisuća sadnica od Metka do Brinja.

www.licke-novine.hr
4. studenoga 2010. u 12.45 sati

GOSPIĆ – Rasadničarska proizvodnja ima dugu tradiciju u ličkome šumarstvu. Nekada je rasadnik bio u Budačkoj ulici gdje je danas gradska palača, a nakon Drugog svjetskog rata preseljen je u Bilajsku ulicu na lokaciju Vujnović brdo. Tu se na 14 hektara proizvelo na milijune i milijune sadnica crnogorice, ali i ukrasnog bilja i drugog drveća koji su pošumljeni i zasađeni diljem Like, a i šire. Svakako je najznačajnije hortikulturno uređenje novog naselja Ličkog Osika koje je obavljeno polovicom prošlog stoljeća sa sadnicama iz toga šumskog rasadnika u Gospiću. Uz crnogoricu i ukrasno bilje danas u gospićkom rasadniku ima tuja, pačempresa, crvenog hrasta, javora i lipe, te nešto voćaka. Pošumljavanje u Lici nije omeo niti Domovinski rat, a u pošumljavanju su često puta sudjelovali i prognanici iz okupiranoga dijela Like.
Proteklog listopada širom Like bilo je pošumljavanja, a nastavit će se i u studenome sve dok ne počnu velike smrzavice i ne padne snijeg. U planu je pošumljavanje 150 hektara ogoljelih površina, a najviše na Ličkome polju.
- Koristimo vlastite sadnice crnog i običnog bora, obične smreke i ariša. Uz naše radnike imamo nešto i nezaposlenih radnika, a u Medačkoj plantaži koristimo i sadilicu s kojom se dnevno može pošumiti jedan hektar, odnosno može se posaditi 2500 sadnica. Ove jeseni zasadit će se 375 tisuća sadnica starih od dvije do četiri godine. Mnogo nam pomaže sadilica koju na području Like po prvi put upotrebljavamo – kaže Damir Čanić, voditelj Uprave Hrvatskih šuma u Gospiću.
Kako je duž Like, od Kapele i Brinja, preko Ličkog polja pa dalje iz Gračaca, ove godine prošao plinovod za Dalmaciju pričinjena je i šteta na šumi i površine su smanjene za 31 hektar. Dobivena sredstva za obeštećenje moraju se iskoristiti za pošumljavanje novih šumskih površina što će se raditi nekoliko godina. Ove jeseni u pošumljavanje je uključeno i tridesetak nezaposlenih radnika. Oni dnevno na poslovima pošumljavanja mogu zaraditi 120 kuna plus doprinose, odnosno radni staž. O tome imamo oglas u našoj rubrici Oglasnik.
- U tijeku je pošumljavanje neobraslih proizvodnih površina u Gospodarskoj jedinici Medačke borove plantaže Odjel 51. Sadi se dvogodišnji bor iz rasadnika u Crikvenici. Sjeme je iz više europskih država i u tome sudjeluje Šumarski fakultet iz Zagreba i Šumarski institut iz Jastrebarskog – kaže Mario Stilinović, upravitelj Šumarije Gospić.
- Pošumljavamo 15.876 četvornih metara površine sa sadnicama iz ukupno 24 provenijencije. Čak je 19 stranih i samo pet domaćih vrsta crnog bora. Svaka provenijencija zastupljena je sa po 50 biljaka. Ukupno je 3600 testnih biljaka – kaže Valentina Kulaš, revirnica i voditeljica rasadničke proizvodnje u Gospiću.


O eksperimentu u Medačkoj plantaži čitajte naš specijalni prilog dvojice hrvatskih znanstvenika koji su napisali za Ličke novine doktori znanosti Saša Bogdan i Mladen Ivanković koji u ovoj rubrici objavljujemo pod naslovom:

mm

Radnici Uprave šuma Gospići Šumarije Gospić na pošumljavanju u Metku

 



OSNIVANJE POKUSNOG NASADA S DOMAĆIM I MEĐUNARODNIM PROVENIJENCIJAMA CRNOGA BORA (Pinus nigra Arnold) U MEDAČKOJ PLANTAŽI NDALEKO GOSPIĆA


Za Ličke novine pišu autori projekta:

Dr. sc. Saša Bogdan, docent; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku i

Dr. sc. Mladen Ivanković, znanstveni savjetnik; Hrvatski šumarski institut; Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog drveća i sjemenarstvo

KRONOLOGIJA:

 


U listopadu 2007. godine dogovorena je suradnja oko istraživanja genetske varijabilnosti crnoga bora (Pinus nigra Arnold), između Šumarskog fakulteta Zagreb, Hrvatskog šumarskog instituta i Bavarskog instituta za šumsko sjemenarstvo i rasadničarstvo u Teisendorf-u (Bayerisches Amt für forstliche Saat- und Pflanzenzucht, Teisendorf).
Tijekom 2008. godine, njemački je partner dostavio sjeme koje je prethodno sabrano u 19 različitih europskih prirodnih populacija, dok je istovremeno u Hrvatskoj sjeme prikupljeno u 5 autohtonih sastojina. Sjeme iz hrvatskih populacija poslano je njemačkom partneru.
Dvogodišnje sadnice su uzgojene u kontejnerima u rasadniku Podbadanj (Crikvenica), pri čemu se pazilo da se za svaku sadnicu sačuva informacija o podrijetlu (lokalitet iz kojega potječe).
U listopadu 2010. godine započelo je osnivanje pokusnog nasada na područjima Šumarija Gospić i Sinj, a u planu je osnovati još jedan nasad na području Šumarije Crikvenica (veljača 2011. god.).
Potrebno je napomenuti da se istraživački projekt provodi uz nesebičnu podršku i pomoć poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, a posebice Uprava šuma podružnica (U.Š.P.) Gospić, Senj i Split. Poduzeće pruža financijsku i stručnu podršku oko uzgoja sadnica, osnivanja pokusnih nasada i njihova kasnijeg održavanja.

 


UVOD


Biološka raznolikost je termin koji prema definiciji Konvencije o biološkoj raznolikosti (www.biodiv.org/convention/convention.shtml) označava raznovrsnost živih bića i ekoloških sustava, a uključuje tri nivoa: 1) raznovrsnost ekosustava na nekom području 2) brojnost vrsta unutar pojedinih ekosustava i 3) unutarvrsnu odnosno genetsku raznolikost.
Vidljivo je, prema navedenoj definiciji, da je genetska raznolikost jedna od temeljnih komponenti ukupne biološke raznolikosti. Ono predstavlja “genetsko bogatstvo“ vrste koje omogućava njen evolucijski razvoj, a time predstavlja ključnu ulogu u njenom dugoročnom preživljavanju kao i u stabilnosti ekosustava kojemu ta vrsta pripada.
Na genetsku varijabilnost neke vrste utječu različiti prirodni i ljudski uvjetovani čimbenici. Prirodna selekcija, genetski drift, mutacije i migracije gena između populacija, pripadaju kategoriji prirodnih tzv. evolucijsko-adaptacijskih čimbenika koji utječu na oblikovanje genetske strukture populacija neke vrste i doprinose procesu evolucije tj. prilagođavanja populacija na različite okolišne uvjete. Od nastanka planeta Zemlje okoliš je u stalnom procesu promjena koje rezultiraju prilagođavanjem, evolucijom, ali i nestankom vrsta. Međutim, promjene okoliša su u posljednjih nekoliko stoljeća pod dominantnim utjecajem čovjekovog djelovanja (zagađenje, rast ljudske populacije, prekomjerno iskorištavanje ili nepravilno gospodarenje pojedinim vrstama, globalna promjena klime). Navedeni prirodni čimbenici ne djeluju dovoljno “brzo“ da bi omogućili prilagodbu i dugoročni opstanak vrstama u današnjim naglim promjenama okolišnih prilika. Iz tih je razloga nužna promišljena čovjekova aktivnost na očuvanju genetskog bogatstva bioloških vrsta. Takva aktivnost uključuje proučavanje genetske raznolikosti, čimbenika koji na nju utječu, načina njihova utjecaja na populacije i (na temelju tih spoznaja) poduzimanje mjera s ciljem sprečavanja negativnih procesa koji vode ka osiromašenju genetske raznolikosti.
Crni bor je šumska vrsta drveća suših staništa na plićim tlima vapnenačke podloge, gdje tvori značajne ekosustave. Rasprostranjen je na području južne Europe, od Španjolske i Francuske preko Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske, Bugarske, Albanije, Makedonije i Grčke do Turske. Može se naći i u manjim populacijama na Krimu, Cipru, Korzici, Siciliji i sjevernoj Africi. U Hrvatskoj ga nalazimo u kontinentalnom području na južnim ekspozicijama Samoborskog gorja, Žumberka i Ivančice, zatim na obroncima Dinarskog gorja (Plješivice, Velebita, Učke, Biokova i dr.), kao i na otocima Brač, Hvar, Korčula te na Pelješcu. Važna je karakteristika crnoga bora da mu je područje rasprostranjenosti izrazito diskontinuirano tj. živi u relativno malim i međusobno izoliranim populacijama. Ova se vrsta koristi i za podizanje kultura na sušim i siromašnijim staništima napuštenih pašnjaka. Zbog diskontinuiranosti područja rasprostranjenosti, populacije crnoga bora se značajno razlikuju u nizu anatomsko-morfoloških svojstava što je uvjetovalo da su za ovu vrstu opisane relativno brojne podvrste. Tako se za hrvatske populacije crnoga bora na Braču, Hvaru, Korčuli i Pelješcu smatra da čine endemsku podvrstu nazvanu ssp. dalmatica.
Međutim, do sada se nisu sustavno izučavale genetske razlike između populacija ove vrste, te je znanje o rasnim razlikama relativno malo.

Testovi provenijencija


Testovi provenijencija su pokusni nasadi u kojima se na određenom lokalitetu u sličnim okolišnim uvjetima, a prema specifičnom pokusnom dizajnu, uzgajaju biljke iste vrste koje potječu iz različitih geografskih područja. Praćenjem čitavog niza svojstava u tako dizajniranim nasadima i uz primjenu odgovarajućih statističkih analiza, moguće je utvrditi postojanje genetskih razlika između uzorkovanih provenijencija, kao i eventualna pravilnost utvrđene genetske raznolikosti (prema geografskom ili ekološkom obrascu). Ovakav način utvrđivanja količine i obrasca genetske raznolikosti naročito je pogodan kod istraživanja tzv. kvantitativnih svojstava, koja su pod kontrolom mnogih i nepoznatih genskih lokusa kao i pod značajnim utjecajem okoliša. U kategoriju kvantitativnih svojstava pripadaju gotovo sva bitna šumsko-uzgojna i adaptivna svojstva (npr. rast, vrijeme listanja, pravnost debla, rašljavost, otpornost na bolesti, te štetne biotske i abiotske čimbenike i sl.)
Svrha i cilj osnivanja pokusnih nasada na područjima U.Š.P.-a Senj, Gospić i Split
Namjera je da sadnice crnoga bora posluže za osnivanje pokusnih nasada (tzv. testova provenijencija) koji će biti poligon za dugoročna znanstvena istraživanja adaptivnih fenotipskih svojstava koja su od praktičnog interesa (rast, preživljenje, fenologija, kvaliteta deblovine, otpornost na sušu, fiziološko-morfološka svojstva i dr.), kao i za provođenje molekularno-genetičkih analiza na nivou DNK biljega. Na temelju takvih istraživanja očekuje se ustanoviti: razmjer i obrazac genetske raznolikosti crnoga bora sa većeg dijela njegovog prirodnog areala; sposobnost uspijevanja i prilagodbe različitih provenijencija na testirane okolišne prilike u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati bit će kvalitetna podloga za izradu znanstveno utemeljenih mjera očuvanja genetske raznolikosti kao i oplemenjivanja ove značajne mediteranske vrste.
Da bi uzorkovane provenijencije imale priliku biti testirane u tipičnim okolišnim prilikama u Hrvatskoj, želja nam je osnovati tri pokusna nasada (na području U.Š.P.-e Senj, U.Š.P.-e Gospić i U.Š.P.-e Split). Svaki bi test bio površine veličine cca. 1,6 ha. Treba naglasiti da će planirani pokusni nasadi biti dio međunarodne mreže sličnih nasada, sukladno dogovorenoj suradnji hrvatskih partnera sa partnerima iz Njemačke i još nekih europskih zemalja.

Pripremljena sadnica crnog bora za sađenje u medačkoj plantaži


Malčanje prije pošumljavanja

ss

RAdilo se i renoviranom sadilicom